osnove biloških teorija i njihova podjela

7/23/2019 Osnove Bilokih Teorija i Njihova Podjela

1/23

ETIOLOGIJA KRIMINALITETAOSNOVE BIOLOKIH TEORIJA I

NJIHOVA PODJELADoc. dr O


2/23

BIOLOGIJA

Biologija prouava svojstva i ponaanje organizama, njrast, razvoj i razmnoavanje, kao i interakcije izmeurazliitih organizama, te organizama i njihovog okolia


3/23

POJAM I PODJELA TEORIJA PREMABIOLOKIM #$RO%IMA $LO&INA NABIOLOKE TEORIJE'

Fenoloka teorija,

Teorija naslea ( nasljednost i kriminalitet,

Biokonstitucionalna teorija i

Teorija sklonosti,

Hromozomska teorija,

ndokrinoloka teorija,

!asna teorija,

"avolje sjeme ( vid nasljea.


4/23

BIOLOKE TEORIJE

Bioloke teorije pokuavaju utvrditi tjelesne #aktore iponuditi jenostavnarjeenja ovjeanstvu. Biokriminopokuava istraiti kriminalno ponaanje sa $iolokogstanovita. %asljee i okolina su meuso$no povezani mogu&e odvojiti pojedinane #aktore. 'ocio$iologija segenetskim studijima i socijalnim varija$lama.

)ve teorije se zasnivaju na predpostavci da tjelesna grpojedinca odreuje njegovo ponaanje.

*deja o tome da prestupnici kre zakone iskljuivo z$oggenetske strukture nije u skladu sa novijim o$janjavakriminalnih sklonosti i nasljedstva.


5/23

BIOLOKE TEORIJE

Bioloke teorije su $ioloka saznanja koja svoju naunozasnivaju na milje + njima da su $ioloke predpostavkosnovni kriminogeni #aktori.

Tu se pose$no u$rajaju elementi $iosomatskih procesato su

uroene, nasljedne, organske, -zioloke i druge $ioloke #unkcije koje uslovljavaju delinkventno ponaanjepojedinih oso$a.


6/23

PODJELA

#renoloka teorija

teorija naslea

$iokonstitucionalna teorija i

teorija sklonosti

hromozomska teorija

endokrinoloka teorija,

rasna teorija itd.


7/23

)RENOLOKA TEORIJA

Frenologija,rije potie iz grkog jezika #renos to znasrce, dua, duh, razum i logos to znai nauka o duevoso$inama na temelju o$lika lo$anje.

Frenologija je nauka o lo$anji na kojoj je zasnovan $iolpravac i shvatanjeu nauci.

Preds*an!c! +reno,o-e -o,e s' $eki ljekar /al i vedski teolog0avater.


8/23

TEORIJA NASLJE/A (NASLJEDNOST I KRIMINALITBioloke teorije se uopteno dijele na teorije koje istiu znaaj tjelesne grae, teorije koje istiu razliitost, smetnje i teorije koje istiu ulogu i znaaj ishrane.

1 predstavnike ove teorije spada nriko Feeri, koji kadagovori o roenom kriminalcu, $iolokim #aktorima prida$itan znaaj kod delinkvencije smatraju&i da umani#estovanju ponaanja oso$a postoje nasljednesklonosti.


9/23

/AVOLJE SJEME ( VIDNASLJE/A2amisao o ovome pojmu je predstavljena u -lmu istognaziva koji prikazuje ivotnu priu mlade djevojke, ijiroditelji su $ili samou$istveni i antisocijalni.

3jevojku su odgajali u savremenoj porodici i ona nije imnikakve kontakte sa svojim $iolokim roditeljima. N0en

1onaan0e 0e 2!,o norma,no3 do- n!0e doao na 1or!n *!ca0aeran*no4 4ena -o0! 0e 1rom!0en!o n0eno 1onaan0e ! 1o*1n-on*ro,!sao. D0eo0-a3 -o0a 0e 1r!0e 2!,a 5orna3 1os*a,a 0e *a-o1rearan*s-a ! ne1r!0a*e,0s-a ! 1o6e,a 0e sa 6!n0en0em -r!!6n!7


10/23

D#NGDALE I GODARD S# PREDSTAVIST#DIJ# DVIJE PORODI%E3 KALILAK IJ#KE.

Dn4da,e 0e s*ano!o da odre8en! ,0d! !ma0 s,a2e 4ene -o01renose !5 4enerac!0e 4enerac!0.

Godard 0e 1ro6aao3 Ka,!,a-e o -o0!ma 0e 1r!-1,0ao 1oda*-e na5ad do o0n!-a !5 reo,c!onarno4 ra*a3 -o0! se o9en!o sa:do2rom;3 a ssre*ao se ! sa deno o4ran!6enom d0eo0-om

/enetika shvatanja, tumae da je kriminalno ponaanuroena i nasljedna pojava to je dokazano kroz dvije vstudija prouavanjem tzv. kriminalnih porodica i $lizan


11/23

ST#DIJE O BLI$AN%IMA

/enetika je nauka o nasljeu i nasljednim oso$inama koje se prenosegena koji su relativno postojani kroz generacije potomaka.

4ohannes 0ange je ustanovio da su kod jednojajanih $lizanaca o$oje$lizanaca e&e prestupnici, nego to je to sluaj sa dvojajanim $liza

0ange je pratio 56 parova $lizanaca istog pola. 4edan od svakog parapoznati prestupnik.

0ange je ustanovio da od trinaest parova jednojajanih $lizanaca u dsluajeva o$a $lizanca $ili su uinitelji krivinih djela.

2adnja studija takve vrste ukazuje na to da je kod 78 parova jedno+ja$lizanaca usklaenost u smislu prestupnitva 69: i kod 5;< parovadvojajanih $lizanaca 59:.

1stanovljeno je da su za razvoj od$ojnog ponaanja vane genetske psiholoke varija$le, ali i da dosta zavise od socijalnih varija$li.


12/23

ST#DIJE O PORODI%AMA (O&EVI KRIMINAL%IPro6aa0"! 1orod!ce3 !s*ra9!a6! s 1o-a,! s*ano!*! *!ca01orod!ce na da,0e 1o*oms*o. Is*ra9!an0e 0e *e-,o da sm0er Pro !s*ra9!an0e 0e 1o-a,o o*-r!*! *!ca0 rod!*e,0a -r!m!na,ca na ra5o0 d00e3 Dr4o3 *ra9!,o +a-*ore3 -o0! *!6 na ra5o0 1res*1n!*a -od d0ece o2!6nne1res*1n!6-!m 1orod!cama.

Re5,*a*! !s*ra9!an0a s 1o-a,a5!3 da 0e s!noa3 6!0! s o6e1res*1n!c!3 2!,o

-r!m!na,no a-*!no3 do- 0e *a0 d!o -od o6ea -o0! n!s 2!,! -r!m!5nos!o ?@>.


13/23

ST#DIJE O #SVOJENOJ DJE%

Na,a5! dans-o4 !s*ra9!an0a3 odnosno dans-!7 !s*ra9!a6a na 5or?


14/23

BIOKONSTIT#%IONALNATEORIJA I TEORIJA

SKLONOSTIOa *eor!0s-a 1os*a-a 0e 1ro!s*e-,a !5 Lom2ro5oe an*ro1o,o-o,e3 -o0a 0e 1o6e*- 1o*1no !4nor!sa,a dr4e -r!m!no,o-6!n!oce3 -ao 5ro6n!-e -r!m!na,!*e*a3 a 5!ma,a 0e o25!r samo5!6-! !54,ed de,!n-en*a.

%eto kasnije je 0om$rozo donekle promijenio stavoveustanovio pet tipova zloinaca roeni zloinac, duevno $olesni kriminalci, zloinci iz strasti, sluajni zloinci i zloinci iz navike.


15/23


SKLONOSTISma*ra0"! da 1os*o0! e5a !5me8 5!6-!7 ! so0s*aa ,0d! s-,de,!n-enc!0!3austrijski kriminolog 2elig0e 6a- * 1ose2n na6n d!sc!na5ao -r!m!na,na 2!o,o4!0a.

2eling u svojoj klasi-kaciji delinkventa razlikuje atipine, mjeovite i iste tipove kriminalaca.


16/23


SKLONOSTI=nogi drugi predstavnici ovih teorija >/as$erger, ksndr.? takoe su smatrali da izmeu -zikog+anatomskogizgleda i moralnih oso$ina ovjeka postoji kauzalna>uzrona? veza.

@meriki pro#esorHoton sa Harvardskog univerziteta ida su $ioloke in#eriornosti primarni uzrok zloina.

Po n0em3 6o0e- s-,on -r!m!na,!*e*3 0e ,!6nos* n!9e 2!o,o-e1r!1adnos*!.

Tako su visoki i mravi predisponirani za u$istva i pljavisoki i teki za prevare i #alsi-kate, mali za krae i prniski i teki za napade na ovjeka i seksualne zloine.


17/23

HROMO$OMSKA TEORIJA

Hromozomska teorija je zasnovana na uenju da postoporeme&aji u jezgru &elije + hromozomima aktivnesupstance &elijskog jezgra, koja sadri gene i nosilac jenasljednih oso$ina, a produkuju drutveno a$normalnoponaanje.

)va teorija nastala je na osnovu rezultata istraivanjasprovedenog na osuenicima i govori o tome da se mekriminalcima znatno e&e javljaju A kom$inacijahromozoma nego u normalnoj populaciji A.

4ako$s0e ?FC. 4od. s4er!sao da m-arc! sa s!ndronom!ma0 e"! s*e1en a4res!nos*! ne4o norma,n! m-arc! .


18/23

OSNOVNE POSTAVKEHROMO$OMSKE TEORIJE Sjedan od hiljadu mukaraca je tip hromozomske a$eracA

mukarac A je vie predisponiran kriminalnom ponaili $olnici za mentalno ote&ene oso$e nego mukarac

mukarac A je manje inteligentan nego mukarac Apoto je vie Amukaraca u zatvoru nego to ih je nslo$odi, taj hromozomski poreme&aj jeglavni krivac zaagresivnost i nasilje takvih oso$a.

Teorija o Chromozomskom u$iciD oivjela je 0om$rozov

teoriju i izazvala rasprave medicinskih i kriminolokihstrunjaka.


19/23

ENDOKRINOLOKA TEORIJA

ndokrinologija je nauna disciplina koja se $aviprouavanjem oso$ina i rada lijezda sa unutranjimluenjem, odnosno sagorjevanjem i u vezi s timtemperamenta, psihikog ivota i ponaanja ovjeka.

)va shvatanja su rezultat medicinskih istraivanja, a pod stava da su mentalni poreme&aji linosti, niska inteligencija i nagoni posljedica tih poreme&aja.


20/23

ENDOKRINOLOKA TEORIJA

@utori ove teorije endokrini sistem uzimaju za osnovuuzroka delinkvencije, smatraju&i da lijezde sa unutraluenjem $itno utiu na psiho-ziki razvoj linosti pa stim poreme&ajima mogu traiti svi o$lici devijantnogponaanja.

Earp i 'mit smatraju da su oso$e koje pate od endokriporeme&aja tipini uroeni zloinci.odolski smatra da to vie pada nivo e&era u krvi to ve&a tendencija u vrenju krivinih djela.


21/23

RASNA TEORIJA

%ajekstremniji vid $iolokih pristupa u nauci zasnovanprvenstveno na pretpostavci da je rasno svojstvo svakpripadnika viih i niih rasa uroenoi nasljedno.

o njima su pripadnici viih rasa onaj dio ljudskog drukoji je inteligentniji, sposo$niji u odnosu na nie rase, otuda njihovo pravo da vladaju nad niim rasama.

)vaj teorijski pravac delinkventno ponaanje vezujepreteno za odreenu rasnu pripadnost.


22/23

RASNA TEORIJA

Teorija ima osnova u stavovima 0om$roza, %i&o#era, apose$no /aro#ala.

1 ovim pristupima polazilo se od teze da je zloin pojaivotu naroda.

)va teorija kroz istoriju je zloupotre$ljavana za progon

4evreja, a njeni sljed$enici pokuavali su da dokau daovaj narod Crasno predisponiranD za djela #alsi-kovanjisprava, korupciju, lano $ankarstvo i sl.

Takva orijentacija je pose$no $ila izraena u vrijeme#aizma u %jemakoj i antisemitskih pokreta u 'ovjetsk'avezu od 5G66. do 5G;8. godine.


23/23

$NA&AJBIOKONSTIT#%IONALNIH

TEORIJA0om$rozova teorija Co uroenom zloincuD se nije odrala meu prvima postavila pitanje linosti delinkventa i njegounutranjih svojstava koja ga ine svjesnim ili nesvjesnim,odgovornim, manje odgovornim ili neodgovornim za postu

'avremena kriminoloka misao tvrdi da $ioloki #aktori moiniti neke predispozicije, ali ne i determinacije za devijant

sklonosti.1ticaj injenica $ioloke prirode ne mogu se negirati, ali nprenaglaavati $ez uticaja veze socijalnih i psiholokih usl

mpirijska istraivanja na zatvorenicima i njihova poreenstudentima i vojnicima pokazala su da su degenerativne rameu njima neznatne.

osnove biloških teorija i njihova podjela

Documents