Osnove tržišne integracije

Goran SelanecEuropsko tržišno pravo

28. listopada 2010.

Faze ekonomske integracije

• zona slobodne trgovine • carinska unija • zajedničko tržište • ekonomska unija • monetarna unija • ekonomska i monetarna unija • potpuna ekonomska unija

Ekonomska teorija u pozadini

• Adam Smith – teorija apsoluthe prednosti• Ricardo David – teorija komparativne

prednosti• Heckscher & Ohlin – teza ramjernosti

proizvodnih čimbenika• Raymond Vernon – teorija ciklusa proizvodnje

Apsolutna prednost

• Hrvatska:Maslinovo ulje 10 JP – Mobitel 100 JP

• Finska: Mobitel 10 JP – Maslinovo ulje 50 JP

• Hrvatska u Finskoj 1 litru maslinovog ulja trži za 1 mobitel = uštedjela je 90 JP

• Finska je tržila 1 mobitel za 1 litru maslinovog ulja = uštedjela je 40 JP

Komparativna prednost• Hrvatska:

turbina 100 JP – mobitel 120 JP• Švedska:

turbina 90 JP – mobitel 80 JP• Hrvatska u Švedsku izveze turbinu za 1 mobitel = na dobitku

je 20 JP• Švedska uveze jednu turbinu za jedan mobitel = na dobitku

je 10 JP• zemlja će specijalizirati svoju proizvodnju u području

dobara u kojoj je njena komparativna prednost najveća (mobiteli u Švedskoj) ili u kojoj je njen komparativni nedostatak najmanji (turbine u Hrvatskoj)

Rascjepkano tržište

Pretpostavke za ekonomiju komparativne prednosti

• Što zemlje moraju osigurati kako bi imale koristi od svoje komparativne ekonomske prednosti?

Područje slobodnog proteka roba

Prepreke slobodnoj trgovini• Carine ili uvozne pristojbe: iznosi koji se naplaćuju na uvoz dobara, što čini dobra

skupljima na unutrašnjem tržištu. Mogu se temeljiti na vrijednosti ili količini. Mogu se naznačiti u postotcima ili varirati u odnosu na razinu cijena na domaćem tržištu;

• Pristojbe sličnog učinka: uvozne pristojbe prerušene u administrativne troškove, troškove skladištenja ili troškove testiranja koja se obavljaju pri carinjenju;

• Količinska ograničenja (Quantitative restrictions (QR)): ograničenja količine uvoza određenog dobra koji se dopušta u neku državu u određenom vremenskom razdoblju (kvota), što se ponekad izražava kao novčana vrijednost. Posebna je vrsta tzv. carinska kvota, što znači najveća dopuštena količina koja se može uvesti po određenoj carini, dok se sve količine koje prelaze tu granicu carine višom carinskom stopom;

• Valutarna ograničenja: znače da uvoznici ne mogu koristiti stranu valutu kako bi platili dobra kupljena u inozemstvu;

• Druga necarinska ograničenja: sve takve mjere ili situacije (poput fiskalnog tretmana, pravnih propisa, normi o sigurnosti, državnih monopola, javnih tendera, itd.) koje na domaćem tržištu daju povlašteni tretman domaćim proizvodima neke države u odnosu na strane proizvode.

Zona Slobodne Trgovine

• U zoni slobodne trgovine (free-trade area), sve prepreke trgovini poput uvoznih carina i količinskih ograničenja su zabranjene između partnera.

• No, svaka država može primjenjivati svoju vlastitu carinu u odnosu na treće države.

• Kako bi se izbjegla promjena obrasca trgovine (kada dobra ulaze u ZST kroz državu koja ima najnižu vanjsku carinu), dobra kojima se trguje globalno moraju biti popraćena tzv. “potvrdama o porijeklu” koje iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena.

ZST

110 %

115 %

130 %

20 %

25 %

35 %

Posljedice neusklađene politike carina

110 %

Carinska unija (customs union) • Nadogradnja na ZST • Dogovorena zajednička carinska politika članica ZST• Potvrde o porijeklu robe nepotrebne.• Nije li carinska unija kontra-intuitivna ekonomiji slobodne

trgovine? Moderne teorije komparativne prednosti: obrasci proizvodne

specijalizacije i komparativne prednosti nisu predodređeni vanjskim (egzogenim) čimbenicima već ovise i o broju endogenih varijabli kao što su stopa akumulacije kapitala, pristup kapitalu, znanje i tehnološko istraživanje, prometna mreža, telekomunikacijska mreža itd.

smanjeni proračunski prihodi – smanjena mogućnost investicija u infrastrukturu/obrazovanje/mrežu socijalne sigurnosti/kontrole fiskalne politike

Razlozi ograničenja slobodne trgovine• Neovisnost od drugih država, u pogledu strateških dobara je često istican argument, posebice u vrijeme

rata;• Mogućnost potpore tzv. "industrijama u razvoju". Ideja je da nova poduzeća i sektori koji još nisu

kompetitivni, trebaju biti zaštićeni kako bi se razvili i mogli biti konkurentni u međunarodnoj konkurenciji;• Zaštita od dumpinga. Zdrava industrijska struktura gospodarstva može se zagaditi kada se strana dobra

izbacuju na tržište po cijeni ispod cijene koštanja u zemlji porijekla. Čak ako je akcija i privremena, gospodarstvo može biti oslabljeno;

• Zaštita od socijalnog dumpinga. Ako su nadnice u državi izvoznici ispod produktivnosti, radna snaga će reći da je eksploatirana; uvoz iz takve države, neki smatraju, podupire takvu praksu i stoga nije dopustiv;

• Povećanje zaposlenosti. Ako čimbenici proizvodnje u savezu nisu potpuno iskorišteni, zaštita može preusmjeriti potražnju prema domaćim proizvodima, tako da može doći do zapošljavanja i izbjegavanja socijalnih troškova;

• Diversifikacija ekonomske strukture. Države specijalizirane za proizvodnju jednog ili nekoliko proizvoda su vrlo ranjive; problemi prodaje takvih proizvoda vode trenutnom gubitku gotovo svih prihoda iz inozemstva. Taj se argument odnosi na male države u razvoju, a manje na velike industrijalizirane države;

• Rješavanje problema platne bilance. Ograničenja uvoza umanjuju iznose koje treba platiti u inozemstvu što pomaže izbjegavanju prilagodbi industrijske strukture i pratećih socijalnih troškova i socijalnih napetosti (do čega dolazi zbog smanjivanja nadnica i restriktivne politike, itd.)

Negativna i pozitivna integracija

• Negativna: ukidanje prepreka kroz deregulaciju odnosno liberalizaciju zabrana diskriminacije temeljem porijekla

• Pozitivna: stvaranja jednakih uvjeta za funkcioniranje integriranih dijelova gospodarstva kroz harmonizaciju i koordinaciju gospodarskih politika formiranje zajedničkih pravila ponašanja na tržištu

koje se ujednačeno primjenjuju na sve

Zajedničko tržište (common market)

• Nadogradnja na carinsku uniju. • Optimalna raspodjela svih čimbenika proizvodnje

slobodan protek radna snaga i kapitala Jamstva “fair” tržišne utakmice Pozitivna ekonomska integracija• Mogući različiti oblici odnosa s trećim državama:

različiti nacionalni propisi (poput onih u ZST) ili zajednička regulacija (usporediva s CU) ili kombinacije zajedničkih politika (npr. radne snage) i nacionalnih politika (npr. za kapital) prema trećim državama.

Ekonomska unija

• Nadogradnja na zajedničko tržište • Visok stupanj koordinacije ili čak unifikacije

najvažnijih područja ekonomske politike, tržišne regulacije kao i makro-ekonomskih i monetarnih politika, te politike redistribucije prihoda.

• Prema trećim državama se vodi zajednička trgovinska politika.

• Razvijena je i vanjska politika koja se odnosi na čimbenike proizvodnje i gospodarske sektore.

Monetarna unija

• Povrh zajedničkog tržišta (posebno slobode kretanja kapitala) stvara ili neopozivo fiksirane valutne stope i potpunu

konvertibilnost moneta država članica, ili jednu zajedničku monetu koja cirkulira u svim

državama članicama.

• Implicira visok stupanj integracije makro-ekonomskih i proračunskih politika.

Potpuna ekonomska unija

• Potpunu unifikacija uključenih gospodarstava, te zajedničku politiku u svim važnim područjima.

• Gospodarski gledano situacija je tada gotovo ista kao u jednoj državi.

• S obzirom na mnoga integrirana područja, često se implicira politička integracija (npr. u obliku konfederacije).