VAJE PRI PREDMETU OSNOVE VIZUALNEGA OBLIKOVANJA

VAJE PRI PREDMETU

OSNOVE VIZUALNEGA OBLIKOVANJA

Avtor: Luka Kristić

Nosilec predmeta: red. prof. Oto RIMELE, akad. slik. spec.

Predmet: Osnove vizualnega oblikovanja

Študijsko leto: 2012 / 2013

Van Gogh – Cesta, zvezda in cipresa

Format slike je vertikalan, čime autor potiče toplinu. Slika je podjeljena na dva dijela. U donjem dijelu

slike nalazi se dijagonala kojom autor potiče dinamičnost. Na slici vidno dominira čempres koji nema

vrh čime stečemo dojam da nema kraja. Slika je nastala u autorovim posljednjim godinama života

stoga na neki način simbolizira smrt. U isto vrijeme na nebu se pojavljuju Mjesec i Sunce, ovim nam

autor govori da smo svi mi dio jednog velikog kozmosa. Korištenjem žarkih boja autor govori da je

riječ o mediteranskom kraju. Svatko od nas na slici vidi što on želi , ali autor je osoba koja preko

svojih osjećaja realnost prikazuje na svoj sa srcem napravljen rad. Potezi kista pokreću cijelu sliku,

pokazuju nam gibanje zraka, tla, a to jeoš jedno sredstvo kojim je potaknuta dinamičnost slike.

Aktivirana je harmonička dijagonala te je cilj slike bio smiriti ljude te ih na neki način potaknuti na

razmišljanje o životu.

Joan Miró – Femme assise

Miróeva Sedeča ženska je u vertikalnom formatu. Slika je sa bojama razdjeljena po zlatnom rezu;

gornje dvije trećine su žute dok je donji dio slike plavi. Na neki način nam se pred očima pojave dva

trokuta. Prvi je odmah uočljiv, 'sjedi' na plavom pravokutniku. Drugoga ne prepoznajemo tako brzo.

Stvori se s trima okruglim crvenim krugovima. Jedan pravokutnikk vuče k dolje dok drugi se diže

prema nebu, ovime je autor ostvario dinamičnost slike. Donji dio je nešto više stabilniji jer

pravokutnik praktički potiče stabilnost. Također važno je napomenuti da sjedenje pokazuje na

stabilnost.

Kada sliku pogledamo, na prvi pogled nikada ne bih rekli da je na njoj sedeča ženska. Osima ako

pročitamo ime slike počnu nam se iscrtavati likovi te uočimo nadrealističnu sedeču žensku. Najprije

opazimo dojke, koje se iscrtavaju u crnom tijelu. Opazimo, da je plavi kvadar zapravo ženska zdjelica,

dva obilka koja se nalaze u donjem kutu kvadra su zapravo noge, a jos detaljnim opazovanjem

možemo uočiti obrise lica u gornjem crvenom krugu. Kombinacija plave i žuto- narandžaste boje

ukazuje na vruće boje Španjolske.

Pablo Picasso – La Vie

U vrijeme nastanka ove slike Picasso je bio u tamnom razdoblju svojega života. Prijatelj mu je počinio

samoubojstvo te je bio razočaran i bio je na prekretnici života kada se trebao odlučiti između obitelji i

slikarstva. Ovo njegovo razdoblje nazovamo Plavo razdoblje, a vrhunac tog razdoblja je slika La Vie.

Slika je u vertikalnom formatu te se na njoj nalazi goli mladi par i starija žena s djetetom u naručju.

Korištenjem depresivnih boja Picasso nam pokazuj krutost situacije u kojoj se nalazi. Takav osjećaj

pojačavaju dvije slike u pozadini na kojima vidimo dvije žalosne (skvrčene) ženske. Na slici

preovladavaju vertikale (njihova tijela), ali se prikazuje i horizontala (slike u pozadini). Osim plave

(tmurne) boje na slici se prikazuje bijela koja djeluje toplo te zeleni pod. Na slici se ističe mladićev

kažiprst koji je ujedno i centar slike, njime je povezan lijevi i desni dio. Cura i mladič licima čine trokut

prema gore dok glave i prst tvore trokut ka dolje, potaknuta dinamičnost i neravnoteža. Ovu sliku

možemo interpretirati na različite načine ali na kraju uvijek dovede na istu temu -> prekretnica

života.

Vaja 2a: ordo

Vaja 2b: kaos

Vaja 2c: likovna kompozicija

Vaja 3a: format, kompozicija in pomen

Vaja 3b: format kompozicija in pomen

Vaja 3b: format kompozicija in pomen (aktiviranje harmonične diagonale)

Vaja 3b: format kompozicija in pomen (aktiviranje disharmonične diagonale)

Vaja 4a: kompozicija s pasivno, aktivno in medialno linijo

Vaja 4b: kompozicija z kontinuiranim in diskontinuiranim prehodom svetlobnih vrednosti

Vaja 4c: kompozicija izbranih svetlostnih tonov, točk in linij

Vaja 5a: avtoportret kot barvna kompozicija

Vaja 5b: avtoportret kot barvna kompozicija komplementarnega kontrasta

Vaja 5c: avtoportret kot barvna kompozicija kontrasta barve k barvi

Vaja 6a: avtoportret kot barvna kompozicija toplo-hladnega kontrasta

Vaja 6b: avtoportret kot modulacija barve

7a: simultani kontrast (študije delovanja)

7b: avtoportret kot barvna kompozicija simultanega kontrasta

Vaja 8a: Avtoportret kot barvna kompozicija kontrasta količin

Vaja 8b: Avtoportret kot barvna kompozicija kontrasta kvalitet

VAJA 9: OBLIKOVANJE VIZUALNEGA SPOROČILA

Vaja 10a: glasbena impresija 1

Vaja 10b: glasbena impresija 2

Vaja 10c: glasbena impresija 3