Mr. sc. Anastazija Vinković Kravaica, viši predavač

OSNOVE RAČUNOVODSTVA

Osnove računovodstva 2

PREDZAKLJUČNI I ZAKLJUČNI

RADOVI

priprema financijskih izvještaja

zahtijeva predzaključne i zaključne

radove, zbog pravilnog i točnog

iskazivanja podataka

neki se predzaključni radovi mogu

provoditi i tijekom godine, a

njihova obveza nastaje krajem

svakog obračunskog razdoblja

Osnove računovodstva 3

Najvažniji predzaključni radovi jesu:

ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene

pogreške)

popis imovine i obveza (inventura) i usklađivanje knjigovodstvenoga sa stvarnim stanjem

obračun prihoda i rashoda u alikvotnom dijelu

obračunskoga razdoblja (vremenska razgraničenja)

konačni obračun amortizacije

konačni obračun revalorizacije

sastavljanje probnoga računa dobiti i gubitka

Osnove računovodstva 4

Ispravci netočnih knjiženja

(knjigovodstvene pogreške)

knjigovodstvene pogreške mogu biti

brojne i različitih vrsta, te je njihovo

otklanjanje složen proces

sve se pogreške mogu uglavnom

podijeliti u dvije skupine:

formalne prirode i

materijalne prirode

Osnove računovodstva 5

pogreške formalne prirode otklanjaju se

automatskom kontrolom dvojnog knjigovodstva –

nužno je osigurati ravnotežu dugovne i potražne

strane

suvremeni način knjiženja primjenom računala

osigurava vrlo malu mogućnost pogrešaka formalne

prirode

najsigurniji i najčešći način pronalaženja pogrešaka

materijalne prirode jest provođenje inventure, te

sravnjivanje prometa pomoćnih knjiga i analitičkih

evidencija

svaka se otkrivena pogreška u knjigovodstvu

mora ispraviti

formalne se pogreške ispravljaju prilikom izrade

mjesečne bruto-bilance

materijalne pogreške puno su složenije i teže se otkrivaju

od formalnih

Osnove računovodstva 6

materijalne pogreške mogu nastati u nekom od sljedećih slučajeva:

poslovni događaj nije uopće proknjižen, djelomično je

knjižen ili je knjižen dva ili više puta

iznos s knjigovodstvene isprave nekorektno je prenesen

u poslovne knjige

knjiženje je provedeno na pogrešnom kontu

konta su ispravna, ali strane konta nisu (zamijenjene

dugovna i potražna strana

o formalno će zbroj dugovnih i potražnih

strana biti jednak, no bilanca i drugi izvještaji

neće biti realni

Osnove računovodstva 7

pogreške se najkasnije moraju ispraviti na kraju

poslovne godine, prilikom sastavljanja

zaključnoga obračuna

poznate metode ispravljanja knjigovodstvenih

pogrešaka su:

metoda storna

metoda precrtavanja i

metoda dopunskog evidentiranja.

Osnove računovodstva 8

metoda storna (riječ stornirati dolazi od

talijanskog glagola "stornare" što znači poništiti, ukloniti)

metoda ispravljanja, odnosno neutraliziranja

pogrešnoga knjiženja bilješke na

korespondirajućim kontima

ciljem je postizanje ispravnoga evidentiranja

pogrešno knjiženje je i nadalje vidljivo

ispravljanje se provodi primjenom dviju

metoda:

metoda običnoga, crnoga ili

knjigovodstvenoga storna i

metoda crvenoga storna

Osnove računovodstva 9

stornacija knjiženja može biti djelomična ili potpuna

djelomična stornacija

primjenjuje se ako je pogrešno knjiženje nastalo na jednom

kontu

ispravak pogrešnoga knjiženja provodi se na istom kontu i u

istom iznosu

potpuna stornacija

ispravlja pogreške u cijelosti na dva konta

Metodom običnoga, crnoga storna pogrešno

knjiženje ispravlja se suprotnim knjiženjem, da bi se nakon toga

moglo evidentirati ispravno knjiženje

Metodom crvenoga storna ispravak se ne provodi na

suprotnoj strani računa, na mjestu gdje je pogreška nastala, već se

stornacija provodi na istoj strani

Osnove računovodstva 10

Primjer ispravka metodom djelomičnoga

crvenoga storna

Sa žiro-računa je plaćena obveza za otplatu kratkoročnoga zajma u iznosu od

8.000,00 kn. Knjigovodstvo je poslovni događaj evidentiralo kao da je obveza

plaćena dobavljaču.

Knjiženje:

1)

2)

Žiro - račun Dobavljač

S° xxxx 8.000,00 (1 8.000,00

8.000,00

2) 8.000,00

Kratkoročni zajam

xxxx S°

Opis knjiženja:

1) Pogrešno knjiženje poslovne promjene

2) Ispravak pogrešnog knjiženja metodom crvenog storna

Osnove računovodstva 11

Primjer ispravka metodom potpunoga

crvenoga storna

Od dobavljača je primljen račun za nabavu materijala u vrijednosti od

70.000,00 kn i materijal je uskladišten. Knjigovodstvo je poslovni događaj

evidentiralo kao obvezu po kreditu i materijal dalo u proizvodnju.

Knjiženje:

(1 1)

(2 2)

Obveze po kratkoročnom kreditu Troškovi sirovina i materijala

DobavljačiZalihe materijala

70.000,00

70.000,00

70.000,00

3) 70.000,00

70.000,00

70.000,00 (3

Opis knjiženja:

1) Pogrešno proknjižena poslovna promjena

2) Ispravak pogrešnog knjiženja metodom crvenog storna

3) Ispravno evidentiranje

Osnove računovodstva 12

Inventura (popis imovine iobveza)

knjigovodstveno iskazana stanja i

promjene iskazivat će stvarno stanje pod

sljedećim uvjetima:

da su u poslovnim knjigama na temelju

knjigovodstvenih isprava, proknjižene sve

poslovne promjene nastale tijekom

obračunskoga razdoblja

da odražavaju stvarno nastale promjene

da prilikom evidentiranja nisu nastale

knjigovodstvene pogreške

Osnove računovodstva 13

Popis imovine i obveza (inventura)

predstavlja instrument usklađivanja

knjigovodstveno iskazanih stanja

imovine i obveza sa stvarnim

stanjem utvrđenim inventurom,

odnosno fizičkim popisom.

Redoviti godišnji popis

predstavlja jedan od

predzaključnih radova i

uobičajeno se provodi krajem

poslovne godine.

Osnove računovodstva 14

Usklađivanje iskazanih stanja imovine i obveza u knjigovodstvu

na datum popisa sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom na isti

dan, istodobno omogućava usklađivanje iskazanoga stanja

kapitala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem.

Temeljna računovodstvena jednadžba jest:

Imovina = Kapital + Obveze

što znači da vrijedi sljedeća jednakost:

Kapital = Imovina – Obveze

Kapital se, dakle, ne popisuje, jer predstavlja

ostatak imovine nakon umanjenja za obveze.

Osnove računovodstva 15

• za provođenje popisa osniva se jedno ili više

povjerenstava, ovisno o opsegu poslovanja

trgovačkoga društva

• kod većih trgovačkih društava, gdje postoji više

povjerenstava, sva povjerenstva dostavljaju

pojedinačne izvještaje središnjem povjerenstvu, koje ih

objedinjava, sastavlja elaborat (izvještaj) o popisu

i dostavlja ga upravi

• osim činjeničnih stanja utvrđenih popisom, elaborat

sadržava obrazloženja uzroka popisnih razlika i

prijedloge za postupanje s popisnim razlikama

(manjkovima i viškovima)

Osnove računovodstva 16

sastavlja se potkraj svakoga

mjeseca u svrhu utvrđivanja

formalne računske točnosti

obavljenih knjiženja

BRUTO BILANCA

iskaz knjiženja svih konta

(računa) glavne knjige

Osnove računovodstva 17

analitička

unose se i analitička i sintetička konta

glavne knjige

sintetička

unose se samo sintetička konta

BRUTO BILANCA može biti:

Osnove računovodstva 18

Bruto bilanca sastoji se od:

prometne bilance

unose se analitički i /ili sintetički računi (konta)

glavne knjige koji na dan njezina sastavljanja

iskazuju promet

saldo bilance

unose se samo oni računi (konta) koji iskazuju

saldo

može se i prošireno iskazati okomitom raspodjelom

konta stanja (imovina, dugovi i kapital) i konta

uspjeha (rashodi i prihodi) u posebne kolone

tako se mogu dobiti podaci za sastavljanje bilance

te računa dobiti i gubitka

Osnove računovodstva 19

formalni oblik bruto bilance nije

standardiziran, ali treba sadržavati:

broj konta

naziv konta

dugovni i potražni promet konta od

početka do kraja razdoblja i

saldo konta na kraju razdoblja

OBLIK BRUTO BILANCE

Osnove računovodstva 20

Primjer:

Početna stanja u glavnoj knjizi na dan 1. siječnja 20XX. jesu:

- zemljište 20.000,00

- građevinski objekt 75.000,00

- novac 30.000,00

- potraživanja od kupaca 15.000,00

- dobavljači 20.000,00

- obveze po dugoročnim kreditima 30.000,00

- trgovačka roba 40.000,00

- upisani kapital 130.000,00

Osnove računovodstva 21

Proknjižite sljedeće poslovne promjene tijekom

obračunskoga razdoblja te izradite bruto bilancu i

konačnu bilancu:

1. Kupcu je prodano robe po prodajnoj cijeni od 30.000,00 kn

(nabavna vrijednost 20.000,00 kn).

2. Razdužene su zalihe trgovačke robe za vrijednost prodane

robe (20.000,00 kn).

3. Doznakom sa žiro računa plaćena je obveza prema

dobavljaču u iznosu od 10.000,00 kn.

4. Doznakom na žiro-račun naplaćeno je potraživanje od

kupca u iznosu od 30.000,00 kn.

5. Doznakom sa žiro-računa plaćen je anuitet po dugoročnom

kreditu u iznosu od 5.000,00 kn.

Osnove računovodstva 22

Unos početnih stanja i knjiženje poslovnih promjena

u glavnoj knjizi:

PS° 20.000,00 PS° 75.000,00

PS° 30.000,00 10.000,00 (3 PS° 15.000,00 30.000,00 (4

4) 30.000,00 5.000,00 (5 1) 30.000,00

3) 10.000,00 20.000,00 PS° 5) 5.000,00 30.000,00 PS°

PS° 40.000,00 20.000,00 (2 130.000,00 PS°

30.000,00 (1 2) 20.000,00

prihod od prodaje robe nabavna vrijednost prodane robe - rashod

zemljište građevinski objekti

zalihe trgovačke robe

potraživanja od kupacanovac

uplaćeni kapital

obveze po primljenim dugoročnim kreditimaobveze prema dobavljačima

Osnove računovodstva 23

Bruto bilanca i konačna bilanca

Duguje Potražuje Duguje Potražuje AKTIVA PASIVA RASHODI PRIHODI

1. zemljište 20.000,00 20.000,00 20.000,00

2. građevinski objekt 75.000,00 75.000,00 75.000,00

3. novac 60.000,00 15.000,00 45.000,00 45.000,00

4. potraživanja od kupaca 45.000,00 30.000,00 15.000,00 15.000,00

5. dobavljači 10.000,00 20.000,00 10.000,00 10.000,00

6. obveze po dugoročnim kreditima 5.000,00 30.000,00 25.000,00 25.000,00

7. trgovačka roba 40.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00

8. rashodi prodanih zaliha trg. robe 20.000,00 20.000,00 20.000,00

9. prihodi od prodaje robe 30.000,00 30.000,00 30.000,00

10. upisani kapital 130.000,00 130.000,00 130.000,00

UKUPNO 275.000,00 275.000,00 195.000,00 195.000,00 175.000,00 165.000,00 20.000,00 30.000,00

POZITIVAN REZULTAT -

DOBITAK10.000,00 10.000,00

UKUPAN IZNOS KONAČNE

BILANCE175.000,00 175.000,00 30.000,00 30.000,00

RDiG

KONAČNA BILANCA

Red.

br.

BRUTO BILANCA

Opis pozicije PROMETNA BILANCA SALDO BILANCA BILANCA