1

OSNOVE INFRASTRUKTURE VODNOG PROMETA

2

PREDNOSTI VODNOG PROMETA: - mogućnost prijevoza velikih količina masovnih

tereta i velikog broja putnika- jeftiniji prijevoz robe za 25 do 30 % od željezničkog i

cestovnog prometa- obzirom na nosivost iskoristivost plovnih sredstava

mnogo veća od željezničkih vagona ili kamiona- mala vučna snaga jer se pri kretanju plovila

pojavljuju relativno mali otpori- mali udjel radne snage, jer potiskivanim i tegljenim

sastavima od nekoliko tisuća tona mase tereta upravlja samo nekoliko članova posade (3 - 5).

3

NEDOSTACI VODNOG PROMETA:

- mala brzina kretanja vozila (4-8 km/h uzvodno i 12 - 15 km/h nizvodno)

- nejednakost rasprostranjenja mreže- veliki utjecaj prirodnih i klimatskih uvjeta na

funkciju plovne mreže- topografske smetnje (nedostupna brdovita

područja)- visoke investicije pri uređenju plovnog puta.

PERSPEKTIVE RIJEČNOG PROMETA

Održivi razvitak- dugoročno vezan za zaštitu okoliša i

racionalno gospodarenje resursima- unutarnja plovidba – prijevoz koji se

smatra najmanje štetnim za okoliš

4

Eksterni troškovi

- povezani s onečišćenjem okoliša, koje prometni sustav generira, sve više postaju odlučujući čimbenik u planiranju razvoja transportne infrastrukture i valorizaciji transporta

5

Riječni promet je konkurentan u najvećemdijelu u prijevozu:rasutih tereta (rude, ugljen, građevinski materijal)nafte i naftnih derivata.Ovi tereti sudjeluju u ukupnom riječnom prometu u Europi s oko 46%.

6

7

Transportni doseg po vrstama prometa po toni uz konstantnu količinu energije

Riječni promet – s istom količinom energije po toni prevezenog tereta može prevaliti najduži put.

Europska mreža unutarnjih vodnih putova

- definirana je Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN)

- Dunavski koridor čine rijeka Dunav s njenim plovnim pritocima među koje spadaju i rijeke Drava i Sava.

8

Klasifikacija vodnog puta

Glavni parametri za određivanje klasevodnih putova su:

duljina plovila (konvoja),širina plovila (konvoja),gaz plovila (konvoja),nosivost plovila (konvoja),slobodna visina ispod mosta.

9

UN/ECE klasifikacija vodnih putova

10

11

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI

- Kontinentalne vodene površine (rijeke, kanali i jezera) na kojima se obavlja plovidba.

- Umjetni plovni putovi oblika kanala.

Položaj Sueskog kanala

12

Izgled Sueskog kanala danas

13

Trasa Panamskog kanala

14

Korintski kanal danas

15

16

Svaka klasa treba zadovoljiti odgovarajuće plovnegabarite:

- širinu (Bmin) (kod niskog plovnog vodostaja)- polumjere lukova (Rmin) u osi trase (kod niskog

plovnog vodostaja)- gabarite prijevodnica- gabarite mostova (kod visokog plovnog vodostaja)- gabarite prelaska zračnih kabela (kod visokog

plovnog vodostaja).

ODNOS KLASE PLOVNOG PUTA I PLOVNOG GABARITA

17

Gabariti plovnog kanala

18

Gabariti plovne rijeke

19

OSNOVNI POJMOVI O PLOVNOM PUTUPlovni gabarit je zamišljeni pravokutnik u poprečnom presjeku plovnog puta po kojem se obavlja plovidba. Njegove su dimenzije plovna dubina i širina.

U vodoravnom smislu je određen plovnim trakama i razmakom između njih.

U vertikalnom smislu definiran je gazom plovila i brzinskim utonućem plovila.

20

Plovna traka dio vodene površine plovnog puta po kojem se stalno obavlja plovidba plovila tj. dio plovnog lica koji plovilo, obzirom na svoju širinu, zanošenje u zavoju, ili vijuganje u pravcu, može u plovidbi doseći.

21

Plovno korito je zamišljeni pravokutnik u poprečnom presjeku plovnog puta kojim se stalno ili povremeno obavlja plovidba.

Smješten je u poprečnom presjeku plovnog puta, a sastoji se od plovnog gabarita na koji su dodani sigurnosni razmaci po širini i dubini između plovnog gabarita i poprečnog presjeka plovnog puta.

22

Dubina plovnog korita je dio dubine poprečnog presjeka plovnog puta po kojoj se stalno ili povremeno obavlja plovidba.Sastoji se od dubine plovnog gabarita sa apsolutnom rezervom koja je na nju dodana (vodeni jastuk između korita plovila i korita plovnog puta) i rezervom zbog nepreciznosti izmjere ili iskopa korita i poprečnog presjeka plovnog puta.

Dubina plovnog gabarita je dio dubine poprečnog presjeka plovnog puta po kojoj se stalno obavlja plovidba tj. dubina koju plovila u svom kretanju mogu doseći.

23

BRODSKA PRIJEVODNICATo je uređaj pomoću kojeg se plovilo spušta ili diže za visinu plovne stepenice.

24

PRINCIP RADA PRIJEVODNICE

25

26

27

28

Prijevodnice na Panamskom kanalu

29

PLOVNI KANALI

Plovni kanali su umjetni plovni putovi.

Odlučujuću ulogu pri gradnji kanala imaju:- prometne potrebe- topografski uvjeti- geološki uvjeti- hidrološki uvjeti- gravitacijski uvjeti.

Plovni tuneli

30

31

Plovni putovi u dvije razine

32

Mostovi na plovnim kanalima- pokretni most s konstrukcijom koja se diže vertikalno

33

34

PODJELA KANALA PREMA ULOZI U MREŽI

- Spojni (kada spajaju dva plovna puta, odnosno dvije plovne mreže);

- Priključni (kada spajaju neka prostrana područja u mrežu);

- Obilazni (kada obilaze neku za plovidbu tešku dionicu);

- Bočni (kada obilaze na postojećem putu neku otežanu dionicu).

35

Vrste plovnih kanala

36

PODJELA KANALA PREMA ŠIRINI

- Jednotračni jednosmjerni

- Jednotračni dvosmjerni (sa ugibalištima)

- Dvotračni (dvosmjerni).

37

PODJELA KANALA PREMA BRZINI VODE U KANALU

- Kanali s mirnom vodom (v = 0,0 - 0,1 m/s)

- Kanali sa sporom vodom (v < 0,5 m/s)

- Kanali s brzom vodom (1,5 > v > 0,5 m/s).

38

LUKE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMALuke su prirodno ili umjetno zaštićene riječne, jezerske ilikanalne površine gdje brodovi:- nalaze zaklon od valova, struja i leda- mogu brzo i sigurno ukrcati i iskrcati teret- ukrcavati i iskrcavati putnici- obavljati opskrba plovila gorivom, vodom i hranom- popravljati plovila.

Luka na kanalu Maina-Dunav (Nürnberg)

39

DISPOZICIJE UNUTARNJIH LUKA I PRISTANIŠTA

Na unutarnjim plovnim putovima, bez obzira na veličinu plovnog puta, razlikuju se slijedeće dispozicije luka i pristaništa:

- luka s molom- bazenska luka- paralelno pristanište- trokutasto pristanište.

40

LUKA S MOLOM

41

BAZENSKA LUKA

42

LUKA NA OTVORENOJ OBALI

43

Pristanište je vodeni i s vodom izravnopovezani kopneni prostor s:

- izgrađenim i neizgrađenim obalama- uređajima- postrojenjima- građevinama namijenjenim za pristajanje,

sidrenje, utovar i istovar roba- građevinama za prihvat i otpremu putnika.

44

PARALELNO PRISTANIŠTE

45

TROKUTASTO PRISTANIŠTE

46

DIJELOVI LUKA I PRISTANIŠTAAkvatorij je vodna površina za potrebe manevra brodova kod pristajanja na vez i vezivanje brodova za potrebe pretovara tereta. Dijelovi akvatorija su: vezovi, kejovi, okretište, prolazni dio.

Teritorij je ravna kopnena površina koja služi za:- pretovar robe s plovila na kopno- za skladištenje robe te za ukrcaj na kopnena transportna sredstva.

47

LUKA I PRISTANIŠTE – osnovni pojmoviPlovne površine u luci su slobodne vodne površine koje služe za manevar plovila prilikom dolaska na vezove.

Kod bazenskih luka širina se određuje na bazi mimoilaženja dvaju plovila, a kod pristaništa mora biti osiguran prolaz jednog plovila.

Brodski vez je vodena površina u lučkom akvatoriju koji treba imati odgovarajuću duljinu, širinu i dubinu kako bi mogao primiti odgovarajuće vrste plovila. Vezovi mogu biti operativni (ako je uz njih nalazi prekrcajna mehanizacija) i vezovi za čekanje.

Duljina luke i pristaništa. Duljina luke, odnosno lučkog bazena ne treba preći duljinu od 1000 m, niti biti manja od tri duljine plovila.U luka s molom duljinom, ona ne treba prijeći duljinu od 6 plovila.

Duljina pristaništa ne treba biti dulja od 5 duljina plovila, odnosno cca 450 m.

48

Širina luke i pristaništa. Radi prekrcaja uz kej treba bitiomogućeno postavljanje dva paralelno vezana plovila uzmogućnost prolaska mimo njih. Isto vrijedi i za pristaništa.

Dubina luke i pristaništa. Dubina ovisi o mogućnostiprolaza natovarenog najvećeg predviđenog plovila naplovnom putu uvećano za dubinsku rezervu barem odjoš 0,5 m.

Visina obale na rijekama ovisi o vodostaju rijeke, a nakanalima treba biti jedan do dva metra iznad normalnerazine vode u kanalu.

49

OBALNA KONSTRUKCIJA (kej)

Kosi kej

50

Vertikalni kej

51

Pontonski kej

52

PODJELA LUKA PREMA NAMJENI

Luke otvorene za javni promet:

- teretne luke- putničke luke.

Luke posebne namjene:

- vojne luke i tijela unutarnjih poslova- industrijske- luke nautičkog turizma, športske i druge.

53

EUROPSKI UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI

Europsku mrežu unutarnjih plovnih putova čine četiriplovidbena sustava:

- Podunavski (Dunav s pritokama)- Sjeverozapadni (Rajna, Laba, Odra, Visla)- Jugozapadni (Rona, Sena, Marna)- Istočni (Volga, Dnjepar, Don).

54

Europski plovni putovi

55

Paneuropska prometna mreža

Hrvatska kao dio europske unutarnje plovne mreže

56

Tok rijeke Dunav

57

58

PLOVNI KANAL Majna - DunavPlovni kanal Majna – Dunav nalazi se na plovnom putuRajna – Majna – Dunav koji povezuje Sjeverno more sCrnim morem i predstavlja međunarodni plovni put duljine 3.500 km.

Kanal Majna – Dunav duljine 171 km otvoren je 1992.godine. Kanal ima 16 prijevodnica (svaka duljine 190 m i širine 12 m). Najviše visine prijevodnica su 24 m.

59

Situacijski plan kanala Majna – Dunav

60

Uzdužni profil kanala Majna – Dunav

61

62

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI REPUBLIKE HRVATSKE

Mrežu plovnih putova na unutarnjim vodama čine:- tok rijeke Dunava, Save, Drave i Kupe

Hrvatski vodni putovi

63

Razdvojenost sustava vodnih putova u Hrvatskoj

64

U praksi egzistiraju dva odvojena podsustava sa svojim specifičnim obilježjima pa se može govoriti o dva bazena:

bazen koji obuhvaća vodni put Dunava i Drave povezanih na europsku mrežu vodnih putova,bazen koji obuhvaća vodni put Save, Kupe iUne, nepovezan s europskom mrežom vodnih putova preko RH.

65

Višenamjenski kanal Dunav - Sava

- planirani kanal je namijenjen za plovidbu, navodnjavanje i odvodnju

- povezuje VII. (dunavski) i X. paneuropski prometni koridor

- njegovom gradnjom povezuju se unutarnji hrvatski plovni putovi, povezuju hrvatske jadranske luke s Dunavom, kanalom Rajna - Majna - Dunav.

66

67

68

69

70

HVALA NA POZORNOSTI