OSTALI JAVNI PRIHODI - ijf.hr ?· 3 1.UVOD Pri odabiru tema za seminarski rad iz kolegija Javne financije pokušala sam pronaći temu čiji su mi termini poznati iz svakodnevnog života, a opet sam ...

Download OSTALI JAVNI PRIHODI - ijf.hr ?· 3 1.UVOD Pri odabiru tema za seminarski rad iz kolegija Javne financije pokušala sam pronaći temu čiji su mi termini poznati iz svakodnevnog života, a opet sam ...

Post on 30-Jan-2018

214 views

Category:

Documents

1 download

TRANSCRIPT

<ul><li><p> 1</p><p> OSTALI JAVNI PRIHODI </p><p>Zaporka: xxx Kategorija: studentska </p></li><li><p> 2</p><p> SADRAJ </p><p>1.UVOD ........................................................................................................................................................ 3 </p><p>2. DOPRINOSI ......................................................................................................................................... 4 2.1. POVIJESNI RAZVOJ ............................................................................................................................ 4 2.2. POJAM DOPRINOSA ........................................................................................................................... 6 2.3. PRIJEDLOG ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA........................................ 9 </p><p>3. PRISTOJBE I DOPRINOSI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................... 12 </p><p>4. PRISTOJBE........................................................................................................................................ 13 3.1. POJAM I KARAKTERISTIKE PRISTOJBI......................................................................................... 13 3.2. NAJVANIJE PRISTOJBE ................................................................................................................. 15 3.3. PLAANJE PRISTOJBI ...................................................................................................................... 17 </p><p>5. PARAFISKALNA DAVANJA.................................................................................................. 19 </p><p>6. DAROVI ............................................................................................................................................... 20 </p><p>7. ZAKLJUAK.................................................................................................................................... 21 </p><p>8. LITERATURA................................................................................................................................... 23 </p></li><li><p> 3</p><p>1.UVOD </p><p>Pri odabiru tema za seminarski rad iz kolegija Javne financije pokuala sam pronai temu </p><p>iji su mi termini poznati iz svakodnevnog ivota, a opet sam eljela da bude dovoljno opirna da bi </p><p>mogla prikupiti to vie podataka i saznati pojedinosti iz tog podruja Javnih financija. Zbog ovih je </p><p>razloga tema o Ostalim javnim prihodima ispunila sva moja oekivanja. Prikupljajui materijale i </p><p>literaturu za izradu seminara, shvatila sam da je zapravo znanje o ovim oblicima financijskih </p><p>instrumenata, vrlo oskudno: sami termini bili su mi poznati, ali njihove osnovne karakteristike i </p><p>znaaj u financiranju javnih potreba bile su mi nepoznate. </p><p>Kao i veini ljudi, bilo mi je sasvim normalno da pri zahtjevu za izradu osobnih dokumenata platim </p><p>biljeg i odreenu naknadu putem ope uplatnice, a da se pri tom nisam zapitala to znae silni </p><p>brojevi ispisani na uplatnici. Nakon ovog seminara znam da je Naredbom o nainu uplaivanju </p><p>prihoda prorauna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, </p><p>objavljenom u Slubenom listu Republike Hrvatske, odreeno da poziv na broj oznaava tono </p><p>odreenu vrstu proraunskog prihoda. </p><p>Moje miljenje je da su nai graani openito premalo upueni u funkcioniranje cjelokupnog </p><p>poreznog sustava: pomirili su se sa injenicom da poreze, kao najvaniji fiskalitet, moraju plaati </p><p>jer samo isti luak moe vjerovati da bi jedna normalna drava mogla dan danas funkcionirati </p><p>bez poreza1, ali smatram da se prelako mire sa uvoenjem novih, a premalo prate poveanja </p><p>postojeih dravnih financijskih instrumenata. Trebalo bi ih trebalo vie zanimati kako drava </p><p>rasporeuje prikupljena sredstva od razliitih pristojbi i naknada, a ne bez razmiljanja uplaivati </p><p>potrebno i aliti se poznatom reenicom kako ih drava samo pljaka. </p><p> 1 Kishon, Ephraim: Knjiga za porezne obveznike, HENA COM 2001. </p></li><li><p> 4</p><p>2. DOPRINOSI </p><p>2.1. Povijesni razvoj </p><p>Prethodnikom doprinosa smatra se Betterment Charge koji se u Engleskoj ubirao za </p><p>podmirenje raznovrsnih rashoda na razliite naine. Prvi sluaj ubiranja zabiljeen je jo 1250. </p><p>godine, kad je bila uvedena obveza odravanja i obnove nasipa za okolno stanovnitvo. U 15. i 16. </p><p>stoljeu postojala je obveza sudjelovanja stanovnika okolnog zemljita u trokovima obrane od </p><p>poplava. Na plaanje doprinosa bili su obavezni svi stanovnici koji su imali odreenu materijalnu </p><p>korist od rada dravnih tijela. Brzi razvoj gradova na podruju Njemake i njihova angairanost u </p><p>izvoenju raznovrsnih radova, izgradnji objekata i njihovom odravanju, koji su bili prijeko </p><p>potrebni za njihovo funkcioniranje, pridonijeli su razvoju doprinosa kao instrumenta prikupljanja </p><p>javnih prihoda. Mnogi izgraeni objekti kao i obavljeni radovi neposredno su koristili veoj ili </p><p>manjoj grupi ljudi. Ta se korist mogla izraziti i brojano, jer je nakon izgradnje nasipa, kanala, </p><p>cesta, infrastrukture vrijednost nekog zemljita ili objekta u vlasnitvu graana postala vea. Time </p><p>su graeni imali odreenu materijalnu korist, te su zato bili obavezni sudjelovati u podmirenju </p><p>trokova izgradnje i odravanja tih objekata. </p><p>Sama definicija doprinosa, kao financijskog instrumenta ne moe biti jedinstvena, upravo zbog </p><p>razliitosti prikupljanja sredstava za financiranje rashoda u gradovima npr. vicarske od onih u </p><p>gradovima Njemake, Engleske, panjolske, Francuske. Razlike su postojale u utvrivanju </p><p>osnovice plaanja doprinosa, njihove visine, primijenjenog oblika, naina raspolaganja ubranim </p><p>sredstvima i sl. u gradovima ak unutar iste drave i to je razlog zbog kojeg u financijskoj teoriji </p><p>doprinosima nije bila posveena vea pozornost. </p><p>Za izuavanje ovog instrumenta prikupljanja javnih prihoda najzaslunija je njemaka financijska </p><p>teorija. U poznatom radu Jesepha von Sonnefelsa Naela policije, trgovine i financijske znanosti </p><p>ve iz 1765. godine, koji je bio obavezni udbenik u Habsburkoj Monarhiji, spominje se da oni </p><p>koji od usluga to ih prua drava imaju korist, trebaju sudjelovati u trokovima koji su povezani s </p><p>pruanjem tih usluga. </p><p>Iako ne postoji ope usvojena definicija doprinosa, moe se rei da je kod njihovog </p><p>definiranja uvijek prisutno stajalite da od usluge koju drava ini odreenoj grupi graana, </p><p>postoji odreena neposredna korist (koja se moe izraziti u novcu) a za koju oni onda plaaju </p><p>doprinos. Suvremena financijska teorija nije prihvatila stajalite da su doprinosi cijena za izvrene </p></li><li><p> 5</p><p>usluge, tj. da je sam iznos doprinosa novani ekvivalent za uinjenu uslugu, to meutim ne znai </p><p>da se kod utvrivanja visine doprinosa ipak ne vodi rauna o koristi koju obveznik doprinosa ima </p><p>od rada dravnih tijela. Sam termin doprinos je prijevod njemake rijei Beitrag, koju je u </p><p>financijsku literaturu uveo Friedrih Julius Neumann 1874. godine i koja je bila prihvaena od </p><p>drugih financijskih teoretiara, jer je najbolje izraavala bit ovog financijskog instrumenta, iako se u </p><p>naoj financijskoj literaturi i praksi termin rabio i za one financijske instrumente koji su imali sve </p><p>karakteristike poreza. </p></li><li><p> 6</p><p>2.2. Pojam doprinosa </p><p>Doprinosi2 su jedan od financijskih instumenata kojima se prikupljaju javni prihodi, koji se </p><p>po nekim svojim karakteristikama razlikuju i od poreza i od pristojbi. </p><p>Najvanije pretpostavke koje treba ispunjavati dravni prihod da bi imao karakteristike doprinosa </p><p>su: </p><p> postojanje stvarne ili mogue koristi koju odreen krug korisnika ima od aktivnosti drave i </p><p>drugih javnopravnih tijela; </p><p> visina obveze plaanja doprinosa ovosi o trokovima koje drava ima kad obavlja odreene </p><p>aktivnosti ili o vrijednosti posebne neposredne koristi koju obveznici doprinosa imaju od </p><p>usluga drave i javnopravnih tijela; </p><p> doprinosi imaju obvezni karakter </p><p> obveza plaanja doprinosa nije inicirana zahtjevom obveznika </p><p> ubiru se u novcu </p><p>Opravdanje za plaanje doprinosa je u injenici to odreeni krug osoba ima neposrednu korist </p><p>od rada dravnih tijela kao i od tijela koje drava ovlasti da pruaju odreene usluge. Obveza </p><p>plaanja doprinosa utvrena je pravnim propisima, te e se u sluaju da obveznik doprinosa ne </p><p>podmiri svoju obvezu, doprinos naplatiti prisilnim putem, dok za izbjegavanje plaanja doprinosa </p><p>obveznik odgovara prekrajno ili krivino. </p><p>Sama inicijativa po kojoj nastaje obveza plaanja doprinosa dolazi, u pravilu, od javnopravnog </p><p>tijela, ali se obveznik doprinosa ne moe osloboditi obveze plaanja doprinosa izjavom kako nije </p><p>zainteresiran za postojanje tog javnog dobra, odnosno da se njime nee koristiti. </p><p>U sustavu javnih prihoda doprinosi su u Republici Hrvatskoj dobili znaenje i ulogu kakvu imaju i </p><p>u zapadnim zemljama. </p><p>Od mnogobrojnih doprinosa koji su se plaali u ranijem sustavu, a od kojih su mnogi zapravo bili </p><p>porezi, ostali su doprinosi za obvezna osiguranja3, i to: </p><p> 2 Definicije koje koristim u radu preuzete su iz Financijskog prava i financijske znanosti Boidara Jelia, Infromator, Zagreb 1998. 3 Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, Narodne novine br. 147/02 </p></li><li><p> 7</p><p>1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti: </p><p> doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti; </p><p> dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, za sta </p><p>osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem; </p><p>2. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje: </p><p> doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje; </p><p> dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za </p><p>sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem; </p><p>3. za zdravstveno osiguranje: </p><p> doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje; </p><p> poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u sluaju ozljede na radu i profesionalne </p><p>bolesti; </p><p> poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu; </p><p>4. za osiguranje u sluaju nezaposlenosti: doprinos za zapoljavanje. </p><p>Sredstva prikupljena navedenim doprinosima prihodi su redom: Hrvatskog zavoda za </p><p>mirovinsko osiguranje, osobna su imovina, Zavoda za zdravstveno osiguranje, te Zavoda za </p><p>zapoljavanje. </p></li><li><p> 8</p><p>Ostali su doprinosi ukinuti, a djelatnosti koje su se njima financirale (obrazovanje, kultura, </p><p>port, itd.) posredstvom samoupravnih interesnih zajednica sada se financiraju porezima putem </p><p>republikog prorauna. </p><p>Financijska teorija doprinosom smatra davanje na koje je obvezna osoba koja ima stvarnu ili </p><p>pretpostavljenu materijalnu korist od neke samoinicijativno pokrenute aktivnosti drave. Dananji </p><p>doprinosi, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostalim zemljama nemaju vie takvo znaenje. Danas su to </p><p>davanja koja imaju parafiskalna obiljeja, to znai da ne ulaze u dravni proraun, ve se uplauju </p><p>u drutvene fondove. Osim toga, kad se radi o doprinosima za socijalno osiguranje, promijenjena je </p><p>i njihova bit. Tako npr. odreena prava iz socijalnog osiguranja imaju i graani koji nemaju </p><p>sredstva za plaanje doprinosa, jer se prava iz socijalnog osiguranja ostvaruju na naelima </p><p>uzajamnosti i solidarnosti. </p><p>Osim navedenih, najvanijih doprinosa postoje i doprinosi koji se plaaju regionalnim </p><p>privrednim komorama i Gospodarskoj komori Hrvatske. Pravni izvor za plaanje tih doprinosa su </p><p>njihove odluke, a obveznici su pravne osobe s podruja privrede, zadruni savezi, samostalni </p><p>privrednici i njihova udruenja. Stope su proporcionalne i razliite, ovisno o obvezniku. Ti </p><p>doprinosi gospodarskim komorama i zadrunim savezima pravi su parafiskaliteti, tj. njih ne uvodi </p><p>drava, ona ih ne kontrolira, niti su prihod njezina prorauna, a slue za financiranje djelatnosti </p><p>asocijacija koje su od gospodarskog interesa za njihove lanove. </p></li><li><p> 9</p><p>2.3. Prijedlog Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja </p><p>Nedavno je u zakonsku proceduru uao Prijedlog Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, </p><p>prema kojem e odreene kategorije obveznika doprinosa ta davanja plaati po ekonomskoj snazi. </p><p>Predlagatelj je odredio da su to oni obveznici: </p><p> koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te samostalne djelatnosti </p><p>poljoprivrede i umarstva, a dohodak utvruju na temelju poslovnih knjiga. </p><p> koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, a porez na dohodak plaaju </p><p>prema paualnoj osnovici, te </p><p> oni koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, te samostalnu djelatnost </p><p>poljoprivrede i umarstva, a plaaju porez na dobit umjesto poreza na dohodak. </p><p>Uz ostalo, tim se prijedlogom predvia uvoenje obveze obraunavanja i plaanja doprinosa </p><p>i na primitke temeljem tzv. atipinih oblika rada. U praksi razlikujemo kategoriju nezaposlenih i </p><p>onih koji rade. Meutim, podaci pokazuju da ima osoba koje su prijavljene kao nezaposlene, ali </p><p>koje istovremeno ostvaruju primitke, odnosno prihode obavljajui razliite poslove po pravnim </p><p>osnovama koji su razliiti od ugovora o radu, te se takav angaman naziva atipinim radnim </p><p>odnosom. Do sada se na primitke ostvarene na osnovi atipinog naina ugovaranja ne plaaju </p><p>doprinosi, pa je za isplatitelja, tj. naruitelja posla ovaj oblik rada znatno jeftiniji u odnosu na onaj </p><p>koji se obavlja prema propisima o radu. U samom prijedlogu zakona nisu dovoljno jasna </p><p>obrazloenja povezana uz namjeru da eliminira te oblike rada, budui da se oni u zemljama naeg </p><p>okruenja smatraju prihvatljivim i poeljnim oblikom rada, kao i da se neki posao u nekim </p><p>okolnostima i ne moe obaviti na nain razliit od tzv. atipinog. Kako u veini sluaja oko nas, ove </p><p>oblike rada obavljaju osobe koje po nekoj osnovi ve podmiruju obveze prema socijalnom </p><p>osiguranju, bilo sami, bilo brani drug u okviru svoje profesionalne djelatnosti, postavlja se pitanje </p><p>to se eli postii uvoenjem ove vrste doprinosa, kad su duni doprinosi ve podmireni. Jedno od </p><p>dobrih opravdanja uvoenja ovog Prijedloga jest injenica da bi on smanjio zonu sive ekonomije. </p><p>Koliko je ona rairena u Republici Hrvatskoj, pokazao je projekt Neslubeno gospodarstvo u </p><p>Republici Hrvatskoj 1990 - 2000.4 kojim je prema relativno najpouzdanijoj metodi neusklaenosti </p><p> 4 Projekt je naruila Porezna uprava RH,a istraivanje je obavio institut za javne financije. Na hrvatskom je objavljen u asopisu Financijska teorija i praksa 1/2002. </p></li><li><p> 10</p><p>nacionalnih rauna, udio neslubenog gospodarstva u BDP-u RH dosegao vrhunac od 37% 1993. </p><p>godine, da bi u 2000. pao na oko 7%. Meutim, sivu ekonomiju prvenstveno razvija i generira </p><p>trite, pa bi na nju trebalo primarno reagirati instrumentima s tog podruja. Predlagatelj uvoenja </p><p>ovih doprinosa uvjeren je da e se tako rjeiti problem koji proizlazi iz injenice da od ukupnog </p><p>broja nezaposlenih na Zavodu za zapoljavanje, njih ak 35% radi i zarauje, to ba i nije </p><p>uvjerljivo obrazloio. </p><p>Moda je ipak najvea zamjerka ovom Zakonu to bi u uvjetima u kojima funkcionira </p><p>gospodarstvo, donosio neke ne ba neznaajne probleme: </p><p> ako bi se za doprinose primijenila predloena osnovica postao bi upitam opstanak oko 300.000 </p><p>obrtnika-malih poduzetnika, koji rade sami, a ve i sada...</p></li></ul>

Recommended

View more >