Osnove Osnove makroekonomijemakroekonomije

Prof. dr. sc. Boris SisekProf. dr. sc. Boris Sisek

Važnost makroekonomske Važnost makroekonomske raspraverasprave

Makroekonomski pokazatelji bitni su za Makroekonomski pokazatelji bitni su za obilježja uspješnosti neke zemlje.obilježja uspješnosti neke zemlje.

Država može putem ekonomske politike Država može putem ekonomske politike utjecati na ekonomske učinke.utjecati na ekonomske učinke.

Argumenti u vezi makroekonomije su Argumenti u vezi makroekonomije su sastavni dio programa političkih stranaka.sastavni dio programa političkih stranaka.

Važnost za poduzetnikeVažnost za poduzetnike

Stvaranje povoljnog makroekonomskog Stvaranje povoljnog makroekonomskog okruženja je važan uvjet za uspješno okruženja je važan uvjet za uspješno poduzetništvo.poduzetništvo.

Edukativna svrha tj. usvajanje osnovnih Edukativna svrha tj. usvajanje osnovnih ekonomskih pojmova bitnih za ekonomskih pojmova bitnih za razumijevanje ekonomskih procesa.razumijevanje ekonomskih procesa.

Osnovne makroekonomske teme i Osnovne makroekonomske teme i središnja makroekonomska pitanja središnja makroekonomska pitanja

koja treba rješavatikoja treba rješavati TEME:TEME:

Kratkoročna ekonomska kolebanja (poslovni ciklusi)Kratkoročna ekonomska kolebanja (poslovni ciklusi) Dugoročni trendovi (gospodarski rast)Dugoročni trendovi (gospodarski rast)

PITANJA:PITANJA: Zašto u pojedinim periodima padaju proizvodnja i Zašto u pojedinim periodima padaju proizvodnja i

zaposlenost i kako smanjiti nezaposlenost?zaposlenost i kako smanjiti nezaposlenost? Zašto nastaje inflacija?Zašto nastaje inflacija? Kako država može povećati stopu gospodarskog Kako država može povećati stopu gospodarskog

rasta?rasta?

MAKROEKONOMIJAMAKROEKONOMIJApregledpregled

MAKROEKONOMIJAMAKROEKONOMIJA – znanost koja proučava – znanost koja proučava ponašanje gospodarstva kao cjeline.ponašanje gospodarstva kao cjeline.

Opći ciljevi makroekonomske politike su:Opći ciljevi makroekonomske politike su:

a) visoka i rastuća razina proizvodnje,a) visoka i rastuća razina proizvodnje,

b) visoka zaposlenost, niska nezaposlenost,b) visoka zaposlenost, niska nezaposlenost,

c) cjenovna stabilnost s cijenama i najamninama c) cjenovna stabilnost s cijenama i najamninama koje određuju ponuda i potražnja na slobodnim koje određuju ponuda i potražnja na slobodnim tržištima. tržištima.

OSNOVNI POJMOVI (PREGLED) OSNOVNI POJMOVI (PREGLED) MAKROEKONOMIJEMAKROEKONOMIJE

BDP (GDP)BDP (GDP) – bruto društveni proizvod (gross domestic product) – bruto društveni proizvod (gross domestic product) predstavlja mjeru tržišne vrijednosti svih finalnih dobara i usluga predstavlja mjeru tržišne vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom jedne godine.proizvedenih u nekoj zemlji tijekom jedne godine.

Nominalni BDPNominalni BDP se izražava u tekućim tržišnim cijenama. se izražava u tekućim tržišnim cijenama.

Realni BDPRealni BDP se izražava u stalnim cijenama. se izražava u stalnim cijenama.

- BDP deflator- BDP deflator služi za pretvaranje nominalnog BDP-a u realni. služi za pretvaranje nominalnog BDP-a u realni.

Potencijalni BDPPotencijalni BDP – predstavlja – predstavlja maksimalnumaksimalnu održivuodrživu razinu razinu proizvodnje koju neko gospodarstvo može proizvesti, bez porasta proizvodnje koju neko gospodarstvo može proizvesti, bez porasta inflacijskih pritisaka. Mjeri se pri razini nezaposlenosti koja se inflacijskih pritisaka. Mjeri se pri razini nezaposlenosti koja se naziva stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju (NAIRU – naziva stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju (NAIRU – non-accelerating inflation rate of unemployment). non-accelerating inflation rate of unemployment). Potencijalna Potencijalna proizvodnja nije maksimalna proizvodnja!proizvodnja nije maksimalna proizvodnja!

Osnovni pojmovi MakroekonomijeOsnovni pojmovi Makroekonomije STOPA NEZAPOSLENOSTISTOPA NEZAPOSLENOSTI jednaka je omjeru broja nezaposlenih i jednaka je omjeru broja nezaposlenih i veličine radne snage.veličine radne snage.

INDEKS CIJENAINDEKS CIJENA – mjera prosječne razine cijena. – mjera prosječne razine cijena.

INFLACIJAINFLACIJA – porast opće razine cijena. – porast opće razine cijena.

CPICPI (consumer price index) odnosno indeks potrošačkih cijena, (consumer price index) odnosno indeks potrošačkih cijena, pokazatelj je opće razine cijena. Njime se mjeri trošak fiksne košare pokazatelj je opće razine cijena. Njime se mjeri trošak fiksne košare dobara koju kupuje tipični potrošač.dobara koju kupuje tipični potrošač.

PPIPPI (producer price index) mjeri razinu cijena u veleprodajnoj ili (producer price index) mjeri razinu cijena u veleprodajnoj ili proizvodnoj fazi.proizvodnoj fazi.

STOPA INFLACIJESTOPA INFLACIJE – stopa promjene opće razine cijena. – stopa promjene opće razine cijena.Stopa inflacije = (CPI1 – CPI0)/CPI0Stopa inflacije = (CPI1 – CPI0)/CPI0

Osnovni pojmovi MakroekonomijeOsnovni pojmovi Makroekonomije

INSTRUMENTI (ALATI) MAKROEKONOMSKE INSTRUMENTI (ALATI) MAKROEKONOMSKE POLITIKE:POLITIKE:

a) a) Fiskalna politikaFiskalna politika – porezna politika i politika – porezna politika i politika javnih rashoda.javnih rashoda.

b) b) Monetarna politika Monetarna politika – politika kontrole – politika kontrole novčane ponude i financijskih uvjeta od strane novčane ponude i financijskih uvjeta od strane središnje banke.središnje banke.

c) c) Politika dohodaka Politika dohodaka – politika kontrole – politika kontrole najamnina i transfera.najamnina i transfera.

Osnovni pojmovi MakroekonomijeOsnovni pojmovi Makroekonomije

AGREGATNA POTRAŽNJA (AD) – ukupna količina koju su različiti sektori spremni potrošiti u danom vremenskom razdoblju. Predstavlja zbroj potrošnje potrošača, poduzeća i vlada. Ovisi o razini cijena, o monetarnoj i fiskalnoj politici itd.

AGREGATNA PONUDA (AS) – ukupna količina roba i usluga koje su poduzeća u nekoj državi spremna proizvesti i prodati u danom vremenskom razdoblju. Ovisi o razini cijena, proizvodnom kapacitetu gospodarstva i razini troškova.

Krivulje agregatne ponude i potražnjeKrivulje agregatne ponude i potražnjeVodoravna os – cjelokupna proizvodnja, odnosno realni BDP gospodarstva.Okomita os – opća razina cijena, najčešće mjerena indeksom potrošačkih cijena.AD – količina ukupne potrošnje (potrošača, poduzeća, države) pri različitim razinama cijena (- nagiba).AS – količina koju su poduzeća spremna proizvesti i prodati pri različitim razinama cijena (+ nagiba).Točka E – točka makroekonomske ravnoteže. Postignuta pri općoj razini cijena, predstavlja kombinaciju cijene i količine koju su proizvođači spremni proizvesti, a potrošači dobrovoljno spremni kupiti.

MJERENJE GOSPODARSKE MJERENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI

BDPBDP pokazuje vrijednost finalnih dobara i pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom dane godine izražene u novčanim dane godine izražene u novčanim jedinicama. Može se, potpuno jednako, jedinicama. Može se, potpuno jednako, izraziti kao: izraziti kao: a) tok proizvodnje, a) tok proizvodnje, b) suma zarada, odnosno troškova.b) suma zarada, odnosno troškova.

a) BDP = C+I+G+Xa) BDP = C+I+G+Xb) BDP = w+i+R+Pf+Dp+Tb) BDP = w+i+R+Pf+Dp+T

Mjerenje gospodarske aktivnostia) Mjerenje BDP-a proizvodnim pristupom: BDP = C + I + G + X

C – potrošnjaI – bruto ulaganja (nisu umanjena za amortizaciju!)G – državni izdaci za robe i usluge (uključuje izdatke države za robe i usluge, ali ne i transferna plaćanja!)X – neto izvoz (izvoz-uvoz)

b) Mjerenje BDP-a troškovnim pristupom: BDP = w+i+R+Pf+Dp+T

w – nadnice, plaće i dodacii – kamateR – rentaPf – profiti korporacijaDp – amortizacijaT – porezi

Problem dvostrukog obračunavanja

Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje, u BDP uključujemo samo finalna dobra, a isključimo posredna kojima se služimo u proizvodnji finalnih dobara!

Dodana vrijednost – razlika između prodaje koje je poduzeće ostvarilo i kupnje sirovina i usluga od ostalih poduzeća.

Izvođenje pojedinih Izvođenje pojedinih makroekonomskih agregatamakroekonomskih agregata

Bruto domaći proizvod (BDP)Bruto domaći proizvod (BDP)

- Amortizacija- Amortizacija

= Neto domaći proizvod (NDP)= Neto domaći proizvod (NDP)

- Neizravni porezi- Neizravni porezi

= Nacionalni dohodak (ND)= Nacionalni dohodak (ND)

- Neto štednja poduzeća- Neto štednja poduzeća

= Osobni dohodak građana (ODG)= Osobni dohodak građana (ODG)

- Izravni porezi- Izravni porezi

+ Transferna plaćanja+ Transferna plaćanja

= Raspoloživi dohodak (RD)= Raspoloživi dohodak (RD)

Računi nacionalnog proizvoda i Računi nacionalnog proizvoda i dohotkadohotka

Neto domaći proizvod (NDP)Neto domaći proizvod (NDP) dobiva se tako da dobiva se tako da se od BDP-a odbije amortizacija.se od BDP-a odbije amortizacija.

NDP = BDP – DpNDP = BDP – DpZašto BDP, a ne NDP? –Jer je amortizaciju teško procijeniti.Zašto BDP, a ne NDP? –Jer je amortizaciju teško procijeniti.

Bruto nacionalni proizvod (BNP)Bruto nacionalni proizvod (BNP) predstavlja predstavlja ukupnu proizvodnju proizvedenu radom i kapitalom ukupnu proizvodnju proizvedenu radom i kapitalom koje posjeduju građani određene države.koje posjeduju građani određene države.

Računi nacionalnog proizvoda i dohotkaRačuni nacionalnog proizvoda i dohotka

Nacionalni dohodak (NI)Nacionalni dohodak (NI) je suma faktorskih dohodaka koje je suma faktorskih dohodaka koje primaju vlasnici radne snage, kapitala i zemlje. Dobiva se primaju vlasnici radne snage, kapitala i zemlje. Dobiva se oduzimanjem amortizacije i poreza od BDP-a.oduzimanjem amortizacije i poreza od BDP-a.

NI = w+i+R+PfNI = w+i+R+PfNI = BDP-(Dp+T)NI = BDP-(Dp+T)

Raspoloživi dohodak (DI)Raspoloživi dohodak (DI) je nacionalni dohodak umanjen za je nacionalni dohodak umanjen za poreze i neto štednju poduzeća, a uvećan za transferna poreze i neto štednju poduzeća, a uvećan za transferna plaćanja. Raspoloživi dohodak dijeli se na osobnu potrošnju i plaćanja. Raspoloživi dohodak dijeli se na osobnu potrošnju i osobnu štednju.osobnu štednju.

* Svi spomenuti računi u svojim izračunima izostavljaju netržišne aktivnosti * Svi spomenuti računi u svojim izračunima izostavljaju netržišne aktivnosti poput primjerice sive ekonomije ili aktivnosti podzemlja. U izračunima su poput primjerice sive ekonomije ili aktivnosti podzemlja. U izračunima su izostavljene i štete onečišćenja okoliša.izostavljene i štete onečišćenja okoliša.

Neto ekonomsko blagostanjeNeto ekonomsko blagostanje

NEW – net economic welfareNEW – net economic welfare Prilagođena mjera ukupnog nacionalnog Prilagođena mjera ukupnog nacionalnog

proizvodaproizvoda NEW = BDP-Dp+dokolica+siva ekonomija-NEW = BDP-Dp+dokolica+siva ekonomija-

zagađenje okoliša zagađenje okoliša

POTROŠNJA I ULAGANJAPOTROŠNJA I ULAGANJA

PotrošnjaPotrošnja je onaj dio BDP-a koji je je onaj dio BDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih potreba. namijenjen zadovoljenju osobnih potreba. Može se raščlaniti u tri kategorije: potrošnju Može se raščlaniti u tri kategorije: potrošnju trajnih dobara, potrošnju potrošnih dobara i trajnih dobara, potrošnju potrošnih dobara i potrošnju usluga.potrošnju usluga.

ŠtednjaŠtednja predstavlja neutrošeni dio predstavlja neutrošeni dio raspoloživog dohotka, a izračunava se tako raspoloživog dohotka, a izračunava se tako da se raspoloživi dohodak umanji za visinu da se raspoloživi dohodak umanji za visinu potrošnje.potrošnje.

Potrošnja i ulaganjaPotrošnja i ulaganja

Točka pokrića Točka pokrića je točka pri kojoj je potrošnja jednaka je točka pri kojoj je potrošnja jednaka raspoloživom dohotku. Pritom se ne štedi ni ne raspoloživom dohotku. Pritom se ne štedi ni ne zadužuje.zadužuje.

Granična sklonost potrošnji (MPC – marginal Granična sklonost potrošnji (MPC – marginal propensity to consume) propensity to consume) dodatni je iznos koji se dodatni je iznos koji se potroši na dodatnu jedinicu dohotka. Nagib funkcije potroši na dodatnu jedinicu dohotka. Nagib funkcije potrošnje.potrošnje.

Granična sklonost štednji (MPS – marginal Granična sklonost štednji (MPS – marginal propensity to save) propensity to save) dodatni je iznos koji se uštedi sa dodatni je iznos koji se uštedi sa dodatnom jedinicom dohotka. Nagib funkcije štednje.dodatnom jedinicom dohotka. Nagib funkcije štednje.

Vrijedi: MPC + MPS = 1Vrijedi: MPC + MPS = 1

Funkcija potrošnje FUNKCIJA POTROŠNJE – prikazuje odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka. Linija 45° → C=DI B – točka pokrića Kad je funkcija potrošnje ispod linije 45° dolazi do plusa i štednje, a kad je funkcija potrošnje iznad linije 45° dolazi do minusa. Neto štednja (EE’’) – okomita udaljenost između linije 45° i funkcije potrošnje

Odrednice potrošnje

Tekući raspoloživi dohodak – potrošnja slijedi tekući raspoloživi dohodak.

Trajni dohodak i model potrošnje životnog ciklusa – potrošači reagiraju na promjene trajnog dohotka. Hipoteza životnog ciklusa podrazumijeva ujednačenu potrošnju tijekom životnog vijeka, što se ostvaruje pojačanom štednjom za vrijeme radnog vijeka i potrošnjom u starosti.

Bogatstvo i ostali utjecaji – veće bogatstvo vodi većoj potrošnji.

Funkcija štednje

FUNKCIJA ŠTEDNJE – prikazuje odnos između razine štednje i raspoloživog dohotka. Proizlazi izravno iz funkcije potrošnje, odnosno udaljenosti između linije 45° i funkcije potrošnje. Negativna štednja – lijevo od B Pozitivna štednja – desno od B

Ulaganja (investicije)Ulaganja (investicije)

Ulaganja ovise o:Ulaganja ovise o: Prihodima koje će donijetiPrihodima koje će donijeti Troškovima koje prouzrokujuTroškovima koje prouzrokuju OčekivanjimaOčekivanjima

Prema Prema krivulji potražnje za ulaganjima krivulji potražnje za ulaganjima investicije su investicije su funkcija isključivo realne kamatne stope i u odnosu na nju funkcija isključivo realne kamatne stope i u odnosu na nju se nalaze u inverznom odnosu, stoga je i krivulja potražnje se nalaze u inverznom odnosu, stoga je i krivulja potražnje za investicijama negativnog nagiba.za investicijama negativnog nagiba.

DRŽAVNO OPOREZIVANJE I DRŽAVNO OPOREZIVANJE I RASHODIRASHODI

Država najveći dio prihoda prikuplja Država najveći dio prihoda prikuplja oporezivanjem. Na taj način smanjuje se dohodak oporezivanjem. Na taj način smanjuje se dohodak građana odnosno dobit poduzeća. Porezi mogu građana odnosno dobit poduzeća. Porezi mogu imati i stimulativni/destimulativni učinak. imati i stimulativni/destimulativni učinak. Istovremeno, država ima rashode, između ostalih Istovremeno, država ima rashode, između ostalih u vidu javnih dobara (ceste, obrazovanje, obrana), u vidu javnih dobara (ceste, obrazovanje, obrana), te vrši transferna plaćanja koja pojedincima te vrši transferna plaćanja koja pojedincima osiguravaju određena sredstva. Također, nadležna osiguravaju određena sredstva. Također, nadležna je za uspostavu državno-pravnog sustava, koji je za uspostavu državno-pravnog sustava, koji obuhvaća brojne propise te njihovu kontrolu.obuhvaća brojne propise te njihovu kontrolu.

Teorija javnog izboraTeorija javnog izbora

TEORIJA JAVNOG IZBORA – dio TEORIJA JAVNOG IZBORA – dio ekonomije i političkih znanosti koji proučava ekonomije i političkih znanosti koji proučava način na koji država donosi odluke. Bavi se način na koji država donosi odluke. Bavi se analizom i komentiranjem vlade i državnih analizom i komentiranjem vlade i državnih akcija.akcija.

- Ne postoji idealni mehanizam donošenja - Ne postoji idealni mehanizam donošenja odluka.odluka.

NAČELA OPOREZIVANJANAČELA OPOREZIVANJANačelo koristi i platne Načelo koristi i platne

sposobnostisposobnosti

NAČELO KORISTI – pojedinci trebaju biti NAČELO KORISTI – pojedinci trebaju biti oporezovani razmjerno koristi koju dobivaju od oporezovani razmjerno koristi koju dobivaju od državnih programa.državnih programa.

NAČELO PLATNE SPOSOBNOSTI – iznos NAČELO PLATNE SPOSOBNOSTI – iznos poreza koji ljudi plaćaju mora biti povezan s poreza koji ljudi plaćaju mora biti povezan s njihovim dohotkom ili bogatstvom. Što je veće njihovim dohotkom ili bogatstvom. Što je veće bogatstvo ili dohodak, viši su, u pravilu, i porezi. bogatstvo ili dohodak, viši su, u pravilu, i porezi.

NAČELA OPOREZIVANJANAČELA OPOREZIVANJANačela pravednostiNačela pravednosti

VODORAVNA PRAVEDNOST – načelo prema VODORAVNA PRAVEDNOST – načelo prema kojem s jednakima treba postupati jednako, kojem s jednakima treba postupati jednako, odnosno oni s jednakim dohotkom trebaju biti odnosno oni s jednakim dohotkom trebaju biti jednako oporezovani.jednako oporezovani.

OKOMITA PRAVEDNOST – odnosi se na porezno OKOMITA PRAVEDNOST – odnosi se na porezno postupanje s ljudima različite visine dohotka. postupanje s ljudima različite visine dohotka. Općenito, smatra se da se s nejednakima treba Općenito, smatra se da se s nejednakima treba postupati nejednako ali pravedno.postupati nejednako ali pravedno.

Progresivni, proporcionalni i Progresivni, proporcionalni i regresivni poreziregresivni porezi

PROGRESIVNI POREZI PROGRESIVNI POREZI – uzimaju veći dio – uzimaju veći dio dohotka s porastom dohotka s porastom dohotka. dohotka.

PROPORCIONALNI PROPORCIONALNI POREZ – uzimaju POREZ – uzimaju konstantni dio dohotka.konstantni dio dohotka.

REGRESIVNI POREZ – REGRESIVNI POREZ – uzima veći dio dohotka uzima veći dio dohotka siromašnijima nego siromašnijima nego bogatijima. bogatijima.

Izravni i neizravni poreziIzravni i neizravni porezi

IZRAVNI POREZI – nametnuti neposredno IZRAVNI POREZI – nametnuti neposredno pojedincima ili poduzećima. pojedincima ili poduzećima.

- npr. porez na dohodak, porez na dobit, - npr. porez na dohodak, porez na dobit, nasljedstvo…nasljedstvo…

NEIZRAVNI POREZI – oni koji se naplaćuju na NEIZRAVNI POREZI – oni koji se naplaćuju na robe ili usluge. Prednost je što ih je lakše i robe ili usluge. Prednost je što ih je lakše i jeftinije prikupiti.jeftinije prikupiti.

- npr. cigarete, gorivo- npr. cigarete, gorivo

Porezne stopePorezne stope

EFEKTIVNA (PROSJEČNA) POREZNA EFEKTIVNA (PROSJEČNA) POREZNA STOPA STOPA – ukupan porez podijeljen – ukupan porez podijeljen ukupnim dohotkom.ukupnim dohotkom.

GRANIČNA POREZNA STOPA GRANIČNA POREZNA STOPA – – dodatan porez koji se plaća na svaku dodatan porez koji se plaća na svaku jedinicu dodatnog dohotka.jedinicu dodatnog dohotka.

FINANCIJSKA TRŽIŠTA I FINANCIJSKA TRŽIŠTA I POSEBNO PITANJE NOVCAPOSEBNO PITANJE NOVCA

FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA:FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA: Obavlja prijenos resursa kroz vrijeme, sektore i regije Obavlja prijenos resursa kroz vrijeme, sektore i regije

(npr. iz područja visoke štednje u područje sa velikim (npr. iz područja visoke štednje u područje sa velikim investicijskim mogućnostima)investicijskim mogućnostima)

Upravlja rizicima (npr. osiguranje)Upravlja rizicima (npr. osiguranje) Skuplja i dijeli novčana sredstvaSkuplja i dijeli novčana sredstva Igra važnu klirinšku ulogu (platežne transakcije)Igra važnu klirinšku ulogu (platežne transakcije) FINANCIJSKA IMOVINA FINANCIJSKA IMOVINA – novac i monetarna – novac i monetarna

potraživanja jedne strane prema drugoj.potraživanja jedne strane prema drugoj. Najvažniji financijski posrednici su komercijalne Najvažniji financijski posrednici su komercijalne

(poslovne) banke.(poslovne) banke.

Sastavnice ponude novcaSastavnice ponude novca

M0M0 ili monetarna baza, odnosno primarni ili monetarna baza, odnosno primarni novac. Sastoji se od papirnatog i kovanog novac. Sastoji se od papirnatog i kovanog novca, te najlikvidnijih rezervi kod centralne novca, te najlikvidnijih rezervi kod centralne banke.banke.

M1M1 predstavlja M0 uvećan za depozite po predstavlja M0 uvećan za depozite po viđenju (a vista) na tekućim računima, tj. viđenju (a vista) na tekućim računima, tj. transakcijski novac.transakcijski novac.

M2M2 predstavlja novac u širem smislu, tj. predstavlja novac u širem smislu, tj. kvazinovac, a sastoji se od M1 i kratkoročne kvazinovac, a sastoji se od M1 i kratkoročne štednje (štedni računi i oročeni depoziti).štednje (štedni računi i oročeni depoziti).

Funkcije novcaFunkcije novca

FUNKCIJE NOVCAFUNKCIJE NOVCA: :

a) služi kao mjerilo vrijednosti svih drugih roba, a) služi kao mjerilo vrijednosti svih drugih roba,

b) kao sredstvo razmjene roba, b) kao sredstvo razmjene roba,

c) kao sredstvo plaćanja svih privatnih i javnih c) kao sredstvo plaćanja svih privatnih i javnih dugova, dugova,

d) kao sredstvo štednje, d) kao sredstvo štednje,

e) kao oblik u kojem se drži i čuva jedan dio ukupne e) kao oblik u kojem se drži i čuva jedan dio ukupne imovine,imovine,

f) kao međunarodno sredstvo plaćanja.f) kao međunarodno sredstvo plaćanja.

Troškovi držanja novca i izvori Troškovi držanja novca i izvori potražnje za novcempotražnje za novcem

TROŠKOVI DRŽANJA NOVCA TROŠKOVI DRŽANJA NOVCA – oportunitetni – oportunitetni trošak držanja novca (gotovina i tekući računi sa trošak držanja novca (gotovina i tekući računi sa slabim prinosom) je izgubljena kamata.slabim prinosom) je izgubljena kamata.

IZVORI POTRAŽNJE ZA NOVCEM:IZVORI POTRAŽNJE ZA NOVCEM: TRANSAKCIJSKA POTRAŽNJA – npr. kad se TRANSAKCIJSKA POTRAŽNJA – npr. kad se primici i izdaci vremenski ne poklapaju.primici i izdaci vremenski ne poklapaju. POTRAŽNJA ZA IMOVINOM – novac se rabi kao POTRAŽNJA ZA IMOVINOM – novac se rabi kao sredstvo čuvanja vrijednosti.sredstvo čuvanja vrijednosti.

Novac i poslovno bankarstvoNovac i poslovno bankarstvo

Poslovne banke Poslovne banke su financijski posrednici su financijski posrednici koji prikupljaju trenutačne viškove novca od koji prikupljaju trenutačne viškove novca od jednih građana i poduzeća i plasiraju ga jednih građana i poduzeća i plasiraju ga drugim građanima ili poduzećima koji imaju drugim građanima ili poduzećima koji imaju manjkove novca. Poslovne banke ostvaruju manjkove novca. Poslovne banke ostvaruju dobit kao razliku između aktivnih i pasivnih dobit kao razliku između aktivnih i pasivnih kamata.kamata.

Novac i poslovno bankarstvoNovac i poslovno bankarstvo

MMonetarni multiplikator onetarni multiplikator je broj koji pokazuje za koliko je broj koji pokazuje za koliko se puta maksimalno može povećati količina se puta maksimalno može povećati količina depozitnog novca u bankarskom sustavu ako se depozitnog novca u bankarskom sustavu ako se primarni novac ili inicijalni depozit poveća za jednu primarni novac ili inicijalni depozit poveća za jednu jedinicu. Taj se postupak naziva jedinicu. Taj se postupak naziva multiplikacijom multiplikacijom bankarskih depozita. bankarskih depozita.

Monetarni multiplikator Monetarni multiplikator jednak je recipročnoj jednak je recipročnoj vrijednosti stope obvezne rezerve. vrijednosti stope obvezne rezerve. → → m.m. = 1/r m.m. = 1/r

Ograničenja za stvaranje depozitaOgraničenja za stvaranje depozita

Odljev u gotovinsku cirkulacijuOdljev u gotovinsku cirkulaciju Kada bi pojedinac držao gotovinu umjesto da Kada bi pojedinac držao gotovinu umjesto da

je položi na tekući račun.je položi na tekući račun. Moguć višak rezerviMoguć višak rezervi

Kada bi banke odlučile zadržati rezerve iznad Kada bi banke odlučile zadržati rezerve iznad obvezne propisane stope.obvezne propisane stope.

Rizik i povrat na ulaganjaRizik i povrat na ulaganja Najsigurnije su kratkoročne i Najsigurnije su kratkoročne i dugoročne državne obveznice, ali dugoročne državne obveznice, ali nose i najmanji prinos. Slijede ih nose i najmanji prinos. Slijede ih dugoročne korporativne dugoročne korporativne obveznice.obveznice. Dionice velikih kompanija, a Dionice velikih kompanija, a pogotovo malih, najrizičnija su pogotovo malih, najrizičnija su ulaganja.ulaganja. Stopa povratka od ulaganja u Stopa povratka od ulaganja u dionice kombinacija je dohotka od dionice kombinacija je dohotka od dividendi i kapitalne dobiti.dividendi i kapitalne dobiti. Jedno od osnovnih pravila Jedno od osnovnih pravila ulaganja u dionice je ulaganja u dionice je diverzifikacija diverzifikacija portfelja.portfelja.

SREDIŠNJE BANKARSTVO I SREDIŠNJE BANKARSTVO I MONETARNA POLITIKAMONETARNA POLITIKA

Centralna banka Centralna banka je glavna monetarna institucija države.je glavna monetarna institucija države.

TRI GLAVNA MEHANIZMA MONETARNE POLITIKE:TRI GLAVNA MEHANIZMA MONETARNE POLITIKE:

1. Operacije na otvorenom tržištu1. Operacije na otvorenom tržištu Kupnja ili prodaja vrijednosnica na otvorenom tržištu.Kupnja ili prodaja vrijednosnica na otvorenom tržištu.

2. Diskontna politika2. Diskontna politika Određivanje kamatne stope, tzv. stope po kojoj komercijalne Određivanje kamatne stope, tzv. stope po kojoj komercijalne

banke i ostale depozitne institucije mogu posuditi rezerve od banke i ostale depozitne institucije mogu posuditi rezerve od središnje banke. Pomoću ove politike banke utječu na središnje banke. Pomoću ove politike banke utječu na količinu novca u optjecaju.količinu novca u optjecaju.

3. Politika obveznih rezervi3. Politika obveznih rezervi Određivanje i mijenjanje zakonske stope obveznih rezervi na Određivanje i mijenjanje zakonske stope obveznih rezervi na

depozite kod banaka i ostalih financijskih institucija.depozite kod banaka i ostalih financijskih institucija.

Centralno bankarstvoCentralno bankarstvo

Glavni zadaci CB su: Glavni zadaci CB su:

a) regulacije novčane mase, a) regulacije novčane mase,

b) reguliranje deviznog tečaja, b) reguliranje deviznog tečaja,

c) reguliranje financijskih obveza države prema c) reguliranje financijskih obveza države prema inozemstvu, inozemstvu,

d) skrb za platnu bilancu i devizne rezerve,d) skrb za platnu bilancu i devizne rezerve,

e) osiguranje uloga na štednju (depozita), e) osiguranje uloga na štednju (depozita),

f) kontrola zakonitosti rada poslovnih banaka i pomoć f) kontrola zakonitosti rada poslovnih banaka i pomoć poslovnim bankama u rješavanju bankarskih kriza.poslovnim bankama u rješavanju bankarskih kriza.