otu za radove u vodnom gospodarstvu - poglavlje 13.a

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 2

Gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina

13.A POGLAVLJE

MONTAERSKI RADOVI - VODOOPSKRBNI CJEVOVODI

NARUITELJ: HRVATSKE VODE IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d.d., Zagreb Koordinator: prof. dr. sc. Vjeran Mlinari, dipl. ing. gra. Sreko Mili, dipl.ing.gra. Voditelj izrade: prof. dr. sc. ivko Vukovi, dipl. ing. gra. Suradnici: Sreko Mili, dipl. ing. gra.

Branka Beovi, dipl. ing. gra.

Zagreb, 2012.

13. A. POGLAVLJE

MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI CJEVOVODI

SADRAJ

13-00 OPE NAPOMENE ..................................................................................................... 13.A-1 13-00.1 DEFINICIJE ................................................................................................. 13.A-1

13-00.2 MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI ZA MONTAERSKE RADOVE NA VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA ............................. 13.A-11

13-00.3 CIJEVI I SPOJNI DIJELOVI ....................................................................... 13.A-13

13-00.4 OBLIKOVNI KOMADI I ARMATURE ..................................................... 13.A-14

13-00.5 OPREMA CJEVOVODA ............................................................................. 13.A-14

13-00.6 GRAEVINSKI DIJELOVI (KOMORE, UPORITA) .............................. 13.A-14 13-00.7 TEHNIKA SVOJSTVA CJEVOVODA .................................................... 13.A-14 13-00.8 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ............................................................ 13.A-15

13-00.9 PROJEKTIRANJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA ............................ 13.A-18

13-00.10 NADZOR IZGRADNJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA ................... 13.A-20

13-01 IZVOENJE I UPORABLJIVOST CJEVOVODA ................................................. 13.A-20 13-01.01 PRIPREMNI RADOVI, ISKOLENJE CJEVOVODA .............................. 13.A-21 13-01.02 ISKOP I ZATRPAVANJE ROVOVA ZA VODOOPSKRBNE

CJEVOVODE ............................................................................................... 13.A-22

13-01.03 RAZUPIRANJE ROVOVA ZA VODOOPSKRBNE CJEVOVODE . ....... 13.A-24

13-01.04 UGRADNJA CIJEVI .................................................................................... 13.A-24

13-01.05 UGRADNJA ARMATURA - VENTILA .................................................... 13.A-26

13-01.06 UGRADNJA ARMATURA - HIDRANATA . ............................................. 13.A-27

13-01.07 UGRADNJA OBLIKOVNIH (FAZONSKIH) KOMADA .......................... 13.A-28

13-01.08 UGRADNJA OPREME CJEVOVODA: POKLOPCI KOMORA,

ULINE KAPE, UGRADBENE GARNITURE, TRAKE ZA OZNAAVANJE, OZNAKE HIDRANATA ......................... 13.A-29 13-01.09 IZGRADNJA ZASUNSKIH KOMORA, KOMORA MULJNIH

ISPUSTA, ODZRANIH VENTILA .......................................................... 13.A-30 13-01.10 IZGRADNJA UPORITA .......................................................................... 13.A-32 13-01.11 SNIMANJE IZVEDENOG STANJA, TLANA PROBA, DEZINFEKCIJA, NEUTRALIZACIJA, ISPIRANJE,

ATESTIRANJE NA SANITARNU ISPRAVNOST CJEVOVODA,

ZAVRNI RADOVI ..................................................................................... 13.A-33 13-01.12 UPORABLJIVOST CJEVOVODA, TEHNIKI PREGLED I PREDAJA U OSNOVNO SREDSTVO ....................................................... 13.A-35

13-01.13 ODRAVANJE CJEVOVODA ................................................................... 13.A-37 13-01.14 OSIGURANJE PITKE VODE ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA

NA REKONSTRUKCIJI VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA ................... 13.A-37

13-02 CJEVOVOD OD LIJEVANO ELJEZNIH (DUKTILNIH) CIJEVI .................... 13.A-38 13-02.1 SPAJANJE CIJEVI ....................................................................................... 13.A-38

13-02.2 POLAGANJE CIJEVI .................................................................................. 13.A-39

13-03 CJEVOVOD OD ELINIH CIJEVI ....................................................................... 13.A-40 13-03.1 SPAJANJE CIJEVI ....................................................................................... 13.A-40


13-04 CJEVOVOD OD PE (POLIETILEN) CIJEVI .......................................................... 13.A-43

13-04.1 SPAJANJE CIJEVI ....................................................................................... 13.A-43


13-05 CJEVOVOD OD PVC (POLIVINILKLORID) CIJEVI ....................................... .. 13.A-45



13-06 CJEVOVOD OD POLIESTERA (GRP) .................................................................... 13.A-48



13-07 NORME I TEHNIKI PROPISI ................................................................................ 13.A-51

MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI CJEVOVODI 13.A

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012. KNJIGA 2 Stranica 13.A-1

13.A. POGLAVLJE

MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI CJEVOVODI

13-00 OPE NAPOMENE

U ovom 13.A poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja montaerskih radova na vodoopskrbnim cjevovodima. OTU su pisani na nain da mogu biti dio Ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u Ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).

Materijali, graevni proizvodi, oprema i radovi moraju biti u skladu sa zahtjevima HRN-a, Tehnikim propisima i drugim zahtjevima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna HRN, obvezna je primjena trenutno vaee EN norme. Ako se neka norma ili propis stavi izvan snage, vrijedit e zamjenjujua norma ili tehniki propis.

Ako za neke materijale i graevne proizvode ne postoji HRN ni EN, vrijedit e hrvatsko ili europsko tehniko doputenje. Ako za neki materijal ili graevni proizvod ne postoji nita od navedenog, izvoa ima pravo predloiti primjenu pravila (normi) priznatih meunarodnih ili regionalnih normizacijskih tijela (ISO, DIN, BS, AFNOR itd.), uz uvjet da to odobre projektant i nadzorni inenjer.

Sve promjene u pogledu tehnikih zahtjeva za materijale, graevne proizvode i radove izvoa je duan unijeti u projekt izvedenog stanja.

Ako za neko podruje nema odgovarajueg hrvatskog tehnikog pravila, mogue je koritenje priznatih meunarodnih tehnikih pravila (DVGW, CP, WRc, AWWA i sl.), uz uvjet da se o tome suglase krajnji korisnik, projektant i nadzorni inenjer.

Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama.

13-00.1 DEFINICIJE

Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose

se na ovo poglavlje.

Definicije pojmova u ovom OTU-a usklaene su s definicijama iz HRN EN 805:2005

Sustav

Gravitacijski sustav

Sustav u kojem je protok i/ili tlak uzrokovan gravitacijom. Postoje dvije vrste takvih

sustava:

- tlani sustav, u kojem su cjevovodi potpuno ispunjeni, - netlani sustav, u kojem su cjevovodi djelomino ispunjeni.

Opskrbni vod

Cjevovod koji spaja glavni vod s prikljunim vodom.

Voda za pie

Voda za ljudsku upotrebu kako je utvreno od mjerodavnih nacionalnih tijela (institucija).

13.A MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI CJEVOVODI

Stranica 13.A-2 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012. KNJIGA 2

Glavni vod

Vodovod s funkcijom glavnog razdjelnika unutar jednog opskrbnog podruja, obino bez direktnog spoja do potroaa.

Crpni i gravitacijski sustav

Sustav u kojem se gravitacijski i crpni sustav koriste pojedinano ili kombinirano kako bi se osigurao protok i/ili tlak.

Crpna stanica

Ureaj za osiguravanje dovoljnog tlaka i protoka unutar sustava za distribuciju vode. Razlikuju se 3 tipa (vidi sliku 1):

- glavna crpna stanica: obino smjetena iza ureaja za kondicioniranje vode ili, u sluaju da nema kondicioniranja nakon zahvata, za osiguranje transporta vode do vodospreme

- meucrpna stanica za osiguranje transporta vode do vodospreme ili opskrbnog podruja

- ureaj za povienje tlaka za crpljenje unutar opskrbnog podruja bez pohranjivanja.

1 glavna crpna stanica

2 meucrpna stanica 3 ureaj za povienje tlaka

Slika 1: Primjer razliitih crpnih ureaja [Izvor: HRN EN 805:2005]



Crpni sustav

Sustav u kojem se protok i/ili tlak proizvodi s jednom ili vie crpki.

Vodosprema

Objekt (graevina) za pohranjivanje vode.

Prikljuni vod

Cjevovod koji isporuuje vodu od opskrbnog voda do potroaa.

Vodosprema za vodu za pie

Zatvorena graevina za pohranjivanje vode za pie, koje obuhvaaju vodne komore, zatvaranicu, pogonske ureaje, omoguava pristup, sadri pogonske rezerve, osigurava stabilnost tlaka i izjednaava oscilacije potronje.

Rezervni ureaj

Ureaj ili sustav kao npr. dodatne pumpe ili dvostruki vodovi, kako bi se kod smetnji ili ispadanja uobiajenih pogonskih jedinica osigurala opskrba.

Dovodni vod

Cjevovod koji spaja vodozahvate, ureaje za kondicioniranje, vodospreme i/ili opskrbna podruja, obino bez direktnog spoja do potroaa.



Sustav za distribuciju vode

Dio vodoopskrbnog sustava s cjevovodima, vodospremama za vodu za pie, crpnim stanicama i ostalim objektima pomou kojeg se voda distribuira potroaima. Sustav poinje iza ureaja za kondicioniranje vode (ili kad nema kondicioniranja nakon vodozahvata) i zavrava na mjestu spoja s instalacijama potroaa.

1 cijevna mrea 2 glavni vod

3 opskrbni vod

4 opskrbno podruje 5 vodosprema (moe postojati) 6 dovodni vod

7 vodozahvat ili ureaji za kondicioniranje vode 8 prikljuni vod 9 potroa

Slika 2: Primjer razdjelnog sustava za vodu [Izvor: HRN EN 805:2005]



Dijelovi cjevovoda

Pribor

Dijelovi cjevovoda, izuzevi cijevi, oblikovne komade ili armature, koji se koriste u cjevovodu, npr. brtve, vijci i stezni prstenovi za cijevne spojeve, metalni prstenovi.

Podesivi cijevni spoj

Spoj koji dozvoljava znaajni kutni otklon tijekom ugradnje.

Vanjska obloga

Materijal koji se dodatno nanosi na vanjsku povrinu dijela cjevovoda da bi ga zatitio od korozije i oteenja uslijed mehanikih ili kemijskih utjecaja.

Navrtna armatura

Dio cjevovoda koji se koristi za spajanje opskrbnog voda s prikljunim vodom, obino prikladan za prekid protoka prema prikljunom vodu.

Oblikovni komad

Dio cjevovoda, izuzevi cijev, za ogranke, promjene smjera ili promjera. U to se ubrajaju i komadi s prirubnicom i naglavkom, komadi s jednom prirubnicom, spojnice.

Fleksibilni cijevni spoj

Spoj koji dozvoljava znatni kutni otklon kako tijekom, tako i nakon ugradnje kao i

neznatno odstupanje od osi cijevi.

Fleksibilna cijev

Cijev ija je nosivost bez loma ograniena odreenom maksimalnom vrijednou za deformaciju pod optereenjem (deformacija poprenog presjeka i/ili istezanje) (fleksibilno ponaanje).

Cijevni spoj

Spoj dva dijela cjevovoda ukljuujui i brtve.

Unutarnja obloga

Materijal koji se dodatno nanosi na unutarnju povrinu dijela cjevovoda da ga se zatiti od korozije i oteenja uslijed mehanikih ili kemijskih utjecaja.

Cijev

Dio cjevovoda s jedinstvenim unutarnjim promjerom, obino ravan, ukljuujui npr. naglavak, ravni kraj, prirubnice na krajevima.

Tijelo cijevi

Cilindrini dio cijevi s jedinstvenim poprenim presjekom, izuzev naglavak i ravni kraj, kada je primjereno.



Kruti cijevni spoj

Spoj koji niti tijekom niti nakon gradnje ne dozvoljava bitni kutni otklon.

Kruta cijev

Cijev ija je nosivost oganiena puknuem bez znaajnog deformiranja poprenog presjeka (kruto ponaanje).

Polufleksibilna cijev

Cijev ija je nosivost ovisno o prstenastoj krutosti i/ili uvjetima ugradnje ograniena deformiranjem (fleksibilno ponaanje) ili slomom (kruto ponaanje).

Armatura

Dio cjevovoda za zatvaranje ili reguliranje protoka i tlaka; npr. zasun, regulacijska

armatura, ventil za smanjenje tlaka, odzrani ventil, nepovratni ventil, hidrant.

Promjer

Vanjski promjer (OD)

Srednji vanjski promjer tijela cijevi u bilo kojem poprenom presjeku.

Unutranji promjer (ID)

Srednji unutarnji promjer tijela cijevi u bilo kojem poprenom presjeku.

Nazivni promjer (DN/ID ili DN/OD)

Cjelobrojna numerika oznaka promjera dijela cjevovoda koja priblino odgovara stvarnom promjeru u mm. Odnosi se ili na unutarnji promjer (DN/ID) ili na vanjski

promjer (DN/OD).



Polaganje

Pojmovi uz polaganje; vidi sliku 3.

1 glavna ispuna, ukljuivo ulina konstrukcija, ako postoji 2 pokrov 3 bona ispuna 4 gornji sloj posteljice 5 donji sloj posteljice 6 visina nadsloja 7 visina zone voda 8 dno rova 9 povrina terena

a) Primjer za uvjete u rovu

b)

1 glavna ispuna, ukljuivo ulina konstrukcija, ako postoji 2 pokrov 3 bona ispuna 4 gornji sloj posteljice 5 donji sloj posteljice 6 visina nadsloja 7 visina zone voda 8 povrina terena

b) Primjer za uvjete u nasipu

Slika 3: Prikaz pojmova upotrijebljenih kod polaganja cijevi [Izvor: HRN EN

805:2005]



Agresivno tlo

Tlo koje moe utjecati korozivno ili imati drugi tetni utjecaj na dio cjevovoda i koji stoga zahtijeva posebnu panju s obzirom na zatitne mjere.

Katodna zatita

Postupak za zatitu metalnih dijelova od korozije kod kojeg metal kojeg se titi u odnosu na okolinu djeluje kao katoda.

Kontaminirano tlo

Tlo koje je uslijed prethodnog koritenja ili direktne ili indirektne infiltracije kemikalija ili drugih supstanci toliko promijenjeno da je potrebna posebna pozornost.

Visina nadsloja

Udaljenost tjemena cijevi ili oblikovnog komada od postojee ili budue povrine terena.



Tlakovi

Za odreivanje pojmova vezanih uz tlak: vidi tablicu 1

Tablica 1: Pojmovi vezani uz tlak na njemakom, engleskom i francuskom jeziku

[Izvor: HRN EN 805:2005]

Skraenice1) Hrvatski Njemaki Engleski Francuski

DP radni tlak sustava System-

betriebsdruck

design pressure pression de calcul

en rgime

permanent

odnosi se na

sustav

MDP najvei radni tlak

sustava

Hchster System-

betriebsdruck

maximum design

pressure

pression

maximale de

calcul

STP ispitni tlak

sustava

Systemprfdruck system test

pressure

pression d'preuve

du rseau

PFA dozvoljeni radni

tlak dijelova

Zulssiger

Buteilbetriebs-

druck

allowable

operating pressure

pression de

fonctionnement

admissible

odnosi se na

dijelove

PMA najvei dozvoljeni

pogonski tlak

dijela

Hchster

zulssiger

Buteilbetriebs-

druck

allowable

maximum

operating pressure

pression

maximale

admissible

PEA dozvoljeni ispitni

tlak dijela na

gradilitu

Zulssiger Buteil-

prfdruck auf der

Baustelle

allowable site test

pressure

pression d'preuve

admissible sur

chantier

OP radni tlak Betriebsdruck operating pressure pression de

fonctionnement odnosi se na

sustav SP opskrbni tlak Versorgungs-

druck

service pressure pression de

service

1) vrijedi za sve jezike



Najvei dozvoljeni radni tlak dijela (PMA)

Najvei tlak koji se pojavljuje povremeno, ukljuivo tlani udar, koji dio cjevovoda moe podnijeti.

Dozvoljeni radni tlak dijela (PFA)

Najvei hidrostatiki tlak kojeg dio cjevovoda moe podnijeti u trajnom pogonu.

Dozvoljeni ispitni tlak komponente na gradilitu (PEA)

Najvei hidrostatiki tlak koji novopoloeni dio cjevovoda moe podnijeti u relativno kratkom vremenu, da bi se osigurala cjelovitost i nepropusnost cjevovoda.

Radni tlak sustava (DP)

Najvei radni tlak sustava ili tlane zone koju je odredio projektant uzimajui u obzir budui razvoj, ali bez tlanih udara.

Najvei radni tlak sustava (MDP)

Najvei radni tlak sustava ili tlane zone koju je odredio projektant uzimajui u obzir budui razvoj i tlanih udara.

- MDP se oznaava kao MDPa kada se za tlani udar pretpostavlja odreena vrijednost - MDP se oznaava kao MDPc kada se tlani udar proraunava.

Radni tlak (OP)

Unutarnji tlak koji se javlja u odreenom trenutku na odreenom mjestu u vodoopskrbnom sustavu.

Tlane zone

Zone s razliitim energetskim razinama unutar vodoopskrbnog sustava.

Opskrbni tlak (SP)

Unutarnji tlak pri nultom protoku u prikljunom vodu na mjestu predaje potroau.

Tlani udar

Brze oscilacije tlaka izazvane kratkotrajnim promjenama protoka.

Ispitni tlak sustava (STP)

Hidrostatiki tlak koji se primjenjuje za ispitivanje cjelovitosti i nepropusnosti novopoloenog cjevovoda.



13-00.2 MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI ZA MONTAERSKE RADOVE NA VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA

Dijelovi vodoopskrbnog sustava moraju biti u stanju izdrati sve uvjete za koje su projektirani te tijekom trajanja zadrati svojstva predviena projektom.

Za dijelove vodoopskrbnog sustava, kao to su graevine za zahvat vode, vodospreme, crpne stanice i sl., vrijede Opi tehniki uvjeti prema vrsti graevinskih radova, a opisani su u poglavljima 1-12.

Cjevovodi predstavljaju najvei i najskuplji dio sustava, a budui da se sustavi dograuju godinama esto su podloni raznim tehnolokim i drugim utjecajima te je potrebna posebna pozornost u svim fazama od projektiranja do izvoenja i odravanja.

U montaerskim radovima primijenjuju se sljedei predgotovljeni elementi i sredstva: cijevi, oblikovni komadi, armature, spojni i brtveni dijelovi, oprema i pribor cjevovoda, a

ponekad i predgotovljene zasunske komore ili njihovi dijelovi.

Cijevi koje su najee koritene u postojeim vodoopskrbnim sustavima openito su od sljedeih materijala:

lijevano ili sivo lijevano eljezo (GG);

nodularno lijevano eljezo (DI, GGG);

elik;

polietilen (PE);

PVC (polivinil klorid);

GRP (plastika armirana staklenim vlaknima)

prednapeti beton (PSC);

armirani beton, (RC);

azbestni cement (AC, vie se ne proizvode).

Cijevi se proizvode u tvornicama u kontroliranim uvjetima.

Cijevi od sivog lijeva danas se vie ne proizvode, ali i danas su jedan od najzastupljenijih cjevovodnih materijala u postojeim vodoopskrbnim sustavima. Danas se, kao slijednik cijevi od sivog lijeva, proizvode lijevano eljezne cijevi od nodularnog lijeva (cijevi imaju duktilna svojstva; sivi lijev naputen zbog krtosti cijevi) koje se spajaju na naglavak s gumenom brtvom ili na prirubniki spoj s vijcima i brtvom.

eline cijevi se spajaju zavarivanjem, a rjee na prirubniki spoj.

Cijevi od plastinih materijala se razlikuju prema sirovini od koje se proizvode i to: PVC, PE, GRP i specijalne plastike za specijalne sluajeve.

PVC (polivinilklorid) cijevi su najdue u primjeni, slijede nove generacije plastinih materijala (polimeri) s poboljanim svojstvima. Tako su na raspolaganju cijevi od PE (polietilena) i GRP-a (poliester).

Betonske i armirano betonske cijevi se proizvode od betona sa ili bez armature. Spajaju se

na naglavak s integriranim brtvenim prstenom na ravnom dijelu. Za betonske cijevi

specijalne namjene koriste se elini spojni prsteni u koje ulazi dio cijevi s integriranim brtvenim prstenom.



Azbest cementne cijevi vie se ne proizvode (zbog zdravstvenih problema koje moe izazvati udisanje azbestnih vlakana), ali su prisutne u postojeim vodoopskrbnim sustavima u Hrvatskoj.

Materijali i elementi koji se ugrauju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima. U graevinu koja se izvodi temeljem glavnog projekta, sukladno priznatim tehnikim pravilima, smiju se ugraditi graevni proizvodi na koje upuuje Tehniki propis o graevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10 i 100/11).

Graevni proizvodi moraju posjedovati certifikate o sukladnosti da odgovaraju predvienoj namjeni prema Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10 i 129/11).

Proizvodni standardi i upute proizvoaa e odrediti daljnje relevantne informacije koji nisu navedeni u ovom standardu, a koji se odnose na prijevoz, skladitenje, ugradnju i odravanje.

13.-00.2.1 Osnovni materijali

1. Cijevi

1.1 Betonske tlane cijevi HRN EN 639:2005, HRN EN 640:2005, HRN EN 641:2005, HRN EN 642:2005

1.2 Polivinilkloridne cijevi (PVC) HRN EN ISO 1452-1:2010

1.3 Polietilenske cijevi (PE) HRN EN 12201-1:2011, HRN EN 12201-2:2011

1.4 Poliesterske cijevi (GRP) HRN EN 1796:2009

1.10 Lijevano eljezne cijevi (L) HRN EN 545:2010 1.11 eline cijevi (E) HRN EN 10217-1:2003/A1:2007

2. Dodatna oprema (poklopci, penjalice)

2.1 L poklopci HRN EN 124:2005 2.2 L penjalice HRN EN 124:2005

13.-00.2.2 Spojni dijelovi (materijal)

1. Brtve

1.1 Elastomerne brtve HRN EN 681-1-4:2007

1.2 Olovo

1.3 Klingerit

2. Vijci

2.1 Izrada, isporuka, oblik i mjere: HRN EN ISO 898-1 :2005

HRN EN ISO 898-2:1992

HRN EN ISO 14399-5:2008

HRN EN ISO 14399-6:2008

2.2.Zatita od odvrtanja: elastine podlone ploice, oteenje navoja ili dvostruke matice, sigurnosne matice

3. Sidreni vijci odgovaraju osnovnom materijalu



13.-00.2.3 Dodatni materijal

1. Sredstva za podmazivanje

13.-00.2.4 Vanjska i unutarnja zatita (obloga) cjevovoda

1. Vanjska polietilenska obloga - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN 14628:2008.

2. Vanjska epoksidna obloga - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN 14901:2008.

3. Vanjska obloga od poliuretana - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN 15189:2007.

4. Vanjska obloga od cementnog morta - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN

15542:2008.

13-00.3 CIJEVI I SPOJNI DIJELOVI

Odabir i specifinosti cijevnog materijala

Glavni faktori koji utjeu na odabir materijala su tehniki razlozi, cijena, lokalna iskustva i vjetine, uvjeti vezani za tlo, preferencije i standardizacija. Ovdje je mogue dati tek naznake openitih pravilnosti u pogledu odabira cijevi.

Slijedom raznih okolnosti danas su u vodoopskrbnim sustavima u Hrvatskoj zastupljene

gotovo sve vrste cjevovodnih materijala od ega su najzastupljeniji: sivi lijev, azbest cement, PVC, a u novije vrijeme polietilen i nodularni lijev.

Prilikom izgradnje novih vodoopskrbnih cjevovoda danas se u Hrvatskoj najee koriste:

cijevi od polietilena za opskrbne cjevovode (DN 110225),

nodularnog lijeva za opskrbne cjevovode (DN 100300)

nodularnog lijeva za glavne i dovodne cjevovode (DN 300700)

elika za glavne i dovodne cjevovode DN 500. Za prikljune cjevovode najee se koriste cijevi od polietilena (DN 20-110).

Vrstu cjevovodnog materijala uobiajeno zadaje ve u projektnom zadatku nadleno vodoopskrbno poduzee koje e kao krajnji korisnik odravati cjevovod, a na temelju potreba i mogunosti odravanja (standardizacije cjevovodnog materijala na odreenom podruju).

U zahtjevnijim situacijama investitor u dogovoru sa projektantom moe temeljem analiza definirati optimalni cjevovodni materijal.

Tipovi spojeva

Spojni dijelovi su prilagoeni za svaku vrstu cijevi, a u osnovi razlikujemo:

1. rastavljive spojeve 2. nerastavljive spojeve

Nerastavljivi spojevi su spojevi kod kojih se meusobno spajanje cijevi obavlja zavarivanjem (npr. eline cijevi i polietilenske cijevi). Zavarivanjem elektrodama od istog materijala kao i cijev te povezivanjem cijevi dobivamo kontinuirane cjevovode.



Kod rastavljivih spojeva redovno se koristi elastina brtva (brtveni prsten) koji je integriran s cijevi (betonske i GRP cijevi) ili slobodni brtveni prsten kod ostalih vrsta

cijevi koje se spajaju na kolak ili posebnim spojnicama.

Spajanje cijevi se moe predvidjeti i prirubnikim spojem i specijalnim spojnicama (obujmice) kod kojih se koriste vijci za izvedbu spoja.

13-00.4 OBLIKOVNI KOMADI I ARMATURE

Oblikovni komadi su predgotovljeni elementi koji omoguuju jednostavnu izvedbu horizontalnih i vertikalnih promjena u voenju trase, prikljuenja na dijelove sustava, prijelaze s jedne vrste cijevi na drugu i ugradnju armatura na pozicijama prema projektu.

Oblikovni komadi se proizvode s prirubnikim ili spojem na kolak.

Armature su predgotovljeni ureaji koji omoguuju projektiranu funkciju sustava tako da se regulira protok (zatvarai, zapornice, nepovratni ventili), dovoenje i isputanje zraka iz sustava (usisno-odzrani ventili), hidranti i sl. Postoje i armature za regulaciju protoka, odnosno tlaka (leptirice, regulacijski ventili).

Oblikovni komadi i armature proizvode se od razliitog materijala kao to su: 1. eljezo (nodularni lijev, sivi lijev) 2. elik 3. plastini materijali (polietilen, PVC)

13-00.5 OPREMA CJEVOVODA

Pored cijevi, fazonskih komada i armatura za ispravno funkcioniranje cjevovoda postoji

jo itav niz elemenata koji spadaju u opremu cjevovoda. To su signalne trake, uline kape, ugradne garniture, oznake hidranata, oznake zasuna i sl.

13-00.6 GRAEVINSKI DIJELOVI (KOMORE, UPORITA)

U graevinske dijelove vodoopskrbnih cjevovoda najee spadaju razne vrste komora koje se uobiajeno nazivaju prema glavnoj funkciji: zasunske komore, komore za muljni ispust, komore za usisno - odzrane ventile.

Komore se uobiajeno grade na licu mjesta, ali postoje i predgotovljene komore od armirano betonskih elemenata ili GRP-a.

Kod cjevovoda sa rastavljivim spojevima, kod horizontalnih ili vertikalnih otklona trase

kao vaan graevinski element se pojavljuju uporita.

13-00.7 TEHNIKA SVOJSTVA CJEVOVODA

Tehnika svojstva cjevovoda moraju biti takva da tijekom koritenja zadre svojstva predviena projektom.

Cjevovodi moraju biti izgraeni i odravani na nain da se ouvaju bitni zahtjevi za vodoopskrbni cjevovod:

mehanika otpornost i stabilnost

higijena, zdravlje i zatita okolia

zatita od poara



to podrazumijeva sprjeavanje diferencijalnih slijeganja cijevi, uleknua, slom cijevi, rastavljanja spoja ili odvajanja od graevina na cjevovodu, tj. da se ne narui strukturalna stabilnost cjevovoda, kao i da se sprijei unutarnja i vanjska korozija i unutarnja abrazija, zadri nepropusnost i projektirani hidrauliki kapacitet.

13-00.8 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Projekti moraju biti opremljeni sukladno vaeim zakonskim propisima i sadravati zakonom propisane priloge.

Osnovni zakon koji ureuje projektiranje i izgradnju graevina pa tako i vodoopskrbnih cjevovoda ja Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09,55/11 i 90/11).

Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je geodetski snimiti trasu cjevovoda

(karakteristine toke u Gauss-Krugerovom koordinatnom sistemu te na uzdunom profilu terena naznaiti vrstu pokrova).

Projektnu dokumentaciju prema vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (u daljnjem tekstu ZoPUiG) dijelimo prema namjeni i razini razrade na:

1. Idejni 2. Glavni 3. Izvedbeni projekt

Pored navedenih u praksi se susreemo i s idejnim rjeenjima uobiajeno s hidraulikim proraunom koji slue kao podloga za izradu prostornih planova i izradu planova vodoopskrbe za odreena podruja. U praksi se susreemo i sa nacrtima (projektom) izvedenog stanja, kojima se prikazuje stvarno izvedeno stanje na terenu, a sastoji se od geodetskog snimka izvedenog stanja,

popisa pruge (popis ugraenih cijevi, fazonskih komada i armatura sa stacionaom i shemom montae) te nacrtima komora. Nacrti (projekt) izvedenog stanja slue prvenstveno za potrebe tehnikog pregleda i krajnjeg korisnika kako bi, za potrebe odravanja, imao evidentirano stvarno izvedeno stanje.

Izmjene u izvoenju ne smiju biti izvan Zakonom dozvoljenih izmjena, koje utvruju lokacijska i graevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta.

Projekt ovisno o namjeni i razini razrade mora sadravati sve propisane dijelove, te mora biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete

Idejni projekti slue kao podloga za lokacijsku dozvolu. Sadraj Idejnih projekata propisan je vaeim ZoPUiG-om, a odnosi se na osnovna oblikovna funkcionalna i tehnika rjeenja graevine te smjetaj na graevnoj estici. Prikaz zahvata u prostoru treba biti na odgovarajuoj PGP (posebnoj geodetskoj podlozi), kopiji katastarskog plana, HOK (Hrvatskoj osnovnoj karti) M 1:5000, odnosno na ortofoto karti odgovarajueg mjerila.

Budui da su vodoopskrbni cjevovodi linijske graevine kao odgovarajui PGP, prihvaa se podloga koja se sastoji od vaee kopije katastarskog plana preklopljene sa ortofoto kartom odgovarajueg mjerila.

Glavni projekt predstavlja daljnju razradu (idejnog projekta) projektne dokumentacije

kojom se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za



graevinu, kao i drugih zahtjeva i posebnih propisa te tehnikih specifikacija. Temeljem glavnog projekta ishodi se potvrda glavnog projekta, odnosno graevinska dozvola kojom se omoguuje graenje.

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina.

Obvezni sadraj i elementi projekta utvruju se temeljem projektnog zadatka, ugovora i OTU-a te posebnih propisa. Projekti uobiajeno sadre:

1. Tekstualni i 2. Grafiki dio

Idejni projekt uz zakonom propisane priloge uobiajeno sadri:

Potrebne tekstualne priloge

projektni zadatak

tehniki opis

Potrebne grafike priloge:

- preglednu situaciju (M l:5000 ili odgovarajuu) podruja sa ucrtanim postojeim i projektiranim cjevovodima

- situaciju sa ucrtanom trasom na PGP-u (za linijske objekte to je vaea kopija katastarskog plana uobiajeno M 1:1000 preklopljena sa ortofoto kartom odgovarajueg mjerila)

- situacija na odgovarajuoj podlozi (za linijske objekte to je vaea kopija katastarskog plana uobiajeno M 1:1000) iz koje je vidljiva pozicija vodoopskrbnog cjevovoda u odnosu na ostale instalacije (situacija komunalnih instalacija)

Glavni projekt, uz zakonom propisane priloge, mora sadravati:

Potrebne tekstualne priloge:

projektni zadatak

lokacijska dozvola sa posebnim uvjetima

tehniki opis

elaborat iskolenja graevine

elaborat nepotpunog izvlatenja

elaborat geotehnikih istranih radova i/ili geotehniki projekt *

hidrauliki proraun

statike proraune

program kontrole i osiguranja kvalitete

trokovnik

U tehnikom opisu: opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia na svojstva cjevovoda, podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva cjevovoda, opis

cjevovoda, ukljuivo i temeljenje (izvedba podloge/posteljice cjevovoda), opis naina izvoenja cjevovoda i ugradnje pojedinih graevnih proizvoda.

U elaboratu iskolenja graevine iskazuje se nain iskolenja cjevovoda na terenu i nain kojim su stabilizirane toke planirane graevine. Geodetska situacija mora sadravati sve vanije toke trase u Gauss Krgerovom koordinatnom sustavu, na vaeim podlogama.



Za potrebe rjeavanja imovinsko pravnih poslova projektant e temeljem glavnog projekta za potrebe investitora izraditi odgovarajui Elaborat nepotpunog izvlatenja. Elaborat nepotpunog izvlatenja sadri popis estica preko kojih ide trasa i odgovarajuu duinu (povrinu) kojom presijeca katastarsku esticu za koju treba utvrditi pravo slunosti.

irinu koridora za vodoopskrbne cjevovode, u smislu prava slunosti, kao i udaljenost od drugih instalacija propisuje odgovarajuom Odlukom za podruje koje pokriva za uslugu vodoopskrbe nadleno vodoopskrbno poduzee.

U elaboratu geotehnikih istranih radova i/ili geotehnikom projektu za cjevovode* za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo, a za koje je propisana revizija ovlatenog revidenta, kao i na geotehniki sumnjivim podrujima, provode se geotehniki istrani radovi, utvruje nivo podzemnih voda na terenu te odgovarajuim geotehnikim elaboratom/projektom iskazuje nain kojim su stabilizirani dijelovi planiranog cjevovoda

U hidraulikom proraunu: Hidrauliko dimenzioniranje vodoopskrbnih cjevovoda provodi se temeljem HRN EN 805:2005, DVGW 400-1, DVGW W 410. Hidraulikim proraunom odabire se dimenzija cjevovoda, a statikim proraunom da e cjevovod tijekom graenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitne zahtjeve mehanike otpornosti i stabilnosti (strukturalne stabilnosti), i svojstava koja iz toga proizlaze, kao to su: nepropusnost, zdravstvena ispravnost, funkcionalnost te drugi bitni zahtjevi u skladu s

posebnim propisima.

U statikom proraunu: prikazati utjecajne parametre temeljem kojih je odabrana odgovarajua nosivost cjevovoda kao i statike proraune graevinskih dijelova (komore, uporita i sl.).

U programu kontrole i osiguranja kvalitete cjevovoda: nain kontrole graevnih proizvoda prije ugradnje, ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti

cjevovoda, uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja cjevovoda, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih, odnosno propisanih tehnikih svojstava cjevovoda i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, te druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva i posebnim propisima.

Potrebne grafike priloge:

preglednu situaciju podruja odgovarajueg mjerila, M 1:25000, M 1:5000

situaciju na katastarskoj podlozi M 1:1000

situaciju komunalnih instalacija M 1:1000

uzduni profil cjevovoda M 1:100/1000

detalji prolaza cjevovoda preko vodotoka, prometnica i sl. M 1:100

nacrte komora (s ucrtanim rasporedom fazona i armatura), uporita i ostalih graevina

Projekt mora sadravati preglednu situaciju podruja u M 1:5000 sa ucrtanim postojeim i projektiranim cjevovodima te naznaenim poloajem zasuna i hidranata.

Za dokazivanje usklaenosti komunalnih instalacija sve postojee i projektirane instalacije treba prikazati na jednoj situaciji s ucrtanim urbanistikim rjeenjima (situacija komunalnih instalacija), kao i u uzdunom profilu.



U situaciji na katastarskoj podlozi moraju biti opisana sva karakteristina mjesta na cjevovodu, kao to su:

mjesta prikljuenja na postojee ili projektirane cjevovode

vrsta cjevovoda (materijal) i karakteristike

mjesta krianja s postojeim i projektiranim komunalnim instalacijama

komore (dimenzije, tip)

hidranti

uporita i koljena

horizontalne i vertikalne otklone trase

zatitne cijevi

planirane graevine u blizini cjevovoda i dr.

U uzdunom profilu treba ucrtati poloaj postojeih i eventualno projektiranih komunalnih instalacija, a poloaj vodoopskrbnog cjevovoda mora biti u skladu s posebnim uvjetima komunalnih poduzea. Sve promjene na terenu (asfalt, prometnice, nasip, vodotok i sl.) moraju biti naznaene i opisane.

Izvedbeni projekt uobiajeno sadri:

detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete

montani plan M 1:50

detalje prolaza cjevovoda preko vodotoka, prometnica i sl. M 1:50

nacrte armatura za komore i ostale graevine

U montanom planu moraju biti opisana sva karakteristina mjesta na cjevovodu, kao to su:

mjesta prikljuenja na postojee ili projektirane cjevovode

vrsta cjevovoda (materijal) i karakteristike i dr.

komore (za ispust i odzraivanje u montanom planu potrebno je nacrtati i presjek)

hidranti (potrebno je nacrtati i karakteristini presjek)

horizontalne i vertikalne otklone, lukove i koljena, uporita

opisati sve fazonske komade i armature

zatitne cijevi i dr.

13-00.9 PROJEKTIRANJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA

Openito Projektiranjem cjevovoda moraju se za projektirani uporabni vijek (50 godina je

uobiajeno vrijeme za vijek trajanja cjevovoda) predvidjeti svi utjecaji na cjevovod i graevine na cjevovodu za vrijeme graenja i uporabe, te cjevovod dimenzionirati na oekivani protok za projektirano razdoblje, osim ako se ne radi o privremenoj graevini (cjevovodu).

Opis radova

Dunosti projektanta propisane su ZoPUiG-om.

Zahtjevi kakvoe Tehnika svojstva vodoopskrbnih cjevovoda, spojnih dijelova i materijala Tehnika svojstva vodoopskrbnih cjevovoda, spojnih dijelova i materijala specificiraju se u projektu, a prema odredbama iz vaeih propisa i normi.



Mehanika otpornost i stabilnost (strukturalna stabilnost) Odabirom cjevovodnog materijala i naina izvedbe, cjevovod treba biti projektiran tako da se eliminiraju djelovanja koja bi prouzroila u toku gradnje ili koritenja:

ruenje dijelova ili cijele graevine,

nedoputene deformacije i oteenje uslijed tih deformacija Ovo se dokazuje proraunima (statikim, geomehanikim) za pojedine dijelove, faze ili cjelinu konstrukcije, programom kontrole i osiguranja kvalitete te primjenom

odgovarajuih propisa prilikom projektiranja i izvedbe koji su navedeni u OTU-u.

Pouzdanost

Odabranim materijalima, tipom konstrukcije i nainom izvedbe graevine treba osigurati da e graevina pri normalnoj upotrebi zadrati odgovarajua svojstva u projektnom periodu. Izgradnja i koritenje graevine ne smije ugroavati pouzdanost susjednih graevina i stabilnost okolnog zemljita, prometnica i sl. Protupoarna sigurnost Vodoopskrbni sustavi trebaju , gdje je to mogue, osiguravati vodu za protupoarne potrebe. Vodoopskrbne cjevovode treba projektirati tako da zadre strukturalnu stabilnost i funkcionalnost dijelova konstrukcije tijekom vremena. Vodoopskrbni distribucijski

cjevovod mora na propisanim razmacima sadravati hidrante za protupoarne potrebe.

Zatita od oneienja vode Cjevovode treba projektirati, izvoditi i odravati tako da se osigura nepropusnost i zadovolje propisi koji se odnose na sanitarnu ispravnost vode.

Gubitci na cjevovodima ukazuju da cjevovodi nisu vodonepropusnosti, da na njima

postoje oteenja te da u odreenim okolnostima (npr. pojava podtlaka) postoji mogunost oneienja vode.

Zatita korisnika Treba odabrati materijale i pojedine elemente i projektirati graevinu tako da tijekom njenog koritenja ne dolazi do nezgoda korisnika.

Zatita od buke i vibracija Treba odabrati materijale i tipove konstrukcija tako da razina buke u graevini i njenom okoliu nee prelaziti doputene vrijednosti prema Pravilniku o najviim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i normama.

Zatita od vibracija koje se mogu prenijeti s opreme koja u funkciji proizvodi vibracije (pumpe i sl.).

Toplinska zatita Uobiajeno se cjevovodi ukopavaju ispod zone smrzavanja te nije potrebna toplinska zatita. Ako cjevovodi nisu ukopani, tj. izloeni su temperaturnom utjecaju potrebno ih je na odgovarajui nain toplinski izolirati.

Zahtjevi kakvoe Projektant je kod projektiranja duan uvaavati vaee zakone i propise te provedbu kontrolnih postupaka, odnosno dokazivanja kvalitete cjevovoda.

Nain preuzimanja izvedenih radova Projektna dokumentacija ugovara se temeljem projektnog zadatka iz kojeg je vidljiv

sadraj i obim radova na izradi projektne dokumentacije. Nadleno vodoopskrbno

poduzee, kao krajnji korisnik, moe propisati nain preuzimanja izraene projektne dokumentacije.



Obraun radova Nain obrauna radova na izradi projektne dokumentacije propisuje se ugovorom i projektnim zadatkom. Uobiajen je obraun putem privremenih i okonane situacije temeljem dovrenih faza u izradi projektne dokumentacije.

13-00.10 NADZOR IZGRADNJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA

Openito Nadzorni inenjer je fizika osoba koja u ime investitora provodi struni nadzor.

Opis radova

Dunosti nadzornog inenjera propisane su ZoPUiG-om.

Zahtjevi kakvoe Nadzorni inenjer duan je, izmeu ostaloga odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova cjevovoda putem ovlatene osobe.

Nain preuzimanja izvedenih radova Nain preuzimanja izvedenih radova propisan je ZoPUiG-om. Vodoopskrbno poduzee kao krajnji korisnik, moe za svoje podruje propisati i dodatne mjere kod preuzimanja izgraenih vodoopskrbnih cjevovoda u svoje osnovno sredstvo, a to osigurava putem nadzornog inenjera.

Obraun radova Nain obrauna radova na nadzoru izgradnje vodoopskrbnih cjevovoda propisuje se ugovorom. Uobiajen je obraun putem privremenih i okonane situacije temeljem angairanja nadzornog inenjera na bazi utroenog vremena (ovjek/mjesec).

13-01. IZVOENJE I UPORABLJIVOST CJEVOVODA

Graenje linijskih graevina od predgotovljenih elemenata (cijevi) mora biti takvo da cjevovod ima tehnika svojstva i da ispunjava druge zahtjeve u skladu s tehnikim rjeenjem graevine i uvjetima za graenje danim projektom te da se osigura ouvanje tih svojstava i uporabljivost graevine tijekom njezinog trajanja.

Pri izvoenju cjevovoda izvoa je duan pridravati se projektnog rjeenja i tehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda. Kod preuzimanja graevnog proizvoda izvoa cjevovoda mora utvrditi: je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podatci na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podatcima u oznaci, je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za ugradnju i uporabu, jesu li svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podatci znaajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost cjevovoda sukladni svojstvima i podatcima odreenim glavnim projektom. Sve navedeno zapisuje se u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je graevni proizvod isporuen pohranjuje se meu dokaze o sukladnosti graevnih proizvoda koje izvoa mora imati na gradilitu.

Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji je isporuen bez oznake u skladu s posebnim propisom, koji je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu; koji nema svojstva zahtijevana projektom cjevovoda ili mu je istekao rok uporabe, odnosno



iji podatci znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost cjevovoda nisu sukladni podatcima odreenim glavnim projektom.

Smatra se da cjevovod ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiv ako su:

graevni proizvodi ugraeni u cjevovod na propisani nain i imaju ispravu o sukladnosti

uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva cjevovoda, bile sukladne zahtjevima iz projekta

geodetskom izmjerom dokazana projektirana geometrija graevine

cjevovod ima dokaze o nepropusnosti utvrene ispitivanjem

cjevovod ima dokaze (atest) o sanitarnoj ispravnosti

o cjevovodu postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija

13-01.1 PRIPREMNI RADOVI, ISKOLENJE CJEVOVODA

Opis radova

Pripremni radovi obuhvaaju sve radnje na formiranju gradilita propisane ZoPUiG om i drugim propisima. Radovi su detaljnije opisani u Poglavlju 1 Pripremni radovi predmetnih OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu:

GEODETSKI RADOVI

PRIPREMA GRADILITA I IENJE TERENA

Prije poetka radova izvoa je duan dokazati traenu kakvou materijala i graevinskih proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu sa zahtjevima iz projektne dokumentacije

i predmetnih OTU-a.

Prije poetka radova nadzorni inenjer je duan utvrditi je li glavni projekt izraen u skladu sa lokacijskom dozvolom (posebnim uvjetima).

Opis izvoenja radova Prijava poetka graenja propisana je l. 249, ureenje gradilita l. 252, a potrebna dokumentacija na gradilitu l. 254 ZoPUiG-a.

Gradilite mora biti oznaeno ploom iji sadraj je propisan l. 252, ZoPUiG-a.

Iskolenje graevine obavlja temeljem Elaborata iskolenja graevine ovlatena osoba sukladno l. 250 ZoPUiG-a, a kontrolu ovlatenja obavlja nadzorni inenjer sukladno l. 185 ZoPUiG-a.

U sklopu pripremnih radnji nadzorni inenjer je duan utvrditi je li glavni projekt izraen u skladu sa lokacijskom dozvolom sukladno l. 185 ZoPUiG-a. On poziva predstavnike poduzea prema posebnim uvjetima da iskole svoje instalacije i provjerava gabarite. Nadzorni inenjer duan je odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete za dijelove cjevovoda putem

ovlatene osobe.

Kod preuzimanja graevnog proizvoda nadzorni inenjer cjevovoda mora utvrditi je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podatci na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podatcima u oznaci, je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za ugradnju i uporabu, jesu li



svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podatci znaajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost cjevovoda sukladni svojstvima i

podatcima odreenim glavnim projektom. Sve navedeno zapisuje se u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je graevni proizvod isporuen pohranjuje se meu dokaze o sukladnosti graevnih proizvoda koje izvoa mora imati na gradilitu.

Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji je isporuen bez oznake u skladu s posebnim propisom, koji je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu, koji nema svojstva zahtijevana projektom cjevovoda ili mu je istekao rok uporabe, odnosno

iji podatci znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost cjevovoda nisu sukladni podatcima odreenim glavnim projektom.

Zahtjevi kakvoe Kontrola se provodi sa stajalita: kvalitete projekta i elaborata iskolenja kvalitete materijala predvienog za ugradnju organizacije gradilita sukladno zakonu

Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova potrebno je na terenu iskoliti graevinu (cjevovod) prema elaboratu iskolenja graevine.

Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer kontrolira radove o emu vodi evidenciju, odnosno poduzima mjere za otklanjanje nedostataka. Obraun radova Radovi na organizaciji gradilita obraunavaju se paualno. Uobiajeno se podrazumijeva da je cijena organizacije gradilita sadrana u ostalim stavkama ugovorenih radova.

Radovi na iskolenju cjevovoda obraunavaju se po m'. Radovi na kontroli usklaenosti i oznaavanju postojeih instalacija na terenu obraunavaju se po satu/ekipe.

13-01.02 ISKOP I ZATRPAVANJE ROVOVA ZA VODOOPSKRBNE CJEVOVODE

Openito

Radovi na iskopu i zatrpavanju cijevnog rova obuhvaaju radovi koji su detaljnije opisani u Poglavlju 2 Zemljani radovi predmetnih OTU. Vidi poglavlja:

2-05 ISKOP ROVOVA ZA INSTALACIJE I DRENAE 2-07.5 RAZASTIRANJE I PLANIRANJE MATERIJALA

2-08 UREENJE TEMELJNOG TLA POSTELJICE

Ako dno rova ne odgovara za ugradnju cijevi (npr. dno od saturiranog pijeska niske nosivosti Ms ispod 3 MN/m2) dno rova treba produbiti, sniziti razinu podzemne vode, ugraditi sloj zamjenskog kamenog materijala koji se od prirodnog tla odvaja geotekstilom, a na ovaj sloj se izvodi posteljica za cijev od zamjenskog materijala (pijesak, ljunak granulacije 0-4 mm) debljine min. 10 cm. Vie o tome u Poglavlju 2.08 Ureenje temeljnog tla posteljice (Zemljani radovi) predmetnih OTU-a. Debljina sloja zamjenskog materijala u svrhu poboljanja temeljnog tla ovisi o statikom proraunu (za cijevi velike teine debljina sloja zamjenskog materijala e biti vea i obratno).



Podlogu/posteljicu za cijevi, bono zatrpavanje i zatitni sloj iznad cijevi u debljini od 30 cm treba izvesti u skladu s HRN EN 805:2005 i DVGW W 400-2. Ako dno rova ima malu nosivost (nestabilna tla, npr. treset, ivi pijesak i sl.) za podlogu cijevi, tada e biti neophodna posebna konstruktivna rjeenja. Posebna konstruktivna rjeenja obuhvaaju zamjenu tla drugim materijalima (pijesak, ljunak i hidrauliki vezani materijali, podupiranje cjevovoda pilotima uz primjenu poprenih greda, uzdunih greda i a.b. ploa koje premouju pilote. Potreba posebne izvedbe podloge ili nosive konstrukcije treba biti dokazana statikim proraunom.

Nain preuzimanja izvedenih radova Tijekom izvoenja cjevovoda provodi se geodetsko snimanje za potrebe projekta izvedenog stanja. Cjevovod se snima prije zatrpavanja na karakteristinim mjestima. Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku. Uobiajeno, geodetska snimka izvedenog stanja slui za obraun zemljanih radova na iskopu i zatrpavanju. Nadzorni inenjer tijekom izvoenja cjevovoda kontrolira usklaenost s projektom u pogledu nivelete, kao i rezultate tekuih ispitivanja kvalitete materijala i radova na zatrpavanju rovova o emu vodi evidenciju i poduzima mjere za otklanjanje nesukladnosti. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled, izmjeru i obraun izvedenih radova.

Obraun radova irinu rova treba izvesti i obraunati u skladu s HRN EN 805:2005 i DVGW W 400-2., osim u posebnim sluajevima kada irinu rova, temeljem terenskih uvjeta odreuje projektant.

Obraun radova - iskop Koliina radova na iskopu rova mjeri se i obraunava u kubinim metrima (m3) stvarno iskopanog rova ukljuujui odlaganje uz rov ili utovar u vozilo prema projektu.

Obraun radova planiranje dna rova Rad se mjeri i obraunava po kvadratnom metru (m2) stvarno ureenog temeljnog tla sukladno zahtjevima projekta. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje je uraunato ienje, planiranje, tj. potpuno ureenje temeljnog tla mehanikim zbijanjem.

Obraun radova ugradnja posteljice Rad se mjeri i obraunava u kubinim metrima (m3) stvarno dobavljene i ugraene posteljice za cijev u zbijenom stanju i prema projektu. U jedininoj je cijeni ukljuena nabava potrebnog materijala, doprema do mjesta ugradnje, ugradnja materijala oko cijevi i elemenata cjevovoda

Obraun radova - zatrpavanje Koliina radova na zatrpavanju rova mjeri se i obraunava u kubinim metrima (m3) stvarno zatrpanog rova u zbijenom stanju i prema projektu. Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za iskop i zatrpavanje rova i prema ovjerenim koliinama u graevinskoj knjizi po nadzornom inenjeru. Rad na izgradnji posteljice cjevovoda obraunava se u kubinim metrima (m3) izgraene posteljice cjevovoda. U jedininoj je cijeni ukljuena nabava potrebnog materijala,



doprema do mjesta ugradnje, ugradnja materijala i planiranje posteljice na traenu tonost. Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za izgradnju posteljice cjevovoda i prema ovjerenim koliinama u graevinskoj knjizi po nadzornom inenjeru.

Vee koliine ugraenog materijala od projektiranih ili neodobrenih od nadzornog inenjera, tj. nastale pogrekom izvoaa, ne plaaju se.

13-01.03 RAZUPIRANJE ROVA ZA VODOOPSKRBNE CJEVOVODE

Openito Radovi na razupiranju cijevnog rova obuhvaaju radove koji su detaljnije opisani u Poglavlju 3 Zemljani radovi i Poglavlju 5 Tesarski radovi i skele, predmetnih OTU-a.

Nain preuzimanja izvedenih radova Nadzorni inenjer kontrolira radove na razupiranju rovova te usklaenost s projektom o emu tijekom izvoenja vodi evidenciju o izmjeri, obzirom da se radovi na razupiranju rova izvode u fazama. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer provodi analizu i obraun ukupno izvedenih radova.

Po potrebi, sukladno stvarnim prilikama na gradilitu, voditelj gradilita moe predloiti nadzornom inenjeru poveanje ili smanjenje razupiranja rovova u odnosu na projekt, a sve s ciljem sigurnosti i zatite na radu.

Obraun radova Koliina radova na razupiranju rova mjeri se i obraunava u kvadratnim metrima (m2) stvarno razuprtog rova prema projektu. Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za razupiranje rova i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

Veu koliinu od projektirane priznat e naruitelj u opravdanim sluajevima na osnovu zahtjeva izvoaa i odobrenja nadzornog inenjera.

13-01.04 UGRADNJA CIJEVI

Openito Cjevovod je sklop cijevi, oblikovnih komada i armatura montiranih na projektom

utvreni nain, povezanih spojnim i brtvenim dijelovima.

Prije montae cjevovoda izvoa i nadzorni inenjer moraju provesti sljedee:

pregled svake otpremnice i oznaka na cijevnim elementima, oblikovnom komadu, armaturi i drugim graevnim proizvodima koji se koriste,

vizualnu kontrolu cijevi, oblikovnih komada, armatura i ostalih graevnih proizvoda da se utvrde mogua oteenja,

dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u graevinski dnevnik.

Pri izvoenju cjevovoda izvoa je duan pridravati se projekta cjevovoda i tehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda.

Smatra se da cjevovod ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiv ako:

su graevni proizvodi ugraeni u cjevovod na propisani nain i imaju ispravu o sukladnosti,

su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva cjevovoda, bile sukladne zahtjevima iz projekta,



cjevovod ima dokaze o nepropusnosti i odgovarajui atest o sanitarnoj ispravnosti utvrene ispitivanjem, te ako o svemu postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.

Cjevovod se moe rabiti nakon to zadovolji na tehnikom pregledu, a ispitivanjem utvrdi nepropusnost (tlana proba) i sanitarna ispravnost cjevovoda. Vidi komentar uz poglavlje 13-01.13.

Opis radova

Kod ugradnje cijevi zbog visokih trokova cjevovoda treba primjenjivati strogu kontrolu izvoenja radova. Radovi na spajanju i polaganju su specifini za svaki cjevovodni materijal te e se u nastavku dati pregled prema cjevovodnim materijalima.

Materijali

U nastavku e se dati pregled prema cjevovodnim materijalima koji su danas najvie u uporabi, a to su:

1. Polietilenski cjevovodi 2. Cjevovodi od nodularnog lijeva 3. Cjevovodi od elika 4. Cjevovodi od GRP-a i dr.

Sav ugraeni cjevovodni spojni i brtveni materijal mora imati odgovarajui atest za kontakt s pitkom vodom.

Zahtjevi kakvoe Kontrola se provodi sa stajalita:

Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost) Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Kvalitete materijala i izvedbe Funkcionalne ispravnosti Nepropusnosti (tlane probe) i atestiranja na sanitarnu ispravnost Dokumentiranja izvedenog stanja (geodetska snimka izvedenog stanja, popis pruge,

projekt izvedenog stanja)

Nain preuzimanja izvedenih radova Tijekom radova nadzorni inenjer provjerava sukladnost, usklaenost s projektom i funkcionalnost te provjerava kvalitetu ugradnje i provodi detaljan pregled i izmjeru

izvedenih radova, a izvedene radove priznaje putem privremenih situacija.

Pri dokazivanju uporabljivosti cjevovoda treba uzeti u obzir:

a) zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podatcima o graevnim proizvodima ugraenim u cjevovod,

b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koji se obvezno provode prije ugradnje graevnih proizvoda,

c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i drugo) koje je izvoa osigurao tijekom graenja cjevovoda,

d) rezultate kontrolnih ispitivanja cjevovoda ili njegovih dijelova, e) uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj

dokumentaciji koju izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju koju mora imati proizvoa graevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva cjevovoda.

Kontrolna ispitivanja cjevovoda provode se u cilju ocjene ispunjavanja cjevovoda

projektom predvienih uvjeta. Ispitivanje nepropusnosti tlanih cjevovoda provodi se u



skladu s uvjetima iz projekta i normom HRN EN 805:2005 te DVGW tehnikim pravilom W 400-2.

Uporabljivost cjevovoda se dokazuje geodetskom izmjerom izvedenog stanja,

dokumentiranjem izvedenog stanja, dokazom nepropusnosti cjevovoda (atestom o

nepropusnosti) i atestiranjem cjevovoda na sanitarnu ispravnost.

Nadzorni inenjer nakon zavretka radova kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na polaganju cjevovoda mjeri se i obraunava u metrima (m') stvarno poloenog cjevovoda. Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za polaganje cjevovoda i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.05. UGRADNJA ARMATURA - VENTILA

Openito Armature su predgotovljeni elementi koji omoguuju projektiranu funkciju vodoopskrbnih cjevovoda, tako da se regulira protok (zatvarai, zapornice, nepovratni ventili), uputa ili isputa zrak iz sustava (usisno-odzrani ventili), kao i armature za regulaciju protoka, odnosno tlaka (leptirice, regulacijski ventili) te hidranti i sl.

Opis radova

Armature se na cjevovod najee spajaju putem prirubnica, ali koriste se i druge vrste spojeva, npr. na naglavak, baio i sl. Radovi na ugradnji armatura - ventila podrazumijevaju ugradnju spojnih i brtvenih dijelova prema uputama proizvoaa. Neke armature zahtijevaju i ugradnju specijalnih oblikovnih komada, npr. MDK-a

(montano-demontanih komada), Y-kom (proista) i sl. i u tom smislu se treba pridravati uputa proizvoaa.

Materijali

Armature i ventili se danas proizvode iz nodularnog lijeva, PVC-a te PE.

Spojni dijelovi (vijci i matice, podloni prstenovi i sl.) trebaju biti od nehrajueg materijala. Brtve se najee ugrauju od gume (NBR ili EPDM), a nekad su u uporabi bile olovne i od klingerita. Brtve moraju imati odgovarajui atest za kontakt s pitkom vodom.


Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost) Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Kvalitete materijala i izvedbe Funkcionalne ispravnosti Nepropusnosti (tlane probe) i atestiranja na sanitarnu ispravnost Dokumentiranja izvedenog stanja (geodetska snimka izvedenog stanja, popis pruge,






Ispitivanje na nepropusnost i sanitarnu ispravnost armatura ventila provodi se u sklopu ispitivanja cjevovoda.

Nakon zavretka nadzorni inenjer kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera, kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na ugradnji armatura - ventila na vodoopskrbnim cjevovodima mjeri se i obraunava po komadu stvarno ugraenih armatura-ventila. Stavka ukljuuje spojna sredstva i brtveni materijal.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju ventila i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.06. UGRADNJA ARMATURA - HIDRANATA

Openito Hidranti su vrsta armatura kojima je osnovna funkcija protupoarna zatita, ali koriste se i za potrebe odravanja vodoopskrbnih cjevovoda. Zbog este uporabe u vodoopskrbnim sustavima i specifinosti, prikazuju se zasebno.

Za potrebe protupoarne zatite elemente za projektiranje (npr. razmak izmeu hidranata) propisuje Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 08/06).

Za potrebe odravanja na distributivnim cjevovodima hidranti mogu posluiti za isputanje vode ili odzraivanje cjevovoda. Podzemni hidranti se postavljaju na krajevima slijepih cjevovoda (zavrni hidranti) radi ispiranja, odnosno odravanja sanitarne ispravnosti cjevovoda.

Osnovna podjela je na nadzemne i podzemne hidrante.

Opis radova

Ugradnja hidranata podrazumijeva i ugradnju spojnih i brtvenih dijelova prema uputama

proizvoaa, kao i opreme hidranta u koju spadaju oznake hidranta, disipator na ispustu, ulina kapa za podzemni hidrant.. Posebnu pozornost, prilikom manipulacije i ugradnje hidranata, treba obratiti na vanjsku zatitu.

Materijali

Hidranti se proizvode od sivog lijeva, nodularnog lijeva ili nehrajuih materijala. Spojni dijelovi (vijci i matice, podloni prstenovi i sl.) trebaju biti od nehrajueg materijala. Brtve moraju imati odgovarajui atest za kontakt s pitkom vodom.


Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost) Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Kvalitete materijala i izvedbe



Funkcionalne ispravnosti (atest) Nepropusnosti (tlane probe) i atestiranja na sanitarnu ispravnost Dokumentiranja izvedenog stanja (geodetska snimka izvedenog stanja, popis pruge,




Hidrante na karakteristinim pozicijama potrebno je atestirati u smislu zadovoljenja funkcionalnosti - protupoarne zatite.

Ispitivanje na nepropusnost i sanitarnu ispravnost armatura hidranata provodi se u sklopu ispitivanja cjevovoda.

Nakon zavretka kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na ugradnji hidranata na vodoopskrbnim cjevovodima mjeri se i obraunava po komadu stvarno ugraenih hidranata. Stavka ukljuuje spojna sredstva i brtveni materijal. Hidrant podrazumijeva i kompletnu opremu potrebnu za ispravno

funkcioniranje, npr. oznaka hidranta, disipator na ispustu, ulina kapa za podzemni hidrant.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju hidranta i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.07. UGRADNJA OBLIKOVNIH (FAZONSKIH) KOMADA

Openito Oblikovni (fazonski) komadi su predgotovljeni elementi koji omoguuju jednostavnu izvedbu horizontalnih i vertikalnih promjena u voenju trase, prikljuenja na razliite graevine koje su dio sustava, prijelaze s jedne vrste cijevi na drugu i ugradnju armatura na pozicijama koje je predvidio projekt.

Opis radova

Ugradnja oblikovnih (fazonskih) komada podrazumijeva i ugradnju spojnih i brtvenih

dijelova prema uputama proizvoaa. Spojni dijelovi (vijci i matice, podloni prstenovi i sl.) trebaju biti od nehrajueg materijala.

Materijali

Oblikovni komadi se proizvode od razliitog materijala kao to su: 1. eljezo (nodularni lijev, sivi lijev) 2. plastini materijali (polietilen, PVC) 3. elik 4. GRP

Oblikovni komadi i brtve moraju imati odgovarajui atest za kontakt s pitkom vodom.


Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost)



Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Kvalitete materijala i izvedbe Funkcionalne ispravnosti Nepropusnosti (tlane probe) i atestiranja na sanitarnu ispravnost Dokumentiranja izvedenog stanja (geodetska snimka izvedenog stanja, popis pruge,




Ispitivanje na nepropusnost i sanitarnu ispravnost oblikovnih komada provodi se u sklopu

ispitivanja cjevovoda.

Nakon zavretka kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera, kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na ugradnji oblikovnih (fazonskih) komada na vodoopskrbnim cjevovodima mjeri se i obraunava po komadu stvarno ugraenih oblikovnih (fazonskih) komada. Stavka ukljuuje spojna sredstva i brtveni materijal.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju oblikovnih (fazonskih) komada i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.08. UGRADNJA OPREME CJEVOVODA: POKLOPCI KOMORA, ULINE KAPE, UGRADBENE GARNITURE, TRAKE ZA OZNAAVANJE, OZNAKE HIDRANATA

Openito Opremu cjevovoda predstavljaju predgotovljeni elementi koji olakavaju koritenje i odravanje vodoopskrbnih cjevovoda.

Uline kape nad armaturama i poklopci na komorama olakavaju pristup radi upravljanja armaturama. Ugradbene garniture omoguuju manipulaciju zasunima sa povrine zemlje.

Trake za oznaavanje (signalne), posebno su vane u urbanim podrujima, a polau se u rov iznad cijevi ( 0,5 m iznad tjemena) te tako signaliziraju poloaj i upozoravaju kako bi se kod naknadnih prekopa izbjeglo oteenje cjevovoda. Postoje i trake sa metalnim vodiima koje se polau uz plastine vodoopskrbne cjevovode kako bi olakali njihovu detekciju.

Oznake hidranta sadre podatke o hidrantu i cjevovodu na koji je hidrant prikljuen.

Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje izgled i standard opreme vodoopskrbnih cjevovoda na svom podruju.



Opis radova

Ugradnja opreme cjevovoda provodi se tijekom polaganja vodoopskrbnog cjevovoda

prema uputama proizvoaa. Posebnu pozornost treba dati na funkcionalnost i usklaenje sa okoliom.

Materijali

Oprema cjevovoda zahtjeva robusne materijale otporne na koroziju kao to su: 1. eljezo (nodularni lijev, sivi lijev) 2. plastini materijali (polietilen, PVC) 3. nehrajui materijali


Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost) Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Kvalitete materijala i izvedbe Funkcionalne ispravnosti Dokumentiranja izvedenog stanja (geodetska snimka izvedenog stanja, popis pruge,




Nakon zavretka kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera, kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na ugradnji opreme na vodoopskrbnim cjevovodima mjeri se i obraunava po komadu, a signalne i detektabilne trake u (m') stvarno ugraene opreme. Stavka ukljuuje spojna sredstva.

Poklopci na komorama obraunavaju se po komadu i podrazumijevaju funkcionalno kompletnu opremu npr. podlone ploe za uline kape.

Uline kape i ugradbene armature obraunavaju se po komadu i podrazumijevaju funkcionalno kompletnu opremu, npr. podlone ploe za uline kape.

Oznake hidranta obraunavaju se u cijeni hidranta i podrazumijevaju funkcionalno kompletnu opremu, npr. stup-nosa oznake hidranta.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju opreme i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.09. IZGRADNJA ZASUNSKIH KOMORA, KOMORA MULJNIH ISPUSTA,

ODZRANIH VENTILA

Openito Zasunske komore ugrauju se kako bi se olakao pristup zasunima za potrebe odravanja. Napretkom kvalitete izrade ventila i sve vei zahtjevi na koridore u gradovima uzrokuju da se sve ee zasunske komore izvode samo za ugradnju ventila DN 300. Opcija za



ugradnju ventila < DN 300 bez zasunskih komora je koritenje kvalitetnih ventila (posebice kvalitetna vanjska zatita) s ugradbenom garniturom, pri emu se ventil nasipava oko kuita i zatitne cijevi do podloge uline kape.

Za zasunske komore se koriste i predgotovljena zasunska okna jer omoguuju bru izgradnju i kontroliranu kvalitetu.

Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje potrebu te standard i opremu zasunskih i dr. komora na vodoopskrbnim cjevovodima na svom podruju.

Opis radova

Radovi na izgradnji zasunskih komora spadaju u graevinske radove koji su opisani u drugim poglavljima OTU-a kao to su npr., Poglavlje 2 Zemljani radovi, Poglavlje 4- Tesarski radovi, Poglavlje 6 Armiraki radovi, Poglavlje 7 Betonski radovi

Poglavlje 8 Zidarski radovi i Poglavlje 9 Izolacijski radovi predmetnih OTU-a.

Materijali

Osnovni materijal za izvedbu zasunskih komora je beton i armirani beton.


Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost) za predfabricirane elemente Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Kvalitete materijala i izvedbe Funkcionalne ispravnosti Dokumentiranja izvedenog stanja



Nadzorni inenjer kontrolira rezultate tekuih ispitivanja kvalitete materijala i radova na izgradnji komora, o emu vodi evidenciju.

Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku izvedenog stanja zasunskih komora s ucrtanim i kotiranim elementima vodoopskrbnog cjevovoda u komori

te snimanje kote poklopca komore, kote tjemena cjevovoda, kote dna komore.

Nakon zavretka radova nadzorni inenjer kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera ,kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na izgradnji komora mjeri se i obraunava prema vrsti radova. Betonski radovi obraunavaju se u kubinim metrima (m3) stvarno utroenih koliina betona.

Ukoliko nisu zasebno izraeni u stavci su sadrani i potrebni zemljani i tesarski radovi. Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za vrstu radova i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.



13-01.10. IZGRADNJA UPORITA

Openito Uporita na vodoopskrbnim cjevovodima izvode se kako bi se sprijeili pomaci na rastavljivim spojevima kao posljedice rezultante sile tlaka.

Zavisno od cjevovodnog materijala, odnosno tipa spojeva, uporini blokovi nisu potrebni kod kontinuiranih cjevovoda sa zavarenim (nerastavljivim) spojevima (elik i polietilen), uz napomenu da je potrebno voditi rauna o tome ukoliko se tlana proba provodi na nezatrpanom cjevovodu.

Mali kutni otkloni mogu se kompenzirati na spojevima i uvoenjem kraih duina cijevi prema uputama proizvoaa. Vei kutni otkloni bilo u vertikalnom ili horizontalnom smislu na rastavljivim cjevovodima (sivi lijev, nodularni lijev, PVC, GPR, AC) moraju se

opremiti odgovarajuim uporinim blokovima.

Uporini se blokovi moraju projektirati imajui na umu rezultante sila tlaka u cjevovodu prema HRN EN 805:2005 i DVGW GW 310.

Uporini blokovi potrebni su i na mjestima gdje se polau cjevovodi s rastavljivim spojevima na nagibima od 1:6 ili strmijima, a mogu biti potrebni na kosinama izmeu 1:6 i 1:12, ovisno o uvjetima u tlu.

Opis radova

Radovi na izgradnji uporita spadaju u graevinske radove koji su opisani u drugim poglavljima OTU-a kao to su npr. Poglavlje 2 Zemljani radovi, Poglavlje 4 - Tesarski radovi, Poglavlje 7 Betonski radovi predmetnih OTU-a.

Materijali

Osnovni materijal za izvedbu uporita je beton.


Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost) Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Kvalitete materijala i izvedbe Funkcionalne ispravnosti Dokumentiranja izvedenog stanja



Nakon zavretka radova nadzorni inenjer kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na izgradnji uporita mjeri se i obraunava u kubinim metrima (m3) stvarno utroenih koliina betona. Ukoliko nisu zasebno izraeni. u stavci su sadrani i potrebni zemljani i tesarski radovi.



Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.11. SNIMANJE IZVEDENOG STANJA, TLANA PROBA, DEZINFEKCIJA, NEUTRALIZACIJA, ISPIRANJE, ATESTIRANJE NA SANITARNU

ISPRAVNOST CJEVOVODA, ZAVRNI RADOVI

Openito U sklopu zavrnih radova, u sklopu kojih se obavljaju radovi za tehniki pregled vodoopskrbnog cjevovoda, potrebno je izraditi snimku izvedenog stanja, obaviti uspjenu tlanu probu, provesti dezinfekciju i ispiranje cjevovoda te atestirati vodoopskrbni cjevovod na sanitarnu ispravnost. Nakon svega potrebno je i provesti radove kojim se

gradilite dovodi u prvobitno stanje.

Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje na svom podruju formu snimke izvedenog stanja te proceduru i nain primopredaje vodoopskrbnog cjevovoda u svoje osnovno sredstvo.

Opis radova

Snimka izvedenog stanja je jedna od podloga potrebna za tehniki pregled vodoopskrbnog cjevovoda. Sastoji se od geodetskog snimka sa ucrtanim i kotiranim

zasunskim komorama i hidrantima te odgovarajuim popisom pruge. Popis pruge je tablini popis sa stacionaom ugraenih cijevi, fazonskih komada i armatura uz grafiki prilog u obliku montaerske sheme izvedenog stanja. Radovi potrebni za evidentiranje vodoopskrbnog cjevovoda u katastru vodova opisani su

u Poglavlju 1 Pripremni radovi.

Tlanom probom se dokazuje nepropusnost vodoopskrbnog cjevovoda. Tlana proba vodoopskrbnih cjevovoda provodi se temeljem HRN EN 805: 2005 te ukoliko se propie odgovarajuim tehnikim pravilom npr. DVGW W 400-2 .



Tlana proba za cjevovode za vodu pregled postupaka gubitka tlaka [Izvor:DVGW]



Dezinfekcija vodoopskrbnog cjevovoda se provodi kako bi se stekli uvjeti za atestiranje

cjevovoda na sanitarnu ispravnost za pitku vodu. Dezinfekciju cjevovoda provodi

obueno osoblje temeljem uputa nadlene osobe za kloriranje iz vodoopskrbnog poduzea. Sukladno veliini cjevovoda i terenskim uvjetima, odnosno smanjenju koliina utroene vode, nadlena osoba za klor moe zahtijevati i neutralizaciju klorirane vode prije isputanja u recipijent kako bi se zadovoljili standardi isputanja.

Ispiranje cjevovoda se provodi kako bi se cjevovod isprao od ostataka sredstva (klora) za

dezinfekciju. Nakon provedenog ispiranja provodi se atestiranje na sanitarnu ispravnost

vodoopskrbnog cjevovoda.

Atestiranje na sanitarnu ispravnost vodoopskrbnog cjevovoda provodi ovlatena javna ustanova (npr. Zavod za zatitu javnog zdravlja i sl.).


Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom Geodetskog snimka izvedenog stanja Dokaza o provedbi tlane probe Dokaza o sanitarnoj ispravnosti cjevovoda

Nain preuzimanja izvedenih radova Tijekom radova nadzorni inenjer provjerava usklaenost s projektom i funkcionalnost te provjerava kvalitetu izrade i provodi detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova, a

izvedene radove priznaje putem privremenih situacija.

Nadzorni inenjer kontrolira provedbu tlane probe, dezinfekcije, neutralizacije, ispiranja i atestiranja sanitarne ispravnosti cjevovoda za pitku vodu, o emu vodi evidenciju.

Nakon zavretka radova nadzorni inenjer kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera, kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova Koliina radova na zavrnim radovima mjere se i obraunavaju u metrima (m') vodoopskrbnog cjevovoda. U stavci su sadrani sav pomoni materijal i rad ekipa.

Utroak vode za provedbu tlane probe, dezinfekcije, neutralizacije, ispiranja i atestiranja na sanitarnu ispravnost cjevovoda uobiajeno je troak vodoopskrbnog poduzea.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.12 UPORABLJIVOST CJEVOVODA, TEHNIKI PREGLED I PREDAJA U OSNOVNO SREDSTVO

Openito Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje na svom podruju nain primopredaje izgraenog vodoopskrbnog cjevovoda u svoje osnovno sredstvo u skladu sa zakonom.

Nain obavljanja tehnikog pregleda propisan je ZoPUiG-om.



Opis radova Uporabljivost novog cjevovoda uobiajeno se dokazuje slijedeim redoslijedom: snimanje izvedenog stanja tlana proba provjera propusnosti cjevovoda (provlaenjem kalibra-pig-a ili CCTV) punjenje i dezinfekcija ispiranje cjevovoda bakterioloko uzorkovanje i ishoenje atesta o sanitarnoj ispravnosti

cjevovoda tehniki pregled i uporabna dozvola

Uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor prilae:

presliku potvrde glavnog projekta (graevinske dozvole)

podatke o sudionicima u gradnji

pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine

zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine

Nain preuzimanja izvedenih radova

Investitor je duan osigurati prisutnost sudionika u gradnji na tehnikom pregledu. Na dan tehnikog pregleda investitor je duan povjerenstvu za tehniki pregled dati na uvid:

geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja za izgraeni vodoopskrbni cjevovod sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata

ovjerio katastarski ured

isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela graevine od ovlatenih tijela u sluaju kada je Zakonom, posebnim propisom ili projektom odreena obveza provedbe zavrnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete

dokaz o provedenoj tlanoj probi

atest o sanitarnoj ispravnosti cjevovoda za pitku vodu

rjeenje o upisu u sudski registar Izvoaa

akt o imenovanju voditelja radova

akt o imenovanju nadzornog inenjera

odgovarajuu dozvolu za graenje

izvedbeni projekt s miljenjem projektanta glavnog projekta

graevinski dnevnik

elaborat iskolenja graevine

ostala dokumentacija koju je izvoa duan imati na gradilitu

Predsjednik povjerenstva o obavljenom tehnikom pregledu sastavlja zapisnik u koji se unosi miljenje lanova povjerenstva o tome moe li se izgraeni vodoopskrbni cjevovod koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvreni nedostatci ili se ne moe izdati uporabna dozvola.

Obraun radova Trokovi za radove na organizaciji i provedbi tehnikog pregleda vodoopskrbnih cjevovoda uobiajeno se podrazumijevaju da su sadrani u ostalim stavkama ugovorenih radova.



13-01.13 ODRAVANJE CJEVOVODA

Odravanje cjevovoda mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine, te drugi bitni zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.

Odravanje cjevovoda podrazumijeva:

redovite preglede cjevovoda, u razmacima i na nain odreen projektom graevine ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji. Pregledi

cjevovoda ukljuuju provjeru funkcionalnosti cjevovoda i armatura

izvanredne preglede cjevovoda nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po inspekcijskom nadzoru,

izvoenje radova kojima se cjevovod zadrava ili se vraa u stanje odreeno projektom graevine, odnosno propisom u skladu s kojim je cjevovod izgraen,

ispitivanje vodonepropusnosti prema posebnim propisima

Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja cjevovoda, dokumentira se u skladu s projektom graevine te: izvjeima o pregledima i ispitivanjima cjevovoda, zapisima o radovima odravanja, na drugi prikladan nain, ako drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije to drugo odreeno.

Za odravanje cjevovoda doputeno je rabiti samo one graevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom

propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine.

Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja cjevovoda provodi se sukladno zahtjevima projekta ili posebnih propisa, ali ne rjee od 5 godina.

13-01.14 OSIGURANJE PITKE VODE ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA NA REKONSTRUKCIJI VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA

Opis radova Rad obuhvaa osiguranje pitke vode za vrijeme izvoenja rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda. Zavisno od obima rekonstrukcije, odnosno trajanja predvienih radova, pitka voda se uobiajeno osigurava kod kratkotrajnih rekonstrukcija pomou cisterni s pitkom vodom ili dostavom pitke vode u bocama graanima koji su zbog rekonstrukcije ostali bez vode. Kod dugotrajnijih rekonstrukcija pitka voda se osigurava prespajanjem prikljuka na obilazni vod, kojeg je potrebno prije prespajanja ispitati na sanitarnu ispravnost. Nain osiguranja pitke vode za vrijeme izvoenja radova na rekonstrukciji vodoopskrbnih cjevovoda definira se kroz projektnu dokumentaciju.

Materijal Za obilazne vodove najee se koriste polietilenske cijevi, za koje vrijedi sve kao i za uobiajene cijevi od polietilena u vodoopskrbi.

Opis izvoenja radova Obilazni vodovi se polau nadzemno ili se pritrpavaju (osiguravaju) te posebnu pozornost treba dati na poloaj da ne smeta u prometu, bude sigurna pod tlakom i sanitarno ispravna tijekom trajanja radova. Za spajanje cijevi vrijedi sve kao i za uobiajene cijevi od polietilena u vodoopskrbi.

Zaht

otu za radove u vodnom gospodarstvu - poglavlje 13.a

Documents