Osnove radija

Download Osnove radija

Post on 26-Nov-2015

50 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta

TRANSCRIPT

<p>OSNOVE RADIJA (Ana Bustruc) izum telegrafije sredinom 19.stoljea predstavljao revolucionarnu promjenu (dotad bili golubovi, glasnici i svjetlosni signali)</p> <p> najsnanije promijenila tisak telegrafija kao viktorijanski internet omoguila prijenos vijesti iz Europe u Ameriku u jednom danu</p> <p> Novinski izvjetaji postali saetiji, konkretniji i objektivniji zbog plaanja svake rijei koja se slala telegrafom</p> <p> Izum telefona 30 godina nakon nije doekan s oduevljenjem u Europi (nepristojno)</p> <p> Meutim nastaju prvi telefonski servisi (maarski Telefon Hirmondo) ime se izravno prenose vijesti i glazba</p> <p> U isto vrijeme kad je patentiran telefon osmiljen fonograf</p> <p> Fonograf kljuan za snimanje i reprodukciju glasa</p> <p> Iako zamiljen za poslovne vode, prerastao u monu glazbenu industriju</p> <p> Fonografski cilindri kao i gramofonske ploe postali nosaki govora</p> <p> 10 godina nakon otkria telefona, istraivanja elektromagnetskih valova zaokruena su radovima HEINRICHA HERTZA</p> <p> Marconi 1897. patentirao rezultate na podruju elektromagnetskih valova</p> <p> Javnost Marconija prozvala ocem beine komunikacije pa i radijskog medija (iako nijedna od tih tvrdnji nije potpuno tona jer je radijski medij izrastao na zaslugama brojnih inovatora, radioamatera i ostalih), ali najzasluniji Tesla i Marconi Telegrafija, telefonija i wireless predstavljali kljunu tehniku i tehnoloku podlogu za uspostavu prvog elektronikog medija</p> <p>1. IANA KOMUNIKACIJA</p> <p> Konkretniji napredak oko istraivanja elektriciteta je uinjen krajem 17. stoljea kad je Alessandro Volta osmislio prabateriju (kasniji izumi dokazali postojanje snane veze izmeu elektriciteta i pojave magnetizma) poetak dogaaja koji su vodili do uspostave prvog komunikacijskog kanala na daljinu, telegrafa Kljuna karakteristika telegrafa revolucionarna brzina slanja i primanja poruka na daljinu</p> <p> Postojala univerzalnost kodova koja je globalizirala komunikaciju koja se sad mogla odvijati bez obzira na jezine barijere</p> <p> Charles Whitestone i William Cooke su 1837. patentirali svoj prvi telegraf (razliit od Morseova), ijim su se uslugama u poetku koristile tek pojedine banke i investicijske tvrtke Telegrafija izravno utjecala i na nastanak i razvoj profesionalnih tvrtki za prikupljanje i distribuciju vijesti, novinskih agencija</p> <p> Najstariju novinsku praagenciju otvorio 1835. Charles Louis Havas u Parizu (Agencija Havas) u njoj sam Havas prevodio vijesti iz inozemstva za potrebe politiara, poslovnih ljudi, bankara i novinskih kua</p> <p> U New Yorku 1846. utemeljen Associated Press, aa Bernhard Wolff, bivi Havasov zaposlenik, u Berlinu 1849. pokrenuo Wolffs Telegraphiscges Buareau (WTB)</p> <p> Reuters 1851. otvorio londonski ured, nudei uslugu poslovnih i opih vijesti (usmjerio se na informacije iz poslovnih krugova, financijere i bankare i to je dugi niz godina bio kljuan izvor zarade njegove agencije (uspjeh doivio vijeu o smrti Lincolna) Dnevne novine su odjednom mogle objavljivati nove vijesti, stare jedan dan (golem iskorak, prije se ekalo danima, nekad i mjesecima) pojma krajnjeg roka (deadline) poinje dobivati puni smisao ( brodovi iz Amerike doekivani prije uplovljavanja, ususret bi im krenuo mali i brzi brod kojem bi bacali novinske materijale zatiene folijom, osoba na brodiu bi pokupila paket i brzo otila u ured da bi poslala vijest)</p> <p> Stil pisanja morao biti saet, jasan i izravan, bez komentara ili uvoda nepristranost</p> <p> Status izumitelja telegrafa pripao Morseu koji je 1840. patentirao telegraf</p> <p>1.1. TELEGRAF Samuel Finley Morse privlailo ga slikarstvo i elektromagnetizam</p> <p> suradnik mu bio Alfred Vail Morseova abeceda signal SOS 1906. uao u meunarodnu uporabu kao poziv za pomo (sastojao se od tri toke, tri crtice i tri toke bez razmaka)</p> <p> Prva demonstracija rada telegrafa se izvela 1838., a patent je prijavljen 1840., to je rezultiralo borbama i sudskim raspravama o autorstvu</p> <p> Utrka o prijavama raznih patenata traje od 1790. kad je usvojen Zakon u autorskim pravima u Americi (Patent Act), koji je nalagao svima da donesu svoj izum u Patentni ured s dokumentacijom i crteima kako bi dobio zatitu 1843. Morse dobio dravnu novanu potporu za eksperimentalnu liniju izmeu Washingotna i Baltimorea prvu poruku poslao 1844. iz Washingtona, glasila je to bijae Boje djelo? (poruku doekao Vail i uzvratio je kako bi dokazao da je uspjeno stigla)</p> <p> Drava nije bila zainteresirana za ulaganja u telegrafiju pa je to preputeno privatnoj inicijativi i poslovnim ljudima</p> <p> Uoi Graanskog rata 1861. est je velikih kompanija vladalo telegrafijom u Americi</p> <p> U Engleskoj su telegrafske usluge bile na poetku dostupne samo poslovnim ljudima, najvea telegrafska tvrtka bila Electric Telegraph Company</p> <p> Velik uspjeh povezivanje Britanskog Carstva s Indijom 1865.</p> <p> Prvi podmorski kabel poloen 1851. (povezivanje Engleske i Francuske), nakon toga 1858. ameriko engleska tvrtka Atlantic Telegraph Co poloila prvi atlantski kabel, ali su kvarovi bili esti pa je drugi kabel uspjeno poloen 1866.</p> <p> 1865. osnovan International Telegraph Union (ITU), telegrafski savez 20 europskih drava zaduen za meunarodne dogovore, pravila i brigu o tehnikim potekoama</p> <p> Prvi Telegrafski zakon (Telegraph Act) usvojen je 1868. (dopuna 1869.) i dravu je imenovao novim i jedinim vlasnikom telegrafije u Velikoj Britaniji, nominalni nositelj budueg razvoja postaje Postmaster General (Dravna pota)</p> <p> Najvie je telegrafskih ureda imala vicarska, zatim Engleska, Njemaka, Francuska...</p> <p>1.2. TELEFON</p> <p> Alexander Graham Bell umjesto Morseovih kodova Bell icama elio slati glas, suradnik mu postao Thomas Watson 1876. izgovorio prvu reenicu u pratelefon Gospodine Watson, doite, trebam Vas</p> <p> Patent telefona odobren i zatien 7. oujka 1876. godine prvi put su se ljudi mogli uti unato velikim udaljenostima</p> <p> Telefon u poetku doivljen kao nepristojan ureaj koji je remetio privatnost domova</p> <p> 1876. U Bostonu ispred zgrade Amerike akademije znanosti uspjeno izvrena prva javna promocija telefona, a nakon toga predstavljanje izuma na Meunarodnoj izlobi u Philadelphiji, to nije izazvalo zanimanje</p> <p> Bell 1877. osnovao tvrtku American Bell Telephone Co i poeo telefonski biznis (prve linije za imune ljude)</p> <p> 1885. u New Yorku utemeljena AT&amp;&amp; American Telephone &amp; Telegraph kao sljedbenik prve tvrtke (bio najutjecajniji)</p> <p> Poetkom 20. stoljea otvoren beini komunikacijski signal</p> <p> 1915. su uspostavljene telefonske veze izmeu Amerike i Europe</p> <p> Pet godina nakon patentiranja telefon je bio najvea atrakcija Meunarodne izlobe u Parizu 1881. demonstraciju njegovih mogunosti predstavljao izravan prijenos iz Parike opere sustavom koji je bio nazvan teatrofon (ideja realizirana zahvaljujui Clementu Aderu)</p> <p> Postojale su neke zapreke kod prihvaanja telefona: cijena, napad na privatnost,</p> <p> Najvie telefonskih linija imala vedska</p> <p> Umjesto stvarne namjene telefonu dodijeljena drukija uloga, pojavljuje se kao posrednik u distribuciji informativnih i zabavnih sadraja</p> <p> Krajem 19. stoljea ustanovljene su prve slube koje su prenosile dnevne aktualnosti i glazbu</p> <p>1.2.1. TELEFONSKI SERVISI</p> <p> 1884. londonska tvrtka National Telephone ponudila pretplatnicima dopunsku uslugu, a rije je bila o servisu nazvanom elektrofon preko kojeg se mogla sluati glazba, nedjeljom se ponuda nadopunjavala prijenosom vjerskih obreda</p> <p> Kontakt se uspostavljao preko slubenika na telefonskoj centrali koji je prema elji uspostavljao telefonsku vezu ili pretplatnika ukljuivao u program telefonskog servisa</p> <p> asopis Electrician donio vijest o kraljici Viktoriji koja je prvi put koristila elektrofon kako bi sluala nastup djeakih zborova u Kraljevskom kazalitu u Londonu</p> <p> Elektrofon se u Engleskoj odrao do 1926., ali je kao i veina drugih slinih servisa postao nepotreban pojavom radija kao masovnog medija</p> <p> Telefonski servis Teatrofon uspostavljen u Parizu 1890. godine, a uslugu ponudila istoimena tvrtka Compagnie du Theatrophone teatrofoni se ukljuivali ubacivanjem novia od 50 centi, dovoljnim za nekoliko minuta sluanja tvrtka zatvorena 1932. Najdui fonoservis koji se odrao u Europi bio je maarskog izumitelja Tivadara Puskasa koji je 1893. pokrenuo Telefon Hirmondo ( u Peti) sustav se temeljio na posebnim telefonskim linijama izdvojenim iz sustava ''obine'' telefonije to je bila u potpunosti privatna investicija</p> <p> Odrao se 50 godina, poinjao s radom u 9 ujutro i trajao do naveer, informativni sadraji</p> <p> Teme iz politike, gospodarstva, kulture, sporta...i izmeu muzika</p> <p> 1920. dobili su pravo da uvedu 1. radijski program u Maarskoj koji se poeo emitirati 1.12. 1925., a telefonski servis nije prestajao s radom</p> <p> Italija: Luigi Ranieri utemeljio prvi talijanski telefonski servis 1910. u Rimu L'Araldo Telefonico 1914. mu je oduzeta licenca, a u Prvom svjetskom ratu uniten sustav ica, ali je 1918. ustanovljen slian servis pod nazivom Fonogiornale u Milanu. AMERIKA: 1909. prvi telefonski servis u Delawareu pod nazivom Tel-musici (glazbena ponuda)</p> <p> Licencija Telefona Hirmondo otkupljena za ameriko trite 1911.</p> <p> U Americi telefonski servisi nisu uspjeli zbog fonografa koji se namjetnuo kao kuni ureaj za reprodukciju glazbe (bio dostupan i prosjenim kuanstvima zbog razliitih modela i cijena i reprodukciju su mogli svi sluati, a ne samo jedna osoba preko slualica)</p> <p>2. SNIMANJE I REPRODUKCIJA ZVUKA</p> <p> krajem 19. stoljea traganje za nainima biljeenja i reprodukcije snimljenog zvuka dobilo zamaha zbog fonografa</p> <p> akustika se prouavala u kazalitima, postala imperativ sakralne i kazaline arhitekture</p> <p> prvi zapis o pohrani zvuka nalazimo u 1 od 20 knjiga iz ciklusa La Magia Naturale istraivaa Giovana Battiste Della Porte iz 1600. (pohrana zvune poruke u dobro zatvorenu cijev, momentom otvaranja primatelj bi uo poruku</p> <p> 1800. Thomas Young dao prvi grafiki prikaz zvunih vibracija bez mogunosti reprodukcije (vibrograf)</p> <p> U 18. stoljeu nastaju prve glazbene kutije ureaji koji su reproducirali glazbeni zapis na temelju satnih mehanizama Nosa zvuka je bio cilindar ili ploa s urezima ili ispupenjima</p> <p> Kad se vrtila ruka zapis bi se pokretao</p> <p> U 19. stoljeu na temeljima mehanike nastavljeni su eksperimenti</p> <p> Posebno se istaknuo Charles Wheatstone koji je prouavao akustiku i komunikaciju i Herman von Helmholtz (oftamoloskop ureaj za ispitivanje ljudskog oka), Hertz je bio njegov uenik</p> <p> Pravi izazov bio je biljeenje i reprodukcija ljudskog glasa pomaka do fonografa nije bilo</p> <p> Leon Scott De Martinvile 1857. osmislio fonoautograf</p> <p> 1865. Fenby patentirao fonograf koji nije proradio</p> <p> Francuz Cros izumio paleofon slino kao fonoautograf, ali umjesto zacrnjenog cilindra nosa zvuka metalna ploa rije je o istom izumu na kojem je istovremeno radio Edison</p> <p>2.1. FONOGRAF</p> <p> 1877. Thomas Alva Edison prvi put u povijesti je uspio reproducirati tonski zapis ljudskog glasa</p> <p> TVORNICA IZUMA: u Menlo Parku (New Jersey) prvi istraivaki centar koji je udomljavao brojne istraivae i njihove obitelji Njegov fonograf slino osmiljen kao fonoautograf</p> <p> Na jednoj strani imao otvor za ulaz govora koji je na drugom kraju imao titrajuu membranu spojenu na elastino pero, nosa zvuka bio cilindar omotan kositrenom folijom, s rukom za vrtnju</p> <p> Testirajui ureaj, Edison u otvor za govor izgovorio tekst djeje pjesmice Imala Marija malo janje 1927. na pedesetoj godinjici proslave pronalaska fonografa Edison ponovio ukupan postupak snimanja s istim tekstom</p> <p> 1877. fonograf prikazan u drutvu Scientific American privukao veliku pozornost javnosti, potvrdu o patentu dobio 1878., ali patent bio loe predstavljen i opisan pa imao problema u zatiti patentnih prava</p> <p> Neke od osobina fonografa koje je Edison ponudio: uenje jezika i izgovora, reprodukcija glazbe, snimanje zadnjih rijei umirue osobe, glazbene kutije i igrake, snimanje telefonskih poruka....</p> <p> Cilindri su bili u uprabi od 1877. do 1927. (razlikovao se samo materijal od kojih su bili napravljeni) Najvei problem je bio materijal za izradu nosaa zvuka - folije su bile loe pa su cilindri s tonskim zapisima mogli biti odsluani svega dva do tri puta i nakon toga bi tonski zapis postao neitak Bell i Tainter 1881. umjesto folije koristili premaz od karnauba voska dugotrajniji, a kasnije Tainter dodao smjesi i ozokerit, vrstu zemnog voska Oni su pohranili svoj grafofon s votanim cilindrom na avan, a tonski zapis je glasio: Ja sam grafofon, a moja mama je fonograf, kutija je predana na uvanje 1881. i mogla se otvorit samo uz prisustvo obojice izumitelja. Patent za grafofon odobren 1886.</p> <p> Edison 1888. dovrio savreni fonograf, upotrijebio bijele cilindre (pelinji vosak, novi cilindri postali standard tog vremena) do dvije minute tonskog zapisa</p> <p> Upotrijebljena cik cak tehnologija umjesto vertikalne gore dolje iri spektra tonova i bolja reprodukcija</p> <p> 1895. cilindri postaju smei pa crni bolja kvaliteta snimke, ali ne i trajanje</p> <p> Edison je fonograf vidio kao uredski stroj, a Edward Easton za zabavu</p> <p> 40ih i 50ih godina popularan duboks 1888. Charles Adams Randell patentirao mehanizam koji je ubacivanjem novia mogao pokrenuti fonografski valjak automatski parfalon no Randall ga nije dovrio, uinila su to dvojica Amerikanaca...</p> <p> Louis Glass i William Arnold 1889. patentirali vlastiti stroj na novi (prvi postavljen u San Franciscu)</p> <p> Pada mu popularnost zbog slualica i samo jedne pjesme koja se mogla sluati</p> <p> Najvei problem tog vremena snimanje ulogu mikrofona imale velike stoaste trube koje su hvatale zvuk i prenosile ga na cilindre snimanja trajala satima, uz neprestano ponavljanje istih tekstova, pjesama i izvedbi svaki tonski zapis bio original</p> <p> Meu tekstovima koji su bili pogodni za snimanje govor Abrahama Lincolna 1863. na komemoraciji poginulima u Bitki kod Gertysburga bio poznat i dovoljno kratak</p> <p> Drugi poznati govor William Mckinley (ameriki predsjednik) Potreba za govornicima (dobar, snaan i ugodan glas da bude razumljiv)</p> <p> Poznati i radijski skeevi grubo ismijavanje karakteristika pojedinih grupa ili njihovih tipinih predstavnika</p> <p> Snimanje glazbenih sadraja bilo zahtjevan posao zbog usklaivanja instrumenata i pjevaa, a i tehnologija nije mogla pratiti raspon pjevaeva glasa</p> <p> THE BIG THREE: tri najvee kompanije koje su dominirale ameriki i europskim tritem National Phonogragh Company (Edison), Victor Talking Machine Co. I Columbia Co</p> <p> Sauvanji pohranjeni cilindri u arhivama</p> <p> 1900. Edison razvija tehnologiju cilindara iz kalupa snimljeni tonski zapis sluio je kao matrica za druge odljeve, od 1 matrice moglo se dobiti i do 150 cilindara</p> <p> Sluanje fonografa u tom es periodu iri u gotovo sva kuanstva</p> <p> Javlja se ideja promocije politiara i politikih stranaka</p> <p> 1896. 5 predsjednikih kandidata (SAD) snimili govore, ali zapisi nisu sauvani</p> <p> Kampanja iz 1900. oznaila novu vrstu politike komunikacije</p> <p> Theodore Roosvelt medijski predsjednik nijedan komercijalni tonski zapis nije ostao sauvan</p> <p> Brojni politiari nisu htjeli snimati, od 1...</p>