otvoreno/zatvoreni prostor obiteljskih ku}a oblikovanih

Pag. 61-82

616161616161

Sa`etak � Abstract

Klju~ne rije~i � Key words funkcionalnostmoderna arhitekturaobiteljska ku}aoblikovanjeprostor

functionalitymodern architecturefamily homedesignarea

Lenko Ple{tina

Izvorni znanstveni ~lanak � Original Scientific PaperUDK � UDC 728.1.011:721.011.5Rukopis primljen � Manuscript Received: 10.04.1997.^lanak prihva}en � Article Accepted: 03.12.1997.

Otvoreno/zatvoreni prostor obiteljskihku}a oblikovanih "ukutijavanjem"

Prostor koji istodobno ima obilje`ja interijera i eksterijera, nazvan otvoreno/zatvoreni prostor, analiziran je na primjerima poznatih obiteljskih ku}a, na kojimaje taj prostor poslu�io za dobivanje vanjskih gabarita u ugo|aju odre|enogpravilnog geometrijskog tijela, odnosno u do�ivljaju kutije. Svi su primjeri pojedina~noi usporedno obra|eni. Name}e se zaklju~ak da je najva`niji razlog uspostave tihprostora ipak izvanjski dojam ku}e, a zatim i unutra{nja funkcionalnost.

The author analyzes areas with both interior and exterior characteristics, calledopen/closed areas, using known examples of family homes. These areas serve tomake the external outline a regular geometric body, i.e. to form a box. All theexamples are individually and comparatively treated. He concludes that these areasprimarily serve the external expression of the house, and only then satisfy aninternal function.

Sveu~ili{te u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Ka~i}eva 26

The Open/Closed Area of Family Homes- Box Affection Feeling

Vol.5(1997), No.1(13) PROSTOR

L. Ple{tina: Otvoreno/zatvoreni prostor ... Pag. 61-82

62

Vol.5(1997), No.1(13)PROSTOR

I.Prostor koji se nalazi izme|u stijene toplinske za{tite ku}e i plohekoja materijalno ili vizualno obrubljuje krajnju izgra|enost ku}enazvan je otvoreno/zatvorenim prostorom, a ima obilje`ja i (ili)vanjskoga i (ili) unutarnjeg prostora u opsegu i na na~in na koji jepovezan i proèt vanjskim, odnosno unutra{njim prostorima ku}e.

1 êtiri kompozicije, OuvreComplete II), str. 99.

Pod pojmom ukutijavanje razumijeva se oblikovanje cjelokupnoggabarita, odnosno aproksimativnog volumena na liniji izgra|enosti,u obliku geometrijskog tijela paralelopipeda, tj. kocke ilikvadra, ~ime se dobiva izgled kutije, bez obzira na to je li ta kutijapunih, "tvrdih" ploha ili zami{ljena "rahla" ploha (otvoreno/zatvore-nog prostora) koja tangira elemente izgradnje na liniji izgra|enosti.U vrijeme kada F. L. Wright, neoplasticisti i njihovi sljedbenici spuno strasti razaraju ku}u kutiju, Le Corbusier na nekim svojimprojektima obiteljskih ku}a upravo radi obrnuto. Nepravilni gabarit"zatvorenog" prostora dopunjuje se otvoreno/zatvorenim prostoromdo pravilnog kutijastog oblika. Ta je ideja najbolje prikazana naCorbusierovu krokiju êtiri kompozicije, na kojemu je uz triprojekta (Garches, 1927; Carthage, 1929 i Savoye, 1929/31) napisa-na bilje{ka: composition cubique (prisme pur).1

II.Gotovo sve slobodno stoje}e obiteljske ku}e, s obzirom na to daimaju neposrednu vezu s parcelom, imaju odre|ene vanjske pros-tore za kori{tenje, bilo na samom terenu, bilo na pojedinimetaàma. Repertoar prostornih mogu}nosti obuhva}a raspon odposve otvorenih dvori{ta i vrtnih terasa do djelomi~no i potpunonatkrivenih ili sa strane za{ti}enih terasa, raznovrsne balkone,lo|e, trijemove, veè, dvori{ta, portike, "verande" (engl. porch) i sl.S pojavom onog oblika moderne arhitekture u kojemu se tradi-cijski kosi krov zamjenjuje stambenim krovnim terasama, i prostorna krovu moè postati otvoreno/zatvorenim prostorom. Pripojednostavnjenoj izgradnji ili oblikovanju ti su prostori na terenu(vrtu) naj~e{}e povezani ulaznim vratima (jedinim vanjskim vratimana ku}i), a na katu takve ku}e obi~no je terasa ili balkon (ne ba{radi funkcionalne veze s pripadaju}om unutra{njom prostorijom,koliko zbog odre|enog, nazovimo estetskog razloga oblikovanja,da bi obogatila ku}u odre|enom vizurom, vi{e s uli~ne nego svrtne strane). Pri projektiranju sloènijih obiteljskih ku}a i vilamotiv otvoreno/zatvorenog prostora moè postati tema koja uve-like ili potpuno dominira ukupnim dojmom objekta, pogotovokada je linija izgra|enosti ve}im dijelom udaljena od linije unutra{njegprostora.

(Ondje gdje nema otvoreno/zatvorenog prostora linija izgra|enosti se,naravno, podudara s linijom unutra{njeg prostora.)

interijerinterijerinterijerinterijerinterijer, unutra{nji toplinski za{ti}en pr, unutra{nji toplinski za{ti}en pr, unutra{nji toplinski za{ti}en pr, unutra{nji toplinski za{ti}en pr, unutra{nji toplinski za{ti}en prostorostorostorostorostor---------------------------------------------------------------------- linija unutra{njeg prlinija unutra{njeg prlinija unutra{njeg prlinija unutra{njeg prlinija unutra{njeg prostora, linija toplinskostora, linija toplinskostora, linija toplinskostora, linija toplinskostora, linija toplinske za{titee za{titee za{titee za{titee za{tite(polu) (polu) (polu) (polu) (polu) otvorotvorotvorotvorotvoreno/zatvoreno/zatvoreno/zatvoreno/zatvoreno/zatvorenienienienieni (me|u) (me|u) (me|u) (me|u) (me|u) prprprprprostorostorostorostorostor........................................................................... linija izgra|enosti (linija obliklinija izgra|enosti (linija obliklinija izgra|enosti (linija obliklinija izgra|enosti (linija obliklinija izgra|enosti (linija oblikovnog izraza)ovnog izraza)ovnog izraza)ovnog izraza)ovnog izraza)eksterijereksterijereksterijereksterijereksterijer, vanjski otvor, vanjski otvor, vanjski otvor, vanjski otvor, vanjski otvoreni preni preni preni preni prostorostorostorostorostor

L. Ple{tina: Otvoreno/zatvoreni prostor ...Pag. 61-82

63


Razlozi projektiranja otvoreno/zatvorenihprostora funkcionalne su i oblikovne naravi

a) [irenje unutra{njih sadràja

Funkcionalno, otvoreno/zatvoreni prostor moè posluìti za dopunja-vanje i {irenje odre|enih interijerskih funkcija na vanjske za{ti}eneprostore. Ponajprije, logi~nim se ~ini {irenje prostora dnevnogboravka, uklju~uju}i i vanjsko blagovanje, zatim komplementiranjegospodarskih prostorija vanjskim prostorima (npr. za su{enje rublja),a vezu s vanjskim prostorima mogu imati i spavaonice. Ti suprostori ugodni za igranje djece, ali i odraslih (kartanje ljeti).Dobra povezanost unutra{njega s vanjskim sadràjem zahtijeva{to kra}u vezu i, ako je mogu}e, istu razinu (bez razdvajanjastubama). Jedna od va`nih namjena vanjskog prostora je konzumi-ranje napitaka ili kompletno blagovanje, a za tu funkciju vezaizme|u kuhinje i prostora vanjskog blagovanja mora biti {tojednostavnija, ~ak i onda kada se djelomi~no vani priprema hrana,npr. na ro{tilju. Ti su prostori zanimljivi za raznovrsne dje~je igrei boravak, ali i za igre odraslih (npr. kartanje, igre s psom i sl.).Da bi se ti prostori mogli koristiti, potrebno je osigurati odgovaraju}uza{titu od sunca, oborina i neèljenih pogleda. Tako za{ti}eni, tiprostori, primjerice ljeti, mogu biti mnogo ugodniji od odgovaraju}ihunutra{njih prostora.

b) Pove}anje privatnosti ku}e

Otvoreno/zatvoreni prostor moè {tititi od pogleda izvana, ovisnoo izloènosti objekta te o obliku i gusto}i za{titne pregrade.[tite}i ku}u od pogleda izvana, lako se mogu ograni~iti i poglediiznutra. U nekim primjerima ta je za{tita dovedena do krajnjeintrovertnog slu~aja i defenzivnog objekta. Na~in te za{tite ponaj-prije je odraz karaktera korisnika, a on je ponajvi{e utemeljen nakulturolo{kom modelu vremena (kada je) i prostora (gdje) izgrad-nje ku}e. Privatnost varira od, primjerice, ekstremnog zatvaranjaorijentalnoga fundamentalisti~kog okru`ja i otvorenog dru{tvaliberalisti~ke koncepcije. Vaàn element procjene je i lokacija ku}es obzirom na okolnu izgra|enost, tj. ~injenica nalazi li se ku}a ugustom gra|evnom (urbanom) tkivu ili je slobodno stoje}a uprirodi (ponekad i bez vidljivih susjeda), i o njemu moè ovisititransparentnost odabrane za{tite. Komentiraju}i odnos ku}e i uli-ce, C. Alexander primje}uje da je ku}a "ili kompletno otvorenaprema ulici i tada nema privatnosti, ili se ku}a okre}e od ulice ikomunikacija s uli~nim ìvotom je izgubljena".2

c) Pove}anje volumena ku}e

Hipertrofiranjem teme me|uprostora objekt se moè relativnolako uve}ati. Jednostavnijim i jeftinijim postupkom (u usporedbi stro{kom toplinske za{tite) moè se pove}ati "rasko{" ku}e, te semogu dobiti oblici koji uop}e ne odgovaraju primarnom oblikuzatvorenog prostora, tj. moè se lako mijenjati izgled i ugo|ajosnovnog zatvorenog korpusa. Volumen dobiva prvi i drugi plan,te odre|enu dubinu koja se moè potencirati svjetlom i sjenama.Umjesto otvorenoga nedefiniranog vanjskog prostora, uspostavageometrijski odre|enog, markiranog ili samo signiranog vanjskogprostora moè poja~avati prostorni doìvljaj prostorne artefakti~nosti.

2 "Privatne terase premaulici" analizirane su u "pat-tern #140" Prijedlog koji jedan kao optimalan, naravno,moè biti upotrebljiv samou nekim okolnostima sobzirom na veli~inu i orijenta-ciju parcele, poloàj ulice igusto}u izgra|enosti.


64


SLSLSLSLSL. 1.. 1.. 1.. 1.. 1. Primjeriotvoreno/zatvorenogprostoraa) Savoyeb) Wallacec) Zimmermand) Nakayamae) Riva San Vitalef) Snyderman

Izvor � Sourcea) Ouvre Complete:104b) The Architecture of

Paul Rudolph: 73c) "Baumeister", 7/1977: 614d) "JA", Oct. 1985: 15e) Mario Botta: 123f) "PA", 3/1978: 112

FGFGFGFGFG. 1. 1. 1. 1. 1 Examples ofopen/closed areasa) Savoyeb) Wallacec) Zimmermand) Nakayamae) Riva San Vitalef) Snyderman

aaaaa

bbbbb


65


cccccddddd

eeeee fffff


66


Maksimalna uve}anja mogu se zamijetiti u M. Gravesa, koji naprimjeru dodatka ku}i Benacerraf u Princetonu, na kojoj je 40 m2

zatvorenog prostora, odnosno oko 120 m3 zatvorenog prostoraoblikovano rahlim volumenom od pribli`no 420 m3 prostora, {toje 3,5 puta ve}e.3 Moglo bi se re}i da je taj projekt bio samopriprema, uvertira za glavnu "predstavu" koja je uslijedila - zaSnyderman House, na kojemu je ukupni volumen (zatvoreni +otvoreno/zatvoreni) za otprilike ~etiri puta prema{io volumen zat-vorenog prostora.4

SLSLSLSLSL. 2.. 2.. 2.. 2.. 2. Le Corbusier,kroki vile Savoye

Izvor � SourceOuvre Complete

FGFGFGFGFG. 2.. 2.. 2.. 2.. 2. Le Corbusier:sketch of the Villa Savoye

SLSLSLSLSL. 3.. 3.. 3.. 3.. 3. M. Graves,Benacerraf House -obra|ena fotografija

Izvor � SourceArchitectural Monographs5: 27

FGFGFGFGFG. 3.. 3.. 3.. 3.. 3. M. Graves:Benacerraf House -processed photograph

3 Jencks ovako komenti-ra tu intervenciju: "Kubisti~kasintaksa je upotrijebljena daprivu~e pa`nju. Perceptivnonagla{avanje vrata, stuba,balustrada i pogleda s te-rase kompleksno je i maj-storski osmi{ljeno. Toliko jeovdje bogato da se zabo-ravimo upitati koji je stvar-ni sadr`aj (zapravo otvore-na terasa iznad prostorijeza doru~ak i igru)"; (Post--Modern Architecture: 67).

4 Prema Jencksu, ta vilaostaje posljednji, najkom-pliciraniji projekt tog izra-za, prije Gravesova prijelazana postmodernizam (CharlesJencks, Architecture Today,Abrams, New York, 1989:86). U seriji projekata kojisu slijedili Benacerraf, aprethodili Snydermanu moguse navesti Rockefeller House,Drezner House i Keely GuestHouse (Architecture Today:86).


67


III.

Vrijeme kori{tenja otvoreno/zatvorenim prostorima

Vrijeme boravka na otvoreno/zatvorenom prostoru ovisi o vrstiaktivnosti ̀ itelja ku}e. Osim intenzivnog sun~anja5 ostale aktivnostiu mirovanju ili minimalnom kretanju, npr. sjedenje, drijemanje,leànje, blagovanje, ~itanje i sl., zahtijevaju vanjsku temperaturuod oko 20 ºC (koju je ljeti tijekom dana mogu}e imati samo uhladovini). Pri rekreacijskom ili korisnome, aktivnom gibanju tem-perature mogu biti i niè, a za vrlo hladnog vremena, kada jetemperatura oko ni{tice, mogu}e je obavljati neke kratkotrajne, alidinami~ke aktivnosti (tjelovje`ba, cijepanje drva, ispra{ivanje tepi-ha i sl.).Funkcionalna opravdanost projektiranja otvoreno/zatvorenih pros-tora u skladu je i s ukupnim trajanjem kori{tenja tih prostoratijekom dana, tjedna, a pogotovo tijekom godine. U obiteljimakonvencionalnog modela ̀ ivljenja i stanovanja kori{tenje tim pros-torima intenzivnije je u poslijepodnevnim, predve~ernjim i ve~ernjimsatima, tijekom vikenda ili dana odmora tijekom cijelog dana.Kada je rije~ o kategorijama ljudi bez uobi~ajenoga radnog vreme-na (od 7/8/9 do 15/16/17 sati) kao {to su djeca, umirovljenici,umjetnici, ljudi koji rade u smjenama itd., vrijeme boravka u timprostorima moè biti vrlo razli~ito.

[irenje tzv. unutra{njih aktivnosti, pogotovo stambenih, na ot-voreno/zatvoreni prostor najve}im je dijelom mogu}e u povoljnimgodi{njim razdobljima, tj. u ljetnom razdoblju ako je rije~ ohrvatskom kontinentalnom podru~ju, odnosno i ne{to dulje (odsredine prolje}a do rane jeseni) u jadranskom podru~ju. Op}enito,sve lokacije koje su ju`nije i koje se pribliàvaju tropskom podru~juomogu}uju dugotrajnije kori{tenje tim prostorom. Moglo bi sere}i da za pojas zemljopisne {irine Ø≤25-30º to razdoblje trajecijele godine. Ako je lokacija blizu mora ili unutar povoljnijihklimatskih podru~ja, trajno vrijeme kori{tenja imaju i sjevernijelokacije. Stoga je doìvljaj tih prostora uvijek vi{e u vezi sarhitekturom ju`nih, toplijih podneblja. Tako|er je jasno da biku}a za ljetni odmor, koja se koristi za slobodnog vremena u povoljnomgodi{njem dobu, obvezatno trebala imati otvoreno/zatvorene pro-store jer su iznimno ugodni za boravak i razne aktivnosti.

SLSLSLSLSL. 4.. 4.. 4.. 4.. 4. Snyderman -aksonometrija susporednim prikazomsaètoga zatvorenogvolumena vile ukompaktni kubus


FGFGFGFGFG. 4.. 4.. 4.. 4.. 4. Snyderman -axonometry withcomparatively shownconcise closed volume ofthe villa in a compact cube

5 Dvadesetih i tridesetihgodina aktualna je heliote-rapija postavila zahtjev zamaksimalnom osun~ano{}u,dok u najnovije vrijemepretjerano ljetno sun~anjepostaje sve manje prepo-ru~ljivo s obzirom na ozon-ske rupe i opasnost zazdravlje koè.


68


Lociranje otvoreno/zatvorenog prostora

Gdje locirati otvoreno/zatvoreni prostor da ljeti bude u hladu(prema sjeveru i istoku), a zimi osun~an (prema jugu i zapadu),zimi za{ti}en od hladnih (sjevernih) vjetrova, a ljeti izloènosvjeùju}im povjetarcima (kao na{ maestral). Ljeti bi taj prostorbio ugodan ako bi bio na sjeveru ili istoku, zimi je povoljnijaorijentacija prema jugu i zapadu. Op}enito, s obzirom na osun~anost,otvoreno/zatvoreni prostor trebalo bi locirati na ju`noj straniobjekta. Visoko ljetno i nisko zimsko sunce (tj. kut upada sun~anihzraka) daje mogu}nost da se ju`na strana ku}e raznovrsnim istakamaljeti lagano za{titi od sunca i time se osigura ugodna osun~anost zimi.Kako su obiteljske ku}e niske, u kombinaciji s hortikulturom vrtasli~an se u~inak moè posti}i i na isto~noj i zapadnoj strani ku}e.

SLSLSLSLSL. 5.. 5.. 5.. 5.. 5. Odabraniprimjeri analiziranihku}a bez omota~a

Crte` � Drawing byL. Ple{tina

FGFGFGFGFG. 5.. 5.. 5.. 5.. 5. Selectedexamples of housesanalyzed withoutexternal surface


69


Osim sunca, na lociranje otvoreno/zatvorenih prostora utje~e imogu}nost ostvarivanja kvalitetnih vizura iz tog prostora, pa tajelement moè biti vrlo zna~ajnim pri odre|ivanju njegova smje{taja.Za{tita privatnosti, tj. onemogu}ivanje neèljenih pogleda kako tajprostor ne bi postao vizualno "brisani prostor", tako|er utje~e napoloàj u odnosu prema ku}i i pripadaju}oj parceli.

Tehni~ki aspekt

Izvedba me|uprostora tako da bude za{ti}en od oborina i preja-kog sunca pobolj{ava tehni~ku za{titu toplinske stijene. Materijalkoji ki{a ne ispire, a sunce ne prì moè biti malo "nje`niji". Takoza{ti}eni, dulje }e trajati, a ni lo{e projektirani detalj spoja nemora imati kobne posljedice s obzirom na fizi~ka svojstva zgrade.Me|utim, izvedba dodatne strukture otvoreno/zatvorenog prostora~esto razumijeva nove neza{ti}ene i vremenskim nepogodamaizloène detalje koji mogu stvarati toplinske mostove, uzrokovatikondenzaciju na unutra{njim plohama ili otvarati putove za prodorvlage. U svakom slu~aju, obrada te teme zahtijeva dobro pozna-vanje problematike i visoku kreativnost u rje{avanju elemenatagra|evnih konstrukcija.

IV.

Predmet analize

U ovoj je analizi obra|eno deset svjetski poznatih objekata,antologijskih i unikatnih primjera obiteljskih ku}a te jedan visoko-vrijedni hrvatski primjer koji bi mogao biti ravnopravno uklju~enu kategoriju svjetskih ku}a. U svim tim primjerima poluotvoreno/zatvoreni prostor dopunjuje osnovni (interijerski, toplinski) oblikdo kutijastog (kvadarskog) ili aproksimativno kutijastog oblika.Svaki od tih lako prepoznatljivih primjera bez svog bi otvoreno/zatvorenog prostora odnosno njegove membrane ili strukture ob-likovno, prili~no ili posve druga~ije izgledao.

1.1.1.1.1. 1929/31: Le Corbusier, Vila Savoye, Poissy (Ø=49º),19x21 m

Smje{tena u dolini Sene, sat vo`nje automobilom od Pariza, nalazise jedna od najintrigantnijih vila iz tridesetih godina, za vrijemeDrugoga svjetskog rata spremi{te sijena, {ezdesetih godina osu|enana ru{enje, da bi je ministar kulture Maroux u zadnji tren spasio iobnovio kao nacionalni spomenik. Savoye je danas me|u onim kapi-talnim objektima koji dokumentiraju stil moderne arhitekture XX. st.Nizanjem stupova po obodu prizemlja i produàvanjem fasadnogplatna s trakastim prozorom na prvom katu, lomljeni je volumenpoprimio oblik kubusa u kojemu su se tim zahvatom pojaviliotvoreno/zatvoreni me|uprostori. Na zapadnoj strani terase pre-grada je samo perforacija bez stakla, dok su na ju`nom dijeluterase postavljeni prozori (donekle neobi~an detalj!). Natkriven i sastrane obrubljen stupovima, prostor prizemlja zapravo je kolnik zaophodnju ku}nih automobila (garaà je projektirana za tri mjesta)i nema drugu namjenu. Automobil sa {oferom posluìteljem dolazis juga, prolazi isto~nom stranom i na "tjemenu" zakrivljene ostak-ljene plohe prizemlja ispred glavnog ulaza iskrca putnike te produìdo garaè. Ako su se vozili sami uku}ani, vjerojatno su se na isti


70


na~in odvezli do garaè, a zatim iz nje ulazili u ku}u. Pri odlaskusu vjerojatno ulazili u automobil pred garaòm, a u formalnim seprigodama voza~ natra{ke vra}ao do ulaza ili bi se provozao poparceli. (Rje{enje parcele iz sije~nja 1930. nije imalo tu mogu}nost,ali je to ispravljeno rje{enjem iz velja~e 1930.) Pristup Vili Savoyenije, naravno, bio problemati~an, ali je mogao biti predmetomrasprave.6

Jardin suspendu (hanging garden, vise}i vrt), otvorena "vrtna" tera-sa na katu, rampom povezana sa solarijem na katu iznad nje,afirmacija je jedne od pet programskih Le Corbusierovih to~akanove arhitekture prema kojoj treba ono "{to se uzme na terenu,vratiti na krovu". Na terasu koja je orijentirana na zapadnu stranu,s dvije velike staklene plohe (jednom fiksnom, a drugom kliznom,svakom veli~ine 4 x 2,5 m), povezan je salon II. Preko diskretnihvrata i manjeg prozora ostvarena je i veza s budoarom, a naterasu izlaze i vrata iz hodnika. Preko ostakljene stijene, braneprema terasi, sunce i svjetlost prodiru i u sredi{te ku}e. Kvalitetukoju je taj koncept rahlog volumena donosio na planu igresvjetlosti i transparentnosti, zacijelo je morao biti pla}en pregri-javanjem prostora preko suncu izloènih i neza{ti}enih staklenihploha. (Bilo bi zanimljivo istraìti kako se i koliko uspje{no zimizagrijavala ta vila.) Sobe nemaju nikakve veze s terasom, kao nikuhinja, ~ime bi, naravno kada ne bi bilo posluge, bilo oteànoblagovanje na terasi. U prvom projektu terasa je sa zapadnestrane bila stubi{tem povezana s terenom, ali je kasnije u izved-benom projektu ta veza odba~ena.Terasa Savoye (oko 110 m2 na katu) opremljena je stalnim in-ventarom - betonskim stolom i dvjema àrdinjerama, a na fo-tografijama se moè vidjeti i poneki stolac... - Zanimljivo bi biloznati koliko se dugo tijekom godine terasa koristila, kakav seìvot odvijao na njoj i {to se doga|alo na terasi Savoye. Kakotakvih podatka nema, prepustit }emo se naga|anju onoga {to setu moglo zbivati. U prostoru solarija (tijekom srpnja i kolovoza,ako nisu odlazili na francusku obalu) uku}ani su se vjerojatnosun~ali u kupa}im kostimima (neobi~no je da na terasama nemanikakvog vodenog motiva ili manjeg bazena, a na fotografijamasolarija ne mogu se uo~iti ni tu{evi koji bi bili iznimno korisni prisun~anju). Na terasi kata tako|er se moglo sun~ati, ~itati, pri~ati,ispijati ~aj i kava ili blagovati na kamenom stolu, uz poslugu isuncobransku za{titu preko dana. Bilo je mogu}e i gimnasticiratite igrati stolni tenis. Po malo kra}im dje~jim krevetima (!?) moè

SLSLSLSLSL. 6.. 6.. 6.. 6.. 6. Pogled na ju`nopro~elje vile Savoye

Izvor � SourceWho was Le Corbusier?:102

FGFGFGFGFG. 6.. 6.. 6.. 6.. 6. View of Savoye,south facade

6 Ulica je s ju`ne stranepa je i pristup s juga. Predonim tko dolazi je ju`nopro~elje koje se, bez obzirana izbalansiranost svih pro~e-lja, ipak vizualno doìvljavasporednim u odnosu premasjevernome. Analiziraju}i Sa-voye, M. Besset (str. 103)isklju~uje front, back ili sideku}e, ali barem u momdoìvljaju fotografija ju`nogai sjevernog pro~elja, drugoima neusporedivo atraktivnijiizgled. Tu je prozorska tra-ka dnevnog boravka, najre-prezentativnijeg dijela ku}e,glavni (tj. jedini ulaz) u ku}upoja~an akcentom crvenihulaznih vrata, a usto sjever-na strana ima u visinu po-ve}an format s obzirom namodeliranu plohu solarija.S ju`ne je strane u prizem-lju ostakljena ploha sobaposluge, a na katu su sjuga spava}e sobe. Iakosvi ti sadràji nisu previ{eeksponirani, psiholo{ki pridolasku bi se prije o~ekivaosusret s primarnim negolisa sekundarnim sadràjimaku}e. Sjeverno ulazno (dak-le, ipak malo atraktivnije)pro~elje vizualno se nedoìvljava jer pri dolaskunema odmaka mogu}nostigledanja. Teìna tih zamjerkiumanjuje se pri dolasku viliautomobilom, no pje{a~kije dolazak poprili~no ne-obi~an i bez "digniteta", uzsobe za poslugu prema "ula-zu negdje otraga". No mo-gu}e bi opravdanje glasi-lo: "Ali tko uop}e dolazipje{ice u vilu?" Naravno,rije~ je o 1931. g. Posjeti-telji su ipak svoje automo-bile parkirali negdje kodulaza s ju`ne strane i otu-da su pedesetak metaraprohodali gledaju}i ju`nopro~elje vile, "traè}i vrataotraga". Jednako je i s da-na{njim posjetiteljima vile,sada izlo`benog objekta. To{to }e malokoji posjetiteljosjetiti taj hendikep, vjerojat-no se pripisuje uzbu|enjukoje ga pro`me pokrajnekada{nje corbusieovskeliving - machine.


71


se zaklju~iti da je u vili stanovala obitelj s malom djecom koja suse mogla igrati na terasi, npr. preskakivati konopac ili igrati"{kolice", loptati se i sl. No, postojala je opasnost da lopta nerazbije velike staklene plohe ili da padne izvan ku}e. Djeca sevjerojatno nisu predugo zadràvala na terasi ve} su se igrala naostalim dijelovima parcele. Tijekom boravka na terasi morala su sepona{ati poput odraslih. Terasa je mogla biti iznimno zanimljiva zave~ernje zabave, vjerojatno pod svije}ama, jer elektri~ne rasvjetena terasi nije bilo. Na njoj nije izgra|en ni ro{tilj, pa se mogaoeventualno koristiti prenosivim.

2.2.2.2.2. 1932: Mladen Kauzlari} i Stjepan Gombo{, Vila Spitzer,Zagreb (Ø=45,8º)

êsto isticana kao jedan od najbriljantnijih primjera zagreba~kemoderne tridesetih, na planu oblikovanja radikalno odbacuje tradicijskiznamen - kosi krov i zamjenjuje ga krovnom terasom. Iako nijepotrebno sumnjati u korbizijanske impulse (Garche), karakter njezi-na otvoreno/zatvorenog prostora na krovu donekle je specifi~an.Velika ili potpuna corbusieovska otvaranja prema gore, premanebu i suncu, na ovom su objektu ublaèna. Dio terase (~etvrtinatlocrta) natkriven je punom za{titom, a dio (polovica tlocrta)pergolom od betonskih brisoleja koja poput fine, rahle mreèdefinira gornju plohu kubusa ku}e. Analiziraju}i pak osun~anost,poloàj krovnih brisoleja postaje diskutabilan. Kada bi ku}a bilazakrenuta za 90º, tj. kad bi umjesto prema istoku bila orijentiranaprema jugu, ti bi brisoleji usred ljetnog dana na terasi stvarali malovi{e osjenjenih povr{ina nego kada, uz stvarni poloàj ku}e, podnevnosunce prodire usporedno s njima i minimalno osjenjuje terasu.Poloàj terase je izniman s obzirom na vizure prema gradu,pogotovo ju`ne vizure koje su na katu ispod nje donekle zane-marene, dok problem veze s unutra{njim prostorima ostaje ot-voren. Boravilo se i blagovalo na katu ispod terase, a kuhinja je~ak dva kata niè, ~ime se ta terasa previ{e odvaja od va`nihzatvorenih prostora ku}e.Zanimljivo bi bilo istraìti kako se nekada uistinu koristila taterasa i kojim je namjenama sluìla. Danas to ne moèmo pratiti,jer je ku}a izgubila svoju rezidencijsku namjenu i taj je otvoreno/zatvoreni prostor postao zatvorenim.Taj iznimni objekt hrvatske me|uratne moderne neprimjerenim jedogradnjama uz ostalo izgubio svoju izvornu arhitektonsku vrijednost.

SLSLSLSLSL. 8.. 8.. 8.. 8.. 8. Pogled narezidenciju Wallace

Izvor � SourceThe Architecture of PaulRudolph: 74

FGFGFGFGFG. 8.. 8.. 8.. 8.. 8. View of WallaceResidence

SLSLSLSLSL. 7.. 7.. 7.. 7.. 7. Pogled na viluSpitzer

Izvor � Source"Arhitektura" 186-188/1984:127

FGFGFGFGFG. 7.. 7.. 7.. 7.. 7. View of SpitzerVilla

77777 88888


72


3.3.3.3.3. 1961/1964: Paul Rudolph, Wallace Residence, AthensAlabama (Ø=34º)

Vila s unutra{njim dvori{tem (u opisu: interior courtyard) i rasko{nimtrijemom (veranda i portico) sa zapadne strane priziva ugo|ajplantaà ameri~kog Juga, bijelih ku}a s crnom poslugom.7 Kolona-da masivnih okruglih stupova prerijetka je za ugo|aj egipatskihhramova, a usto se doima pregustom za vrijeme robusnih materi-jala XX. st. Pokraj tih stupova smje{ten je otvoreno/zatvoreniprostor prema kojemu je u sredi{njem dijelu orijentirana blagova-onica, a bo~no living-prostor s jedne te sitting-prostor s drugestrane, koji nisu vezani za taj sredi{nji prostor (neobi~no?) ve}samo za trijem. Dvostruka visina trijema omogu}uje i orijentacijudviju spava}ih soba tom prostoru. Iz hodnika katnih soba spu{tase zavojito stubi{te u sredi{nje dvori{te i spaja ga s prizemljem.Na fotografijama se vide mogu}nosti blagovanja u tom prostoru ukasnim popodnevnim satima (obratite pozornost na sjene), a vjero-jatno je i doru~ak u tom prostoru bio ugodan. Za jakoga podnev-nog sunca vjerojatno je najugodnije bilo ispod trijema. Kako jepoprili~no udaljen od kuhinje, razlo`nom postaje i mala "veranda"sa sjeverne strane kuhinje ako se blaguje bez posluge.

4.4.4.4.4. 1969/1970: Peter Eisenman, House II. (Falk House),Hardwick, Vermont (Ø=43-45º)

S iznimno mnogo ortogonalne geometrijske kompleksnosti i elab-oracije, ta je ku}a imala jednostavno ishodi{te. Pravilni devetero-poljni kvadrat translatiran je, ~ime se dobila prostorna mreà sbrojnim mogu}nostima postavljanja zidova, stupova, stropova iotvora. Dvokatni objekt, s dnevnim boravkom u prizemlju i spavaoni-cama na katu, s jugoisto~ne strane ima otvoreno/zatvoreni prostoru dva nivoa, kojim dopunjuje nepravilni zatvoreni volumen uaproksimativno kutijasti gabarit. (I na sljede}em projektu iz 1969/1971: House III, Miler House, Lakeville, Connecticut, na sli~nokompliciranom prosedeu, Eisenman ostvaruje otvoreno/zatvoreneprostore i zadràva ukutijani volumen.)

SLSLSLSLSL. 9.. 9.. 9.. 9.. 9. Pogled na ku}uFalk

Izvor � SourceFive Architect NY: 45

FGFGFGFGFG. 9.. 9.. 9.. 9.. 9. View of FalkHouse

7 P. Rudolph: "Moje prvearhitektonske impresije ve-zane su na ju`nja~ku arhi-tekturu Greek Revival-a"(The Architecture of Paul Ru-dolph: 72).


73


5.5.5.5.5. 1971/1972: Clotet, Tusquets, Giorgina Belvedere,Llofriu, Gerona (Ø=42º)

Na toj ku}i Jencks uo~ava sarkazam preklapanja novoga i staroga.Papirnato lagana re{etkasta membrana je iznad heroi~nog stupov-lja, izme|u stupova na krovu ku}e je parkirali{te za automobil,okruèno balustradom, i, kona~no, stupovi se spu{taju na tlo, gdjesu poput filtra iza kojega su rustikalni kapci i prozori.8 Vrlo malaku}a od samo 40 m2 postala je zapaèna postmodernisti~ka egzi-bicija. Unutar {krtog prostora postignuta je dobra funkcionalnaorganizacija s pet leàjeva. Ku}a je ina~e dio kompleksa s ve}omku}om, ali kao "element neovisan o glavnoj zgradi, ne samo zbogudaljenosti, ve} i zbog arhitektonskog stila koji se veè na tradi-cionalnu arhitekturu vrtova i vrtnih paviljona"9. Prostor za boravak,blagovanje, jedna ni{a i dvije kubikule za spavanje, kuhinjica ikupaonica, sve je smje{teno u prizemlju, jedinoj zatvorenoj etaìte ku}e, a na krovu donje, inferiorne kompozicije trijumfalno jesmje{ten parkirali{ni prostor za (u ovoj prilici po zna~enju bi semoglo re}i) ku}nog ljubimca - osobni automobil. Na to po~asnomjesto automobil stiè preko mosta, u sredini prekinutoga zasilazak stubama u prizemlje. Upravo taj prekid oteàva vra}anjeautomobila natra{ke, jednako kao {to je na sku~enoj povr{inikrova oteàno okretanje. Na kraju ostaje enigmom kome je zapra-vo namijenjen taj otvoreno/zatvoreni, ali svakako paradni prostor.

6.6.6.6.6. 1971/1973: Mario Botta, Riva San Vitale (Ø=46º)

Osamljen (iako na vlasni~koj parceli od 850 m2), bez drugih ku}au blizini, u pejsa`nom ambijentu {umovite isto~ne padine iznadjezera Lago Lugano, oko stotinu metara od obale, smje{ten je perfo-rirani kubus, kvadar od sivih betonskih bloketa, kojemu se prilazi odoz-go, crveno obojenim re{etkastim mostom (18,20 x 1,10 x 2, 20 m).Volumeni razli~itih stambenih prostora uba~eni su u kutiju po~ev{i odjednog kvadranta na vrhu i zaklju~uju}i trima kvadrantima ~etiri kataniè, na razini boravka. Neispunjeni kvadranti osiguravaju stepenastniz terasa. Kvadratno je stubi{te locirano gotovo u sredi{tu kvadrat-nog tlocrta i vertikalno povezuje prostore. U kontrastu s priprostom~isto}om masivnog eksterijera, interijer je poput labirinta i intiman.10

Vrlo je intrigantna primjedba o oblikovnom doìvljaju te ku}e uistoj knjizi: Naglaskom na izrezima velikih otvora u kubi~noj masiku}e postiè se monumentalnost sli~na onoj lokalne vernakularnosti.11

Glavna vrijednost te obiteljske ku}e jest fascinantni pogled na

SLSLSLSLSL. 11.. 11.. 11.. 11.. 11. Pogled na ku}uGiorgina

Izvor � SourcePost-Modern Architecture:90

FGFGFGFGFG. 11.. 11.. 11.. 11.. 11. View ofGiorgina House

SLSLSLSLSL. 10.. 10.. 10.. 10.. 10. Pogled na RivuSan Vitale

Izvor � SourceMario Botta, MOMA: 25

FGFGFGFGFG. 10.. 10.. 10.. 10.. 10. View of RivaSan Vitale

8 Post-Modern Architec-ture: 90.

9 Katalog izlo`be ThePresence of the Past (LaBienale di Venezia), Ven-ezia, 1980: 123.

10 S. Werde, Mario Bot-ta: 25.

11 S. Werde; Mario Bot-ta: 25.

1010101010 1111111111


74


jezero i alpski planinski masiv Monte Giorgo s druge stranejezera. Terasa s koje se taj spektakularni, uzbudljivi i jedinstvenipejsa` doìvljava smje{tena je na najgornjoj, ulaznoj (nultoj) etaì,a vezana je za studio - atelijer kod ulaza. Sljede}a terasa na prvomkatu vezana je za pretprostor na koji je jo{ spojen roditeljskispava}i trakt. Ju`ni, bo~ni pogled s te terase i kroz procjep premajezeru vizualno je manje atraktivan od onoga s terase. Najve}a jeblokada vizura na tre}em katu, gdje je smje{ten dnevni boravak,kuhinja s blagovaonicom i pripadaju}a terasa. Iz dnevnog boravkagotovo i nije mogu}e doìvjeti te bogomdane vizure, kao ni zavrijeme sjedenja na toj terasi. Vizure su skrivene i iz dje~jeg krilana drugom katu, gdje uop}e nema terase.

7.7.7.7.7. 1972: Michael Graves, Snyderman House, Fort Wayne,Indiana (Ø=41º)

Ta "ku}a" (house), kako je navedeno u njezinu nazivu, zapravo jepravi primjer suvremene vile. U Jencksa ona uspostavlja raznovrsnasemanti~ka zna~enja, npr. "rat izme|u Mondriana i Huan Grisa","ku}a od `buke koja se èli osloboditi zatvorskog kaveza", "sudardvaju brodova", "skele" itd.12 Sli~ne bi se asocijacije mogle i daljenizati, primjerice "ku}a koju je pogodila elementarna nepogoda,potres, eksplozija, deformacija, od topline iskrivljena, od vlageizvitoperena". Istom, pravilna modularna prostorna mreà (oko4x4m) ~vrsto drì sve to na okupu i oblikuje odre|eno ukutijava-nje. U stilskom smislu Snyderman House najavljuje dolaze}i dekon-struktivizam.Vila za koju se moè ~initi da negdje iznutra skriva misao Savoye,smje{tena je na osami, na terenu povr{ine 16 hektara, i namije-njena je {estero~lanoj obitelji. Njezini su otvoreno/zatvoreni pro-stori smje{teni na jugoisto~noj strani, natkrivenoj uz ulaz u prizemlju,potpuno natkrivenoj na sjevernoj strani kata, sa stra`nje stranekrila spava}ih soba, manje ispred spavaonica, te uvelike na krov-nim terasama kata. Prizemna je terasa dosta dobro povezana skuhinjom i prostorima za boravak tako da u ljetno doba moè bitivrlo upotrebljiva. Za terasu na katu i onu iznad nje, osim sun~anja(bez bazena, tu{eva i vode), te{ko je pretpostaviti drugu namjenu.

SLSLSLSLSL. 12.. 12.. 12.. 12.. 12. Pogled na ku}uSnyderman


FGFGFGFGFG. 12.. 12.. 12.. 12.. 12. View ofSnyderman House

12 Post-Modern Architec-ture: 60.


75


8.8.8.8.8. 1974/1976: Robert Krier, Haus Dickes, Luxemburg-Bridel (Ø= 50º)

Kockolika ku}a ~ije je mjere arhitekt "svladavao" pomo}u obiljageometrijskih elemenata, s karakteristi~nim megastupom na uglu,ima dvije terase. U prizemlju, s jugozapadne strane, neposrednouz sobu za dnevni boravak, blagovaonicu i kuhinju, atraktivni jeotvoreno/zatvoreni prostor-hal, portik, za{ti}en staklenim krovomu visini drugog kata, s nekoliko stuba povezan s vrtom. Ispredstudija na drugom katu re{etkasto je natkrivena i dijelom ozele-njena terasa, opremljena stolom za sjedenje pokraj trokutastoperforirane fasadne pregrade. Prostorije prizemlja i spavaonice nakatu, iako uvu~ene, preko portika imaju osigurane dobre vizureprema van."Ku}a Dickes jedina je realizacija tipi~ne stambene jedinice kojamoè biti dodavana horizontalno i vertikalno da oblikuje urbaniblok", stoji u jednom opisu te ku}e.13 Ta namjena tipizacije imultiplikacije, iako nije dana u grafi~kom obliku, upu}uje doneklena Le Corbusierove Le ville immeuble. Mo`da je ta misao inaknadno nastala ili je projekt iz tog koncepta deriviran zakonkretnu lokaciju, jer projekt ku}e ima odre|ene specifi~nostiku}e vezane za teren (izme|u ostaloga i garaù u podrumu).Jedina (meni) dostupna fotografija iz vremena dovr{enja ku}e dajenaslutiti da je ku}a locirana u neposrednoj blizini obiteljskih ku}a(s kosim krovovima).Na tom se objektu mogu zamijetiti vrlo male visine prostorija: udnevnom boravku 250 cm, u spavaonicama 225 cm, a u prostorijiza odmor, uz krovnu terasu, strop je visok samo 215 cm. Nasuprottome, otvoreno/zatvoreni prostor prizemlja ima rasko{ne dimenzijetroeta`ne visine, a onaj na krovnoj terasi otvoren je odozgo isu zacijelo odre|ena kompenzacija unutra{njoj sku~enosti prostora.

9.9.9.9.9. 1974/1976: William Turnbull, Zimmerman Residence,Fairfax Country, Virginia (Ø=40º)

U vrijeme nastanka nazvana "ku}om s ambicijom novog USAregionalizma", zanimljiva je po tome {to je sa svih pet strana(~etiri+odozgo) okruèna otvoreno/zatvorenim prostorom. Njezinadrvenore{etkasta ograda sa strana, mjestimice prekinuta, i prozirniplasti~ni krov odozgo, kao u nekom Christovu postavu, ovija onu"pravu" ku}u unutra, "unutra{nju ku}u".

SLSLSLSLSL. 13.. 13.. 13.. 13.. 13. Pogled na ku}uDickes

Izvor � SourceRational Architecture: 101

FGFGFGFGFG. 13.. 13.. 13.. 13.. 13. View of DickesHouse

SLSLSLSLSL. 14.. 14.. 14.. 14.. 14. Pogled na ku}uZimmerman

Izvor � Source"Baumeister" 7/77: 614

FGFGFGFGFG. 14.. 14.. 14.. 14.. 14. View ofZimmerman House

13 Rational Architecture:100, 101.

1313131313 1414141414


76


Klijenti su imali suprotne ideje. Gospo|a je zami{ljala stanovanjesvog djetinjstva s mnogo veranda na svakoj strani ku}e, dok jenjezin suprug zami{ljao ku}u punu svjetlosti i sunca. Rje{enje jebilo "ku}a kao veranda", ku}a u re{etkastoj opni koja filtrirasvjetlost, a ujedno je otvorena blagim vjetrovima. Prikladan kon-cept za ju`ne regije,14 bio je po~etni arhitektov pristup rje{avanjuzadatka. Ku}a je smje{tena u dolini rijeke Potomac, gdje su zimeugodne, a ljeta vru}a, pa je rahla opna ku}e trebala propu{tatistrujanje zraka i osiguravati ugodnu mikroklimu u otvoreno/zat-vorenim prostorima. Me|utim nedovoljno kruènje toplog zrakarezultiralo je nu`no{}u postavljanja dvaju dodatnih ventilatora zaljetno razdoblje.Iako sve prostorije "unutra{nje ku}e" imaju pristup u otvoreno/zatvoreni omota~, moè se primijetiti da je ona glavna (najve}a)terasa za boravak (s kaminom) za cijelu etaù udaljena od dnev-nog boravka i, pogotovo, kuhinje. Na toj je terasi smje{tenkamin - ro{tilj pa pripremu hrane i blagovanje na tom prostoruoteàva udaljenost kuhinje, tj. nedostatak potrebnoga kuhinjskogpribora.

10.10.10.10.10. 1980: Helmut Jahn, Wisconsin Residence, Eagle River(Ø=46º)

Ku}a za odmor smje{tena je na osami u izazovnom pejsa`nomambijentu.15 Zbog pristupa mostom odozgo svrstana je me|uprimjere obiteljskih ku}a s mostom i na kosom terenu, a kako jetome dodana i voda s prednje strane, traènje sli~nosti suàva sena Bottinu ku}u Riva san Vitale i Meirovu Douglas House. Me|utim,po materijalu ograde (drvo) i modularnoj interpretaciji pro~elja(raster pribli`ne veli~ine 1x1 m) ta se ku}a potpuno razlikuje odspomenute dvije. Iza te membrane smje{ten je vertikalno povezanotvoreno/zatvoreni prostor s tri terase. Na najgornjoj, ulaznoj etaìpred samim je ulazom entry terrace, kao i balcony ispred spava}esobe, na etaì ispod te, gdje je dnevni boravak i living terrace. Jo{niè, na prvoj etaì odozdo (izdignutoj na stupove), gdje jeroditeljska spavaonica i jo{ dvije sobe, nalazi se i ~etvrta terasalower terrace. Prve tri terase mogu me|usobno vizualno komunici-rati, a ~etvrta je posve odvojena. S obzirom na hijerarhiju unutra{njihprostora, moglo bi se o~ekivati da je terasa pred sobom za dnevniboravak najve}a, {to nije to~no: ona pred ulazom znatno je ve}a.

11.11.11.11.11. 1983/1985: Tadao Ando, Nakayama, Nara (Ø=35º)

Potpuno odvojena ku}a od svog okoli{a, gotovo utemeljena nakonceptu zatvora, smje{tena je na maloj urbanoj parceli od 263m2 (izgra|eni dio 69 m2, ukupna povr{ina ku}e 103 m2) i mo`danajbolje izraàva defanzivnost mnogih Andovih ku}a. U zra~nojsnimci izgleda poput kutije za cipele. Dvoeta`na je betonskakutija tlocrtno uzdu`no podijeljena i jedna je polovica otvorenodvori{te. Na katu je za jo{ jednu ~etvrtinu pove}an otvoreno/zatvoreni prostor. Prostor je potpuno proèt ekstremnim minima-lizmom. Autor je objasnio svoj koncept ovako: Iz dvori{ta ome|enogbetonskim zidovima preko ruba zidova ili kroz proreze mogu sevidjeti stabla i ni{ta vi{e. Za cijelu je kompoziciju pretencioznoodabran isti materijal u namjeri da pro~isti karakter prostora.Odustao sam od zamisli da pojedina soba gleda drugu sobu na{tetu koncepta, da se svaka soba otvara u dvori{te, gleda unasuprotni zid i tako postaje dio dvori{ta.16 Valja napomenuti da

14 "Baumeister", Juli 1977.

15 Mislim da je H. Jahntu ku}u projektirao za stari-jeg kolegu, arhitekta Mur-phyja, partnera u zajedni~-koj projektantskoj tvrtki uChicagu.

16 Tadao Ando, "JA", Oc-tober 1985.

17 Tadao Ando, "JA", Oc-tober 1985.


77


su visine unutra{njih prostora te ku}e dosta malene (iz nacrta ifotografija moè se zaklju~iti da je to oko 220-230 cm).Ku}a je to za koju bi bilo te{ko prona}i "odgovaraju}eg korisnika",donekle brine i Anda, koji kaè: Korisnici se mo`da kolebaju uprihva}anju te ku}e u samom po~etku; me|utim, kasnije }e sezacijelo osloboditi svojih sumnja i po~eti stanovati na svoj na~in.17

Tako izrazito defenzivan koncept slobodno stoje}e ku}e negira bitslobodno raspoloìvih pro~elja za vezu s okoli{em. Ako se zbogbilo kojih razloga inzistira na introvertnosti ku}e, onda je {tetatro{iti ono malo terena oko nje jer se ista traèna unutra{njakvaliteta moè posti}i grupiranjem tih jedinica u nizove ili drugedodirne guste skupine.

V.Usporednim prikazom mogu}e je uo~iti sve specifi~nosti pojedinihelemenata i karakteristika svih jedanaest primjera.

SLSLSLSLSL. 15.. 15.. 15.. 15.. 15. Pogled naEagle River

Izvor � Source"Helmuth Jahn", str. 352

FGFGFGFGFG. 15.. 15.. 15.. 15.. 15. View of EagleRiver

SLSLSLSLSL. 16.. 16.. 16.. 16.. 16. Pogled naNakayamu

Izvor � Source"JA" Oct. 1985: 17

FGFGFGFGFG. 16.. 16.. 16.. 16.. 16. View ofNakayama


78


Obilje`ja omota~a

Opisani primjeri ku}a imaju raznoliko oblikovane vanjske omota~e.To su:- perforirano platno: o`bukana betonska stijena, zid od betonskihbloketa, goli beton

- kolonade stupova ili betonski kostur s uba~enim plohama- drveni ro{tilj (s vrtnih paviljona, ili orijentalna ~ipka - Zimmerman)Zatvaranje odozgo kre}e se u rasponu od minimalnoga (ku}eNakoyama) do potpunog zatvaranja prozirnim pleksiglasom (ku}aZimmerman).Ni jedan primjer u rje{enju gornjeg omota~a otvoreno/zatvorenog pros-tora nema elemenata organi~noga i prirodnoga tj. hortikulturnoga,tipi~no romanti~nih elemenata (folklornih, "sladunjavih"). (Samo seza ku}u Dickes i na krovnoj terasi ku}e Eagle River predvi|a maloozelenjene pergole, no nije mi poznato je li to i izvedeno.)Listopadna vegetacija sa svojim promjenama tijekom godine (odguste lisnate strukture ljeti do rahle, za sunce propu{taju}e mreè

SLSLSLSLSL. 17.. 17.. 17.. 17.. 17. Sheme presjekai tlocrta otvoreno/zatvorenog prostora


FGFGFGFGFG. 17.. 17.. 17.. 17.. 17. Drafts ofsections and groundplans o/c spaces

SLSLSLSLSL. 18.. 18.. 18.. 18.. 18. Preoblikovanaku}a u Ivani} Gradu


FGFGFGFGFG. 18.. 18.. 18.. 18.. 18. Reconstructedhouse in Ivani} Grad

18 Koliko zelena ogradaodozgo moè biti atraktivna,pokazuje vrlo lijep primjerotvoreno/zatvorenog prosto-ra s ozelenjenom pergolomna jednom crteù u: K. F.Schinkel, Sammlung Archi-tektonisher Entwurfe, 1831.("ku}a s vrtom"), "Arhitektu-ra" 186-9/1984: 49.


79


1. Savoye 480 405 45 19/21x2 ulaz *garaèfoajesalon

budoarhodnik

2. Spitzer 294 138 31 12/18x3 pretprostor *3. Wallace 542 270 33 21,5/31,5 ulaz *

x2 dininglivingsittinghodnik

spav. tr.4. Falk 237 75 24 12,5/12,5 dnevni boravak *5. Giorgina 40 50 55 7,5/7,5 130 420 1:3,2 living *

x2,56. San Vitale 220 105 25 10,5/10,5 1000 boravak * 850 m2

x5 blagovanje7. Snyderman 400 284 41 22/22x3 1100 4100 1:4 ulaz * 16 ha

studiohodnik

boravakblagovanje

8. Dickes 257 32 11 8,5/8,5 ulaz *x4 foaje

breakfast (kuhinja)hodnik

spav. tr.9. Zimmerman 300 250 45 16/17,5 1200 3700 1:3,1 spavaonice *

x4 ulazkuhinja

blagovanjednevni boravak

10. Eagle 232 68 22 10/10x3 ulaz *spavanjekuhinja

blagovanje (dn. bor.)11. Nakayama 95 95 50 7,5/19,5 1:2,7 dn. bor. * 263m2

x2 spavanje

TTTTTABLABLABLABLABL. I.. I.. I.. I.. I. Tablica mjera

TTTTTABLE I.ABLE I.ABLE I.ABLE I.ABLE I. Table ofmeassures

P zatvoreno (m

2 )

Veli~ina pa

rcele

Poloàjparcele

stam

beno

susjedstvo

Fizi~ka veza s unu-

tra{njim prostorima

Vz:(V

z+o/z)

V ukup

no (z+

o/z) (m

3 )

V zatvoreno (m

3 )

mjere "kutije"

{(m)/d(m)xbroj etaà

P otvoreno

/zatvoreno (m

2 )

u priro

di

Po/z

Pz+Po/z

(%)

zimi) moè znatno pobolj{ati funkcionalni komfor, ali ni na jednojod 11 ku}a nije upotrijebljena niti je njome postignuta onanajatraktivnija "prirodna hladovina". Nepostojanje organi~noga, bilj-nog motiva, stoga poja~ava artefakti~nost svih tih objekata.18

U vrijeme bavljenja ovom temom dobio sam zadatak preoblikova-nja obiteljske ku}e u Ivani} Gradu. Jedna od predloènih ideja biloje dodavanje otvoreno/zatvorenog prostora ku}i i djelomi~no uku-tijavanje, a dobiveno je rje{enje kompromis s investitorom.


80


1. AlexanderAlexanderAlexanderAlexanderAlexander C.C.C.C.C. i suri suri suri suri sur..... (1977), Pattern Language, Oxford Press, N. Y.2. * * ** * ** * ** * ** * * (1979), Architectural Monographs 5: Michael Graves, Acad-

emy, London3. âsopisi:âsopisi:âsopisi:âsopisi:âsopisi: "Architectural Design", sv. 58, br. 5-6/1988.; "Arhitek-

tura" 186-9/1984.; "Baumeister" 7/1977.; "JA", Oct. 1985.; "Pro-gressive Architecture" 3/1978.

4. Dal Co, FDal Co, FDal Co, FDal Co, FDal Co, F. . . . . (1985), Mario Botta, Electa, Milano5. DelevoyDelevoyDelevoyDelevoyDelevoy, V, V, V, V, Vidleridleridleridleridler, Krier, Krier, Krier, Krier, Krier (1978), Rational Architecture, Archives

d�Architecture Moderne, Bruxelles6. Disch, PDisch, PDisch, PDisch, PDisch, P. . . . . (1990), Mario Botta, Grassi & co., Bellinzzona, Milano7. Filipovi}, N. Filipovi}, N. Filipovi}, N. Filipovi}, N. Filipovi}, N. (1980), Obiteljske ku}e (doct. diss.), Sveu~ili{te u

Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb8. * * ** * ** * ** * ** * * (1976), Five Architects N.Y., Officina Edizioni, Roma9. Glibota, A.Glibota, A.Glibota, A.Glibota, A.Glibota, A. (1985), Helmut Jahn-architect, Paris Art Center,

Chicago Architects Design, Paris10. Jencks, C. Jencks, C. Jencks, C. Jencks, C. Jencks, C. (1978), Post-Modern Architecture, Academy, London11. Jencks, C. Jencks, C. Jencks, C. Jencks, C. Jencks, C. (1989), Architecture Today, Harry Abrams Inc, N. Y.12. LLLLLe Corbusiere Corbusiere Corbusiere Corbusiere Corbusier, Ouvre Complete II13. MoholyMoholyMoholyMoholyMoholy-Nagy-Nagy-Nagy-Nagy-Nagy, S. , S. , S. , S. , S. (1970), The Architecture of Paul Rudolph,

Praeger, N. Y.14. Ple{tina, L. Ple{tina, L. Ple{tina, L. Ple{tina, L. Ple{tina, L. (1990), Estetika stambene arhitekture u mjerilu

etike (doct. diss.), Sveu~ili{te u Zagrebu, Arhitektonski fakultet,Zagreb

15. * * ** * ** * ** * ** * * (1980), The Presence of the Past, Katalog izlo`be (LaBienale di Venezia), Venezia

16. WWWWWerererererde, S. de, S. de, S. de, S. de, S. (1987), Mario Botta, MOMA, N. Y.

Literatura � Bibliography

Zaklju~ak

Ve}i broj opisanih ku}a nije izgra|en za neposredne potrebekonkretnih korisnika, ve} su odre|eni arhitektonski manifest po-jedinih li~nosti i vremena, a namijenjene su vi{e educiranoj arhitekton-skoj publici negoli gosp. Savoye, g|i Spitzer ili obitelji Nakoyama.Jesu li u stvaranju tih arhitektonskih stavova sudjelovali i investi-tori ku}a? Pretpostavljam da jesu i u tome je njihov doprinosduhovnom bogatstvu arhitekture. Teme o/z prostora na ku}amanisu uvijek na liniji racionalizma, kao i jo{ poneki njihovi elementi.Analiziraju}i navedene primjere, ne mogu se otkriti zakonitosti ukorelaciji o/z prostora i unutra{njeg prostora u smislu me|usobnepovezanosti, kao ni zakonitosti u karakteru tog prostora i o~uvanjuprivatnosti, a te{ko je procijeniti koliko se, zapravo, i na kojina~in najizravnije koristi (ili se koristio) taj prostor. Moj je zaklju~akda su sve te ku}e uglavnom dobivale ovaj o/z prostor mo`da i saèljom da bude funkcionalni "suport" ku}i, da ima unutra{njeopravdanje, ali i zbog jake svjesne ili podsvjesne ̀ elje da volumenii korpusi tih ku}a budu oblikovno impresivni, da ku}e, promatraneizvana, budu dojmljive. U tome su im vrlo dobro posluìli o/zprostori, ako su pri tome bili i funkcionalno kori{teni, onda jearhitektonska sinteza bila uspje{na.


81


Summary � Sa`etak

The Open/Closed Area of Family Homes - BoxAffection Feeling

Between the wall of a house, which is its thermal partition, andthe final surface that is visually experienced as the end of thehouse, there is an area that has both internal and externalcharacteristics, called an open/closed area. This area supplementsthe basic outline of the closed area and gives some family homesa box-like appearance. The author analyzes 10 world-famous ex-amples of family homes, or villas, and one excellent Croatianexample, on which open/closed areas are present in a very pro-nounced manner making the final structure box-like. He alsoexamines possible reasons for the establishment of these areas,like:a) expanding the interiorb) increasing privacyc) visually increasing the size of the house.He further analyzes some circumstances relevant for planningthese areas:- the period during which they can be functionally used, wheregeographical location, i.e. climate, plays an important role becauseit determines the time that can be spent outdoors,- their location in relation to the internal contents of the house,and in relation to the cardinal points,- technical aspects of their construction.The examples are studied through basic elements, measurementsand relations, and their open/closed areas are described. Ananalysis of all these parameters leads to the conclusion that themain reason for conceiving and designing such spaces is theexternal expression of the house volume, i.e. visual and aestheticreasons, and functional reasons are of a secondary importance.

Lenko Ple{tina

82


PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK � UDC 71/72GOD. � VOL. 5(1997)BR. � NO. 1(13)STR. � PAG. 1-200ZAGREB, 1997.sije~anj - lipanj � January - June

otvoreno/zatvoreni prostor obiteljskih ku}a oblikovanih

Documents