Knjigu posvećujem mojoj dragoj,

dobroj, strpljivoj, najboljoj obitelji

na svijetu.

Autorica

Zahvaljujem prof. Elly Bašić, velikoj pedagoginji i znanstvenici za njezine brojne seminare koji su graničili genijalnošću.

Zahvaljujem ne samo na pedagoškim spoznajama njezine velike “Glazbene funkcionalne pedagogije”, već nadasve na velikoj gorućoj želji, pozivu i podršci da svi uđemo u veliku glazbenu obitelj.

“Svako dijete ima pravo na glazbu”, to je motiv pokretač njezine glazbene, funkcionalne pedagogije kojoj je posvetila cijeli svoj život. To je svijetlo koje nam je ostavila.

Kada nam netko tako nesebično preda svoje znanje, kada nas odgoji kao savjesne suradnike, tada je naš dug nastaviti taj put.

Autorica

SadržajUVOD

DA BISTE SVIRALI MORATE ZNATI ŠTO ĆETE SVIRATI

A SADA HRABRO

MJERA

ČETVERODOBNA MJERA

TRODJELNA MJERA

Četvrtinka

Polovinka

Cijela nota

Osminka

Šesnaestinka

TRIOLA

SINKOPA

NOTA S TOČKOM

NOTE KOJE NEMAJU SVOJE IME

10

32

13 1217 20

22

27

31

2424

23

25

2830

DONJI ZNAK U MJERI

LIGATURA

STANKA ILI PAUZA

NOTE PO VISINI

KLJUČ

TONOVI PO VISINI

Ton Do1 ili C

1

Ton Re ili D

Ton Mi ili E

Ton Fa ili eF

Ton So ili G

Ton La ili A

Ton Ti ili H

Ton Do2 ili C

2

3746 4749

57

59

71

69

50 5256

6061

55

7273

72

58

71

54

6368

65

70

LJESTVICE

Predznaci

C-Dur ljestvica

G-Dur ljestvica

D-Dur ljestvica

A-Dur ljestvica

E-Dur ljestvica

H-Dur ljestvica

Fis-Dur ljestvica

Cis-Dur ljestvica

B-Dur i usporedni g-mol

Es-Dur i usporedni c-mol

As-Dur i usporedni f-mol

Des-Dur i usporedni b-mol

Ges-Dur i usporedni es-mol

Ces-Dur i usporedni as-mol

TABELA DUROVA I MOLOVA

G-Dur i usporedni E-mol

D-Dur i usporedni h-mol

A-Dur i usporedni fi s-mol

E-Dur i usporedni cis-mol

H-Dur i usporedni gis-mol

Fis-Dur i usporedni dis-mol

Cis-Dur i usporedni ais-mol

F-Dur i usporedni d-mol

LJESTVICE SA SNIZILICAMA

F-Dur (eF Dur) ljestvica

Be-Dur (be Dur) ljestvica

Es-Dur ljestvica (es-Dur)

AS-Dur ljestvica (as-Dur)

Des-Dur (des - Dur)

Ges-Dur(ges - Dur)

Ces-Dur (ces - Dur)

Mol ljestvica

Harmonijska a-mol ljestvica

Melodijska a-mol ljestvica

7373

7474

75

7979

83

8484

858687

8788

9090

9192

93

89

75767677

Stupanj

Stepen i polustepen

Diatonika

Kromatika

Alteracija

Enharmonija

Tonalitet

Modulacija

Mnogostranost

Kadenca

Sekvenca

Alla breve

Dirigent

Oblici

INTERVALI

TEMPO

DINAMIKA

RITAM

JOŠ MALO NAUKE...

10094102

104105

105105

106

107

106106

107

107

108

106

106

107

103 104

– Motiv

– Fraza

– Rečenica

– Period

– Tema

– Dvodjelna pjesma

– Fuga

– Rondo

– Varijacije

10

UvodDragi mali i veliki prijatelji, otvorili ste ovu knjigu, knjigu iz glazbenog svijeta. Ovo je RADNA knjiga za glazbeno samoopismenjavanje.

Kako se opismeniti? Nije lako. Nije ni teško. Pa onda kako? Evo ovako. Ako imate dobrog pedagoga i dobru knjigu ova vam knjiga nije potrebna – u suprotnom ova vam je knjiga prijeko potrebna.

Kada pogledate neki notni zapis imate se pravo zabrinuti. Ne razumijete ništa. Zašto? Zato što su notni zapisi šifre. Kako bez ičije pomoći uči u taj šifrirani svijet zapisa? Nikako. Ali, u svaki grad, na svaki kontinent, do svake livade možete doći ukoliko vam znalac pokaže put. Evo vam knjiga! Slušajte moje savjete i uspjet ćemo!!!Najvrijednije što u životu imate je vaše vrijeme. S velikom pedagoškom odgovornošću uzimam vaše vrijeme uz obvezu da u što kraćem roku postignemo što bolji rezultat u glazbenoj pismenosti. Veliki trud sam uložila da temeljito objasnim pojmove i znanje glazbene pismenosti te ih prilagodim vašim potrebama. Kome je knjiga namijenjena?Posebno pozdravljam vas dragi prijatelji iz udaljenih krajeva najljepše zemlje na svijetu, naše domovine Hrvatske. Vas koji nemate mogućnost sjesti sa sjajnim pedagogom, nemate ni tečaj ni glazbenu školu. Ali, vi živite u krajevima bogate prirode koja stvara velike talente, senzibilne i vrijedne ljude, jer živite u ljepoti. Svuda oko vas je glazba! Ona najljepša, najsnažnija, prirodna glazba. Za vas je nastala ova knjiga kao pomoć i potpora zbog velike želje da se glazbeno opismenite i uključite u svijet glazbene naobrazbe.

Krenite na posao, vi ćete ga sigurno uspješno obaviti.

Štovani roditelji, obraćam se vama, vi nosite teško breme, imate zadatak osposobiti svoju djecu za život koji je zahtjevan i neumoljiv na putu za opstanak. I za Vas je ova

11

knjiga. Pitate se kako se upustiti u nešto, o čemu ne znate ništa? Naravno da mislite da za to postoji stručno osoblje. Nekada da, a nekada i ne. Što će vaše dijete koje ima sedam godina, ne razumije nastavnika, a čitati ne zna? Pomozite. Morate ispuniti svoju obvezu. Djeca su najovisnija bića na svijetu. U kakvo su gnijezdo upala onako im je! Netko sretan, a netko nesretan. Duboko vjerujem da bi svatko dijete učilo kada bi znalo kako. Oni sami teško će ili nikako izgraditi svoju osobnost. Gomile zbunjujućih obavijesti obasipaju nas, te vladaju svijetom i djecom, a sva djeca bi trebala postati uspješni ljudi koji će preuzeti odgovornost opstanka i obnove života. Ne postoji zamjena za vaš golemi udio u životu vašeg djeteta!Neka djeca imaju pomoć. Ona druga nemaju pomoć ni od kuda. U neravnopravnom su položaju. Nije pošteno, ali je tako. Pomozite. Svi preuzmimo odgovornost. Ovo je moj doprinos.

Svi vi moji dragi kolege u školama, tečajevima, vrtićima uzmite ovu knjigu. Naći ćete nešto za sebe. Budite rasadnici znalačkog i duhovnog zdravlja, uvedite svako dijete u svijet glazbene umjetnosti, tog zajedničkog bogatstva cijelog svijeta i našeg plamentitog hrvatskog naroda.

Obraćam se vama djeco dragi učenici, vama koji ste se nekmo upisali, ali niste imali sreću naići na dobrog pedagoga ni u malim, ni u velikim okolinama. Roditelji nisu glazbeno pismeni, imaju ogromnu želju da vi steknete glazbenu kulturu ili da postanete glazbenici, ali Vam ne mogu pomoći. Nemate ni susjede ni prijatelje koji su glazbeno izobraženi. Vi trebate pomoć. Znam kako Vam je. Morate trčati po stazi prepunoj prepona. Opismenjavate se i svirate istodobno. Evo nas u kršenju zlatnog pravila pedagogije “NIKADA NE RJEŠAVAJ DVA PROBLEMA ISTODOBNO!” Zašto? Zato što vam opismenjavanje i sviranje nije usklađeno. Vi se snalazite. To vam se događa u prvoj godini učenja, u najosjetljivijoj godini u prvom susretu s glazbom. Profesor teorije i solfeggia predaje ono što mora (ima obvezu prema Republičkom planu i programu), profesor glazbala ono što njemu treba. Nitko vas ne pita što Vama treba. Imate malo godina, a morate raditi studiozan posao. Nemate pomoći ni od kuda. Svi viču, nitko ne pomaže. Eto vas pred preponom koju ne možete preskočiti. Teško vam je. Neuspjeh pobjeđuje. Ostavljate radost muziciranja zauvijek. Ne odustajte!!! Izdržite! Uzmite ovu knjigu strpljivo od lekcije do lekcije, objašnjeno je na najjednostavniji način! Nije važno koliko godina imate. Vratitie se! Prođite kroz ovu knjigu, otklonite nejasnoće. Pobijedite! Najprije se opismenite, a onda krenite k svojim glazbalima ili pjevanjem.

12

Da biste svirali morate znati što ćete sviratiU svim traženjima, spoznajama i učenju posebnu pozornost posvetimo našem mozgu, toj čudesnoj memoriji, koja u primanju obavijesti nema ograničenja (za razliku od računala). ALI! U to pamćenje moramo slagati savršeno jasne podatke, po savršenom redu, kako bismo kad nam ustreba dobili jasne i sigurne odgovore i upute. Naš organizam je složeni sustav koji je organiziran isključivo za red. Svakoj nejasnoći ili neredu pruža snažan otpor.Pogledajte vozače u prometu. Točno ćete vidjeti kome je red, a kome nered u glavi i naravno posljedice. Sve pojmove i primjere iznosim na “dječji” način. Zašto? Ova je knjiga za široku primjenu. Vi koji ste odrasli moći ćete učiti na dječji način, na jednostavnim primjerima primjerenim djeci, dok djeca ne bi mogla učiti iz knjige koja je napisana primjereno dobi odraslih. Za nadogradnju otvorite stranice interneta, za više obavijesti uzmite enciklopedije i sve knjige profesora i znanstvenika teoretičara s dužnim poštovanjem.

Glazbena pismenost sastoji se od TEORIJE i SOLFEGGIA. Teorija će nam objasniti znakove koje tada možemo pjevati. To pjevanje zove se Solfeggio. Sviranje na instrumentima zove se instrumentalna izvedba. Što vidimo to je teorija, što čujemo to je solfeggio.

Upute

Ovo je naredba za sve čitatelje: Strogo slijedite savjete! Lekciju po lekciju! Učite po redosljedu! Nema preskakanja! Dobro izvježbajte sve što je zadano, posebice točno izdržavanje tonova (bilo kratkih ili dugih), nema ništa “po svome” ili “od prilike”. Štujući ovo pravilo preskočit ćete najveću preponu na stazi svladavanja i pismenosti i odabranog glazbala.

13

Duž cijele ove knjige pratiti će nas zlatno pedagoško pravilo: “Nikad ne rješavaj dva problema istodobno!”Preporuka je proći kroz ovu knjigu, a zatim krenuti svojim glazbalima. Napisala sam vrlo kratke, opravdane, prihvatljive i upečatljive primjere za postizanje jasnog, bržeg i TRAJNOG znanja koje neće biti kočnica, već pomoć svladavanja teorije i solfeggia, ali i odabranog glazbala. Teorija i solfeggio moraju biti u službi svladavanja glazbala. Da biste svirali, morate znati što ćete svirati.

A sada hrabroEvo jednog kratkog notnog zapisa - jedne male skladbe (vidi primjer 1 - “Slavuj”).

“Slavuj”

Što vidimo? Svašta! Polako! Po redu!Vidimo popularno rečeno note. Ovo je zapravo jedna mala skladba s puno znakova. Kako smo došli do tih znakova ?

Posebni ljudi – skladatelji – nekim čudom čuju glazbu. Ti geniji svorili su i stvaraju u svim dijelovima svijeta, u svim razdobljima postojanja, glazbena djela različitih stilova, oblika i ugođaja. Tako je to i u ostalim umjetničkim područjima. Golema je ostavština glazbenih stvaratelja i njihovih djela. Stvarali su i zapisivali, stvaraju i nanovo zapisuju, tako je nastalo i nastaje notno pismo.

pr. 1

14

Notno pismo je pred vama. Opismenite se, uđite na širom otvorena vrata u raskoš ostavštine jedne od najljepših umjetnosti koju čovječanstvo nasljeđuje.

Pa krenimo redom. Pogledajmo dobro našu malu skladbu.U podlozi vidimo vodoravne CRTE (vidi primjer 2).

Ima ih 5 (vidi primjer 3).

Mjesto između crta zovemo PRAZNINE. Ima ih 4 (vidi primjer 4).

Ovih pet crta i četiri praznine zapravo su mjesta gdje mi upisujemo naše znakove.

Zatim vidimo okomite crte. Zovemo ih TAKTICE ili međe. Te okomite crte – taktice zatvaraju jedan prostor. Taj prostor zovemo TAKT (vidi primjer 5).

Prva okomita crta je jednostruka, ona označava početak skladbe. Dvostruka crta nalazi se na kraju skadbe i ona označava kraj (vidi primjer 6).

pr. 2

pr. 3

pr. 4

pr. 5

pr. 6

15

Ovo je znak “PONAVLJANJA” (vidi primjer 7).

Od početka do kraja, pa opet na početak. Ako je skladba bez riječi, ponovimo je jedan put. Ukoliko skladba ima riječi, ponovimo toliko puta koliko nam to riječi tj. stihovi nalažu. Našu malu skladbu “Slavuj” ponovit ćemo tri puta, jer imamo tri stiha. Ukoliko je znak ponavljanja stavljen u sredini, ponavljamo taj dio koji je označen.

Ove dvije točke zamislimo da su oči. Ponovimo dio prema kojem su oči usmjerene (vidi

primjer 8).

Ovaj znak zovemo PRIMA VOLTA i SEKUNDA VOLTA. Prima volta zanči prvi put, a sekunda volta drugi put. Prvi put sviramo od početka do kraja, drugi put preskočimo prima voltu *1 i sviramo sekundu voltu broj 2* tj. do kraja, bez prima volte. Ovaj znak ponovljanja (prima voltu i sekunda voltu) nemamo u našoj maloj skladbi, no moramo ga naučiti jer ćemo ga često, često sretati (vidi primjer 9).

Što vidimo dalje?

Vidimo “ključ.” Što će nam otključati? To ćemo naučiti u posebnom poglavlju, moramo malo pričekati, otključati će nam važne podatke (vidi primjer 10).

pr. 7

pr. 8

pr. 9

pr. 10

16

Sljedeći nama nepoznati znak je , piše se još i

i C. Ovaj znak je “MJERA”. Nešto

ćemo mjeriti.Idemo malo općenito o mjeri. Mjera je zapravo obaveza. Ona nas obavezuje na poštivanje strogo određenih pravila koja se nalaze unutar takta. Ta su pravila nevjerojatno jednostavna. Što je onda tu teško? Teško je pridržavati se tih pravila. Evo prvog i najvažnijeg pravila u glazbenoj pismenosti “ODBROJAVANJE”. Lupajmo šakom o stol i izgovarajmo bum, bum, bum,bum....

Bezbroj puta! Ravnomjerno! Točno! Precizno! Što više to bolje! Kako će te znati da je točno i precizno? Stavite pored sebe sat i odbrojavajte zajedno sa sekundama. Zašto?Glazba je umjetnost zajedništva. Kad stupamo uz koračnicu svi kao jedan to se zove “sklad”. Od tuda i naziv “skladba”. Dakle uskladimo svoje odbrojavanje. Vježbajmo: bum, bum, bum, bum itd.

Kada poštujemo naše odbrojavanje dobro smo došli u sastav, na nas se naši prijatelji glazbenici iz sastava mogu osloniti, a to se tada zove glazbena kultura. Brojati nešto po svome izluđuje ostale sudionike, oni ne mogu funkcionirati jer je napadnuta njihova prirodna ravnoteža. NIKAD PROTIV PRIRODE!

Sve su lekcije u ovoj knjizi poredane postupno – najjednostavnije što je moguće. ALI , nema preskakanja, savladajte svaku lekciju vježbanjem i samodisciplinom.

Zašto? U prirodi koja nas okružuje vladaju prirodni zakoni, koji upravljaju zemaljskom i nebeskom mehanikom. Naša zemlja dio je te snage koja upravlja cjelokupnim životom pa tako i našim bićem. Srce kuca u skadu (ako ne – nije dobro), sunce izlazi i zalazi po

17

neumoljivim pravilima. Poštujmo ravnotežu i odbrojavajmo ravnomjerno. Mjera nas obvezuje ali i mjeri. Mjerit ćemo duljinu tonova. Kako mjerimo kruh, vino, visinu – to znadete, a kako mjerimo duljinu tonova? Duljinu tonova mjerimo “DOBAMA”. Doba je vrijeme trajanja nekog tona. Može trajati kratko, a može trajati i dugo. Kako shvatiti dobu? Netko kaže da je to “otkucaj”, netko kaže “udarac”, netko kaže “pljesak rukama” , a mi ćemo ovako; lupimo šakom o stol i upravo smo izveli dobu.

Čuli smo udarac. To je važno, ali je daleko važnije što smo vidjeli, a vidjeli smo pokret (sjetimo se dirigenta, on pokazuje dobe)! Ponovimo! Slušajmo! Gledajmo!

Udarac je ono što čujemo, ali izveli smo ga pokretom ruke prema dolje i povratom ruke prema gore. Prošlo je naravno i neko vrijeme tj. neko “doba”. Od tuda pojam “DOBA”. Dakle doba je vrijeme. U glezbenoj pismenosti pravilo kaže: “DOBA je vrijeme kojim mjerimo trajanje tonova” , dobama određujemo “NOTNE VRIJEDNOSTI”. Kako? Ako smo neki ton pjevali i odbrojali četiri dobe kažemo da taj ton “VRIJEDI” četiri dobe. Tako određujemo notne vrijednosti. Dakle dobama određujemo duljinu tonova tj notne vrijednosti koje ćemo znakovima napisati u crtovlje. Otvoritit ćemo posebno poglavlje u kojem ćemo učiti trajanje nota. Poglavlje će se zvati “NOTE PO TRAJANJU”. Strpimo se malo.

MjeraU našoj maloj skladbi nadalje vidimo

ili

ili C. Što je to? To je “MJERA”. Što je

zapravo mjera? Mjera je zakon. Ova mjera sastoji se od gornjeg 4 i donjeg 4. Ako je napisano ovako

jer

tada se sastoji od gornjeg broja 4 i donjeg znaka . Gornji broj

kazuje nam “KOLIKO” ćemo brojati. Donji broj kazuje nam “ŠTO” ćemo brojati. U našoj mjeri

gornji broj stoji kao zapovijed: “U ovoj mjeri brojat će te do četiri”. Ovu

mjeru zovemo četverodjelna mjera. Zašto četverodjelna? Zato što ima četiri dobe ili

18

četiri dijela. Ako vidimo

brojimo do tri, to je trodijelna mjera (ima tri dobe tj. tri dijela). Ako vidimo brojimo do dva, ta mjera ima dvije dobe tj. dva dijela i zovemo ju dvodijelna mjera itd. Bez obzira što piše u donjem znaku mjere mi brojimo onoliko koliko piše u gornjem broju mjere. Upoznat ćemo dvodijelne i trodijelne mjere od kojih su složene “ SLOŽENE” i “NEPRAVILNE” mjere. Mjere određuju i karakter skladbe. Vidjet ćemo kako.

mjera ima dva dijela. Prva doba – prvi dio, druga doba – drugi dio. Zato kažemo dvodobna ili dvodijelna mjera.

je složena od dvije dvodobne, tako da za tu mjeru

kažemo da je četverodijelna – složena mjera, ako kažemo i čevterodobna mjera, ispravno je i jedno i drugo, jer u svakom taktu ima četiri dobe.

mjera je trodobna ili trodijelna mjera, ona u svakom taktu ima tri dobe.

je devetodobna ili devetodijelna mjera složena od tri trodobne, a u svakom taktu ima devet doba.

Čemu te silne mjere? Zašto ne bismo imali jednu mjeru i gotovo? Zato što svaka mjera ima svoju posebnost. U svakidašnjem govoru (a posebno u umjetničkom) neke riječi naglasimo ako se želimo oštrije izraziti ili, neke riječi izgovorimo tiše kada želimo reći nešto blago. Dakle, neke su riječi naglašene, a neke nenaglašene. Isto je tako i u glazbi. Naši naglasci nalaze se na dobama koje onda daju osebujnost skladbi. Zovemo ih “NAGLAŠENE” i “NE NAGLAŠENE” ili “TEŠKE” i “LAKE” dobe. Međunarodni nazivi su “ARZA” i “TEZA”.

Pogledajmo “ DVODOBNU” ili “DVODIJELNU “ mjeru ili

. Ovu mjeru čitamo:

“dvočetvrtinska mjera”. Zašto “DVO”- to znamo, zbog broja dva, a zašto četvrtinska, to ćemo naučiti. Pomozite se riječima “DAN, NOĆ”. Dan izgovaramo glasnije, a noć tiše. Riječ DAN je dakle naglašena, a NOĆ je nenaglašena riječ. DAN je “TEŠKA” doba , a NOĆ je “LAKA” doba. Evo njihovih znakova (vidi primjer 11).

19

Kada vidimo dvodobnu mjeru sjetimo se – prva doba je glasnija, a druga tiša. To je njena osebujnost.

– teška doba ¥ laka doba

pr. 11

20

Četverodobna mjera Četverodobna mjera je složena mjera od dvije dvodobneNjezine dobe izgledaju ovako:

Prva doba = je dvostruko teška doba

Druga doba ¥ je laka doba

Treća doba – je teška doba

Četvrta doba ¥ je laka doba

Ako napišemo skladbu sa takvim naglascima = ¥ – ¥ dobiti ćemo herojsku skladbu, čvrstu, odlučnu, to su državne himne i koračnice. Upamtimo da je

(četveročetvrtinska

mjera) zapovjedna mjera. Kada vidite zadanu mjeru u skladbi koju želite odsvirati znajte da je njena osebujnost koračnica. Zašto je to tako? Zamislimo gardiste koji stupaju. Čujmo zapovijed.

= ¥ – ¥ lijeva desna lijeva desna

Zašto je napravljeno tako?

Lijeva noga udari snažno (dakle naglasak), desna noga zakorači normalnim korakom, ponovo lijeva noga, ali s manjim naglaskom, te desna noga normalnim korakom. Zašto ovakav poredak naglasaka? Kada bi gardist stupao velikom snagom i s lijevom i s desnom nogom, bio bi to prevelik napor za organizam i ne bi izdržao stupati onoliko dugo koliko se od njega zahtijeva. Ovaj poredak omogućuje tijelu da se giba i podnosi opterećenje. Tako smo opet u skladu s prirodom.

21

Četverodjelna mjera je mjera ZAPOVIJEDI (vidi primjer 12).

Sada vježbajte četverodobnu mjeru. Izgovarajte prvu dobu dvostruko naglašenu, drugu lakšu, treću naglašenu, četvrtu laku.

= ¥ – ¥ lijeva desna lijeva desna

Prva, druga, treća, četa. Zašto ČETA? Zato što su pr-va, dru-ga, tre-ća dvosložne riječi, a čet-vr-ta trosložna riječ. Treći slog bi nam remetio preciznost odbrojavanja.

pr. 12

22

Trodijelna mjeraAko je dvodijelna i četverodijelna mjera, mjera zapovijedi, što je trodijelna mjera? TRODIJELNA MJERA JE PLES. U taktu imamo tri dobe (vidi primjer 13).

Pomozimo se riječima: GLASNO, TIHO, TIŠE. Osjetit ćemo da je prva riječ naglašena, druga blaga, a treća još blaža (vidi primjer 14).

Vježbajmo dvodijelnu, četverodijelnu i trodijelnu mjeru. Osjetit ćete kako se one razlikuju po “karakteru”. Dakle “mjere” određuju osebujnost tj. karakter skladbi zbog rasporeda teških i lakih doba.

pr. 13

pr. 14

23

Naučili smo da nam gornji broj kazuje KOLIKO ćemo brojiti. Sad naučimo donji broj koji nam kazuje ŠTO ćemo brojiti. Zato moramo naučiti note i tonove. Što je NOTA? Nota je znak. Što je TON? Ton je zvuk, u glazbi taj zvuk zovemo ton. Tonove zapisujemo notama (znakovima). Sve što vidimo to su note (i ostali znakovi), a što čujemo (pjevamo ili sviramo) to su tonovi. Note pišemo, tonove pjevamo. Tonove razlikujemo po visini i trajanju. Tonove po visini učit ćemo u posebnom poglavlju, a sada naučimo tonove po trajanju i kako ih zapisujemo. Ton može trajati vrlo kratko, ali i vrlo dugo. Za svaku duljinu tona imamo znak. Kako izgleda znak, tj. nota koja označava trajanje jedne dobe?Ovako ( ), to je nota, a zovemo je četvrtinka. Upišimo našu četvrtinku u odbrojavanje, čitajmo je pomoću neutralnog sloga “ta” (vidi primjer 15).

pr. 15

24

Vježbajmo dvočetvrtinsku, četveročetvrtinsku i tročetvrtinsku mjeru jednu za drugom da naučimo razlikovati ove mjere. Vježbajte puno puta jer već idemo dalje. Bilo bi dosadno kada bi se glazbena umjetnost sastojala samo od četvrtinki, zato imamo notu koja traje dvostruko od četvrtinka.

To je POLOVINKA, ona traje dvije dobe. Evo njezinog znaka ( ). To je polovinska nota (vidi

primjer 16).

Pomoćni slog je taa taa taa, ovako zvuči mali povjetarac huu, huu, huu.

Imamo notu koja traje dvostruko od polovinke , to je CIJELA nota. Piše se ovako ( w). Traje 4 dobe. Vježbajmo kao vjetar (vidi primjer 17).

pr. 16

pr. 17

25

Sada bi bilo lijepo da troje budućih glazbenika odbrojava i pjeva svaki svoju dionicu ali istodobno, bila bi to sjajna vježba preciznosti, ali i zabava koju do sada niste upoznali (vidi primjer 18).

Kad imamo dva izvođača, kažemo da je to “duo”, tri izvođača kažemo da je “trio”, četiri izvođača “kvartet”, pet izvođača “kvintet”, šest izvođača “sekstet”, sedam izvođača “septet”, osam izvođača “oktet”, devet izvođača “nonenet” , više izvođača čine “komorni” sastav , a veliki broj izvođača čini orkestar. Sve ovo odnosi se i na pjevače, njihov veći broj čini zbor. Ovakav način zapisa, kada moramo pratiti više izvođača, zove se PARTITURA.

Koje note traju kraće od četvrtinke? Naučimo “osminku”, pišemo ju ovako ( e), a za šalu kažemo da ima zastavicu. Osminka traje pola dobe. Kako sad to? Ako je ↓↑ jedna doba onda je ovo ↓ pola dobe i traje dok spustimo ruku dolje.

Što je s povratkom ruke gore ?

Taj pokret ostaje prazan. Budući da moramo ruku vratiti gore, na taj povrat dodat ćemo, na primjer, jednu osminku .

Hu - u - u - u

pr. 18

26

Prvu osminku nazvat ćemo “ta”, a drugu “te”. Pravilo kaže da na jednu dobu izvodimo dvije osminke. Jednu dolje ↓, a drugu gore ↑. Radi lakšeg pisanja i bolje preglednosti osminke vežemo horizontalnom crtom koju popularno zovemo “greda”, a za šalu kažemo da se male osminke drže za ruke (vidi primjer 19).

Kako zvuče? Evo pomoćnih pjesmica da osjetimo osminke.

Leti ptica preko neba svoje malo gnjezdo gleda, baš je lijepo, baš je pravo,nek ga čuva nebo plavo.

pr. 20

pr. 21

pr. 19

27

Tiho, tiho, tiho, tiše To su male kapi kiše.Tiho pije išće malo Tiho, tiho sve je stalo.

Možete vježbati i na poznatoj pjesmici “Pokraj peći maca prela”.

Pronađite i sami pjesmice u osminkama. Unesite osminke u svoje pamćenje odlučno, čvrsto, jasno i pripremite se za novu ritamsku fi guru.

Nova ritamska fi gura je “šesnaestinka”. Pišemo je ovim znakom s četvrtinka s dvije zastavice. Evo pjesmice koja će vas uvesti u motoriku šesnaestinka (vidi primjer 24).

pr. 22

pr. 23

pr. 24

28

Četiri mala odrešita sloga izgovaramo na jednu dobu. Prvi slog tj. prvu šesnaestinku nazvat ćemo “ta”, drugu “fa”, treću “te”, a četvrtu “fe”, “ta - fa – te - fe” (vidi primjer

25).

Radi lakšeg pisanja spojit ćemo ih, ali sada s dvije grede (vidi primjer 26).

Ponavljaj ovaj primjer puno, puno, puno puta. Unesite motoriku šesnaestinka u svoje pamćenje – od velike je važnosti.

TriolaEvo malo veselja. Zove se TRIOLA. Tri note na jednu dobu . Za neke je pojam triole užas, a za nas je šala. Lupajte o stol dobe, a izgovarajte riječ TRIOLA. Puno, puno, puno puta.

Bum Bum Bum Bum Bum Bum Triola triola triola triola triola triola

pr. 26

pr. 25

29

Upravo ste nučili triolu. Rekli ste tri sloga tj. tri notice na jednu dobu. Pišemo je ovako (vidi primjer 27).

Evo uglazbljene triole (vidi primjer 28).

Što smo do sada naučili ?

Idemo malo promiješati naše notne vrijednosti radi vježbe (vidi primjer “Mala Ana”).

s o do s d uč ?

cijelu notu (Taaaa) osminku (ta te)

polovinku (Taa) šesnaestinku (ta fa te fe)

četvrtinku (Ta) triolu (ta te ti)

be

uu (ta te ti)

pr. 27

pr. 28

pr. 29

30

SinkopaSljedeća ritamska fi gura je SINKOPA. Sinkopa je intrigantna, svadljiva, prkosna, temperamentna. Prva nota je kratka, srednja duga, pa opet kratka. Piše se ovako (vidi

primjer 30).

Pomoćni slogovi izgledaju ovako: ta - te - a - te.

Ta te - a te, u našoj mjeri dolazi na dvije dobe. Prva osminka ide na pokret dolje, četvrinka ide na pokret gore i dolje, a zadnja osminka na povrat ruke prema gore. Taj mali poremećaj je izniman, ali zato imamo novu glazbenu fi guru koja je osebujna. Posudit ćemo pomoćne riječi iz funkcionalne glazbene pedagogije prof. Elly Bašić sa zhavalnošću (vidi primjer 31).

“baš ne - e ću”

pr. 30

pr. 31

31

Nota s točkom Sljedeća fi gura je nota s točkom. Nota i točka pišu se ovako:

Zašto nota s točkom? Zato što želimo produljiti četvrinku. Koliko? Ako ju produljimo za jednu dobu dobit ćemo polovinku. Preostaje nam da četvrtinku produljimo za pola dobe, znači za jednu osminku. Radi jednostvnijeg pisanja umjesto osminke stavljamo točku. Tako smo četvrtinku produljili za pola njezine vrijednosti. Znak je znak za notu s točkom. Kako ju izvodimo?

Kraj svake note možemo staviti točku i pravilo kaže “TOČKA PRODUŽAVA NOTU KRAJ KOJE SE NALAZI ZA POLA NJEZINE VRIJEDNOSTI.” Evo uglazbljene note s točkom (vidi primjer 33).

“Nota s točkom, nota s točkom Sad se igra s malim zloćkom Nije više četvrtinkaTočku ima pa je šminka.”

Ove notne vrijednosti imaju svoje ime :

Cijela nota

Polovinka

Četvrtinka

Osminka

Šesnaestinka

Triola

Sinkopa

Nota s točkom

pr. 32

pr. 33

32

Note koje nemaju svoje ime SADA ĆEMO UČITI FIGURE KOJE NEMAJU SVOJE IME. Zašto nemaju svoje ime? Zato što su one kombinacije ovih imenovanih notnih vrijednosti. Jedna od tih kombinacija je spoj dviju šesnaestinki i jedne osminke.

Ubacimo ih u našu dobu , dakle dvije šesnaestinke prema dolje i jedna osminka prema gore. Evo pomoćne pjesmice (vidi primjer 35):

Ja sam tvoj ti si moj moj si broj hu ja hoj.

pr. 34

pr. 35

33

Istovremeno jedna skupina izgovara “ja sam tvoj ti si moj”, a druga “ta fa te”.

I tako smo dobili .

Upoznajmo i obrnutu fi guru. Izgovarajmo riječi puno, puno puta (vidi primjer 37).

Uzeli smo jednu osminku i dvije šesnaestinke.

Zašto “ta-fa”? Zato što smo uzeli prve dvije od četiri šesnaestinka, tj. prva dva od četiri pomoćna sloga šesnaestinki.

Zašto te? Zato što smo uzeli drugu od dvije osminke, tj. dva pomoćna sloga za osminke te.

pr. 36

pr. 37

34

Sada se vratimo šesnaestinkama.Ponavljajmo dugo, unesimo u naše pamćenje motoriku šesnaestinki, upotrijebimo motoriku kao podlogu i dobit ćemo garanciju preciznosti izvođenja ostalih glazbenih fi gura kao i svakog pojedinačnog tona.

Evo jedne nove ritamske fi gure.

Ova fi gura zapravo je preuređena skupina šesnaestinki. Uzeli smo iz skupine tri šesnaestinke, na njihova mjesta stavili osminku s očkom te zadržali poslijednju šesnaestinku. Evo pomoć, vježbajte dugo ovaj primjer.

Ovaj notni oblik nazivano punktirane note. Točka produžava notu kraj koje se nalazi za pola njezine vrijednosti? Da! Osminka vrijedi pola dobe, a šesnaestinka četvrtinu dobe, točka je dakle u ovom slučaju šesnaestinka. (sjetimo se kad je točka bila kraj četvrtinke – bila je osminka) Dobili smo novu lijepu ritamsku fi guru.

pr. 39

pr. 38

35

Idemo vježbati. Najprije izgovarajte šesnaestinke.

Zatim zamijenite tri šesnaestinke za jednu osminku s točkom.

Vježbajte pomoću primjera 41.

Primjer

Ta -a - e - fe ta - a - e - fe ta - a - e - fe ta - a - e - fe ta - a - e - fe ta - a - e - fe

pr. 40a

pr. 40b

pr. 41

36

Ako vas ima više jedni izgovarajte:

Ta - fa - te - fe, na - na - na - na

a drugi:

na - a - a - na na - a - a - na

Prva je nota duga, a druga je kratka. Vježbajte!

Pri - čaj pri - čaj pri - čaj pri - čaj pri - čaj pri - čaj

Imamo i obrnutu fi guru, prva nota kratka, a druga duga (vidi primjer 42).

Oš - tro oš - tro

Ta fa - e - e ta fa - e - e

ta fa - e - e ta fa - e - e

ta fa - e - e ta fa - e - e

pr. 42

37

Kada u literaturi sretnete slične kombinacije moći će te ih riješiti pomoću znanja koje ste upravo stekli.

Što je ovo?Pet nota na jednu dobu - “PENTOLA” .

Pomozite si riječju: Za - po - vje - dni - štvo

SVE OVO ŠTO SMO NAUČILI, ODNOSI SE NA ČETVEROČETVRTINSKU MJERU. Uvijek ćemo se vraćati u tu mjeru kao u bazu iz koje polijećemo u ostale mjere.

Donji znak u mjeri Sada možemo objasniti što znači donji znak u mjeri. ONA NOTNA VRIJEDNOST KOJA SE NALAZI U DONJEM DIJELU MJERE TRAJE JEDNU DOBU I ZATO MJERA NOSI I NJEZINO IME.

U četvrtočetvrtinskoj mjeri četvrtinka se nalazi u donjem dijelu mjere i traje jednu dobu. To smo naučili. Pravilo kaže: “Ona notna vrijednost koja se nalazi u donjem dijelu mjere traje jednu dobu”. U četvrtinskoj mjeri u donjem dijelu znaka nalazi se četvrtinka – traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime – “četvrtinska mjera”.U polovinskoj mjeri u donjem dijelu znaka je polovinka, sada ona traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime - “polovinska mjera”. U osminskoj mjeri, osminka je u donjem dijelu znaka i traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime - “osminska mjera”.U šesnaestinskoj mjeri šesnaestinka je u donjem dijelu znaka i traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime “šesnaesinska mjera”.

Samo polako, nije tako strašno kao što izgleda. Četvrtinske mjere smo naučili, što znači da su nam ostale polovinske, osminske, i šesnaestinske mjere. Pa krenimo.

38

Ovo su oznake za četvrtinske mjere (vidi primjer 43).

Ako ste dobro naučili četvrtinsku mjeru, onda ćete se dobro snaći i u novim mjerama, ako niste, vratite se na početak i savladajte četvrtinsku mjeru. Ovo nije knjiga za čitanje, ovo je knjiga za učenje.

Ovo su oznake za polovinske mjere (vidi primjer 44).

Ovo su oznake za osminske mjere (vidi primjer 45).

Ovo su oznake za šesnaestinske mjere (vidi primjer 46).

Vježbajmo!

pr. 46

pr. 47

pr. 43

pr. 44

pr. 45

39

Zapamtite: gornji broj kazuje koliko, a donji što brojimo (

doba ).

Pomoću četvrtinske mjere prebacujemo se u ostale mjere. Na primjer , doba.

Čemu to? Te nove mjere pružaju nove i bogatije mogućnosti u izražavanju ugođaja i karaktera pojedinih skladba. Sada vam treba malo strpljenja. U odnosu na zahtjeve iz

40

matematike ovo je pravo veselje. Zamislite, brojite samo do četiri. Pogledajmo kako notne vrijednosti četvrtinske mjere izgledaju u polovinskoj mjeri. Imena (cijela nota, polovinka, četvrtinka, osminka šesnaestinka i td.) ostaju ista. Pomoćni slogovi ( taaaa, taa, ta, ta te, tafatefe itd.) ostaju isti. Što se promijenilo? Mjera! Mjera nam kazuje da sada krećemo od “polovinke”. Sada ona traje jednu dobu. Što je s našom četvrtinkom? Sada ona traje pola dobe. U polovinskoj mjeri sve smo prepolovili u trajanju, a sve podvostručili u pisanju. Ako ste dobro naučili četvrtinsku mjeru lako će te se snaći u ostalim mjerama. Ako niste vratite se na početak i svladajte četvrtinsku mjeru (vidi

primjer 48 i 49).pr. 48

41

Idemo vježbati! pr. 49

42

Naučimo: kada idemo iz četvrtinske mjere u osminsku mjeru dodajemo grede. Kada idemo iz četvrtinske mjere u polovinsku oduzimamo “grede”. Kada vidimo note s jednom gredom, ili s jednom suknjicom (ispravnije je reći s jednom “zastavicom”), tada govorimo o osminkama.

Kada vidimo note s dvije grede ili s dvije zastavice govorimo o šesnaestinkama.

Taj grafi čki prikaz jedan je od načina učenja nota po trajanju. Kada vidimo note s tri grede tj. tri zastavice govorimo o tridestetdruginkama. Prvi put ih spominjemo? DA!

Kada vidimo note s četiri grede, tj. četiri zastavice, govorimo o četrdesetčetvrtinkama.

pr. 50

pr. 51

pr. 52

pr. 53

43

U što smo tu upali? Došlo je vrijeme da i likovno osvijestimo pojam duljine trajanja naših nota. U svim knjigama teorije i solfeggia naći ćete ovaj grafi čki prikaz notnih vrijednosti. Što nam on objašnjava?

Zamislite ovu cijelu notu kao jabuku. Ako cijelu jabuku preopolovite dobili ste dvije polovice jabuke.

pr. 51

44

Svaku polovicu jabuke dijelite na pola i dobili ste četiri četvrtine jabuke, a zatim osmine, šesnaestine, i td. Cijelu jabuku u našoj teoriji zovemo cijela nota, polovicu jabuke polovinka, četvrtinu jabuke četvrtinka, osminu - osminka, šesnaestinu – šesnaestinka itd.

U četveročetvrtinskoj mjeri: cijela nota zauzima cijeli takt. Polovinka zauzima pola takta. Četvrtinka zauzima četvrti dio takta. Osminka zauzima osmi dio takta. Šesnaestinka zauzima šesnaesti dio takta. Tridesetdruginka zauzima tridesetdrugi dio takta

Idemo popuniti taktove jer je samo prvi takt ispunjen cijelom notom koja traje četiri dobe.

Naravno da ćemo pomiješati notne vrijednosti poštujući zakon od četiri dobe u svakom taktu. U čemu je razlika? Malo greda – puno greda, ova mjera – ona mjera? Ako u bilo kojoj mjeri stavimo puno greda, dakle usitnimo notne vrijednosti, možemo u jednom taktu izvesti puno više tonova i to na jednu dobu. Primjer: u jednu sobu možemo staviti neke velike stvari ili puno malih. Kako želimo.

pr. 55

pr. 56

pr. 57

45

Pogledajmo primjer 58. u osminskoj mjeri.

Ako vam se crni pred očima skinite radi vježbe jednu gredu.

I evo vas u četveročetvrtinskoj mjeri, a tu ste kod kuće. Kada savladate: ta, ta-te , ta-fa-te-fe, itd. vratite se u zadanu mjeru i budite strpljivi, sprijateljite se s novim mjerama sa ovom velikom novošću bez koje nema glazbene pismenosti.

Iz šesnaestinske mjere u četvrtinsku mjeru skinite dvije grede i dvije zastavice.

Radi lakšeg svladavanja primjera u šesnaestinskoj mjeri, pretvorite šesnaestinsku mjeru u četvrtinsku. Kako? Poskidajte ovo mnoštvo greda. Zadržite one koje su vam potrebite za četvrtinsku mjeru. Naučite primjer u četvrtinskoj mjeri i prebacite se u šesnaestinsku mjeru. Ovo vam je pomoć u učenju ovih ostalih mjera. Budete li se i nadalje bavili glazbom, ovo preračunavanje postati će rutina.

Pogledajte! U prvom taktu četverošesnaestinske mjere notne vrijednosti izgovaramo TA TA TA TA. Zašto? Zato jer šesnaestinka traje jednu dobu. Mi notu koja traje jednu dobu izgovaramo TA. Note koje traju pola dobe izgovaramo ta-te, četiri note na jednu dobu ta-fa-te-fe itd. Nazivi su ostali isti, samo što one sada izgledaju drugačije – imaju puno greda. Valjda im je bilo zima pa su se toplije odjenule!

pr. 58

pr. 59

pr. 60

46

Napomena: Note u ostalim mjerama – u odnosu na četvrtinsku mjeru – traju dvostruko duže ili dvostruko kraće:

– u polovinskoj mjeri dvostruko kraće: polovinka traje jednu dobu. – u osminskoj mjeri dvostruko dulje: jedna osminka traje jednu dobu.

U skladbama koje ćete izvoditi naglo će se izmjenjivati notne fi gure i mjere. Stoga morate dobro izvježbati notne fi gure i mjere te spremno dočekati zahtjeve koji su pred vama. Kada želite naučiti neku skladbu, najprije ju upoznajte. Pogledajte ključ, mjeru, predznake (naučit ćemo ih), sve oznake ispod i iznad crtovlja (učiti ćemo), zatim prvo ritamske fi gure izgovorite, odsvirajte na klavijaturi, zatim otpjevajte (učiti ćemo), pogledajte tempo, jačinu i naslov (ako je napisan) i tek tada to znanje primjenite na odabranom glazbalu. Uštedjet ćete veliku količinu vremana i fi zičkog napora jer cijelo tijelo, a posebno ruke, trpe veliko opterećenje zbog vježbanja bilo glasovira, violoncella, a posebno violine gdje su ruke podignute i stoje u potpuno neprirodnom položaju, te ruke postaju bolne. Zato, prvo – puno toga učinimo prije – a tek onda svirajmo.

LigaturaKada skladatelj želi produljiti neku notu, doda joj točku, ali ju može i vezati za susjednu notu. To čini lukom koji se zove ligatura. Ligatura je luk koji vezuje dvije susjedne note iste visine. To čini radi ljepote glazbenog izričaja, ponekad zbog riječi koja je dulja, a želi ju uglazbiti. Takt je popunjen, a zadnju notu želimo dulju. Tada prelazimo u sljedeći takt i vežemo ligaturom notnu vrijednost koju želimo (vidi primjer 61).pr. 61

47

Stanka ili pauzaStanka je dobri duh glazbe. Često ju ne poštujemo, preskačemo ju i ljutimo se na nju, a one nam pružaju mir i ruku da se saberemo za sljedeće vratolomije koje nas vrebaju u daljnjem izvođenju skladbe. Što je zapravo stanka? Pogledajmo pjevača u pratnji sastava. Kada pjevač zastane, a sastav svira dalje, kažemo da pjevač ima stanku. Dakle stanka je zaustavljanje tijekom skladbe. Stanku ne sviramo, nju samo odbrojavamo, ali ona je važan glazbeni dio. Kadkad donosi mir, kadkad napetost, vodi nas u kretanje glazbene linije, ima svoju poruku i pridonosi bogatstvu skladbe.

Ovo nije teška lekcija, sve što smo već naučili o notama i njihovim trajanjima u svim mjerama vrijedi i za stanke. Dakle, svaka nota po trajanju ima svoju stanku. I svaka stanka ima svoj znak i mjesto u crtovlju. Četvrtinska nota - četvrtinska stanka, polovinska nota - polovinska stanka, cijela nota - cijela stanka, osminska nota - osminska stanka, šesnaestinska nota - šesnaestinska stanka itd. Naučimo ih pisati, ostalo već znamo (vidi

primjer 62).

Cijela stanka “visi” na četvrtoj crti. Za šalu kažemo da je pala na treću crtu i razbila se u dvije polovice i zato polovinska stanka “leži” na trećoj crti. Poslužimo se ovom šalom, jer znak za cijelu i polovinsku pauzu jednako izgleda, samo se piše na različitim crtama, pa će nam ova doskočica uvelike pomoći da se brže sjetimo gdje se piše cijela, a gdje polovinska stanka.

pr. 62

48

Šesnaestinske stanke ne ispisujemo pojedinačno već zbog lakšeg tiska pišemo četvrtinsku stanku, jer četiri šesnaestinske stanke vrijede kao jedna četvrtinska stanka - jednu dobu, ali je važno da u sebi zadržimo protjecanje šesnaestinki jer ćemo tako slijedeće notne fi gure precizno izražavati i ostati u zadanom ritmu.

Idemo vježbati. Pomiješajmo note i stanke (vidi primjer 63 i 64).

Evo jedne pjesmice koja će nas zvučno voditi kroz pauze.

pr. 63

pr. 64

pr. 65

49

Note po visiniDošlo je vrijeme za ključ. Otključajmo vrata, uđimo u svijet tonova po visini. Mjera određuje TRAJANJE tonova, a ključ VISINU. Što znači visina tonova? Idemo u prirodu. Slavuj se glasa visokim zvukovima, a medo brunda niskim. Munje praskaju visokim, a gromovi udaraju niskim - dubokim zvukovima. Kako je to kod ljudi? Mi imamo ženske i muške glasove. Naše glasove dijelimo na visoke, srednje i duboke. Ženske glasove zovemo SOPRAN (visoki ženski) i ALT (srednji ženski), a muški su TENOR (visoki muški), BARITON (srednji muški) i BAS (duboki muški).

U ovih 5 crta i 4 praznine možemo upisati srednje glasove, a što je s visokim i dubokim tonovima? Za njih trebamo nova mjesta, trebamo pomoć. Za visoke i duboke tonove dodajemo “pomoćne crte”. Pišemo ih iznad i ispod naših 5 crta i četiriju praznina.

Tako smo dobili pomoćne crte i praznine..

Sada možemo reći defi niciju što je to crtovlje. CRTOVLJE JE MJESTO GDJE UPISUJEMO NOTE I OSTALE ZNAKOVE, A SASTOJI SE OD PET CRTA, ČETRI PRAZNINE, TE OD POMOĆNIH CRTA I PRAZNINA IZNAD I ISPOD OSNOVNIH CRTA I PRAZNINA.

Evo kako čitamo mjesto gdje se nalaze note.

pr. 66

pr. 67

50

Dakle note se nalaze ili na crtama ili u prazninama bilo na osnovnim ili pomoćnim, a njihova imena – to nam određuju ključevi.

KljučKLJUČ ODREĐUJE SVAKOME TONU IME I MJESTO U CRTOVLJU.Najčešće su u uporabi “VIOLINSKI” ili “G” ključ, “Bas” ili “F” ključ i “C” ključ.

Pogledajmo ključ koji se nalazi u našoj maloj skladbi. To je “VIOLINSKI ili G” ključ. Omotan je oko druge crte u crtovlju. Naučimo ga pisati.

51

Violinski ili G-ključ određuje mjesto i ime za ženske glasove (tj. za glazbala koja sviraju u visokim tonovima). Poznato je da violina svira u visokim tonovima i zato se ovaj ključ zove violinski ključ. Zašto Ge? To je ime note. Kada naučimo imena nota, bit će potpuno jasno.

Sljedeći ključ zovemo “BAS” ili “F” ključ. BAS ključ zadužen je za muške glasove (tj. za glazbala koja sviraju u dubokim tonovima). Nije ga teško pisati.

Zašto “F”? On označava notu Ef. Što to znači? Strpite se!

“C-KLJUČ” (Ce ključ) može biti na bilo kojem mjestu u crtovlju, a uvijek označava notu “C” (Ce). Stavljamo ga na mjesto prema potrebi bilo glasova, bilo instrumenata.

Ako je napisan ovdje označava notu C na trećoj crti.

C ključ zovemo i ključ viole. (Viola je malo veća od violine i ima zadaću središnjeg glasa u orkestru. Ako je violina sopran, viola je alt.)

Izgleda teško, ali nije. Naučimo dobro violinski ključ, a onda je dalje lako.

Da bismo naučili imena tonova, moramo naučiti “TONOVE PO VISINI”. Upravo je to naše sljedeće poglavlje.

pr. 68

pr. 69

pr. 70

pr. 71

52

Tonovi po visiniNaučili smo da postoje visoki i duboki zvukovi. U glazbi ih zovemo tonovi. Sada ćemo NAUČITI GDJE SE ONI NALAZE NA SINTESAJZERU, GDJE SE PIŠU U CRTVOLJU, KAKO SE ZOVU I KAKO ZVUČE. Morate nabaviti sintesajzer, svirajte, slušajte i pjevajte zadatke koje ćete dobiti i samo tako možete naučiti pjevati tonove od kojih se sastoji glazbena umjetnost.

Ovo je sintesajzer.

Dobro pogledajte sliku klavijature (primjer 73).

Bijele tipke nižu se jedna za drugom, a crne su poredane po dvije i po tri.

I tako duž cijele klavijature.

pr. 72

pr. 73

pr. 74

53

Zapamtimo C1 nam je klavijaturno središte. Svi tonovi desno od njega su viši tonovi

(to su naše ptičice), a lijevo od C1 duboki tonovi (to je naša grmljavina).

Od C1 u desno imamo C

2, C

3, C

4, C

5, C

6 itd., ovisi o veličini glasovira, a lijevo od C

1

imamo C mali, C veliki, C duboki, C praduboki itd.

Idemo naučiti C1 ili Do

1.

Naučiti ćemo ABECEDU i SOLMIZACIJU. Abeceda potječe od germanskih naroda a solmizacija od romanskih. Zašto učimo nazive i abecede i solmizacije? Teoriju je lakše učiti uporabom glazbene abecede, a solfeggio je lakše pjevati slomizacijom. Poznavajući i jedno i drugo lakše ćemo se snalaziti u zemljama koje imaju isključivo jedne nazive, ili abecedu ili solmizaciju. Mi smo ipak zemlja poznata po čudesnim uspjesima u svijetu iza kojih naravno stoji znanje, ali i svestranost koja nam uz znanje daje snagu i intelektualnu moć.

pr. 75

pr. 76

54

Ton Do1 ili C

1Gdje se piše Do ili C

1? Na prvoj pomoćnoj crti ispod osnovnog

crtovlja. Ispišite cijeli red Do 1 ili C

1 (vidi primjer 77).

Gdje se svira? Evo slike sintesizera.

Naučimo pomoćnu pjesmicu (vidi primjer

79).

Pogledajmo, napravili smo jako puno, naučili crtovlje, taktice, mjeru, note po vrijednosti i sada ton Do

1, gdje se piše, gdje se svira i kako zvuči. Pomoćnu pjesmicu možete svirati,

a zaim i pjevati. Svirajte, slušajte, pjevajte puno puta, jer evo stiže ton Re ili D.

rti ispod osnovnog rimjer 77).7

pr. 77

pr. 78

pr. 79

55

Ton Re ili DNotu Re ili D pišemo u prvoj pomoćnoj praznini ispod osnovnog crtovlja. Ispiši cijeli red sa notom Re ili D (vidi

primjer 80).

Gdje se svira? Evo slike sintesizera.

Evo pomoćne pjesmice.

Svirajte Do - Re naizmjence. Imamo pomoćne pjesmice. Riječi nam kazuju što pjevamo. “ONO ŠTO GOVORIMO TO I PJEVAMO “ (vidi primjer 83).

Pjevajte i svirajte bezbroj puta. Nučite ton Re.

pr. 81

dvidi

prprprprprprprprppppppppp . .. .. 8818181818118118181811818181181111118118111181111111111181111111811118111888888888

pr. 82

pr. 83

pr. 80

56

Ton Mi ili ETon Mi je treći ton koji učimo (Do – prvi, Re – drugi i Mi – treći ton) i pišemo ga na prvoj crti u crtovlju. Ispiši cijeli red (vidi primjer 84).

Svirajmo ga.

Pomoćna pjesmica (vidi primjer 86 i 87).

Spojimo Do - Re - Mi (vidi primjer 88).

Upoznali smo tonove Do, Re, Mi, sjajno. Sada možemo odsvirati početak pjesmice “Bratec Martin”. Naučit ćemo i dalje vrlo brzo (vidi primjer 89).

ton) 84). 4

primjer 89). 9

pr. 84

pr. 86

pr. 87

pr. 88

pr. 89

pr. 85

57

Ton Fa ili eFČetvrti ton je Fa i pišemo ga u prvoj praznini crtovlja. Ispiši cijeli red (vidi primjer 90).

Svirajmo ga.

Vježbajmo pomoću pjesmice “Dobar dan”.

Spojimo Do, Re, Mi, Fa i vježbajmo uz pomoć donje pjesmice.

cijeli reddd pr. 90

pr. 91

pr. 92

pr. 93

58

Ton So ili GPeti ton je ton So, pišemo ga na drugoj crti crtovlja. Ispuni cijeli red (vidi primjer 94).

Svirajmo ga.

Vježbamo uz pomoć pjesmice (vidi primjer 96).

Spojimo Do, Re, Mi, Fa, So (vidi primjer 97).

cccijeli redpr. 94

pr. 95

pr. 96

pr. 97

59

Ton La ili AŠesti ton La ili A pišemo u drugoj praznini crtovlja. Ispunimo cijeli red (vidi primjer 98).

Svirajmo ga.

Vježbajmo (vidi primjere 100 i 101).

pr. 98

pr. 99

pr. 100

pr. 101

60

Ton Ti ili HSedmi ton Ti ili Ha pišemo na trećoj crti crtovlja. Popunimo red (vidi primjer 102).

Svirajmo ga.

Vježbajmo (vidi primjere 104 i 105).

Notama na trećoj crti možemo pisati vrat prema dolje ili gore, a sve note više od treće crte imaju vrat prema dolje.

Popunimo redpr. 102

pr. 103

pr. 104

pr. 105

pr. 106

61

Ton Do2 ili C

2Pišemo ga u trećoj praznini, ispunite cijeli red (vidi primjer 107).

Svirajmo ga.

Vježbajmo (vidi primjere 109 i 110).

Do1 zovemo prvi Do, donji Do, Do

1 ili C

1, Do

2 zovemo drugi Do, gornji Do, Do

2

ili C2. Dodajmo gornji Do prethodnicima: Do

1, Re, Mi, Fa, So, La, Ti, Do

2, on nam

zatvara jednu cjelinu. Tu cjelinu od osam tonova zovemo ljestvica ili skala. Ako kažemo da se ljestvica sastoji od 8 tonova, dobro smo rekli, a ako kažemo da se ljestvica sastoji od sedam tonova, a osmi je ponovljen u višem obliku opet smo dobro rekli. Više o ljestvicama u poglavlju LJESTVICA. Ovaj naš niz od osam tonova počinje od Ce

1 i

završava sa Ce2, zato ju zovemo “C-Dur” ljestvica.

mjer 107).7pr. 107

pr. 108

pr. 109

pr. 110

62

Naučimo “C-Dur” ljestvicu pisati, govoriti, svirati i pjevati (vidi primjere 111 - 114).

pr. 111

pr. 112

pr. 113

pr. 114

63

Idemo se malo zabaviti. Evo pjesmice od tonova po redu (ljestvica) i tonova preko reda (vidi primjere 115 - 117).

Ljestvice Idemo proučiti ljestvice. Krenimo od naše C-Dur ljestvice. Sastavljena je od polutonova i cijelih tonova. Što je to poluton? Poluton je najbliže mjesto od tipke do tipke. Što je cijeli ton? Ako između dvije tipke imamo jednu crnu tipku, kažemo da je to cijeli ton.

pr. 115

pr. 116

pr. 117

pr. 118

64

Naša C-Dur ljestvica i sve ostale Dur ljestvice sastoje se od cijelih tonova i polutonova. Cijeli ton označavamo sa 1, a poluton sa ½.

Pogledajmo C-dur ljestvcu na synthesizeru. Između tipke E i tipke F, kao i između tipki H i C nema crnih tipka. To su polutonovi. Pravilo kaže: u Dur ljestvici polutonovi se nalaze između trećeg i četvrtog (3. - 4.) i sedmog i osmog (7. - 8.) tona. Sve ostalo su cijeli tonovi.

Pravilo kaže: U DUR LJESTVICI POLUTONOVI SE NALAZE IZMEĐU TREĆEG I ČETVRTOG (3. -4.) I SEDMOG I OSMOG (7. -8.) TONA. SVE OSTALO SU CIJELI TONOVI. Na svakom tonu možemo izgraditi Dur ljestvicu ako nanižemo tonove po pravilu – sve su cijeli tonovi osim trećeg i četvrtog, te sedmog i osmog tona - tu moraju biti polutonovi.

Što znače ovi rimski brojevi ispod nota? Rimski brojevi označavaju redosljed tonova. Zovemo ih “stupnjevi” ili “stepeni”, pa znamo reći “cijeli stepen” ili “polustepen”. Te nazive naći ćete u staroj literaturi a mi ćemo se služiti s “tonovima” i “polutonovima”. Radi lakšeg učenja podijelit ćemo ljestvice u četiri dijela (po četiri tona). Takav niz od četiri tona nazivamo “TETRAKORD”. Imamo ih četiri. Čemu ta podjela na tetrakorde? Ta će nam podjela biti od velike pomoći u preglednosi i učenju ljestvica.

pr. 119

pr. 120

pr. 121

65

Sve Dur ljestvice u svojoj građi izgledaju ovako:

cijeli, cijeli, cijeli, pola – cijeli, cijeli, cijeli, pola ili

1, 1, 1, ½ – 1, 1, 1, ½.

Naravno radi se o cijelim i polutonovima.

Skladbe u Dur ljesvicama nose obilježja odlučnosti, čvrstoće, vedrine, radosti. Svaka Dur ljestvica ima svoju osebujnost. U slikarstvu imamo palete boja, a u glazbi su boje naše ljestvice. Zato moramo upoznati ostale ljestvice jer one uz mjeru, ritamske fi gure i sve ostale oznake određuju karakter i ugođaj skladbe. Odmah iza ključa nalaze se “PREDZNACI” koji nam kazuju u kojoj ljestvici ćemo svirati ili pjevati. No što su to predznaci?

PredznaciPredznak je znak koji stavljamo pred notu tj pred znak, i zato se zove PREDZNAK. Upotrebljavamo šest predznaka, a zovemo ih “POVISILICA – DVOSTRUKA POVISILICA, SNIZILICA – DVOSTRUKA SNIZILICA, RAZRJEŠILICA – DVOSTRUKA RAZRJEŠILICA”.

Ovo su ti znakovi:

pr. 122

pr. 123

pr. 124

66

Ovo je znak povisilice B.Naši tonovi kada dobiju predznak povisilice dobiti će i nastvak -is.

C (is) - cis D (is) - dis E (is) - eis F (is) - fi s G (is) - gis A (is) - ais H (is) - his

Ovako ih pišemo u crtovlju iza ključa.

Kada upotrebljavamo dvostruku povisilicu koja se piše X, dodajemo još jedan nastavak -is. Ako imamo dvostuku povisilicu koja se piše X , čitamo “cizis”. Dvostruki znakovi pišu se isključivo ispred note, a ne iza ključa.

C (isis) - cisis D (isis) - disis E (isis) - eisis F (isis) - fi sis G (isis) - gisis A (isis) - aisis H (isis) - hisis

Izgovaramo ih ciszis, diszis, eiszis, fi szis, giszis, hiszis, aiszis, hiszis. Dvostruki predznaci pišu se isključivo ispred nota. Njih nema iza ključa.

pr. 125

pr. 126

pr. 127

67

Sljedeći predznak je snizilica ( b), a nastavak na ime je -es.

C (es) - ces D (es) - des E (es) - es F (es) - fes G (es) - ges A (es) - as H (es) - hes ili be, češće je u uporabi radi lakšeg izgovora u primjerima za vježbanje.

Kada je ton dvostruko snižen stavljamo dvostruku snizilicu ( bb). Tada tonovi dobivaju još jedan -es.

C (eses) - čitamo cezes D (eses) - čitamo dezes E (eses) - čitamo ezes F (eses) - čitamo fezes G (eses) - čitamo gezes A (eses) - čitamo aezes H (eses) - čitamo hezes

Sljedeći predznak je razriješilica i piše se . Kada više ne želimo notu cis stavimo pred nju predznak razriješilice i vraćamo ton u prvobitno stanje, tj. Ce.

pr. 128

pr. 129

pr. 130

68

Ako smo imali dvostruko povišeni ili dvostruko sniženi ton za njegovo razrješenje upotrijebit ćemo dvije razrješilice. Ako ne želimo više ton “ces”, napišemo razrješilicu i vraćamo ton u prvobitno stanje, tj. Ce.

Ako vidimo razrješilice iza dvostruke crte tijekom skladbe, to je znak da mijenjamo ljestvicu, stručno rečeno mijenjamo “TONALITET”.

Zašto pišemo predznake iza ključa? I što je to tonalitet? Naučit ćemo. Zašto predznaci? Čemu služe? Pomoću predznaka izgradit ćemo i druge ljestvice u kojima se kreću visoki i niski glasovi, izmjenjuju se boje i karakteri skladba.

Naučimo najprije Dur ljestvice. One su čvrste, snažne, neke su svjetlije, a neke tamnije boje. Ima ih petanest. Sedam s povisilicama, sedam sa snizilicama. Naš C-Dur je bez predznaka. Na svakom tonu možemo izgraditi ljestvicu. Kojim tonom započinjemo tim tonom moramo i završiti ljestvicu. Po tom tonu ljestvica nosi ime. Primjerice C-Dur je C - C, G - Dur: G - G, Es-Dur: E - E itd.

C-Dur ljestvicaPogledajmo još jednom naš C-Dur. Znamo pjevati Dur ljestvicu, tu melodiju dobijamo svirajući od C

1 - C

2 isključivo po bijelim tipkama. Pravilo kaže 1, 1, 1½ i 1, 1, 1½. Dva

tetrakorda su po svojoj građi jednaka.

pr. 131

pr. 132

pr. 133

69

Naučimo govoriti Ce, De, E, eF, Ge, A, Ha, Ce i prema natrag Ce, Ha, A, Ge, eF, E, De,

Ce. NAPAMET! Svirajmo i govorimo imena tonova! Pjevajmo!

Bez predznaka nema novih ljestvica. Krenimo u prvu novu ljestvicu od tona Ge do slijedećeg Ge, biti će to naravno Ge-Dur ljestvica.

G-Dur ljestvicaAko sviramo samo po bijelim tipkama nećemo dobiti Dur melodiju. Zašto? U prvom tetrakordu imamo poluton između trećeg i čevrtog tona, ali u drugom tetrakordu nemamo poluton između sedmog i osmog tona. Problem tog potrebnog polutona trebamo riješiti pomoću predznaka. Pomoću kojeg predzaka? Pomoću povisilice. Sedmi ton moramo maknuti do osmog, dakle pred sedmi ton eF moramo staviti predznak povisilice, a na klavijaturi otići na crnu tipku.

Ton eF u G-Duru više ne postoji, zamijenio ga je ton Fis, a dobili smo ga zato što smo povisili ton eF. Povišeni ton eF zove se Fis. Tako smo dobili našu prvu povisilicu fi s. Naučimo svirati, pisati, pjevati i govoriti našu G-Dur ljestvicu: Ge, A, Ha, Ce, De, E, Fis, Ge – Ge, Fis, E, De, Ce, Ha, A, Ge.

pr. 134

pr. 135

pr. 136

70

Ovako se ispravno piše G-Dur ljestvica. Pogledajmo dobro. Nema povisilice ispred note eF. Zašto? Predznak Fis smo stavili iza ključa. Zašto? Radi lakšeg tiska. Napisali smo je jedanput i ona nas upozorava da smo u G-Dur ljestvici, da nema više eF nego fi s. Tijekom cijele skladbe koja je napisana u G-Duru moramo paziti da ne sviramo ili govorimo eF nego Fis. Ako vidimo jednu povisilicu iza ključa mi smo u G-Duru. G-DUR LJESTVICA IMA JEDNU POVISILICU FIS.

Naučimo G-Dur ljestvicu svirati na sintisajzeru tako da vidimo cijele i polutonove, slušajmo kako zvuči, dakle naučimo je pjevati. Napišimo je od G do G, stavimo povisilicu iza ključa i naučimo je govoriti – prema gore tj. uzlazno i prema natrag tj. silazno.

Svaka slijedeća Dur ljesvica sa povisilicama (i njezin “usporedni mol”- naučit ćemo ) dobiti će još jednu povisilicu. Slijedeća Dur ljestvica je D-Dur. (De - Dur).

D-Dur ljestvicaD, E, Fis, G, A, H, Cis, D – D, Cis, H, A, G, Fis, E, D

Naučimo svirati, pjevati, graditi, pisati i govoriti.

Naučimo ju graditi.

Naučimo ju pjevati i govoriti.

pr. 137

pr. 138

pr. 139

pr. 140

71

A-Dur ljestvicaA, H, Cis, D, E, Fis, Gis, A – A, Gis, Fis, E, D, Cis, H, A

E-Dur ljestvica E, Fis, Gis, A, H, Cis, Dis, E – E, Dis, Cis, H, A, Gis, Fis, E

pr. 141

pr. 142

pr. 143

pr. 144

pr. 145

pr. 146

72

H-Dur ljestvicaH, Cis, Dis, E, Fis, Gis, Ais, H – H, Ais, Gis, Fis, E, Dis, Cis, H

Fis-Dur ljestvicaFis, Gis, Ais, H, Cis, Dis, Eis, Fis – Fis, Eis, Dis, Cis, H, Ais, Gis, Fis

pr. 146

pr. 147

pr. 148

pr. 149

pr. 150

pr. 151

73

Cis-Dur ljestvicaCis, Dis, Eis, Fis, Gis, Ais, His, Cis – Cis, His, Ais, Gis, Fis, Eis, Dis, Cis

Ljestvice sa snizilicamaF-Dur (eF - Dur) ljestvicaF, G, A, be, C, D, E, F – F, E, D, C, be, A, G, F

pr. 152

pr. 155

pr. 153

pr. 154

pr. 156

pr. 157

74

Zašto smo upotrijebili snizilicu “be”, a nismo jednostavno povisili ton “a” u “ais” ? Zato što smo povisilice već iskoristili za Durove G, D, A, E, H, Fis i Cis, pa nam sada trebaju novi znakovi koje zovemo snizilice. Do sada smo dobivali polutonove tako da smo sa povisilicom približili ton sljedećem tonu. Sada ćemo sljedeći ton sniziti i tako dobiti potreban poluton.

Be-Dur (be Dur) ljestvicaBe, C, D, es, F, G, A, be – be, A, G, F, Es, D, C, be

Es-Dur (es-Dur) ljestvica Es, F, G, as, be, C, D, es – es, D, C, be, as, G, F, es

pr. 158

pr. 161

pr. 162

pr. 159

pr. 160

75

As-Dur (as-Dur) ljestvicaAs, be, C, des, es, F, G, as – as, G, F, es, des, C, be, as

Des-Dur (des - Dur) ljestvicaDes, es, f, ges, as, be, c, des – des, c, be, as, ges, f, es, des

pr. 163

pr. 164

pr. 165

pr. 166

pr. 168

pr. 167

76

Ges-Dur (ges - Dur) ljestvicaGes, as, be, ces, des, es, F, ges – ges, F, es, des, ces, be, as, ges

Ces-Dur (ces - Dur) ljestvicaCes, des, es, fes, ges, as, be, ces - ces, be, as, ges, fes, es, des, Ces

pr. 169

pr. 170

pr. 173

pr. 171

pr. 172

pr. 174

pr. 175

77

Naučili smo Durove s povisilicama (ima ih 7) i Durove sa snizilicama (ima ih 7) i naravno C-Dur, koji nema predznaka. Sve zajedno ih ima 15. Osim Dur ljestvica imamo i mol ljestvice. Što je to “MOL”?

Mol ljestvicaIdemo malo općenito, idemo malo u život. Obasjava nas sunce, ali i pada kiša. Takve suprotnosti imamo i u glazbi; to su Dur i mol. Mol je karakterna suprotnost Duru. On donosi smirenje, sjetu i zalazi u dubinu - naše duše. Da bismo mogli pisati skladbe u visini naših Durova (za soprane, alte, tenore, baritone, base i njihova prateća glazbala ), a u potpuno različitim ugođajima, svaki naš Dur ima svoj prateći – stručno kažemo “ PARALELNI MOL”. Idemo sve iz početka. Kako se zove pararelni mol od neke Dur ljestvice? Kako ga naći? Kako zvuči? Gdje ga svirati? Kako ga izgraditi? Što je odlučujuće za mol ljestvicu?

Kako ga naći?Spustimo se za tri tona niže od našeg C

1 ili Do

1, točnije za “malu tercu” dolje (što je

to “mala terca”, bit će objašnjeno u poglavlju INTERVALI). Za sada se spustite za tri tona dolje tj. četiri polutona dolje.

Došli smo na ton A. Upravo od njega sviramo po bijelim tipkama od A do A i dobili smo A-mol ljestvicu. Mol ljestvica nema predznak, kao ni C-Dur. Zato je a-mol ljestvica prateća tj. usporedna ljestvica C-Dura. Dakle, C-Dur – a-mol. Dok Dur ljestvica ima samo jedan oblik, mol ljestvica ima tri oblika.

PRIRODNI a-mol nema predznaka HARMONIJSKI a-mol ima jednu povisilicu MELODIJSKI a-mol ima dvije povisilice

Kako ih izgraditi?I opet osebujnost ljestvici daje raspored cijelih i polu tonova. Pogledajmo primjer C-Dur, zatim a-mol prirodni, harmonijski i melodijski.

pr. 176

78

U prirodnoj a-mol ljestvici vidimo polutonove između drugog i trećeg, te petog i šetog tona. Upamtimo pravilo: “U PRIRODNOJ MOL LJESTVICI POLUTONOVI SE NALAZE IZMEĐU 2., 3. I 5., 6. TONA.Svirajmo prirodnu a-mol ljestvicu.

Naučimo govoriti prirodnu a-mol ljestvicu uzlazno i silazno:

A, H, C, D, E, F, G, A – A, G, F, E, D, C, H, A. LA, TI, DO, RE, MI, FA, SO, LA – LA, SO, A, MI, RE, DO, TI, LA

pr. 177

pr. 178

79

Harmonijska a-mol ljestvica

Naučimo govoriti harmonijsku a-mol ljestvicu - napisano je u primjeru 180.

Kada u solmizaciji povisujemo neki ton, dodajemo nastavak “i”. U ovom slučaju ton so postaje “si”, u harmonijskom a-molu povišen je sedmi ton. Sada ćemo se sresti sa pojmovima “prema gore” i “prema dolje” ili –“uzlazno” i “silazno”. Tonovi prirodne i harmonijske ljsetvice poredani su jednakim rasporedom cijelih tonova i polutonova, uzlazno i silazno, dok kod melodijske ljestvice imamo novost.

Melodijska a-mol ljestvica Što vidimo?

Vidimo uzlazno dvije povisilice kojih silazno nema. Idemo izgraditi melodijsku ljestvicu. Dakle, uzlazno: 1 ,1, ½, 1, 1, 1, ½ ili silazno: 1, 1, ½, 1, ½, 1, ili 2-3, 7-8 uzlazno i 5-6, 2-3 silazno.

Pogledajmo polustupnjeve u sva tri oblika a-mol ljestvice.

pr. 179

pr. 180

pr. 181

80

Prirodni – primjer 182.

Harmonijski – primjer 183.

Melodijski – primjer 184.

Izrecimo melodiju A-mol ljestvice: A, H, C, D, e, fi s, gis, A – A, G, F, E, D, C, H, A

pr. 182

pr. 183

pr. 184

81

Prva četri tona u svim trima ljestvicama su ista – A, H, C, D. Prvi tetrakord jednak je za sve. Drugi treći i četvrti su različiti.

A H C D E F G A – prirodni uzlazno i silazno isto. A H C D E F Gis A – harmonijski uzlazno i silazno isto. A H C D E Fis Gis A – melodijski uzlazno, a silazno A G F E D C H A. Dakle, silazno je kao prirodna a-mol ljestvica.

Gdje su polutonovi?

Prirodni: 2-3, 5-6. Harmonjski: 2-3, 5-6, 7-8. Melodijski: 2-3, 7-8, a silazno 5-6, 2-3.

U harmonijskoj ljestvici između 6-7 imamo razmak od 1 i ½ tona, lakše rečeno tri polutona. Taj raspored cijelih, polutonova i ovaj ton i pol daje osebujnost ljestvici, ta je ljestvica osnova u “ciganskoj glazbi”, koja se nalazi u čuvenim djelima velikih skaldatelja. Odsvirajte je i otpjevajte puno puta. Uživajte u posebnosti harmonijske ljestvice.

Vratimo se malo u G-Dur ljestvicu, obratimo pozornost na abecedu i solmizaciju.

G A H C D E Fis G

DO RE MI FA SO LA TI DO

Kako to da je sada G – Do? U solmizaciji je prvi ton (prvi stupanj Do1, drugi Re, treći

Mi, četvrti Fa, peti So, šesti La, sedmi Ti, osmi Do2) budući da je u G-Dur ljestvici prvi

ton G, a u solmizaciji je prvi ton Do, G postaje i Do.

pr. 184

82

Zapamtimo: GLAZBENA ABECEDA JE STATIČNA, A SOLMIZACIJA JE PRENOSIVA.

Što znači statična? C1 je jedan jedini na cijeloj klavijaturi i u notnom pismu. Kada

ugledamo još jedan C u desno, on je C, ali C2. Tako redom tonovi u abecedi točno su

određeni je li neki E1 ili je E

2 ili je mali E. Radi se isključivo o jednom preciznom

tonu.

Što znači prenosiva? Našu solmizaciju prenosimo gdje želimo. Ako smo u A-duru A nam je Do. Isto je tako i s molovima. Prvi ton u bilo kojoj mol ljestvici solmizacijom je ton La. Ako smo u F-Duru, F nam je do i tako dalje. Zašto je tako? Zato jer nam je kadkad lakše pjevati solmizacijom nego abecedom, a pošto poznamo i jedno i drugo, imamo slobodu izbora. U harmonijskoj i melodijskoj mol ljestvici s većim brojem predznaka radi redoslijeda cijelih i polutonova moramo neke tonove dvostruko povisiti. Znak dvostruke povisilice susrećemo u melodijskom molu uzlazno. Silazno moramo dvostruku povisilicu razriješiti (melodijski mol silazno je jednak prirodnom molu) tada to označavamo ovako:

Dvostruko snižen ton izgleda ovako - bbw, a razriješen ovako - bw. Ako želimo dvostruko razriješiti ton stavljamo dvije razriješilice:

Ako želimo jednostruko razriješiti ton, obilježavamo ovako:

pr. 185

pr. 186

pr. 187

83

Tablica Durova i molovaIdemo u G-Dur i njegov usporedni E-mol

pr. 188

84

D-Dur i usporedni h-mol

A-Dur i usporedni fi s-mol

pr. 189

pr. 190

85

E-Dur i usporedni cis-molpr. 191

86

H-Dur i usporedni gis-molpr. 192

87

Fis-Dur i usporedni dis-mol

Cis-Dur i usporedni ais-mol

pr. 193

pr. 194

88

F-Dur i usporedni d-molpr. 195

89

B-Dur i usporedni g-mol

pr. 196

90

Es-Dur i usporedni c-mol

As-Dur i usporedni f-mol

pr. 197

pr. 198

91

Des-Dur i usporedni b-molpr. 199

92

Ges-Dur i usporedni es-mol

pr. 200

93

Ces-Dur i usporedni as-molpr. 201

94

Intervali Interval je izraz za udaljenost tj. razmak. U glazbi je ta udaljenost između tonova. Upotrebljavamo izraz INTERVAL. Idemo ih proučiti:

- PRIMA- SEKUNDA (piše se seconda)- TERCA (piše se terza)- KVARTA- KVINTA- SEKSTA (piše se sexta)- SEPTIMA- OKTAVA

Što je to prima? Prima je ponavljanje istog tona.

Što je sekunda? Sekunda je razmak od prvog do drugog tona.

Što je terca? Terca je razmak od prvog do trećeg tona.

pr. 202

95

Što je to kvarta? To je razmak od prvog do četvrtog tona.

Što je kvinta? To je razmak od prvog do petog tona.

Što je to seksta? Seksta je razmak od prvog do šestog tona.

Što je septima? Septima je razmak od prvog do sedmog tona.

Što je oktava? Oktava je razmak od prvog do osmog tona.

Intervali veći od oktave

Intervali veći od oktave sastavljeni su iz oktave i već poznatih intervala.

Nona (9) obuhvaća 9 stupnjeva (oktava+sekunda)Decima (10) obuhvaća 10 stupnjeva (oktava+terca)

Undecima (11) obuhvaća 11 stupnjeva (oktava+kvarta)Duodecima (12) obuhvaća 12 stupnjeva (oktava+kvinta)Tercdecima (13) obuhvaća 13 stupnjeva (oktava+seksta)

Kvartdecima (14) obuhvaća 14 stupnjeva (oktava+septima)Kvintdecima (15) obuhvaća 15 stupnjeva (oktava+oktava)

96

Naučili smo svirati i pjevati ove intervale.

Intervale možemo svirati istodobno. Tada moraju biti zapisani jedan iznad drugog. Svirajte dva tona istodobno, više puta i slušajte.

Ako su dva tona jedan iznad drugoga, govorimo o intervalu.

Ako su tri ili više tonova jedan iznad drugog, govorimo o akordu, odnosno suzvuku.

Intervali nas vode u ljepotu, a akordi u čaroliju i neslućenu raskoš glazbenog stvaralaštva. O akordima nas uči “HARMONIJA”, posebna grana teoretskih znanosti. Svirajte i slušajte kako zvuče pojedini intervali koje svirate istodobno.

Intervale smo podijelili na konsonante i disonante. U konsonantne spadaju “čisti” intervali. To su prima, kvarta, kvinta i oktava. Čisti intervali zvuče smireno. Konsonantni su još i terca i seksta. Od svih ovih intervala (osim prime) možemo napraviti “male” i “velike”, “povećane” i “umanjene”.Što to znači?

Uzmimo za primjer kvintu, povisimo ton G u gis.

pr. 203

pr. 204

pr. 205

pr. 206

pr. 207

97

Budući da smo povećali prostor od tona C do tona gis, dobili smo povećani interval. Ako želimo napraviti smanjeni interval, uzimamo interval kvinte i od C - G i snizimo ton G u ges. Smanjili smo prostor na klavijaturi i dobili smanjeni interval.

Disonantni intervali su sekunda, septima, smanjeni i povećani. Oni su nestabilni, napeti i vrlo zanimljivi, ali u klasičnoj, pa i u ostalim stilovima glazbene umjetnosti teže “k rješenju.”

Svirajte i slušajte.

Naučimo pravilo. KONSONANTI SU ČISTI, PRIMA, KVARTA, KVINTA, OKTAVA, MALA I VELIKA TERCA, MALA I VELIKA SEKSTA. DISONANTI SU SEKUNDA , SEPTIMA, TE SMANJENI I POVEĆANI INTERVALI. Što su to mali i veliki intervali? Male i velike intervale određuje broj polutonova koji se nalaze u intervalu.

Naučimo pjevati poluton koji još nazivamo i “mala sekunda”. Zašto mala? Zato što se sastoji od jednog polutona. Gdje se nalazi na klavijaturi u našoj C-Dur ljesvici?

Svirajmo i pjevajmo malu sekundu.

pr. 208

pr. 209

pr. 210

pr. 211

98

Sjetimo se pjesmice Do - Re. To je velika sekunda jer se sastoji od tri polutona. Na sintesajzeru između C i D nalazi se jedna crna tipka. Pogledajmo dobro i neka nam to bude pomoć. Kada se između dvije bijele tipke nalazi crna, govorimo o cijelom tonu, a kada između dvije bijele tipke nema crne, govorimo o polutonu.

Sjetimo se pjesmice “Do - Mi”. Naš Do - Mi ili C - E je terca i to velika. Sastoji se od 5 polutonova. Sada ćemo naučiti malu tercu. Ona ima jednan poluton manje, tj. četiri polutona i zato je mala. Svirajmo je, pjevajmo i dobro slušajmo. Spustimo se s našeg C

1

za tri tona, tj. četiri polutona niže, na notu A. Tog trena napustili smo C-Dur ljestvicu i ušli u a-mol. Ta mala terca odvest će nas u sasvim novi ugođaj. Naučimo pjevati malu tercu.

Svirajte veliku, pa zatim malu tercu. Ima li razlike? Razlika je golema. Ta mala terca vodi nas u potpuno drugi svijet glazenog doživljaja. Vodi nas u “mol” ljestvice. U svijet mola koji je u svoj svojoj ljepoti suprotan Duru. Hoćete li više voljeti Dur ili mol skladbe, vaš je izbor, ali je divno da imamo mogućnost izbora. Kruna Dura i Mola su skladbe u kojima se izmjenjuju Dur i Mol akordi, Dur i Mol motivi i teme. Tada tom bogatstvu nema kraja.

Sada ćemo naučiti pjevati “povećani” interval. Gdje se on nalazi na sintiću i našoj C-Dur ljestvici?

pr. 212

pr. 213

99

Ovaj interval Fa-Ti je povećana kvarta. Naša kvarta DO-FA koju smo naučili pjevati, svirati i pisati sastoji se od šest polutonova. Na četvrtom mjestu u našoj C-Dur ljestvici nalazi se između tona F i H povećana kvarta jer ima jedan poluton više. Ima sedam polutonova – povećana je za jedan poluton. Takovu povećanu kvartu nazivamo TRITONUS, sastoji se od tri cijela tona F-G-A-H.

Naučimo pjevati povećanu kvartu.

U našoj C-Dur ljestvici možemo pronaći i “malu sekstu”. Upoznali smo Do-LA . To je velika seksta. Sastoji se od devet polutonova. Mala seksta ima jedan poluton manje, tj. osam polutona. Mala seksta je interval koji nas, kao i mala terca, uvodi u mol ugođaj.

pr. 214

pr. 216

pr. 215

100

Ponovimo intervale:

TempoKada krenemo u upoznavanje neke skladbe dobro pogledajmo: ključ, predznake, mjeru, oznake iznad i ispod crtovlja. Proučite ritamsku konstrukciju, kretanje melodije, analizu glazbenog djela te harmonijsko kretanje. Što su analiza i harmonija? To su posebne grane glazbe teoretskog i praktičnog znanja koje u ovoj knjizi nije objašnjeno. To je daljni slijed glazbene pismenosti tj. nadgradnja. Vratimo se našim osnovama. Mjera će nam odrediti karakter glazbe. Tada uključite odbrojavanje kao podlogu na koju će te slagati sve gore navedeno. Izgubit ćete nešto vremena, ali ćete se manje umoriti na glazbalu. Samim tim što ćete znati što svirate, biti će vam dragocjena pomoć i red koji ćete precizno složiti u svoje pamćenje.

Znak koji će vas voditi u brzinu upisujemo iznad, a znak za ubrzanje i usporavanje ispod crtovlja. Te oznake zovemo tempo.

Konsonanti Disonanti

Čisti: prima sekundakvarta septimakvinta svi povećani i smanjenioktava

zatim:

tercaseksta

pr. 217

101

TEMPO JE BRZINA IZVOĐENJA GLAZBENOG DJELA. Upoznajmo četiri najčešće upotrebljavana tempa i njihove znakove:

Izrazi meno – manje, molto – mnogo, poco (poko) – manje, poco a poco – malo po malo, troppo – previše, izrazi su koji dodatno naglašavaju tempo i njegovu osebujnost.

Oznake su ubrzanje tempa: accelerando (ačelerando) – postupno ubrzavati.

Oznake za usporavanje tempa: allargando (alargando) – postupno usporavati, ad libitum – slobodno a tempo – u prijašnjem tempu calando (kalando) – usporavajući i utišavati ritenuto – naglo usporavanje ritardando – zatežući, postupno usporavajući

Da bi preciznije naznačio što želi skladatelj uz oznaku tempa upisuje i ovaj znak M.’=72 (nekada ćete vidjeti i ovakvu oznaku MM=72 ili .’=72 obadvije oznake imaju jednako značenje).

Polagani tempo Umjereni tempo

adagio (adađo) – vrlo sporo largo – široko otegnuto largheto – manje široko lento – sporo grave – teško

andante – polako, hodajući adantino – malo življe moderato – umjereno maestozo – svečano, veličanstveno sostenuto – suzdržljivo, otežući

Brzi tempo Vrlo brzi tempo

allegro – veselo, brzo allegretto – živahno con moto (kan moto) – gipko animato – oduševljeno

vivace (vivače) – živo, vrlo brzo presto – naglo, temperamentno presstissimo (prestisimo) – brzo koliko je moguće con brio (kon brio) – poletno con fuoco (kon fuoko) – vatreno, divlje

102

Da bi se u sačuvanim zapisima poštivale želje skladatelja, njihov stil i glazbena osebujnost, godine 1816. konstruktor J. N. Mälzel (Malcel) izradio je spravu koju nazivamo metronom. Metronom (poput sata) precizno odbrojava dobe. Tamo uz oznaku tempa imamo i oznaku metronoma. Primjerice oznaka tempa adante – što znači hodajući ima kraj sebe i preciznu oznaku metronoma kojom brzinom hodamo tj. sviramo. Tada oznaka tempa i brzine izgleda ovako M.’=72. Razlike u brzini kreću se od 40 otkucaja u minuti (grave) do 208 otkucaja (presstissimo). Tempo skladbe ovisi o njezinom glazbenom sadržaju.

DinamikaDinamika je jačina – glasnoća izvođenja glazbe. Imamo oznake za glasno, srednje glasno i tiho izvođenje glazbe.

glasno

Forte - f - glasno, jakofortissimo - ff - vrlo glasno, vrlo jako

fortissimo posibile - fff - glasno koliko je god moguće

srednje glasno

mezzoforte - mf - srednje glasnomezzopiano - mp - srednje tiho

tiho

piano - p - tihopianissimo - pp - vrlo tiho

pianissimo posibile - ppp - najtiše što je moguće

103

Oznake za pojačavanje i stišavanje:

crescendo (krešendo) postupno glasnije

decrescendo (dekrešendo) postupno tiše

Ponovimo: RITAM je podloga

TEMPO je brzina

DINAMIKA je jačina (glasnoća).

Oznake za karakter skladbe:

cantalile (kantalile) – pjevno, raspjevano calmo (kalmo) – mirno affettuozo (afetuozo) – uzbuđeno appassionato – starstveno a piaceze (a pjačeze) – po volji dolce (dolče) – slatko heroico (eroiko) – herojski espessivo – izrazito grazioso (graciozo) – naglašeno

RitamPuno toga je napisano o ritmu. Čitave studije. Evo nekih razmišljanja o ritmu. Ritam je protok vremena, stalno ponavljanje elemenata, uzorak koji se ponavlja, disciplina, impuls itd., itd. A mi ćemo ovako: ritam je podloga, pulsacija. Kao što priroda ima svoje odbrojavanje vremena u sekundama, satima, danima, stoljećima i puno se toga događalo i događa se, ali odbrojavanje je neumoljivo. Ono teče i teče uvijek jednako i nezaustavljivo. Hoćemo li šetati ili trčati, naša je odluka, ali naše srce ima svoj put i odrađuje svoj tajanstveni zadatak – strogo neumorno, ujednačeno i precizno. Tako mora biti i u glazbi.

104

Evo još malo naukeStupanjŠto je to stupanj? Stupanj je mjesto tona u ljestvici. Prvi ton u ljestvici zovemo TONIKA. Četvrti ton u ljestvici zovemo SUBDOMINANTA, a peti ton u ljestvici DOMINANTA.

I. TONIKA

IV. SUBDOMINANTA

V. DOMINANTA

ZAšto su oni glavni? Zato što prvenstveno na te stupnjeve slažemo intervale jednog iznad drugoga. Naslagane intervale (u vertikali) zovemo “AKORDI” ili “suzvuci”.

Krenimo u C-Dur. Na prvi ton C postavimo tercu – e, i ponovno tercu – g. Dobili smo akord prvog stupnja. Ušli smo u svijet “HARMONIJE”.

Na svakom tonu možemo izgraditi suzvuk. Ako nam je ton koji želimo harmonizirati na prvoj pomoćnoj crti (C

1), akord gradimo na sljedećim crtama u visinu (C

2 - e - g).

Ako nam je željeni ton u praznini, akord gradimo u prazninama iznad zadanog tona (d

1 - ef - a).

Ovi akordi sastoje se od terci. Ovo je konačno mala pomoć. Stručno analiziramo akord počevši od prvog – osnovnog tona. Od C do je terca, ali od C do g je kvinta. Prvi i posljednji ton daje ime akordu. U ovom primjeru na prvom stupnju u C-Dur ljestvici nalazi se “Tonički kvintakord”. Želite li harmonijski obogatiti melodiju, uzmite uz glavne i sporedne stupnjeve.

105

Sporedni stupnjevi:II.

MEDIJANTA GORNJA

VI. MEDIJANTA DONJA

II. SUPER TONIKA

VII. VOĐICA

Zanima vas harmonija? Zašto ne! Pronađite knjigu o harmoniji i uživajte.

Stepen i polustepenStepen i polustepen su cijeli ton i poluton. Stepen je velika sekunda, a polustepen mala sekunda.

DiatonikaDiatonika je redoslijed od sedam stupnjeva (tonova) unutar oktave.

KromatikaKromatika je kretanje tonova uzlazno i silazno na najbliža mjesta, tj. za poluton.

106

AlteracijaTon koji ima predznak je alterirani ton (povišen, snižen, razriješen).

EnharmonijaJedan ton može imati više imena. Zamislite klavijaturu. Crna tipka gis ujedno je i as. Povišeni g ide na gis, sniženi a ide na as – eto nas na jednoj tipki sa dva imena.

Tonalitet (ili ljestvica)Sve ljestvice su tonaliteti.

ModulacijaModulacija je prijelaz iz jednog tonaliteta u drugi. Spajanje tonaliteta izvodimo po određenim pravilima harmonije.

Mnogostranost tonovaTon C nalazi se u C-Duru na prvom stepenu, a u F-Duru na petom stepenu. Mnogostranost suzvuka ista je pojava, ali sada u akordima. Tonički trozvuk (akord, suzvuk) C - e - g nalazi se na prvom stepenu u C-Dur tonalitetu. U F-Dur tonalitetu isti akord nalazi se na petom stupnju (ef, g, a, h, C [- e - g], d, e, h).

107

KadencaKadenca je završetak glazbene misli, ili nekog dijela skladbe. Osim harmonijskih kadenci, imamo i instrumentalne - solističke kadence. U instrumentalnoj glazbi kadence nalazimo u stavcima koncerta, i u manjim skladbama. Tada kadenca obrađuje motive skladbe iz određenog stavka koncerta, a zahtijevi su usmjereni na ljepotu i tehničke zahtijeve izvođača.

SekvencaSekvenca je ponavljanje neke cjeline (ili motiva) na različitim stupnjevima ljestvice.

Alla breveAlla breve je oznaka za mjeru. Potječe iz XVI. st.

C ili je veliki alla breve. Cili je mali alla breve. Jedinica mjere je polovinka. Susrećemo ih i danas u notnim zapisima.

DirigentDirigent je glazbenik koji upravlja velikim sastavom, zborom, odnosno većim ili velikim brojem izvođača. Osim velikog znanja koje mora imati, pokazuje i svoju osobnost koja je presudna za tumačenje djela koje izvodi svojim pokretima.

Dirigent svojim pokretima pokazuje dobe, brzinu, dinamiku i stil skladbe. Njegova sugestivnost je snaga kojom upravlja i spaja veliki broj izvođača u jedno.

Ovako pokazuje dvije dobe , ovako tri

, ovako četiri .

Tehnika pokreta usavršena je u XIII. st., a uz male preinake održala se do danas.

108

Kako ćemo se mi snaći kada je nama jedna doba pokret ruke dolje i povrat ruke gore? Vrlo jednostavno. Jedan pokret - jedna doba, tj. jedna četvrtinka (u četvrtinskoj mjeri). Dvije oznake četiri (?????) itd.

Kada učimo teoriju i solfeggio, otkucavamo dobe. Kada smo glazbeno pismeni, pratimo dirigenta.

ObliciSonatni oblik (SONATA, SUITA, KONCERT).Klasični sonatni oblik nastaje polovicom XVIII. st. Sastoji se od tri dijela:

Prvi – ekspozicija

Drugi – provedba

Treći – repriza

Od čega se sastoji glazbeni oblik?

Motiv je osnovna najmanja misao od koje kreće skladba.

Fraza je manja ili veća cjelina glazbene misli.

Rečenica je najmanji cjeloviti dio neke skladbe.

mala rečenica – 4 takta velika rečenica – 8 taktova

dvostruka mala rečenica je ponavljanje male rečenice. dvostruka velika rečenica je ponavljanje velike rečenice.

Period je spoj dviju rečenica koje su međusobno ovisne – kao pitanje i odgovor.

mali period – 4+4 veliki period – 8+8

109

Tema je cjelovita glazbena misao. Javlja se kao period, rečenica i pjesma.

Dvodjelna pjesma

dvodjelna pjesma – sastavljena je od dva dijela – a i b mala dvodjelna pjesma – sadrži 16 taktova – 8+8 velika dvodjelna pjesma – ima dvostruko veći opseg 16+16 (32 takta) trodjelna pjesma – sastoji se od tri dijela - a, b, a.

Mala dvodjelna pjesma je više u uporabi od velike.

Fuga je obrada određene teme u tehnici imitacije uz druga pravila.

Rondo je instrumentalni oblik, često ima osobine plesa.

Nalazimo ga u glazbi XVIII. i XIX. st., obično je treći stavak sonatnog oblika.

Varijacije su obrade teme u raznim oblicima ritma i tehnike glazbala.

Dora Tudorić: Note i tonovi – glazbeno samoopismenjavanje

Izdavač: privatna naklada / Dora Tudorić, Kućna adresa, e-mail Lektura: Ime Prezime Ilustracije: Ime Prezime Recenzent: Ime Prezime Oblikovanje: Gordan Karabogdan Naklada: 5.000 Tisak: Kratis

ISBN: XXX-XXXXX-X-X

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem XXXXXX

Zagreb, ožujak 2009.