osnove ekonomije (uvod) - pomocni materijal za pripremu ispita

OSNOVE EKONOMIJE WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

MATERIJAL ZA PRIPREMU ISPITA IZ UVODA U EKONOMIJU 1. POGLAVLJE: Ekonomija je nauka koja se bavi proavanjem ljudskih aktivnosti usmjerenih

na koritenje ogranienih resursa za zadovoljavanje potencijalno neogranienih elja, uz drutvena ogranienja.

Osnovna pitanja kojima se ekonomija bavi:

1. ta i u kom obimu proizvoditi? 2. Kako proizvoditi pojedine robe? 3. Za koga proizvoditi? 4. Ko i na koji nain donosi ekonomske odluke?

Ekonomija se generalno moe podijeliti na:

1. Ekonomsku teoriju i ekonomsku politiku 2. Pozitivnu i normativnu ekonomiju 3. Mikroekonomiju i makroekonomiju

Ekonomska teorija prouava zakonitosti i principe (npr. prouava kakve e

posljedice na tritu izazvati uvoenje poreza).

Ekonomska politika prouava konkretne aktivnosti u drutvenim uslovima (najvanije ekonomske politike su fiskalna i monetarna politika). Osnovni ciljevi ekonomske politike su: stabilnost cijena, puna zaposlenost i ekonomski rast.

Pozitivna ekonomija prouava uzrono-posljedine veze bez davanja

vrijednosnog suda primjer izjave koja pripada pozitivnoj ekonomiji Ako doe do

smanjenja cijene proizvoda X, koliina tranje za tim proizvodom e porasti

Normativna ekonomija prouava uzrono-posljedine veze uz davanje

vrijednosnog suda primjer izjave koja pripada normativnoj ekonomiji: Ako doe do

smanjenja cijene proizvoda X, koliina tranje za tim proizvodom e porasti to je dobro jer e to izazvati poveanje ukupnog prihoda

Mikroekonomija proava ekonomsko ponaanje preduzea i domainstava

(npr. bavi se odreivanjem optimalnog nivoa proizvodnje)

Makroekonomija prouava kretanje ekonomskih varijabli na nivou drave (npr. Inflacija, nezaposlenost i sl)

Osnovne funkcije trita su: 1. Prenos informacija 2. Razvijanje inicijative (motivacija) 3. Distribucija dohotka


WWW.STUDOMAT.BA 2

Elementi definicije: 1. Ponaanje ljudi 2. Aranmani 3. Trine strukture 4. Geografski prostor 5. Proces razmjene

Osnovne trine strukture su:

1. Monopol (jedan proizvoa vie kupaca) - Elektroprivreda.

2. Monopson (jedan kupac vie proizvoaa) Mljekara

3. Oligopol (mali broj proizvoaa sa identinim ili slinim proizvodom)

Pekare u malom gradu

4. Kartel (karakteristike i monopola i oligopola) OPEC

5. Savrena konkurencija (teorijska trina struktura)

Ekonomski model je apstrakcija na kojoj se zasniva ekonomska teorija.

Tri osnovne komponente ekonomskog modela su: a) Varijable: zavisne i nezavisne b) Parametri c) Pretpostavke ponaanja

2. POGLAVLJE: Osnovni ekonomski koncepti su:

1) Efikasnost 2) Oportunitetni trokovi 3) Marginalna analiza 4) Preduzetnitvo 5) Transakcioni trokovi

Efikasnost u optem smislu podrazumjeva ekonomsku aktivnost na realizaciji unaprijed odreenog cilja, uz minimum trokova napora i gubitaka. Proizvodnja je efikasna ako i samo ako uz date resurse i tehnologiju nije mogue poveati proizvodnju jedne robe bez smanjenja jedne druge robe. Granice ekonomske aktivnosti privrednih drutava i drave moemo prikazati uz pomo krive proizvodnih mogunosti (KPM) koja je odreena raspoloivim sredstvima i tehnologijom. KPM je kriva linija zbog nehomogenosti resursa. Makroekonomska efikasnost postoji ako i samo ako, uz date resurse i tehnologiju nije mogue poveati blagostanje jednog pojedinca bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe. Granice ekonomske aktivnosti pojedinaca/domainstava odreene su budetom i vremenom.


WWW.STUDOMAT.BA 3

Kriva proizvodnih mogunosti pomae nam da shvatimo ta je

mogua i nemogua proizvodnja.

efikasna i neefikasna proizvodnja. Zamislimo da se bavimo proizvodnjom samo dva proizvoda: stolice i stolovi.

Grafikon br 1. pokazuje nau KPP. Ako ne proizvodimo stolice moemo proizvesti 4,2 hiljade stolova a ako proizvodimo 4,8 hiljada stolica neemo proizvoditi stolove.

Grafikon br. 1

Kombinacija proizvodnje koja se nalazi ispod ili na KPM je mogua dok je

kombinacija proizvodnje naa dva proizvoda koja se nalazi iznad KPM nemogua. Grafikon 2 Mogua i nemogua proizvodnja

Kombinacija proizvodnje koja se nalazi na KPM predstavlja efikasnu proizvodnju

dok svaka taka ispod krive proizvodnih mogunosti predstvalja neefikasnu proizvodnju.

Grafikon 3 Efikasna i neefikasna proizvodnja


WWW.STUDOMAT.BA 4

Do pomjeranja krive proizvodnih mogunosti dolazi ili usljed poboljanja

tehnologije ili usljed poveanja resursa Oportunitetni troak predstavlja troak jedne aktivnosti mjeren izgubljenom

vrijednou najbolje alternativne aktivnosti koju smo, koritenjem istih resursa, mogli a nismo obavili.

Svaka aktivnost koju obavljamo predstavlja oportunitetni troak - kada itate ovaj tekst Va oportunitetni troak je proputena mogunost da vrijeme provedete odmarajui se, kada potroite 50 KM na kupovinu garderobe oportunitetni troak je proputena mogunost da kupite neto drugo...

Primjer:

Pretpostavimo da smo 15.000 KM uloili u proizvodnju gljiva i kroz 3 godine povratili uloeni iznos i zaradili 8.000. Koliko iznosi oportunitetni troak proizvodnje gljiva ako se zna da smo ulaganjem u proizvodnju malina mogli povratiti uloena sredstva i zaraditi dodatnih 12.000?

Rjeenje:

Oportunitetni troak = zarada od malina zarada od gljiva = 12.000 8.000 = 4.000 KM

Marginalna analiza temelji se na analizi marginalnih trokova i marginalnih koristi.

U ekonomskom smislu primjena marginalne analize znai donoenje odluka o poveanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti, na osnovu uporeivanja potrebnih dodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe dodatnih resursa.

Marginalni troak predstavlja troak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda.

Marginalna korisnost predstavlja korisnost koju potroa ostvari upotrebom jednog dodatnog proizvoda.


WWW.STUDOMAT.BA 5

Sve ekonomske odluke imaju tri zajednika elementa:

Ekonomski cilj (maksimiziranje ili minimiziranje) Alternativne aktivnosti (proizvod, tehnologija izbor) Ogranienje (dohodak, tehnologija)

Preduzetnitvo predstavlja donoenje ekonomskih odluka koje ukljuuju istraivanje i iznalaenje dodatnih naina ili inoviranje ve poznatih naina ostvarivanja ekonomskih ciljeva, otkrivanje novih mogunosti, prevazilaenje ogranienja ili eksperimentisanje novih ciljeva.

Svaka ekonomska odluka sadri elemente preduzetnitva.

Profit predstavlja nagradu za preuzimanje rizika, poslovne arbitrae i inovacijske aktivnosti koje preduzetnik poduzima


WWW.STUDOMAT.BA 6

Transakcioni trokovi predstavljaju razliite uslove koji onemoguavaju da trite svoju funkciju obavlja perfektno. Oni ometaju izvrenje obostrano korisnih transakcija. (Trite)

Transakcioni trokovi:

Trokovi sticanja informacija (sistem cijena) Trokovi pregovaranja i ugovaranja (skrivene informacije produavaju trajanje

pregovora) Trokovi oporezivanja i regulatorne uloge drave (oporezivanje kapitalnih

dobitaka) Trokovi koji proizilaze iz strukture vlasnitva na tritu

3. POGLAVLJE:


WWW.STUDOMAT.BA 7

Uslovi uslijed kojih dolazi do promjene tranje su: Promjena dohotka Promjena cijene supstituta Promjena cijene komplementarne robe Promjena oekivanja potroaa Promjena ukusa ili preferencija Promjena strukture stanovnitva Poboljanje informisanosti potroaa Mogunost kupovine robe na kredit

Promjena dohotka

Uslijed poveanja dohotka poveava se tranja normalne (npr. nove cipele) a smanjuje tranja inferiorne robe (npr. usluga obuara).


WWW.STUDOMAT.BA 8

Promjena cijene supstituta Supstituti su robe koje na isti ili slian nain zadovoljavaju istu potrebu (npr.

Kafa u ljetnim batama ispred Ekonomskog fakulteta koje e mo oznaiti kao Bata A i Bata B.)

Ako se povea cijena kafe u Bati A a cijena kafe u bati B ostane ista u bati A dolazi do smanjenja koliine tranje a u bati B dolazi do poveanja tranje

Promjena cijene komplementarne robe

Komplementarne su one robe koje se uvijek upotrebljavaju zajedno po nekom potroakom obrascu (npr. mobiteli i futrola za mobitel). Ako poraste cijena jednog komplementa (mobitela) smanjuje se koliina tranje te robe

a smanjuje se tranja futrola za mobitel Promjena oekivanja potroaa

Ako potroai oekuju poveanje cijene dolazi do poveanja tranje robe (zato to je cijena jo uvijek ista) a kada doe do stvarnog poveanja cijena smanjuje se koliina tranje.

Zakon ponude: koliina roba ili usluga, koju ponuai ele i mogu ponuditi tritu, uz druge nepromjenjene uslove, poveava se poveanjem a smanjuje sa smanjem cijena.

Primjer: Na grafikonu je dat primjer proizvodnje audio kaseta. Po cijeni od 2$ po komadu koliina ponude je 4 miliona komada a po cijeni od 4$ ponuda iznosi 8 miliona komada.

Kriva S predstavlja funkciju ponude

Promjena ponude nastaje uslijed promjene ostalih faktora (uz istu cijenu posmatrane robe) i grafiki se predstavlja pomjeranjem funkcije ponude u lijevu ili desnu stranu.

Promjena koliine ponude nastaje uslijed promjene cijene posmatrane robe i grafiki se predstavlja

kretanjem du funkcije ponude.


WWW.STUDOMAT.BA 9

Faktori uslijed kojih dolazi do promjene ponude su: Promjene u tehnologiji Promjene cijene inputa Promjene cijene druge robe Promjene oekivanja

Promjene u tehnologiji:

Poboljanje tehnologije, preko smanjenja trokova, uvijek izaziva poveanje ponude i pomjeranje krive ponude u desnu stranu.

Promjene cijene inputa:

Poveanje cijene inputa izaziva smanjenje ponude i pomjeranje krive ponude u lijevu stranu. Smanjenje cijena inputa ima suprotan efekat

ODNOS TRANJE I PONUDE

Ravnotea na tritu postoji u taci u kojoj se presjecaju kriva tranje i kriva ponude.

Ako je tranja vea od ponude dolazi do nestaice to dovodi do poveanja cijena. Vee cijene znae veu koliinu ponude to u konanici dovodi do ravnotee.

Viak na tritu postoji kada je ponuda vea od tranje tada dolazi do pada cijena i rasta traene koliine to rezultira uspostavljanjem ravnotee


WWW.STUDOMAT.BA 10

4. POGLAVLJE: Ova lekcija bavi se pitanjima koja nam detaljno objanjavaju zbog ega i kako kupci formiraju tranju za odreenom robom. Postoje etiri naina da se ovo objasni:

1. Odnos marginalnih koristi i cijena 2. Efekat supstitucije i efekat dohotka 3. Funkcije indiferencije i budetsko ogranienje 4. Suficit potroaa

1. ODNOS MARGINALNIH KORISTI I CIJENA

Marginalna korisnost robe/usluge predstavlja iznos dodatne korisnosti koju potroa ostvari sticanjem dodatne jedinice robe.

Princip opadajue marginalne korisnosti. Jedinica mjere koris. Potroa se nalazi u ravnotei kada je ispunjena slijedea jednakost:

MKa/Ca=MKb/Cb=MKc/Cc=MKd/Cd=....=MKx/Cx

U uslovima ravnotee potroa ne mjenja obrazac potronje. Meutim, ako je npr. MKa/Ca >MKb/Cb potroa e formirati tranju i kupovati

proizvod a sve dok se odnosi MKa/Ca i MKb/Cb ponovo ne izjednae.

Dakle, odnos marginalnih korisnosti i cijena pomae nam da objasnimo kako potroa formira tranju za odreenom robom.

Pretpostavka je da potroa kupuje vie razliitih roba. Potroa e traiti vie jedne robe ako mu ona prua veu marginalnu

korisnost po cijeni u odnosu na druge robe. Time e Kada kupi tu robu, u skladu sa zakonom o opadajuoj marginalnoj korisnosti,

opada njena marginalna korisnost i potroa dolazi u ravnoteu. 2. EFEKAT SUPSTITUCIJE I EFEKAT DOHOTKA

Osnovno polazite u objanjavanju zakona tranje preko efekta supstitucije i efekta dohotka jeste da dolazi do promjene cijene jedne robe dok cijena druge ostaje ista.

Efekat supstitucije djeluje na promjenu strukture potronje. Supstituie se skuplja jeftinijom robom.

Efekat dohotka djeluj na poveanje potronje (a time i tranje) robe uslijed poveanja realnog dohotka. Pri tome smanjenje realnog dohotka nastaje uslijed smanjenja cijene jedne robe.


WWW.STUDOMAT.BA 11

3. FUNKCIJA INDIFERENCIJE I BUDETSKO OGRANIENJE


WWW.STUDOMAT.BA 12

Potroa bira onu kombinaciju dvije robe koje mu daje najveu korisnost a koja moe, uz dati budet, priutiti.

Ta kombinacija nalazi se u taci u kojoj je funkcija budetskog ogranienja tangenta na funkciju indiferencije.

Kada se mjenja cijena jedne robe dolazi do pomjeranja funkcije budetskog ogranienja. Nove funkcije budetskog ogranienja tangiraju funkcije indiferencije na mapi funkcija indiferencije.

Kada spojimo sve take u kojima su nove funkcije budetskog ogranienja tangente na funkcije indiferencije dobijamo funkciju tranje.

Time smo uz pomo funkcija budetskog ogranienja i budetskog ogranienja objasnili tranju.

4. SUFICIT POTROAA

Suficit potroaa predstavlja razliku izmeu maksimalne cijene koju je potroa spreman platiti za doadtanu jedinicu robe/usluge i njene trine vrijednosti naziva se suficit potroaa.

MNKa=MKa-Ca Uz pomo suficita potroaa objanjavamo tranju jednog proizvoda. Potroa kupuje proizvod a sve dok ne maksimizira svoj ukupni suficit, tj dok

se ne izjednae cijena koju je spreman platiti i trina cijena posmatranog proizvoda.

5. POGLAVLJE:

PROIZVODNJA, TROKOVI I DOBIT

Eksplicitni trokovi trokovi koje privredno drutvo plaa osobama koje nemaju vlasnike interese u drutvu (trokovi rada, repromaterijala, transporta, osiguranja i sl.)

Implicitni trokovi iznosi koje bismo mogli ostvariti zapoljavanjem izvan

drutva resursa koji pripadaju samom drutvu ili osobama koje imaju vlasnike interese u drutvu (na primjer, drutvo koje koristi zgradu koja je u njegovom vlasnitvu zanemaruje mogunost njenog izdavanja pod zakup).


WWW.STUDOMAT.BA 13

Inputi proizvodnje: Sve faktore (sirovine, repromaterijal, goriva, rad, maine, alati, namjetaj, papir i sl.) koje privredna drutva koriste u proizvodnji roba/usluga oznaavamo kao INPUTE. Svi inputi se mogu podijeliti na fiksne i varijabilne.

Fiksni inputi inputi ije koliine nije jednostavno mijenjati sa promjenom obima proizvodnje (graevinski objekti, oprema ili visokospecijalizirana radna snaga)

Varijabilni inputi inputi ije koliine je mogue brzo i jednostavno mijenjati

(repromaterijal, energija ili broj sati rada)

Raunovodstveni profit = ukupni prihodi eksplicitni (raunovodstveni) trokovi

Ekonomski profit = ukupni prihodi (eksplicitni + implicitni) trokovi

Ekonomski profit = raunovodstveni profit implicitni

trokovi


WWW.STUDOMAT.BA 14

Vremenski okviri poslovnih odluka Za analizu odnosa izmeu odluke privrednog drutva o nivou outputa i njenih trokova pravimo razliku izmeu dva vremenska okvira donoenja poslovnih odluka: kratki i dugi rok.

Kratki rok je vremenski okvir u kojem je mogue mijenjati samo varijabilne inpute. Kratkorone odluke obino nije problem povratiti (uposliti vie ili manje radnika).

Dugi rok je vremenski okvir u kojem je mogue mijenjati sve inpute (fiksne i

varijabilne). Dugorone odluke nije jednostavno povrati (jednom kada se izgrade novi kapaciteti ili nabavi nova oprema, teko ju je poslije preprodati)*.

Ukupan, marginalni i prosjean proizvod

Ukupan proizvod ukupan output proizveden angaovanjem razliitih inputa u proizvodnji.

Marginalni proizvod rada poveanje ukupnog outputa koje nastaje kao

rezultat poveanje angaovane koliine rada za jednu jedinicu, uz uslov da koliine svih drugih inputa ostaju nepromijenjene.

Prosjean proizvod rada ukupan proizvod podijeljen sa koliinom

angaovanog rada. Ukoliko grafiki prikaemo kretanje ukupnog proizvoda moemo vidjeti da on kontinuirano raste. Meutim, treba primijetiti da je ovaj rast mnogo vie izraen kada broj na samom poetku, kada se broj angaovanih radnika poveava sa 0 na 1 ili sa 1 na 2 (kriva je strmija), nego pri samom kraju krive, kada se recimo broj

Kriva ukupnog proizvoda

AB

C

D

EF

G

0

5

10

15

20

0 1 2 3 4 5 6

Rad (radnici po danu)

Ou

tpu

t (d

e

mp

eri p

o d

an

u)

Kriva marginalnog proizvoda

0

1

2

3

4

5

6

7

0 1 2 3 4 5 6


Marg

inaln

i p

roiz

vo

d (

dem

peri

po

do

datn

o r

ad

nik

u)


WWW.STUDOMAT.BA 15

Kriva prosjenog proizvoda

BC D

EF

G

0

1

2

3

4

5

6

7

0 1 2 3 4 5 6


Pro

sje

an

i m

arg

inaln

i p

ro

izvo

d

angaovanih radnika poveava sa 4 na 5 ili sa 5 na 6 (kriva je dosta ravnija). to je kriva ukupnog proizvoda strmija (vei nagib), to je vei marginalni proizvod, kao to se moe vidjeti na narednom grafikonu. Marginalni proizvod najprije raste i dostie svoj maksimum od 6 jedinica kod drugog angaovanog radnika, da bi nakon toga marginalni proizvod poeo da opada. Treba primijetiti da kako marginalni proizvod sve vie i vie opada, kriva ukupnog proizvoda (prethodni grafikon) postaje sve ravnija i ravnija. Rastui i opadajui marginalni prinosi

Rastui marginalni prinosi deavaju se kada marginalni proizvod jednog dodatnog radnika prvazilazi marginalni proizvod ranijeg radnika. Rastui marginalni prinosi su rezultat poveane specijalizacije i podjele rada u proizvodnom procesu*.

Opadajui marginalni prinosi deavaju se kada je marginalni proizvod

jednog dodatnog radnika manji od marginalnog proizvoda ranijeg radnika. Opadajui marginalni prinosi nastaju kao rezultat injenice da sve vie i vie radnika koriste isti kapital i rade u istom prostoru te je sve manje i manje toga produktivnog to ovi dodatni radnici mogu da urade.

Krive ukupnog proizvoda i marginalnog proizvoda su razliite za razliite firme i razliite tipove proizvodnje. Ali, oblici ovih krivih su slini zato to skoro svaki proizvodni proces ima dvije karakteristike: (1) inicijalno se biljee rastui marginalni prinosi (2) da bi svaki proizvodni proces konano dosegao taku nakon koje se biljee opadajui marginalni prinosi. Zakon opadajuih prinosa kae da:

Kako firma koristi vie varijabilnih inputa, uz datu koliinu fiksnih inputa, nakon odreene take marginalni proizvod varijabilnog inputa poinje da opada.

Na grafikon predstavljeno je kretanje krive prosjenog proizvoda i odnos izmeu prosjenog i marginalnog proizvoda. Treba primjetiti da je prosjean proizvod najvei kada je jednak marginalnom proizvodu (presjek krivih u taki D). Takoer, moe se uoiti da je za broj radnika za koji je marginalni proizvod vei od prosjenog proizvoda, prosjean proizvod raste. Odnosno, da za broj radnika za koji je marginalni proizvod manji od prosjenog proizvoda, prosjean proizvod opada


WWW.STUDOMAT.BA 16

Krive ukupnih trokova

20UFT

UVT

UT

0

25

50

75

100

125

150

175

200

0 5 10 15 20

Output (demperi po danu)

Tro

ko

vi (K

M p

o d

an

u)

Trokovi u kratkom periodu

Firmini ukupni trokovi (UT) su trokovi proizvodnih resursa koje ona koristi i oni se dijele na fiksne i varijabilne trokove.

Ukupni fiksni trokovi (UFT) su trokovi firminih fiksnih inputa. Obzirom da

se koliina fiksnih inputa ne mijenja u kratkom roku, ne mijenjaju se ni ukupni fiksni trokovi.

Ukupni varijabilni trokovi (UVT) su trokovi varijabilnih inputa. Obzirom da

firma ukoliko eli poveati nivo outputa u kratkom roku mora promijeniti koliinu varijabilnih inputa, mijenjaju se i ukupni varijabilni trokovi.

Kako bi proizvela vie outputa u kratkom roku, firma mora uposliti vie rada, to znai da mora poveati svoje trokove. Odnos izmeu outputa i trokova opisujemo koristei tri koncepta trokova: ukupni troak, marginalni troak i prosjeni troak. Plava linija koja oznaava ukupne fiksne trokove je horizontalna jer se ovi trokovi ne mijenjaju sa promjenom nivoa outputa. Oni su konstantni na nivou od 25 KM. Roza linija koja oznaava ukupne varijabilne trokove i uta linija koja oznaava ukupne trokove (fiksni plus varijabilni) su rastue zbog toga to ukupni varijabilni trokovi rastu kako raste output. Vertikalna udaljenost izmeu krive ukupnih trokova (UT) i krive ukupnih varijabilni trokova (UVT) predstavlja ukupne fiksne trokove (UFT).

UT = UFT + UVT


WWW.STUDOMAT.BA 17

Kriva marginalnog troka

MT

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

0 5 10 15 20

Output (demperi po danu)

Tro

ko

vi (K

M p

o d

an

u)

Marginalni troak Marginalni troak (MT) predstavlja poveanje ukupnih trokova firme koje

nastaje kao rezultat poveanja njenog outputa za jednu jedinicu.

Marginalni troak raunamo kao poveanje ukupnih trokova podijeljeno sa poveanjem outputa*.

Na primjer, ako se ukupan output povea sa 10 na 15 dempera, ukupni trokovi se poveaju sa 75 na 100 KM. Promjena u outputu je 5 dempera, a promjena u ukupnim trokovima je 25 KM. Marginalni troak jednog od ova tri dempera je (25 KM/5), to je jednako 5 KM.

Marginalni troak opada pri niskim outputima jer su prisutni rastui prinosi kao rezultat podjele rada i specijalizacije. Nakon odreene take marginalni troak poinje rasti zbog djelovanja zakona opadajuih prinosa. Zakon opadajuih prinosa znai da svaki dodatni radnik proizvodi sve manji i manji dodatni output. Tako da bi se dobila dodatna jedinica outputa, potrebno je sve vie radnika. Obzirom da je potrebno vie radnika kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa, trokovi dodatnog outputa marginalni troak mora poeti rasti.

Prosjeni troak

Prosjeni fiksni troak (PFT) ukupan fiksni troak po jedinici outputa.

Prosjeni varijabilni troak (PVT) ukupan varijabilni

troak po jedinici outputa.

Prosjean ukupan troak (PUT) ukupan troak po jedinici outputa.


WWW.STUDOMAT.BA 18

Marginalni troak i prosjeni trokovi

MT

PFT

PVT

PUT

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

0 5 10 15 20

Output (demperi po danu)T

ro

ko

vi (K

M p

o d

an

u)

Odnos marginalnog troka i prosjenih trokova Slika pokazuje da kriva prosjenog fiksnog troka (PFT) kontinuirano opada. Kako se poveava output, isti konstantan iznos fiksnih trokova se dijeli na sve vei output. Kriva prosjenog ukupnog troka (PUT) i kriva prosjenog varijabilnog troka (PVT) su oblika slova U. Vertikalna udaljenost izmeu prosjenog ukupnog troka i prosjenog varijabilnog troka predstavlja prosjene fiksne trokove. Ova udaljenost se smanjuje sa poveanjem outputa zato to je pad fiksnih trokova sa poveanjem outputa sve manji i manji. Kriva marginalnog troka presijeca krivu prosjenog varijabilnog troka u njenom minimumu. Drugim rijeima, kada je marginalni troak manji od prosjenog troka, prosjean troak opada, a kada je marginalni troak vei od prosjenog troka, prosjeni troak raste.

U oblik krive prosjenog ukupnog troka je rezultat uticaja dvije suprotstavljene snage: Dijeljena ukupnih fiksnih trokova na vei output Djelovanja opadajuih prinosa

Inicijalno, kako output raste, i prosjeni fiksni trokovi i prosjeni varijabilni trokovi opadaju, tako da i prosjean ukupan troak opada. Ali kako output dalje raste i ponu djelovati opadajui prinosi, prosjeni varijabilni trokovi poinju rasti. Na kraju varijabilni trokovi rastu mnogo bre nego to opadaju fiksni trokovi, tako da ukupni troak poinje da raste. 6. TRITE FAKTORA PROIZVODNJE

Trite na kojem se prodaju i kupuju prirodni resursi, rad i kapital je trite faktora proizvodnje.

Na ovom tritu prodavci su domainstva a kupci privredna drutva.

Odreivanjem cijena faktora proizvodnje odreuje se dio ukupno proizvedene

vrijednosti koji pripada njihovim vlasnicima, odnosno vri se funkcionalna distribucija dohotka, koja u najveoj mjeri odreuje i personalnu distribuciju dohotka.


WWW.STUDOMAT.BA 19

Marginalni fiziki proizvod faktora predstavlja poveanje proizvodnje po osnovu angaovanja dodatne jedinice tog faktora, uz druge nepromijenjene uslove.

Ako koliinu jednog faktora poveamo, uz druge nepromijenjene uslove, ukupna proizvodnje e se poveavati, uz smanjenje doprinosa dodatne jedinice faktora proizvodnje, to je posljedica zakona opadajuih prinosa.

Pri analiziranju potranje za faktorima proizvodnje, kao i prilikom analize trita roba/usluga, polazimo od pretpostavke da je cilj privrednog drutva maksimiziranje dobiti, to podrazumijeva da drutvo mora u vidu imati tri osnovna aspekta: (1) koliinu koju e proizvoditi; (2) prihod od prodaje robe/usluge; (3) trokove kupovine faktora proizvodnje. Marginalni prihod proizovda predstavlja promjenu prihoda koja nastaje prodajom proizvoda proizvedenog zapoljavanjem dodatne jedinice faktora proizvodnje. Marginalni troak faktora predstavlja troak pribavljanja dodatne jedinice faktora Privredno drutvo koje ima za cilj maksimiziranje profita, pored analize doprinosa dodatne jedinice angaovanog faktora poveanju fizike proizvodnje, mora imati u vidu promjene prihoda koje nastaju prodajom proizvoda proizvedenog zapoljavanjem dodatne jedinice faktora kao i trokove pribavljanja faktora. Pravilo maksimiziranja profita: privredno drutvo zapoljava faktore proizvodnje do izjednaavanja marginalnog prihoda proizvoda i marginalnog troka faktora proizvodnje*. Ako je marginalni prihod proizvoda vei od marginalnog troka faktora, zapoljavanje dodatne jedinice faktora poveat e dobit. U situacijama u kojima je marginalni troak faktora vei od marginalnog prihoda proizvoda, dobit se poveava smanjivanjem koliine faktora jer se na taj nain trokovi reduciraju vie nego prihodi.

Domacinstva

Privredna

drustva

Trziste

roba/usluga

Trziste

faktora

Zemljiste, rad, kapital

Nadnica, renta, kamata

Nadnica, renta, kamata

Zemljiste, rad, kapital

Izdaci za potrosnju

Roba, usluge

Roba, usluge

Izdaci za potrosnju

MTF = MPP


WWW.STUDOMAT.BA 20

U uslovima perfektne konkurencije, budui da je privredno drutvo samo jedno od mnogih koji konkuriu na tritu faktora i koliina faktora koju drutvo zapoljava je samo mali dio ukupne koliine koju zapoljavaju sva drutva, troak pribavljanja dodatne jedinice faktora proizvodnje jednak je njenoj cijeni na tritu. Na primjer, ako trina satnica jednog zidara 5 KM, marginalni troak za tu vrstu rada je 5 KM za sva drutva i isti je za prvog ili desetog angaovanog zidara.

Funkcija tranje faktora proizvodnje

Funkcija marginalnog prihoda je istovremeno i funkcija tranje faktora proizvodnje jer pokazuje koliinu faktora koju je drutvo, uz odgovarajuu cijenu (marginalni troak faktora) spremno zaposliti.

Zbir funkcija tranje pojedinanih privrednih drutava ini agregatnu funkciju tranje

faktora proizvodnje.

Tranja faktora proizvodnje je izvedena tranja jer nije rezultat njihove korisnosti, ve se izvodi iz korisnosti robe/usluga koje se proizvode koritenjem tih faktora.

Na primjer, tranja zemljita je izvedena iz tranje hrane, kua ili drugih objekata za iju je izgradnju potrebno zemljite, tranja rada stomatologa je izvedena iz tranje stomatolokih usluga i sl. Ponuda zemljita kao faktora proizvodnje (i drugih prirodnih resursa) je perfektno neelastina. Dohodak koji se stie po osnovu vlasnitva faktora proizvodnje ije je ponuda perfektno neelastina je ista ekonomska renta. Tranja zemljita je funkcija marginalnog prihoda proizvoda zemljita, pri emu treba imati u vidu da se marginalni prihod zemljita smanjuje sa poveanjem koliine zemljita, uz nepromijenjenu koliinu rada i kapitala.

Ravnotena renta Iznos rente na slici iznad odreen je presjekom funkcije ponude, koja odraava ogranienost zemljita, i funkcije tranje, koja izraava njenu proizvodnost. Ako je renta iznad ravnotenog nivoa, raspoloivo zemljite se nee u cjelini koristiti. Meutim, u tom sluaju e vlasnici zemlje, traei kupce, meusobno konkurisati i smanjivati rentu. U suprotnom, ako je renta nia od ravnotene, zakupci ne mogu nai dovoljno zemljita i poinju meusobno konkurisati, poveavajui rentu do nivoa ravnotee.


WWW.STUDOMAT.BA 21

A

B

C

-1

4

9

14

0 5 10 15 20 25 30 35

Hiljada sati rada/godina

Nad

nic

a/s

at

Efekat supstitucije govori da poveanje nadnice, poveavajui mogunosti kupovine roba i usluga, ali i oportunitetni troak odmora, predstavlja dodatnu motivaciju za rad to vodi supstituciji odmora radom.

Efekat dohotka kae da poveanje nadnice poveava dohodak pojedinaca

to izaziva poveanje potronje normalne robe, pri emu odmor ima karakter normalne robe, tako da pojedinci sada ele vie odmora u obliku kraeg radnog vremena ili duih godinjih odmora.

Individualna funkcija ponuda rada Neto efekat poveanja nadnica na ponudu rada pojedinca zavisi od relativnog odnosa efekta supstitucije i efekta dohotka. Pri tome, za vrlo niske plate presudan uticaj ima efekat supstitucije (poveanje nadnica znai i poveanje ponude rada), dok se sa poveanjem nadnica poveava uticaj efekta dohotka (odmor se tretira kao luksuzna roba i tek nakon osiguranja odgovarajueg nivoa materijalnog standara dobiva na znaaju) koji konano postaje nakon dostizanja odreenog nivoa dohotka (toka A na slici) postaje dominantan (pojedinci izmeu rada i odmora sve vie preferiraju odmor). Trina funkcija ponude rada

Zakrivljenost funkcije individualne ponude rada nije karakteristika trine funkcije ponude rada koja ima karakteristike rastue funkcije to je prije svega posljedica mobilnosti radne snage (regionalne ili sektorske).


WWW.STUDOMAT.BA 22

Ravnotena nadnica Ravnotena nadnica odreene je ukupnom ponudom i tranjom rada. Ravnotea na tritu rada (npr. graevinara) podrazumijeva da nadnica bude 7,5 KM/satu rada (taka R na slici). Ukoliko je nadnica manja od 7,5 KM/sat, privredna drutva e poeti povaavati nadnicu i ona e poeti da se kree prema ravnotenom nivou. Ako je nadnica iznad ravnotene, ponuda e se poveavati (regionalna i sektorska mobilnost, poveanje broja graevinara), ali e to, s obzirom na to da e graevinari meusobno konkurisati, voditi smanjivanju nadnice prema ravnotenom nivou.

Uticaj sindikata na zaposlenost U stvarnosti radnici se esto organizuju u sindikate tako da prema poslodavcima nastupaju i pregovaraju o platama zajedniki. Pretpostavimo da radnici po prijetnjom trajkom insistiraju na nadnici od 9 KM/sat. Funkcija ponude rada tada postaje horizontalna (P1) to znai da sada poslodavci koji nisu spremni platiti nadnicu od 9 KM/sat ne mogu uopte nai radnike. Uz ovu nadnicu ponuda rada bi se poveala sa 22,5 hiljada sati na 30 hiljada sati ali bi poslodavci bili spremni uposliti samo 15 hiljada sati rada (taka R1 na slici) da bi mogli odrati pravilo da je marginalni prihod proizvoda od rada jednak marginalnom troku rada. Ovo znai da bi sindikat bio uspjean u poveanju nadnica, ali uz cijenu smanjivanja broja sati rada, odnosno zaposlenih.

Kapital

Pojavljuje se u obliku novca ili u obliku fiksnih ili obrtnih sredstava

Naknada koja pripada vlasnicima kapitala je kamata

Pojam kamate se koristi da se izrazi (1) cijena kredita i (2) trini povrat kapitala kao faktora proizvodnje

Dva su izvora potranje za kreditima: (1) tranja potroakih kredita i (2)

tranja investicionih kredita


WWW.STUDOMAT.BA 23

Potroaki krediti i kamatna stopa

Kao to se moe vidjeti sa slike funkcije ponude (Ppk) i tranje (Tpk) potroakih kredita imaju oblike standardnih funkcija, to odraava injenicu da su neto tedie (oni koji ne troe njihove ukupne tekue dohotke) spremne nuditi vie kredita sa poveanjem kamatne stope (pozitivan nagib funkcije ponude), odnosno da e sa poveanjem kamatne stope neto potroai traiti manje kredita (negativan nagib funkcije tranje). Ravnotea na tritu potroakih kredita postie se na nivou jednakosti ponude i tranje (toka A), ime je odreena i ravnotena kamatna stopa (Rk).

Ukupni krediti i kamatna stopa

Potroaki i investicioni krediti ine ukupne kredite u ekonomiji i ravnotea na tritu ukupnih kredita je odreena ponudom i tranjom ukupnih kredita (taka A na gornjem grafikonu).

Kratkorona cijena stalnih sredstava i dugoroni efekti investiranja Tranja investicionih kredita odreena je tranjom, ali i ponudom kapitala kao sredstva proizvodnje (zgrade, oprema, patenti i sl.). Kratkorono ponuda stalnih sredstava je odreena tekuim zalihama i perfektno je neelastina (koliina ponude je Q0 bez obzira na cijenu ponuda je P0). Dugorono u sluaju rasta tranje za stalnim sredstvima, proizvoai stalnih sredstava su motivisani da poveaju svoje proizvodne kapacitete to rezultira poveanjem ponude stalnih sredstava sa Q0 na Q1. Nova funkcija ponude je kratkorono ponovo perfektno neelastina (P1).


WWW.STUDOMAT.BA 24

Preduzetnitvo i dobit Postoje tri pristupa u objanjavanju zato privredno drutvo uote ostvaruje dobit, odnosno zato se ukupna vrijednost proizvodnje ne distribuira na vlasnike faktora proizvodnje:

Preduzetnik ima pravo na dobit kao naknadu za preuzimanje rizika propasti poslovnog poduhvata

Preduzetnik ima pravo na dobit po osnovu arbitrae, tj. Kupovine robe/usluge po nioj cijeni na jednom i prodaji po vioj cijeni na drugom tritu

Preduzetnik ima pravo na dobit po osnovu inovacija, tj. pronalaska novog proizvoda, novog naina proizvodnje ili nove marketing strategije

Slinosti i razlike preduzetnitva i ostalih faktora proizvodnje

Slinosti: (1) broj preduzetnika je ogranien, (2) preduzetnici ostvaruju dohodak nakon to se naknade svi trokovi privrednog drutva, (3) zapoljavanje prirodnih resursa, rada i kapitala nije mogue bez preduzetnika.

Razlike: (1) preduzetnitvo je nevidljivo i nemjerljivo, (2) primjena analize na

principima zakona ponude i tranje nije mogua na preduzetnitvo.

osnove ekonomije (uvod) - pomocni materijal za pripremu ispita

Documents