Osnovan Meunarodnisud

OOttppooËËeeoo jjee rraaddoomm MMeeuunnaarrooddnnii kkaazznneennii ssuudd uu HHaaaagguu.. SSuudd ÊÊee ssttaallnnoozzaassjjeeddaattii ii nnaaddlleeææaann jjee zzaa zzllooËËiinnee ””kkoojjii pprreeddssttaavvlljjaajjuu ppoovvrreedduu lljjuuddsskkee ssaavvjjeessttii””,,zzaa rraattnnii zzllooËËiinn,, ggeennoocciidd,, aaggrreessiijjuu.. SSttaattuutt jjee ddoonneesseenn pprreeggoovvaarraannjjeemm ddrrææaavvaa iiggllaavvnnii ttuuææiitteelljj mmooææee ppookkrreennuuttii ppoossttuuppaakk nnaa vvllaassttiittuu iinniicciijjaattiivvuu iillii nnaa tteemmeelljjuuttuuææbbee ffiizziiËËkkee iillii pprraavvnnee oossoobbee.. ZZaa ppookkrreettaannjjee ppoossttuuppkkaa mmoorraa iimmaattii ssuuggllaassnnoossttttrroojjiiccee ssuuddaaccaa.. UUvvjjeett jjee ddaa tteerriittoorriijj nnaa kkoojjeemm jjee ppooËËiinnjjeenn zzllooËËiinn pprriippaaddaa ddrrææaavviikkoojjaa jjee rraattiiffiicciirraallaa ssppoorraazzuumm oo oossnniivvaannjjuu ssuuddaa iillii ddaa jjee ppooËËiinniitteelljj ddrrææaavvlljjaanniinnttaakkvvee ddrrææaavvee.. ””UUsspprrkkooss ssvviimm tteeππkkooÊÊaammaa,, oossvvaannuutt ÊÊee ddaann kkaaddaa ÊÊee ssee zzaa bbrroojjnneeddrrææaavvee,, kkoojjee ssee ddaannaass ttoommee ooppiirruu,, nneepprriizznnaavvaannjjee ttoogg ssuuddaa bbiittii ssrraammoottaa”” iizzjjaavviioojjee ooppttiimmiissttiiËËnnoo AAnnttoonniioo CCaasssseessee,, pprrvvii pprreeddssjjeeddnniikk MMeeuunnaarrooddnnoogg kkaazznneennooggssuuddaa zzaa bbiivvππuu JJuuggoossllaavviijjuu..

VVeelliikkaa tteeππkkooÊÊaa ssuuddaa jjee oottppoorr ttoojj iinnssttiittuucciijjii kkoojjuu pprruuææaajjuu SSAADD ssmmaattrraajjuuÊÊii ddaabbii oonn mmooggaaoo nnaanniijjeettii ππtteettuu nnjjeennoomm ssuuvveerreenniitteettuu.. SSuupprroottssttaavvlljjaannjjee ssee ppoojjaaËËaalloonnaakkoonn 1111.. rruujjnnaa 22000011.. jjeerr WWaasshhiinnggttoonn ææeellii iimmaattii sslloobbooddnnee rruukkee uu ssvvoojjiimmpprroottuutteerroorriissttiiËËkkiimm ppootthhvvaattiimmaa..

OOpprraavvddaann jjee ssttrraahh oodd ppoolliittiizzaacciijjee ssuuddaa,, aa nnaa ππttoo uukkaazzuujjee ii ddoossaaddaaππnnjjaa pprraakkssaassuuddaa zzaa bbiivvππuu JJuuggoossllaavviijjuu..

NNaa ssuucciimmaa ii bbuudduuÊÊeemm ggllaavvnnoomm ttuuææiitteelljjuu jjee vveelliikkaa zzaaddaaÊÊaa ddookkaazziivvaannjjaaoopprraavvddaannoossttii ii vvjjeerrooddoossttoojjnnoossttii nnoovvoogg ssuuddaa kkoojjii ÊÊee,, nnaaddaajjmmoo ssee,, zzllooËËiinnccee iiddiikkttaattoorree kkaaæænnjjaavvaattii zzaa nnjjiihhoovvaa zzllooddjjeellaa.. KKvvaalliitteettaann rraadd MMeeuunnaarrooddnnooggkkaazznneennoogg ssuuddaa pprriivvuuÊÊii ÊÊee uu uukklljjuuËËiivvaannjjee ii oonnee ddrrææaavvee kkoojjee ssaaddaa jjooππ nnee ææeelleepprriihhvvaattiittii ttuu iinnssttiittuucciijjuu zzaa ppoollaaggaannjjee rraaËËuunnaa,, aa ttoo ssuu uuzz SSAADD ii RRuussiijjaa,, KKiinnaa,,IInnddiijjaa,, PPaakkiissttaann,, aarraappsskkee zzeemmlljjee oossiimm JJoorrddaannaa ii IIzzrraaeellaa..

ÆÆ..SS..

SADRÆAJ

IHS18. III. 2003.

BROJ

358

2UVODNIK UREDNIKA

- Uvodnik urednika- Utvrivanje dnevnog reda- Aktualno prijepodne- KonaËni prijedlog zakona o

izmjenama i dopunamaZakona o sigurnosti prometana cestama

- Prijedlog zakona o sluæbenojstatistici

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanjuUgovora o pristupanjuRepublike Hrvatskesrednjoeuropskom Ugovoru oslobodnoj trgovini (CEFTA-i)

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanjuizmjena i dopuna trgovinskihodredbi Ugovora oenergetskoj povelji

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanjuGraanskopravne konvencijeo korupciji

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanjuUgovora izmeu VladeRepublike Hrvatske i VladeMalezije o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja isprjeËavanju izbjegavanjaplaÊanja poreza na dohodak

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanjuUgovora o izmjenama idopunama Ugovora oslobodnoj trgovini izmeuRepublike Hrvatske iRepublike Makedonije

- Prijedlog odluke o nastavkusudjelovanja hrvatskih vojnihpromatraËa u mirovnoj misijiUNMEE (Etiopija i Eritreja)

- Prijedlog odluke oodræavanju PFP vojne vjeæbe”Cooperative engagement2003.”

- Naknadno glasovanje -Prijedlog projekta Hrvatskogodgojno-obrazovnog sustavaza 21. stoljeÊe

- Odgovori na zastupniËkapitanja

strana236

15

29

30

30

31

31

31

32

33

35

35

IHS18. III. 2003.

UTVR–IVANJE DNEVNOG REDA

Na poËetku rada 30. sjednicepredsjednik Hrvatskog sabora ZZllaattkkooTToommËËiiÊÊ uputio je uobiËajene pozdravesvim nazoËnima, ocjenjujuÊi da Êe iovoga puta rad potrajati dva ili tritjedna. Konstatirao je zatim da jezapisnik s prethodne sjednice usvojenu podnijetom tekstu, te preπao nautvrivanje dnevnog reda zapoËetesjednice. Upozorio je da su uKonaËnom prijedlogu dnevnog redapod toËkama 2. do 9. i pod toËkama42. i 49. navedeni zakonski prijedloziza koje je predloæeno donoπenje pohitnom postupku. Nabrojio je zatimsvih devet prijedloga za koje jepredloæen hitan postupak, te pozvaozastupnike da se pojedinaËno oËitujuo iznijetim prijedlozima koji obu-hvaÊaju primjenu hitnog postupka.Prije pojedinaËnog glasovanja, rijeË jeu ime Kluba zastupnika HSS-azatraæila zastupnica MMaarriijjaannaa PPeettiirr.Predloæila je da se KonaËni prijedlogzakona o proglaπenju parka prirodePapuk, ne upuÊuje u hitnu proceduru,s obzirom na to da se njime predlaæuizmjene granica parka, a da pret-hodno nije zatraæeno miπljenjeVirovitiËko - podravske æupanije naËijem se podruËju ovaj predio takoernalazi. OdgovarajuÊi na iznijetiprijedlog, predsjedavajuÊi je napo-menuo da je joπ na proπloj sjedniciodreeno da ova toËka ide po hitnompostupku.

Napokon se pristupilo glasovanju,a zastupnici su velikom veÊinomglasova prihvatili da se primijenihitan postupak donoπenja kod nave-denih zakonskih prijedloga.

Zastupnik ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS))zatraæio je da se ponovi glasovanje zaprimjenu hitnog postupka kod dono-πenja Zakona o prestanku vaæenjaZakona o potvrivanju ugovoraizmeu Vlade Republike Hrvatske iVlade Republike Slovenije o ure-ivanju statusnih i drugih pravnihodnosa vezanih uz ulaganje, iskori-

πtavanje i razgradnju nuklearne ele-ktrane Krπko, koji je predloæio Klubzastupnika HSLS-a. U prvom glaso-vanju za ovaj zakonski prijedlogglasovalo je 98 ”za”, a 11 zastupnikabilo je protiv. Nakon πto jepredsjedavajuÊi uvaæio ovaj zahtjev,ponovljeno je glasovanje. Ponovnobrojanje glasova pokazalo je da je zapredloæeni zakonski tekst glasovalo97 zastupnika, dok ih je 12 biloprotiv. Ovaj zakonski prijedloguvrπten je dakle u dnevni red pohitnom postupku. PredsjedavajuÊi jezatim napomenuo da nije bilo pisanihprigovora na dnevni red, pa se taj dio,sukladno Ëlanku 203, stavku 4.,Poslovnika smatra usvojenim. Sukla-dno poslovniËkim odredbama prigo-vor se nakon toga mogao uputiti samona one toËke koje nisu sadræavaleprijedlog dnevnog reda upuÊen uzpoziv na sjednicu, nastavio jepredsjedavajuÊi. Napomenuo je da seradi o toËki 56., ( Rasprava opostupku privatizacije ”SunËanogHvara” i toËki 58., ( IzvjeπÊe o stanjureforme zdravstva od 2000. do 2003.godine, s prikazom aktualnog stanjau zdravstvu). BuduÊi da nitko odzastupnika nije imao primjedbu nauvrπtavanje ovih toËaka, konstatiraoje da je predloæeni dnevni red utvren.

Za rijeË se zatim javio zastupnikdr.sc. TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ocjenjujuÊi da senisu poπtovali doneseni zakljuËciSabora. NapominjuÊi da govori u imeKluba zastupnika HSP-HKDU-a zatra-æio je od predsjedavajuÊeg da zamolipredsjednika Vlade da u dnevni reduputi i one zakonske materijale kojeje Sabor ocijenio potrebnim. Podsjetioje da je na prijedlog Kluba zastupnikau Ëije ime govori, donesen saborskizakljuËak da se carine za automobile imotorna vozila spuste na nula posto.Takoer je donio zakljuËak da se dolipnja proπle godine izrade: novizakonski propis o zaπtiti autoramuziËkih prava, svi materijali potre-

bni za proglaπenje gospodarskogpojasa, kao i da se podnose redovitaizvjeπÊa o modernizaciji Hrvatskihæeljeznica.

Sve ove prijedloge Sabor je usvojiona prijedlog Kluba predlagatelja, aliniti jedan od prihvaÊenih zakljuËakanije ispunjen odnosno proveden.

PredsjedavajuÊi je uvaæio iznijetuprimjedbu, ali ne u okviru utvri-vanja dnevnog reda. Smatra da sunazoËni Ëlanovi Ëuli iznijeteprimjedbe, a ponovno Êe se uputiti idopis kojim ih se podsjeÊa na preuzeteobveze.

Sada je rijeË u ime Kluba zastu-pnika DC-a, zatraæila i zastupnicaVVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt,, traæeÊi da pred-sjednik Vlade Republike Hrvatske,izvijesti Sabor o stajaliπtima Vlade okoameriËkog zahtjeva. PredsjedavajuÊije ocijenio da se ovo izvjeπÊe moæepodnijeti u okviru ”Aktualnog sata”ili neposredno poslije ove toËkednevnog reda. Dao je zatim rijeË izastupniku ÆÆeelliimmiirruu JJaannjjiiÊÊuu koji sejavio u ime Kluba zastupnika HSLS-a.Smatra da je doπlo do proceduralnogpropusta oko predlaganja 22. toËkednevnog reda, kojom se predlaæerazrjeπenje dosadaπnje predsjednice iËlana, kao i imenovanje predsjednice iËlana Nacionalnog vijeÊa za visokunaobrazbu. Ocijenio je da je dnevnired nadopunjen s tri toËke, ali tomprilikom ova toËka nije spomenuta.PredsjedavajuÊi je u objaπnjenjuistaknuo da se toËke ponekad prenoses jedne na drugu sjednicu. Na proπloj29. sjednici Sabora, kod utvrivanjadnevnog reda utvreno je da ovatoËka ide po hitnom postupku, pa se otome veÊ odluËilo. Konstatirao jezatim da je prihvaÊen prijedlog zastu-pnice Vesne ©kare-Oæbolt iznijet u imeKluba zastupnika DC-a. Zamolio jepremijera RaËana da saæeto izvijestiSabor o Vladinim zakljuËcima.

BROJ

358

3

PRIKAZ RADA:

- 30. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA ODRÆANE 26, 27. I 28. VELJA»E TE 5, 6, 7, 11, 12, 13. I

14. OÆUJKA 2003.

Utvrivanje dnevnog reda

Prijedlog dnevnog reda

- Aktualno prijepodne- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnog

povjerenstva o prestanku mirovanjazastupniËkog mandata zastupnikaLuciana Suπnja i prestankuzastupniËkog mandata njegovogzamjenika Darija VasiliÊa

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora o pristupanjuRepublike Hrvatskesrednjeeuropskom Ugovoru oslobodnoj trgovini

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju izmjena i dopunatrgovinskih odredbi Ugovora oenergetskoj povelji

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Graanske konvencijeo korupciji

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju ugovora izmeu VladeRepublike Hrvatske i Vlade Malezije oizbjegavanju dvostrukog oporezivanjai sprjeËavanju izbjegavanja plaÊanjaporeza na dohodak

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora izmeu VladeRepublike Hrvatske i Vlade RepublikeMaarske o predaji i prihvatu osoba

koje nezakonito borave na njihovimdræavnim podruËjima

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora izmeuRepublike Hrvatske i KraljevineBelgije o izbjegavanju dvostrukogoporezivanja i sprjeËavanjuizbjegavanja plaÊanja poreza nadohodak i na imovinu

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora o izmjenama idopunama Ugovora o slobodnojtrgovini izmeu Republike Hrvatske iRepublike Makedonije

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao izmjenama i dopunama Zakona oizboru Ëlanova predstavniËkih tijelajedinica lokalne i podruËne/regionalne/ samouprave

- Prijedlog zakona o izboru ËlanovapredstavniËkih tijela jedinica lokalne ipodruËne /regionalne/ samouprave iizboru opÊinskih naËelnika,gradonaËelnika, æupana igradonaËelnika Grada Zagreba -predlagatelji zastupnici: dr.sc. VesnaPusiÊ i Darko ©antiÊ

- KonaËni prijedlog zakona o dræavnimpotporama

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Carinskogzakona

- Prijedlog odluke o odræavanju PfPvojne vjeæbe ”Cooperative Engagement2003”

- Prijedlog odluke o nastavkusudjelovanja hrvatskih vojnihpromatraËa u mirovnoj misiji UNMEE/Etiopija i Eritreja/

- Odluka o izmjenama i dopunamaStatuta Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje - potvrivanje

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona osigurnosti prometa na cestama

- Prijedlog zakona o sprjeËavanjusukoba interesa u obnaπanju javnihduænosti

- Prijedlog zakona o sprjeËavanjusukoba interesa u obnaπanju javnihduænosti - predlagatelji zastupnici:Anto –apiÊ, mr. Miroslav RoæiÊ, dr.TonËi TadiÊ i Vlado JukiÊ

- Prijedlog zakona o sluæbenoj statistici- Prijedlog zakona o proraËunu- Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o radu- Prijedlog zakona o mikrokreditiranju- Prijedlog odluke o razrjeπenju

dosadaπnje predsjednice i Ëlana i oimenovanju predsjednice i ËlanaNacionalnog vijeÊa za visokunaobrazbu

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Vlade IIvviiccaa RRaaËËaann,naglasio je da je na nedavno zavrπe-nom sastanku naglaπeno Vladinostajaliπte i opredjeljenje kojim bi seIraËka kriza trebala rijeπiti mirnimputem. Nastale probleme trebarjeπavati prvenstveno politiËkimsredstvima, za koje joπ uvijek postojiotvorena πansa. Hrvatska Vladajednako kao i Europska unija, rat okoprovoenja Rezolucije 1441. VijeÊasigurnosti UN-a, smatra zadnjomopcijom. Evidentno je da smo kao iEuropa i svijet, suoËeni s razlikama upristupu oko rjeπavanja problema,kao i odreenim razlikama izmeusaveznika na euroatlantskom pro-storu. Zbog ovih je okolnosti, hrvat-ska Vlada veÊ izrazila zabrinutostocjenjujuÊi da ovakav pristup nijedobar.

Premijer RaËan podsjetio je zatim ina spektar zahtjeva za uslugama kojesu SAD uputile europskim zemljama;od koriπtenja zraËnog prostora, doizravnog sudjelovanja u vojnimoperacijama. U stajaliπtima Vladenaglaπeno je da postoji zabrinutostgraana Hrvatske i hrvatskog narodavezana za ratnu opciju, buduÊi da smonedavno i sami izaπli iz ratnih stra-

danja i agresije. Dodao je da su krozhrvatski zraËni prostor s povremenimslijetanjem i uzimanjem goriva prola-zili odreeni zrakoplovi, za koje seistovremeno nije znalo πto prevoze.Hrvatska vlada svjesna delikatnostisituacije i potrebe da ima jasan iodgovoran stav, a u skladu s vlastitimkompetencijama, preuzela je na sebeodgovornost za odluku o koriπtenjuzraËnog prostora i zraËnih lukaRepublike Hrvatske za potrebe koali-cijskih snaga pod vodstvom Sjedi-njenih AmeriËkih Dræava. ProËitao jezatim najvaænije dvije toËke.

Na temelju opredjeljenja RepublikeHrvatske o suzbijanju meunarodnogterorizma i sprjeËavanju πirenjaoruæja za masovno uniπtenje o Ëemusu se Vlada Republike Hrvatske,Hrvatski sabor i Predsjednik Repu-blike Hrvatske viπekratno oËitovali,Vlada Êe u okviru svojih moguÊnostiudovoljiti zahtjevu za pruæanjemusluga koalicijskim snagama podvodstvom SAD-a u provoenju ope-racija koje imaju za cilj razoruæanjeIraka kako je to odreenoRezolucijom 1441 VijeÊa sigurnostiUN-a.

U sluËaju postavljanja zahtjeva izove prethodne toËke, Vlada odobravakoriπtenje zraËnog prostora Repu-blike Hrvatske za potrebe preleta, teslijetanje i punjenje gorivom civilnihtransportnih zrakoplova u hrvatskimzraËnim lukama.

Konstatirao je zatim da bi Hrvatskisabor trebao donijeti odgovarajuÊeodluke u skladu s Ustavom ukoliko sepostave zahtjevi oko prolaska pripa-dnika stranih vojski ili odreenihlogistiËkih potreba. Dodao je da suobavljene i konzultacije sa zemljamaEuropske unije koje su pokazalerazumijevanje za donoπenje ovihodluka. Ovakve, pa i πire usluge dajui pojedine zemlje koje se neposrednoprotive stajaliπtima SAD-a oko ra-zrjeπavanja IraËke krize. ZakljuËio jeda su paæljivo razmotreni svi aspekti,a odluka je donesena s punimosjeÊajem odgovornosti. Istovremenosu iznijeta i stajaliπta Vlade RepublikeHrvatske da Êe doÊi do mirnograspleta ove krize i da neÊemo moratiotvarati rasprave o nekim drugimoblicima usluga koje se traæe odRepublike Hrvatske.

VV..ÆÆ..

BROJ

358

4

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o investicijskimfondovima

- Prijedlog zakona o osnivanju Agencijeza podruËja posebne dræavne skrbi -predlagatelj: Klub zastupnika HSLS-a

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Pomorskog zakonika -predlagatelj: zastupnik Ante Markov

- Prijedlog zakona o spomen-podruËjuGrada Vukovara - predlagateljica:zastupnica Vesna ©kare-Oæbolt

- KonaËni prijedlog zakona o zabranigenetski modificiranih organizama iproizvoda - predlagatelji zastupnici:Anto –apiÊ, mr. Miroslav RoæiÊ, dr.TonËi TadiÊ i Vlado JukiÊ

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o privatizaciji -predlagatelj: Klub zastupnika IDS-a

- KonaËni prijedlog zakona opsiholoπkoj djelatnosti - predlagatelj:Odbor za rad, socijalnu politiku izdravstvo

- Prijedlog zakona o sportu- Gradnja i odræavanje javnih cesta u

Republici Hrvatskoj- Interpelacija o radu Vlade, posebno

Ministarstva za javne radove, obnovu igraditeljstvo i Ministarstva pomorstvai veza

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o Hrvatskojkomori arhitekata i inæenjera ugraditeljstvu - predlagatelj: Klubzastupnika HSS-a

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o dræavnoj izmjerii katastru nekretnina - predlagatelj:Klub zastupnika HSS-a

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona ovatrogastvu - predlagatelji zastupnici:Valter DrandiÊ, Marijana Petir i JosipPavkoviÊ

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o izvrπavanjudræavnog proraËuna RepublikeHrvatske za 2003. godinu -predlagateljica: zastupnica JadrankaJosor

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona omatiËnom broju - predlagatelj: Klubzastupnika HSLS-a

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona oosobnoj iskaznici - predlagatelj: Klubzastupnika HSLS-a

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona opoljoprivredi - predlagateljizastupnici: Anto –apiÊ, mr. MiroslavRoæiÊ, dr. TonËi TadiÊ i Vlado JukiÊ

- Prijedlog zakona o zaπtiti zaposlenikakoji objavljuju informacije od javnoginteresa - predlagatelj: Klubzastupnika HSLS-a

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao izmjeni Zakona o gradnji

- KonaËni prijedlog zakona o strancima- KonaËni prijedlog zakona o

nasljeivanju- KonaËni prijedlog zakona o

prostornom ureenju- KonaËni prijedlog zakona o izmjeni i

dopuni Zakona o podruËjimaæupanija, gradova i opÊina u RepubliciHrvatskoj, predlagatelj: Klubzastupnika SDP-a

- IzvjeπÊe o uredbama koje je VladaRepublike Hrvatske donijela natemelju zakonske ovlasti

- KonaËni prijedlog zakona oproglaπenju parka prirode Papuk -predlagatelj: zastupnik MarkoBariËeviÊ

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao prestanku vaæenja Zakona opotvrivanju Ugovora izmeu VladeRepublike Hrvatske i VladeRepublike Slovenije o ureivanjustatusnih i drugih pravnih odnosavezanih za ulaganje, iskoriπtavanje irazgradnju NE Krπko - predlagatelj:Klub zastupnika HSLS-a

- Prijedlog zakona o Fondu hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata iËlanova njihovih obitelji -predlagatelji: zastupnici PavleKaliniÊ i Stjepan ÆivkoviÊ

- Prijedlog zakona o izmjenamaZakona o morskom ribarstvu -predlagatelji: zastupnici Anto –apiÊ,mr. Miroslav RoæiÊ, dr. TonËi TadiÊ iVlado JukiÊ

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama Zakona o lokalnoj ipodruËnoj /regionalnoj/ samoupravi -predlagatelji: zastupnici mr.sc.Nikola Ivaniπ i Darijo VasiliÊ

- Prijedlog zakona o lokalnoj ipodruËnoj /regionalnoj/ samoupravi -predlagatelji: zastupnici dr.sc. VesnaPusiÊ i Darko ©antiÊ

- Program statistiËkih istraæivanjaRepublike Hrvatske za 2003.

- Projekt - nomenklatura prostornihjedinica za statistiku

- Reforma pravosua - predlagatelj:Odbor za pravosue

- Prijedlog programa nadzorafinancijskih institucija i financijskogtræiπta na konsolidiranoj osnovi

- IzvjeπÊe o meunarodnoj aktivnostiHrvatskoga sabora preko njegovihizaslanstava u 2002. godini

- Prijedlog moralne deklaracije ”Hranaza sve” - predlagateljica: zastupnicaVesna ©kare-Oæbolt

- KonaËni prijedlog zakona opotvrivanju Sporazuma oslobodnom tranzitu kroz teritorijRepublike Hrvatske u i iz Luke PloËei kroz teritorij Bosne i Hercegovine uNeumu

- Prijedlog zakona o izborimazastupnika u Hrvatski sabor -predlagatelj: Klub zastupnika DC-a

- Prijedlog zakona o izborimazastupnika u Hrvatski sabor -predlagatelj: Klub zastupnika HSS-a

- Prijedlog zakona o izbornimjedinicama za izbor zastupnika uHrvatski sabor - predlagatelj: Klubzastupnika DC-a

- Izbori, imenovanja i razrjeπenja- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakona

o izmjeni Zakona o gradnji- Rasprava o postupku privatizacije

”SunËanog Hvara”- IzvjeπÊe o stanju reforme zdravstva od

2000-2003. godine s prikazomaktualnog stanja u zdravstvu

Dopune dnevnog reda 6. oæujka

- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnogpovjerenstva o zahtjevu za odobrenjepokretanja kaznenog postupka protivZdravka Tomca, zastupnika uHrvatskom saboru

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o udæbenicima za osnovnu isrednju πkolu

- Prijedlog udæbeniËkog standarda- Prijedlog i KonaËni prijedlog

zakona o privremenoj zabrani uvozastavljanja na træiπte uporabe iproizvodnje genetski modificiranihorganizama i proizvoda -predlagatelj: Klub zastupnika HSS-a

- KonaËni prijedlog zakona oregistru godiπnjih financijskihizvjeπtaja

- Prijedlog zakona o izborimazastupnika u Hrvatski sabor -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o izborimazastupnika u Hrvatski dræavni sabor- predlagatelji: zastupnici ZlatkoKramariÊ i Damir Kajin

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o izbornimjedinicama za izbor zastupnika uZastupniËki dom Hrvatskog sabora,Hrvatskog dræavnog sabora -predlagatelji: zastupnici ZlatkoKramariÊ i Damir Kajin

- Prijedlog odluke o VijeÊu zanadzor sigurnosnih sluæbi -predlagatelj: Odbor za unutarnjupolitiku i nacionalnu sigurnost

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjeni Zakona o priznanjuHrvatskog sabora ”Zlatni grb” -predlagateljica: zastupnica LjubicaLaliÊ

Dopune dnevnog reda 11. oæujka- Prijedlog zakona o zdravstvenoj

zaπtiti

IHS18. III. 2003.

UTVR–IVANJE DNEVNOG REDA

BROJ

358

5

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

KKaaoo ππttoo jjee uuoobbiiËËaajjeennoo,, 3300.. ssjjeeddnniiccaaHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa zzaappooËËeellaa jjeeppoossttaavvlljjaannjjeemm ppiittaannjjaa ËËllaannoovviimmaaVVllaaddee.. PPrreeddssjjeeddaavvaajjuuÊÊii jjee uuvvooddnnooppooddssjjeettiioo zzaassttuuppnniikkee nnaa pprraavviillaauuttvvrreennaa ooddrreeddbbaammaa PPoosslloovvnniikkaapprriilliikkoomm ppoossttaavvlljjaannjjaa ppiittaannjjaa..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu zzaattiimm oodd pprreeddssjjeeddnniikkaaVVllaaddee RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii rreessoorrnniihhmmiinniissttaarraa,, ppoottrraaææiillii kkoonnkkrreettnnee ooddggoo--vvoorree vveezzaannee uuzz aakkttuuaallnnaa zzbbiivvaannjjaa uuvvaannjjsskkoojj ppoolliittiiccii,, aallii ii ookkoo uunnuuttrraaππnnjjiihhddooggaaaajjaa ii aakkttuuaallnnoossttii..

Zaπtita radnih prava

U nastavku rada zastupnici su svojapitanja uputili predsjedniku i Ëlano-vima Vlade Republike Hrvatske.Zastupnik dr.sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ((HHKKDDUU)) uvodno je upozorio da jeHrvatska veÊ umorna od lopova ineodgovornih politiËara dok zemljomistovremeno vlada najgrublja vari-janta divljeg kapitalizma. Ovu jesituaciju ilustrirao metaforom da je,”Ëovjek Ëovjeku vuk”. NavodeÊi po-sljednje neuspjeπne epizode vezane zapretvorbu i privatizaciju, ocijenio jeda je sadaπnja Vlada do kraja ugrozilahrvatskog radnika, Ëiji poloæaj nikadanije bio teæi i manje zaπtiÊen. Zapitaoje premijera, kani li iz zakonodavneprocedure povuÊi Prijedlog zakona oradu, to viπe jer ga je hrvatska javnostosudila.

U svom odgovoru, premijer IIvviiccaaRRaaËËaann je podsjetio da su reforme okoradnog zakonodavstva veÊ duæe vrije-me prisutne na hrvatskoj politiËkojsceni. Ova Êe situacija biti aktualna

sve dok se ne rijeπe neophodnepromjene radnog zakonodavstvaukljuËujuÊi i fleksibilnije uvjete zapo-πljavanja i prestanka rada. Pozvao jezatim, sve zainteresirane strane dazajedniËkim rjeπenjem potraæe mogu-Êi dogovor za πto joπ uvijek imavremena. Podsjetio je ujedno da Êeradna i radniËka prava biti zaπtiÊenau onoj mjeri u kojoj je osigurangospodarski razvoj zemlje. Zbog ovihrazloga, Vlada ne namjerava apsti-nirati od vlastitog prijedloga, ali jespremna zajedniËki potraæiti i boljarjeπenja.

U dodatnom javljanju zastupnikAnto KovaËeviÊ oËitovao se opruæenom odgovoru. Nije kaæezadovoljan ponuenim objaπnjenjimajer zakonski propisi snaæno πtiteinterese kapitala, ali ne i zaposlene,kao ni majke koje æele spokojno raatii odgajati djecu. Smatra da se propustove Vlade sastoji u Ëinjenici da imaduplo viπe nezaposlenih od kada je 3.sijeËnja 2000. godine preuzeta vlast.Nisu ujedno stvorene pretpostavke zabræi gospodarski rast, kao ni stva-ranje novih vrijednosti.

Premijer Ivica RaËan odbio jekomentirati politiËke aspekte ovogdodatnog pitanja, ali je demantiraoiznijete podatke o broju nezaposlenihu navedenom periodu.

Opasnosti od balkanskihintegracija?

Zastupnica mr.sc. ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ((HHBB)) podsjetila je predsjednika Vlade

na ranija upozorenja u kojima seukazivalo na opasnost od buduÊihbalkanskih integracija. Dogaaji skraja proπle i poËetka ove godine,demantiraju pojedine Vladine ocjenekako se ovim pitanjima ”samo plaπihrvatska javnost”. Citirala je izjavugrËkog ministra vanjskih poslova kojije nedavno izrazio oduπevljenje zbogmoguÊe vizije balkanske federacije.Ukazala je zatim da su i ostali grËkiduænosnici u svojim medijskim nastu-pima izravno izraæavali zadovoljstvoπto Hrvatska prednjaËi u Balkanskojfederaciji i regiji Zapadnog Balkana.Zatraæila je oËitovanje premijera oovim izjavama, traæeÊi istiniti odgo-vor.

I u ovom je sluËaju premijer IIvviiccaaRRaaËËaann dao traæeni odgovor. Smatra daiz iznijetih ocjena ne proizlaze nikakviargumenti koji bi ugrozili indi-vidualni pristup Republike Hrvatske,odnosno zagovarali regionalnu vari-jantu integracija. Sama Ëinjenica daje Hrvatska samostalno predalavlastiti zahtjev, najbolje potvrujeovakvo politiËko rjeπenje. Objasnio jezatim da se u GrËkoj Ëitavo vrijemeupotrebljava termin ”JugoistoËnaEuropa”, a ponekad i ”Zapadni Bal-kan”. Ne moæe kaæe, ulaziti uzemljopisna odreenja ili njihovedefinicije, ali je podsjetio na kasnijidemanti grËkog ministra vanjskihposlova, oko navedene izjave obalkanskoj federaciji.

Zastupnica BuπiÊ nije bila zado-voljna pruæenim odgovorom ocje-njujuÊi da se u ovom sluËaju termin

BROJ

358

6

Zapadnog Balkana spominje kaopolitiËki, a ne kao zemljopisni pojam.

Poloæaj Hrvata u Donjem Lapcu

SlijedeÊe pitanje postavio je zastu-pnik IIvviiÊÊ PPaaππaalliiÊÊ dr.med, ((HHBB)) traæeÊiodgovore o poloæaju Hrvata u DonjemLapcu. Podsjetio je na okolnostinedavnog donoπenja Zakona onacionalnim manjinama, upozo-ravajuÊi da se posljednjim zbivanjimaHrvati u navedenom naselju, pretva-raju u nacionalnu manjinu. Nedavnoje zatraæeno iseljavanje svih hrvat-skih, kao i drugih udruga iz prostoralokalnog srednjoπkolskog centra.Nakon preureenja, prostor je vraÊensamo onim udrugama koje nosesrpski predznak, dok hrvatske udru-ge nemaju pristup, a narod je ostao ibez dosadaπnjeg mjesta za odræavanjevjerskih potreba. Misa se trenutnoodræava u holu osnovne πkole, a svakuse nedjelju mora unositi i iznositipotreban inventar. Zatraæio je odpremijera da navede sve potrebnemjere koje namjerava uËiniti, kako bise osigurao minimum Ustavomutvrenih ljudskih prava, za Hrvate uDonjem Lapcu.

Predsjednik Vlade je istaknuo da Êeispitati sve okolnosti oko moguÊegkrπenja zakona u ovom sluËaju, tesukladno tome reagirati. Podsjetio jeda su na dnevnom redu i izmjene idopune Zakona o izborima u jedi-nicama lokalne samouprave. Ovo jeujedno i prilika da se precizirajuobveze i prava tih jedinica u pona-πanju prema Hrvatima kada su oni upoloæaju manjine.

Zastupnik PaπaliÊ je zatraæio ipisani odgovor kao i da se odgo-varajuÊe mjere poduzmu πto jemoguÊe prije, buduÊi da je situacija uDonjem Lapcu nepodnoπljiva.

Povrat nekretnina jedinicamalokalne samouprave

Zastupnik LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss ((HHDDZZ))napomenuo je da je svoje pitanjenamjeravao uputiti ministru javnihradova, obnove i graditeljstva, koji uzadnja tri zasjedanja nije bio prisutan.PostojeÊi problem nije æelio postavitipred njegovog zamjenika, pa jeodgovor zatraæio od ministrice obraneÆÆeelljjkkee AAnnttuunnoovviiÊÊ. Zatraæio je daodgovori na pitanje kada namjeravaæupaniji ©ibensko-kninskoj vratiti uposjed kompleks vojarni Smokvicakod ©ibenika. Odluku o vraÊanjupotpisao je joπ ministar Gojko ©uπak,

a zastupnik je u svojstvu tadaπnjegpomoÊnika obrane, svojedobno obaviosve potrebne zakonske radnje zapovrat objekta.

Ministrica AntunoviÊ napomenulaje da Êe provjeriti sve dokumente kojise odnose na odluku donesenu joπ1995. godine. Potvrdila je ujedno daÊe se sva imovina koja nije prijekopotrebna vojsci staviti na raspola-ganje potrebama mjesne uprave isamouprave. U dodatnom pitanjuzastupnik Ljubo ∆esiÊ-Rojs upozorioje da se primopredaja odugovlaËi zbogpojedinih privatnih interesa, buduÊida je opÊina Primoπten dodijelilaprostor privatnoj firmi.

Sankcije za propuste u procesupretvorbe i privatizacije

Zastupnik BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP))podsjetio je na nedavno izvjeπÊeglavne dræavne revizorice o tijekuprocesa pretvorbe i privatizacije.Ponovno su uoËene brojne nepra-vilnosti i gospodarski kriminal ugotovo 80% revidiranih poduzeÊa,odnosno druπtava. Kada Êe Vlada usaborsku proceduru uputiti KonaËniprijedlog zakona o jednokratnomoporezivanju na imovinu, upitao jezastupnik. Visoki stupanj interesa zaovaj zakonski prijedlog pokazuju igraani, dodao je zastupnik citirajuÊirezultate istraæivanja odgovarajuÊihinstitucija.

Na ovo je pitanje odgovor ponudiopotpredsjednik Vlade RepublikeHrvatske, SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ. Napomenuo jeda na Vladi joπ nije raspravljenozadnje izvjeπÊe Dræavne revizije. Zakvalitetnu raspravu, potrebno jeosigurati kompletnu analizu i sudskespise o svim nezakonitim radnjama,ukljuËujuÊi i podatke iz nadleænihministarstava. Ovi Êe se poslovi oba-viti u nadleænim ministarstvima uslijedeÊih 7 dana, pa bi u drugoj polo-vini oæujka, Vlada proslijedila zakon-ske prijedloge Hrvatskom saboru.

Potraga za generalom Gotovinom

Zastupnik KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊ ((HHBB))ocijenio je da je u posljednje vrijemeponovno aktualizirana tema uhiÊenjagenerala Ante Gotovine. Istovremenose u medijima iznose spekulacije inagaanja o kretanju i mjestu borav-ka umirovljenog hrvatskog generala.Aktualna vlast ujedno najavljujeuhiÊenje, pravdajuÊi to meuna-rodnim obvezama koje je preuzelaVlada Republike Hrvatske. Zapitao je

zaπto Vlada ignorira sudsku odluku iodbija zahtjeve odvjetnika u svezi sazatraæenom dokumentacijom radipripreme eventualne obrane?

Na ovo pitanje odgovorio jepotpredsjednik Vlade, dr.sc. GGoorraannGGrraanniiÊÊ. Objasnio je da je odluka sudaukinuta pa Vlada nema po Ëemupostupiti. Ispravna je konstatacija, daVlada zbog poπtivanja vlastitog prav-nog sustava, a ne zbog preuzetihmeunarodnih obveza traæi gospodinagenerala Antu Gotovinu, istaknuo jepotpredsjednik GraniÊ.

Zastupnik GaπpariÊ je u dodatnomjavljanju citirao izjavu glasnogovor-nice Ministarstva unutarnjih poslovakoja je rekla da Êe nadleæno mini-starstvo staviti na raspolaganje svudokumentaciju koja je potrebnaobrani optuæenih. Smatra da se toodnosi na neke druge osobe, ali ne ina generala Gotovinu, ocjenjujuÊi dase takvim pristupom dijele ratnipobjednici Domovinskog rata.

Sporni detalji oko NE ”Krπko”

Zastupnik mr.sc. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann((HHSSLLSS)) podsjetio je da je Slovenskiparlament nedavno ratificirao spora-zum o Nuklearnoj elektrani ”Krπko”.Smatra ujedno da Êe se time nanijetiπteta interesima Republike Hrvatskeu visini od 900 milijuna ameriËkihdolara. Prokomentirao je zatim i po-sljednje medijske istupe pravnogsavjetnika Vlade, koji je spornedetalje oko odlaganja nuklearnogotpada opravdao Ëinjenicom da pono-vno ulazimo u suvlasniπtvo ovogobjekta. Zapitao je da li je vodstvo iNadzorni odbor HEP-a u prvojpolovici veljaËe uputio prijedlog Vladida preispita svoj odnos premaratifikaciji sporazuma i kako je Vladareagirala na tu Ëinjenicu? Kako seujedno komentira nastalu πtetu i kadaÊemo poËeti dobivati struju, dodao jezastupnik. Na kraju izlaganja napo-menuo je da Êe predloæiti toËkudnevnog reda oko zbrinjavanja nukle-arnog otpada iz elektrane.

Na postavljena pitanja kratko jeodgovorio ministar gospodarstvadr.sc. LLjjuubboo JJuurrËËiiÊÊ.. HEP je kaæe,uputio prijedlog na razmiπljanjeMinistarstvu gospodarstva koje jeanaliziralo sve bitne Ëinjenice, dræeÊida taj prijedlog ne treba uputiti Vladiprije odluke slovenskog Parlamenta.

Zastupnik Glavan nije bio zado-voljan ovim odgovorom, ocjenjujuÊida se praktiËki niπta nije odgovorilo.Izrazio je ujedno oËekivanje da Êe

IHS18. III. 2003.

AKTUALNO PRIJEPODNE

BROJ

358

7

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

predstavnici Vlade biti nazoËni kadase bude raspravljalo o zakonskomprijedlogu o zbrinjavanju nuklearnogotpada.

Prometno povezivanje jadranskihotoka i obale

Zastupnik TToonnËËii ÆÆuuvveellaa ((SSDDPP))zanimao se za obavljene posloveunutar najavljenog programa izgrad-nje heliodroma na jadranskim oto-cima. Ovi su radovi pored Mini-starstva javnih radova, obnove igraditeljstva, vezani i uz Ministarstvozdravstva te Ministarstvo obrane.Opisao je ujedno njihov veliki znaËaj iulogu za jadranske otoke, koji suËesto puta prometno izolirani. Zatra-æio je od zamjenika ministra javnihradova, da ga obavijesti o detaljimavezanim uz realizaciju navedenogprojekta. Podsjetio je istovremeno dase radi o heliodromima na Zlarinu,Cresu, Rabu, Dugom otoku i KorËuli.

Zamjenik resornog ministra, VVeennkkoo∆∆uurrlliinn napomenuo je da Êe sekompletan program od 12 heliodromazavrπiti u ovoj proraËunskoj godini,ukoliko se dobiju sve potrebne dozvoleza veÊ osiguranu dokumentaciju. Zanavedenih pet heliodroma osiguranesu dozvole, a u tijeku je i natjeËaj zanajpovoljnijeg izvoaËa radova.

Zakoniti postupak ili medijskahajka?

Zastupnik IIvviiccaa TTaaffrraa ((HHBB)) svoje jepitanje namijenio ministru unutar-njih poslova. Zatraæio je da objasnirazloge zbog kojih se u Policijskuupravu Splitsko-dalmatinsku veÊdrugi put upuÊuju nadleæne osobe izunutarnjeg nadzora sluæbe. Zatraæioje objaπnjenje i za razloge opÊe, aliprvenstveno medijske hajke, nagospodina Jurja BuzoliÊa. Smatra dasvi æitelji ove æupanije mogu posvje-doËiti da je rijeË o uspjeπnom poslov-nom Ëovjeku koji vodi HTC - Split, a stim bi podacima trebali biti upoznati isadaπnji vlasnici. Smatra da su razloziovakvih postupaka politiËke naravi,buduÊi da se Juraj BuzoliÊsvojevremeno protivio problematiËnojprodaji Hrvatskih telekomunikacija.Zatraæio je da se objasne zakonskeosnove hajke na ovog Ëovjeka koji seujedno unaprijed proglaπava krivim.

Ministar ©©iimmee LLuuËËiinn odgovorio je daÊe u sluËaju dokazane neduænostimorati odgovarati oni koji supokrenuli ovaj sluËaj. Smatra da ne

moæe komentirati detalje vezane uzbilo kakvu kaznenu prijavu, a slanjenadzora u reËenu upravu nije neuo-biËajeno jer se kontrolira utemelje-nost anonimnih i neanonimnih prija-va koje su vezane uz odreene pro-puste.

Zastupnik Tafra je ocijenio da seneπto ipak dogaa u toj Policijskojupravi, buduÊi da je i sam naËelniknajavio ostavku, te konferenciju zatisak. Nije zadovoljan ponuenimodgovorom te je zatraæio i dodatnopisano pojaπnjenje.

Pribliæavanje Hrvatske Europskojuniji

Zastupnik VVeeddrraann LLeennddiiÊÊ ((SSDDPP))osvrnuo se na reakcije pojediniheuropskih diplomata koje su seodrazile na poziciju Republike Hrvat-ske prema Europskoj uniji. Zatraæioje od premijera RaËana da pojasnipoziciju Republike Hrvatske nakonpodnoπenja aplikacije u Ateni proπ-loga tjedna.

Premijer RRaaËËaann ocijenio je da jenaπa javnost dobro upoznata s ovimpotezima, dodajuÊi ipak, da je i uhrvatskim politiËkim krugovima bilorazmiπljanja kako je rijeË o preu-ranjenom politiËkom potezu. Mi smomislili obrnuto, a sve analize upuÊujuda su hrvatski zahtjevi za Ëlanstvo uEU doËekani pozitivno. Protekla dvamjeseca proπla su u intenzivnim diplo-matskim aktivnostima, a predoËeniargumenti potvrdili su da Hrvatskadobro stoji i u odnosu na zemlje kojeulaze u Europsku uniju. Smatraujedno da su utemeljene i opravdaneambicije da Hrvatska zajedno s Bu-garskom i Rumunjskom bude prim-ljena u ovu asocijaciju veÊ 2007.godine.

Obuzdati uvoz prehrambenihproizvoda

SlijedeÊe pitanje, upuÊeno takoerpredsjedniku hrvatske Vlade, posta-vio je zastupnik IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaa--vviissnnii)).. Uvodno je konstatirao da jestanje u hrvatskom agraru gore negoikada u posljednjih 40 godina. Ocije-nio je zatim da je nastavljena pljaËkasela i seljaπtva, a u protekle tri godineu Hrvatsku je uvezeno hrane zagotovo 20 milijardi kuna. Zastupnikje zatim iznio i konkretne iznose zauvoz mlijeka, te mlijeËnih i mesnihpreraevina u posljednjoj godini.Smatra da su ukupni rezultati na

ovom podruËju loπiji nego za bivπevlasti, a zatraæio je da se odgovori dokada Êe se posredstvom proraËunaplaÊati voenje ovakve nestruËne ipromaπene agrarne politike.

Na ovo je pitanje odgovorio mini-star poljoprivrede i πumarstva mr.sc.BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ.. On je demantiraonavode oko koliËine uvezenih poje-dinih mlijeËnih proizvoda sira, aiznijetu ocjenu o agrarnoj politiciocijenio osobnim stavom zastupnika.Pribliæavanjem globalizacijskim pro-cesima i Hrvatska mora poπtovatipreuzete obveze, a nadleæno mini-starstvo povlaËi one poteze koji imajuza cilj stvaranje konkurentne poljo-privredne proizvodnje. Reformskizahvati u agraru upravo se provodekako bi svi subjekti u lancu proi-zvodnje stekli i zadræali potrebnuposlovnu konkurentnost na træiπtu,zakljuËio je ministar PankretiÊ.

SluæeÊi se poslovniËkim odredbama,zastupnik LonËar izrazio je potpunonezadovoljstvo pruæenim odgovorom,ocjenjujuÊi da se time ujedno dezin-formira hrvatska javnost. Zatraæio jeda se odgovori i na pitanje utroπkavelikih iznosa poticajnih sredstava upoljoprivredi. Napomenuo je na kraju,da je citirane podatke dobio uHrvatskoj gospodarskoj komori, tezatraæio precizniji i pisani odgovor.

Potrebno je urediti poslovanjeturistiËkih agencija

Zastupnik DDaarriijjoo VVaassiilliiÊÊ ((PPGGSS)) svojeje pitanje uputio ministru financija,vezujuÊi ga uz podruËje turizmaodnosno poslovanje turistiËkih agen-cija koje se bave zastupanjem iposredovanjem iznajmljivanja privat-nog smjeπtaja. Smatra da je ovajvaæan segment obiljeæio i potaknuorazvoj turizma u Hrvatskoj, a nesmiju se zanemariti ni njegove pozi-tivne socijalne posljedice. U proteklojsu godini u nadzoru rada putniËkihagencija od strane Porezne uprave,prvi put osporeni ugovori o zastu-panju koji su sklopljeni izmeuagencija i iznajmljivaËa, a koji nisu usustavu PDV-a. Ugovori su protu-maËeni kao komisiono poslovanje, izËega proizlazi i obveza plaÊanja PDV-a, upozorio je zastupnik VasiliÊ.

©to Ministarstvo namjerava uËinitida ne doe do prestanka poslovnogodnosa i rada agencija i iznajmljivaËaveÊ za slijedeÊu sezonu, upitao jezastupnik. Na kraju je spomenuo daovaj segment turizma pridonosi uku-pnom turistiËkom potencijalu uiznosu od 30% ukupnog prometa.

BROJ

358

8

IHS18. III. 2003.

AKTUALNO PRIJEPODNE

BROJ

358

9

Ministar dr.sc. MMaattoo CCrrkkvveennaaccsloæio se s velikim znaËajem i ulogomturizma u ukupnom gospodarstvuHrvatske. Napomenuo je ujedno da sena ovom podruËju provodi reformakoja ide za tim da pogoduje πto bræemrazvoju turizma, a pogotovo privat-nom sektoru. Smanjeni su porezikojima se optereÊivalo iznajmljivanjeapartmana i soba na svega 7,5%, aliistovremeno su poznati i podaci ovelikom broju utaje prijavljivanja. Ovisu pokazatelji povezani i s radomagencija na Ëiji je rad u ovom sluËajuuvedena obveza plaÊanja PDV-a.Smatra da Êe iznajmljivaËi prostora nataj naËin postati obrtnici ilipoduzetnici druge vrste, πto Êe ukonaËnici ukloniti navedeni problem.Istovremeno i iz Ministarstva turizmadopiru prijedlozi kojima se teæi zadefiniranjem πto uspjeπnijih pozicijaturistiËkih agencija. Svi navedeniproblemi razmotrit Êe se ovih dana,uoËi poËetka predstojeÊe turistiËkesezone, zakljuËio je ministar Crkve-nac.

Zastupnik Darijo VasiliÊ zatraæio jei pisani odgovor dodajuÊi kako velikibroj zaposlenika u agencijama iprivatnom sektoru, oËekuju daMinistarstvo financija definira meto-dologiju posredovanja, s obzirom nato da se nalazimo na pragu novesezone.

Formirano VijeÊe za nacionalnusigurnost

Zastupnica VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC))svoje pitanje, oko IraËke krize, uputilaje predsjedniku Vlade Repu-blikeHrvatske. Izrazila je ujednozadovoljstvo πto je donesena potrebnaodluka o stvaranju obveznih strate-πkih zaliha nafte. Smatra, meutim,da se ipak presporo i nedovoljnopripremamo za moguÊe kriznesituacije. Zatraæila je razloge zbogkojih joπ uvijek nije formirano VijeÊeza nacionalnu sigurnost, buduÊi da sei Hrvatska moæe naÊi u kriznimiskuπenjima.

Premijer IIvviiccaa RRaaËËaann napomenuo jeda je u posljednje vrijeme i na razli-Ëitim nivoima, ova kriza analiziranau svjetlu svih moguÊih implikacija. Sovim Êe se analizama nastaviti iubuduÊe. VijeÊe za nacionalnu sigur-nost je formirano i na svojoj zadnjojsjednici razmatralo je sve problemevezane za krizu u Iraku.

Zastupnica Vesna ©kare-Oæboltzatraæila je detaljnije podatke o datu-mu formiranja i zadnjoj sjedniciVijeÊa, traæeÊi i dodatni pisaniodgovor.

Kada privatizacija ”Slobodne”?

VVeessnnaa PPooddlliippeecc ((SSDDPP)) postavila jepitanje potpredsjedniku Vlade, gospo-dinu Slavku LiniÊu. Rekla je da jeprije dvije godine Slobodna Dalmacijabila veliki gubitnik pred steËajem, i tokao rezultat nezakonite i loπe pretvor-be u vrijeme vlasti HDZ-a. U ovomtrenutku poduzeÊe je, prema poda-cima iznesenim u medijima, uspjeπnofinancijski konsolidirano, te seoËekivala brza privatizacija. Pitanje jekada Êe dakle Slobodna Dalmacija bitiprivatizirana, te πto Vlada u tomsmislu poduzima.

SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ odgovorio je da jesadaπnja Vlada zatekla vrlo teπkusituaciju vezano uz izdavaËku djelat-nost i medije. Financijski upropaπtenaSlobodna Dalmacija ”djelovanjem go-spodina Kutlea” proizvela je ogromanbroj tuæbi i potpuno pravno nesreenusituaciju zbog promaπaja i greπaka upretvorbi. Vlada je uspjela provestifinancijsku konsolidaciju, uz dogovors malim dioniËarima i zaintere-siranima za dionice od stranezaposlenih u Slobodnoj Dalmaciji.Postavljena je uprava koja je konso-lidirala tvrtku, ali s neophodnimsredstvima za daljnja ulaganja.

Vlada je zakljuËila da Êe se sa 25%dionica koje je stekla pokuπati kom-penzirati πtete zaposlenima i malimdioniËarima u ”Slobodnoj”.

Slavko LiniÊ rekao je da se nakonprovedenog prvog postupka i krugaispitivanja zainteresiranosti za priva-tizaciju vidi da ima onih koji biulagali u ”Slobodnu”.

”Sada je na Vladi da najprije namirimale dioniËare i na taj naËin platiπtete iz prethodnog procesa, te da seotvori postupak privatizacije radi togaπto su potrebna dodatna sredstva zaoËuvanje Slobodne Dalmacije”.

Osiguranje misije HV-a uAfganistanu

MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) pitao jepotpredsjednicu Vlade i ministricuobrane, Æeljku AntunoviÊ. Rekao je dase nedavno donijela odluka da Êe vodVojne policije sudjelovati u misijiISAF u Afganistanu. U zadnje pakvrijeme u medijima se moæe proËitatikako pripadnici tog voda Vojnepolicije nisu statusno i materijalnorijeπeni, te da nisu kvalitetno osigu-rani u sluËaju nezgode, ozljeda iliinvaliditeta. Stoga je pitao ministricujesu li i za kakve sluËajeve pripadnici

ovog voda osigurani, te kakva jekvaliteta tog osiguranja.

Ministrica obrane, ÆÆeelljjkkaa AAnnttuunnoovviiÊÊodgovorila je da su operativne pripre-me, koje ukljuËuju visoku razinuosiguranja pripadnika Vojne policijeod svih moguÊih rizika, kako njih,tako i naknadne materijalne i svakedruge sigurnosti njihovih obitelji usluËaju bilo kakvih incidentnih situ-acija, vrlo ozbiljno provoene uMinistarstvu obrane, u suradnji sasamim pripadnicima voda i njihovimzapovjednicima.

Dodala je da po tom pitanju nitijednog trenutka niπta nije bilo spor-no, iako se sve dogaalo u relativnokratkim rokovima. ”Nije postojalo nitijedno otvoreno pitanje, nego naprotiv,postignuta je vrlo visoka suglasnost”.

Ministrica je zahvalila i osigu-ravajuÊoj kuÊi s kojom je Ministarstvoobrane sklopilo ugovor za potrebeosiguranja pripadnika Vojne policije.”Vrlo su πirokogrudno prihvatili naπezahtjeve da se opÊi uvjeti osiguranjaza sluËaj smrti, ozljede, ranjavanja,trajnog invaliditeta, proπire s nekimspecifiËnim zahtjevima koje smoprocijenili da predstavljaju dodatnirizik za Ëlanove voda Vojne policije”.

Tako je osim opÊih uvjeta osiguranboravak u Afganistanu za nesretnisluËaj zbog ratnih dogaanja, zbogmoguÊih pobuna, revolucije, sabotaæe,terorizma”.

ZakljuËila je da su informacije dru-gaËijeg sadræaja, a koje se plasiraju unaπem tisku, potpuno neistinite,neutemeljene i zlonamjerno izmi-πljene. DapaËe, zapovjednik koji jetamo u prethodnici izvijestio je da jesve u najboljem redu, te da pripremeza prihvat ostatka voda teku kakotreba.

Sigurnost graana

ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((LLIIBBRRAA)) uputio jepitanje predsjedniku Vlade, IviciRaËanu. Rekao je da je na proπlomaktualnom prijepodnevu postaviopitanje πto Êe MUP poduzeti da sesprijeËi ugroæavanje æivota i sigur-nosti graana, a povod za to pitanjebila je tragiËna pogibija mladezaposlenice prilikom pljaËke mjenja-Ënice u Prelogu. Tada je od pred-stavnika MUP-a dobio opÊenitiodgovor da se u okviru RavnateljstvaPolicije razmatra kakav Êe se planmjera vrlo brzo donijeti.

Zastupnik Pavlic podsjetio je da sesamo nekoliko tjedana nakon spome-

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

nutog dogaaja dogodila joπ jednatragedija, takoer u Meimurju, kadaje poginuo policajac na duænosti, ahladnokrvno ga je ubio pljaËkaπbanke u NedeliπÊu koji je bio u bijegu.

Pitao je hoÊe li Vlada shvatitiozbiljnost situacije i angaæirati svesvoje potencijale u svim nadleænimministarstvima kako bi se suprot-stavila rastu broja razbojstava, kojasu se u odnosu na 1997. godinupoveÊali za 100%, a sve ËeπÊe zavrπa-vaju ranjavanjima i smrÊu neduænih.

Ministar unutarnjih poslova, ©©iimmeeLLuuËËiinn, odgovorio je da su podaci kojeje naveo zastupnik toËni, naime, dajedini pokazatelji koji imaju negativnitrend kada je u pitanju kriminalitetjesu razbojstva.

Istaknuo je da, kada su u pitanjurazbojstva, ne moæe samo Mini-starstvo unutarnjih poslova, a niVlada, rjeπavati taj problem. ”Pitanjesigurnosti, pogotovo prevencije, jepitanje i problem svih nas”. Ipak,naglasio je da je cijeneÊi proπle doga-aje, na predzadnjoj sjednici Vladeformirana radna skupina. Ministar jerekao da su najËeπÊe na meti razboj-nika objekti, automobili, novËarskeinstitucije, i to oni koji nisu zaπtiÊeni.Radna skupina trebala bi utvrditiodreene sigurnosne minimume kojebi morale zadovoljiti institucije kojeposjeduju i posluju s odreenimkoliËinama novca.

Kontrola Agencije za posebniotpad

MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)) postavila jepitanje Goranu GraniÊu, potpred-sjedniku Vlade. Spomenula je da jeAgencija za posebni otpad provodilapostupak odabira lokacija za gradnjuodlagaliπta nuklearnog otpada.Postupak je proveden netrans-parentno, koristeÊi zastarjele podatkei bez terenskih istraæivanja. Odabranaje lokacija na Trgovskoj gori uSisaËko-moslavaËkoj æupaniji 1999.godine.

Zastupnica je naglasila da je ista talokacija uvrπtena u program prostor-nog ureenja RH koji nije donesen uzsudjelovanje javnosti, pa su graaniBanovine tek nedavno saznali da bi seustvari kod njih trebalo izgraditiodlagaliπte nuklearnog otpada.

Marijanu Petir zanima tko kontro-lira rad Agencije za posebni otpad ihoÊe li ova Vlada uvaæiti zahtjevlokalne zajednice, a odnosi se nareviziju procesa odabira lokacija za

gradnju odlagaliπta nuklearnog otpa-da, kao i reviziju programa prostor-nog ureenja RH.

Dr. GGoorraann GGrraanniiÊÊ rekao je da Vladao toj problematici nikada nije raspra-vljala, pa prema tome nema nikakvestavove. Dodao je da Êe na ovo pitanjezastupnica dobiti pismeni odgovor.

MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)) izrazila jeËuenje Ëinjenicom da Vlada o tompitanju nije raspravljala, s obzirom nato da je i u bivπem sazivu dr. GraniÊbio savjetnik za energetiku. Dodala jeda ju to joπ viπe Ëudi poradi toga πtoje Agenciju formirao HEP, a dr.GraniÊ je predsjednik Nadzornogodbora HEP-a.

”Hrvatske πume”

Dr. VViilliimm HHeerrmmaann ((LLIIBBRRAA)) uputioje pitanje ministru poljoprivrede,Boæidaru PankretiÊu. Rekao je daposljednjih nekoliko godina ”Hrvat-ske πume” uporno ostvaruju gubitaku πumarstvu i lovstvu, u gospo-darenju na podruËju Parka prirode”KopaËki rit”. ”Istodobno ignorirajunapore Javne ustanove Park prirode”KopaËki rit” koja u ime RH skrbi oreËenom podruËju i to uz nepoπtivanjeprije svega pravilnika o unutarnjemredu”.

Naime, radi se o odbijanju potpi-sivanja ugovora o meusobnim odno-sima, neplaÊanju naknade za oba-vljanje djelatnosti. U proπloj godiniprijavljeno je prema sluæbenim poda-cima ”Hrvatskih πuma” samo 70lovaca u dræavnom loviπtu na podru-Ëju Parka prirode ”KopaËki rit”, πto jeostvarilo viπegodiπnji uzastopni gubi-tak. Istodobno je podruËje loviπtaParka prirode bilo gotovo zatvorenoza mnogobrojne posjetitelje, πto nijedobro.

Dr. Herman pitao je zbog Ëega ikome treba dræavno loviπte u Parkuprirode ”KopaËki rit” koje je podupravom ”Hrvatskih πuma” i kojiuporno ostvaruje gubitak. Uz to seograniËava odræivi razvitak Parkaprirode, a i cijele Slavonije i Baranje.

”Treba li konaËno KopaËki ritproglasiti nacionalnim parkom, da bise postiglo ono πto Park prirode morabiti, stvarni razvojni potencijalSlavonije i Baranje?”

Mr.sc. BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ odgovorioje da se njegovo ministarstvo baviovom problematikom, obavljeno je veÊnekoliko sastanaka direktno s Naci-onalnim parkom u KopaËkom ritu, tes Ministarstvom zaπtite okoliπa.”Naæalost, ispalo je nekoliko problema

izmeu ravnatelja i dijela rukovodiocau ”Hrvatskim πumama. Problemtrebamo rijeπiti u zajedniËkom inte-resu i ”Hrvatskih πuma”, ali i zaπtiteo kojoj ste govorili”.

Ministar je obeÊao pismeni odgovor,s obzirom na to da su pregovori okosamog koriπtenja, ali i zaπtite joπ utijeku.

Pitanje steËajeva

DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)) postavio jepitanje potpredsjedniku Vlade, SlavkuLiniÊu. Rekao je da bi Vlada trebalashodno pozitivnim propisima, a zbogblokade æiro-raËuna, u steËaj poslatiËak 55 tisuÊa trgovaËkih druπtava saËak 90 tisuÊa radnika.

Naglasio je da gore spomenutih 55tisuÊa tvrtki Vladi duguje viπe od 20milijardi kuna, ”a u proraËunu RHnije osigurana niti kuna za pokre-tanje steËaja, a kamoli 600 ili 700milijuna kuna”.

Takoer nisu osigurana ni sredstvaza nezaposlene ukoliko bi se naπli naZavodu za zapoπljavanje, dakle 900kuna mjeseËno po svakome.

Pitanje je hoÊe li Vlada otvoriti ovih55 tisuÊa steËajeva, a sa Ëime medijispekuliraju, odnosno, ako da, gdje Êese zaposliti deseci tisuÊa radnika.

SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ odgovorio je da steËajnije zatvaranje radnog mjesta, ”pa jetu i odgovor da li je ugroæeno 40tisuÊa radnih mjesta koliko trenutnoje broj zaposlenih u trgovaËkih dru-πtvima koji imaju uvjete za otvaranjesteËaja”.

Naime, da li Êe radna mjesta ostatiovisi o tome da li trgovaËka druπtva ukojima rade imaju gospodarsku aktiv-nost, dio træiπta i da li za njih imainteresa od strane nekih drugihvlasnika ili istih, ako se kroz steËajuspiju financijski konsolidirati.

Slavko LiniÊ rekao je da je steËajpotreban jer to predviaju propisi kojireguliraju i odgovornost za solven-tnost u svakom trgovaËkom druπtvu.Naglasio je da svi radnici poduzeÊa usteËaju, neovisno kada je i po kojemzakonu otvoren steËaj, trebaju uÊi uprvu grupu vjerovnika. Pred VladomÊe se uskoro naÊi Prijedlog izmjena idopuna Zakona o steËaju, koji Êeregulirati tko bi bio steËajni upra-vitelj, odnos meu vjerovnicima,troπkove steËajnog postupka, prio-ritete prema radniku i smanjenjeroka.

Gospodin LiniÊ istaknuo je da suupravo rokovi najveÊi problem, kojionda utjeËu na efikasnost voenja

BROJ

358

10

steËajnog postupka, te na sudbinuradnika, jer dugim rokovima seuniπtava steËajna masa. Vjeruje da Êese izmjenama zakona uspjeti oËuvatiradna mjesta, smanjiti troπkovi i daÊe se postiÊi efikasnost.

Nadzor u tijeku

ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)) upu-tila je pitanje ministrici uprave,pravosua i lokalne samouprave. Ista-knula je da je u resoru ministarstva ipraÊenje poπtivanja zakona od stranelokalne uprave i samouprave. Naime,posljednjih mjeseci moglo se udnevnom tisku proËitati da pojedininaËelnici ne poπtuju pripadnike drugenacionalnosti, odnosno, ne smatrajuda u povjerenom mandatu trebajuskrbiti za dobro svih graana, bezobzira na nacionalnost.

”NaËelnik opÊine Udbina najsvetijidan osloboenja Udbine naziva danomæalosti, a hrvatski barjak je skinut sopÊinskog vijeÊa”.

Pitala je ministricu kada Êe zaπtititiosnovna ljudska prava pripadnikaveÊinskog hrvatskog naroda na po-druËjima od posebne dræavne skrbi,πto je Ustavom RH zagarantirano, a uUdbini se krπe.

Ministrica IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ rekla je da je toËno da je,unatoË svim pravima lokalne samo-uprave i njene samosvojnosti, Mini-starstvo pravosua nadleæno zaprovedbu kontrole zakonitosti svihakata i ponaπanja Ëelnih ljudi jedinicalokalne uprave i samouprave.

”Mogu reÊi da je u konkretnomsluËaju upravo u tijeku nadzor i vrloskoro Êe biti putem Ministarstvarezultati tog nadzora i obznanjeni”.ObeÊala je zastupnici i pisani odgovorvezano uz ovo pitanje.

DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)) takoer jeuputio pitanje ministrici uprave,pravosua i lokalne samouprave. Prijeotprilike dva mjeseca veÊina vijeÊnikaOpÊinskog vijeÊa Sv. Filipa i Jakovauputila je zahtjev Ministarstvu ukojem se traæi provoenje upravnognadzora nad zakonitoπÊu rada OpÊin-skog vijeÊa Sv. Filipa i Jakova.

Ono πto ovi vijeÊnici smatraju neza-konitim je slijedeÊe. Naime, OpÊinskovijeÊe Sv. Filipa i Jakova broji 13vijeÊnika, od kojih je 5 iz HDZ-a, 1 izHSP-a, 3 iz HNS-a, 3 su nezavisna i 1je iz HSLS-a. Oni iz HNS-a, nezavisni ivijeÊnik iz HSLS-a imali su veÊinu iformirali su vlast. No, u meu-vremenu je jedan vijeÊnik iz HNS-anapustio vladajuÊu koaliciju i ”preπao

de facto u Klub HDZ, HSP. Na ovajnaËin je promijenjena veÊina u OpÊin-skom vijeÊu Sv. Filipa i Jakova.

”U meuvremenu je izmiπljena nekafantomska ostavka ovog vijeÊnikaHNS-a koji je preπao na stranu HDZ-ai zbog toga se onemoguÊuje donoπenjeodluke novoj veÊini u OpÊinskomvijeÊu”.

O cijelom sluËaju veÊina od 7vijeÊnika OpÊinskog vijeÊa zatraæila jeod ministarstva Upravni nadzor uskladu sa zakonom i do danasodgovor na taj zahtjev nije doπao.

Drago Krpina pita je li odgovorpripremljen, a ako nije, kada Êe biti,te kada Êe isti biti upuÊen OpÊinskomvijeÊu u Sv. Filipu i Jakovu.

Ministrica IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarrii--nnoovviiÊÊ rekla je da se i u ovom sluËajuprovodi nadzor od strane Mini-starstva. Izrazila je uvjerenje da ÊeslijedeÊi tjedan rezultati biti poznati,odnosno da Êe biti donesena odlukapovodom nadzora.

DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)) zamolio jeodgovor u pisanoj formi, te podsjetioda nije dobio odgovor ni na pitanje sprethodne sjednice Hrvatskog sabora.

Pokrenute preventivne akcije

LLuucciijjaa DDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)) uputila jepitanje Ministarstvu zdravstva. Reklaje da se u Hrvatskoj svaki dandijagnosticira oko 45 bolesnika kojiboluju od raka, πto je godiπnje 18tisuÊa. Svaki dan u Hrvatskoj umiruzbog raka 32 osobe, godiπnje 12 tisuÊaosoba. ”ZabrinjavajuÊe je da Hrvatskau posljednjih 12 godina biljeæi najveÊustopu umrlih od raka u Europi”.

S obzirom na navedene zabri-njavajuÊe podatke postavila je pitanjezamjeniku ministra zdravstva, da liVlada, odnosno resorno ministarstvopriprema nacionalni program preven-cije raka.

Zamjenik ministra zdravstva, AAnntteeBBiilliiÊÊ, odgovorio je da Vlada iMinistarstvo zdravstva rade na tomproblemu. Naglasio je da je od 1995.godine u Hrvatskoj primjetan zna-Ëajniji porast raka nego πto ga imajuzemlje koje se nalaze u naπemokruæenju ili druge razvijene zemlje skojima se mi æelimo usporeivati.Ipak, znaËajniji pad primjetan je od2001. godine naovamo, nakon πto jeova Vlada uËinila niz koraka, odprevencije, bolje dijagnostike, pono-vno je uvedena amortizacija u zdrav-stvo, nabavljena je nova oprema,pojaπnjava BiliÊ. ”Za oËekivati jedaljnji pad smrtnosti od karcinomabaπ iz ovih razloga koje sam naveo”.

Dodao je da je Ministarstvo zdrav-stva pokrenulo niz preventivnihakcija. Na nivou Ministarstva ofor-mljeno je povjerenstvo za borbu protivraka, koje aktivno radi, a osim togapostoje i povjerenstva vezana uzlokalitete raka koji su kod nasnajËeπÊi, pa tako imamo povjerenstvoza grupu malignih bolesti od kojihnajËeπÊe pobolijevaju muπkarci, itd.

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)) postavila jepitanje ministru unutarnjih poslova,©imi LuËinu. Pitala je kada Êe sevratiti otpuπteni policajci na radnezadatke s kojih su nezakonito otpu-πteni, a sada su veÊ 344 dana uprosvjedu. Rekla je da je proπli putkada je postavila to isto pitanje,ministar obmanuo javnost, tvrdeÊi daimaju razne skandalozne karijere, dasu kriviËno gonjeni, kaænjavani itd, aπto nije toËno.

”»injenica jest da Êu ja sada Vamamahati papirima u kojima se toËnovidi da svi imaju uvjerenja i potvrde onekaænjavanju i da nisu ni po jednojosnovi krivi za ono za πto ste ih vioptuæili”.

Dorica NikoliÊ naposljetku je pitalakada Êe ih ministar vratiti na posao.

Ministar ©©iimmee LLuuËËiinn rekao je daMUP i on osobno postupaju po zaklju-Ëku Vlade vezano za tu problematiku.Podsjetio je da je Vlada nakoncjelovite analize reorganizacije MUP-ai nakon πto je utvren broj viπkadjelatnika, donijela nove dokumente,odnosno dva zakljuËka u kojima jeobvezala MUP da 150 ljudi vratinatrag, a joπ nekih 100 ljudi da sezbrinu u ostalim dijelovima dræavneuprave.

©to se tiËe realizacije prvog zaklju-Ëka, dakle vraÊanja 150 ljudi, mini-star je istaknuo da MUP, sukladnootvaranju novih radnih mjestapredvienih sistematizacijom, primate ljude, te ih je dosad primljenoπezdesetak, a ostali Êe biti primljeni unarednih nekoliko mjeseci.

©to se tiËe osoba s druge liste, neko-licina njih veÊ je primljena upravosudnu policiju, neki su udrugim tijelima dræavne uprave.”Zanimljivo je da se neke osobe s togpopisa nisu htjele ni odazvati narazgovor, a radilo se o poslovimapravosudne policije”. ©ime LuËinrekao je da Êe ministarstvo u potpu-nosti ispuniti zakljuËke Vlade.

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)) zamolila jepismeni odgovor i na pitanje ”zaπtoste obmanjivali javnost da su onikriviËno gonjeni kada to nije istina”.

IHS18. III. 2003.

AKTUALNO PRIJEPODNE

BROJ

358

11

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

MMiillaann ––uukkiiÊÊ ((SSNNSS)) pitanje je uputiopremijeru, Ivici RaËanu vezano uzstanje u opÊini Donji Lapac. Rekao jeda u toj opÊini danas æivi 85%graana nacionalne manjine, a ostalosu druge nacionalnosti, od 13 vije-Ênika na redovnim izborima, njih 3 supripadnici veÊinskog naroda.

Milan –ukiÊ napomenuo je da uosmogodiπnjoj πkoli, u kojoj su veÊinadjece pripadnici nacionalnih manjina,nije zaposlen ni jedan nastavnik ustalnom radnom odnosu pripadnikaetniËke zajednice.

”Imamo policijsku stanicu u kojojradi viπe od 60 policajaca, a niti jedannije pripadnik nacionalne manjine”.

Sve ove Ëinjenice u svezi su s zaga-rantiranim pravima iz Ustavnogzakona, pa shodno tome, upuÊujepitanje premijeru Vlade: ”Da li ja kaonaËelnik opÊine krπim Ustavni zakono pravima nacionalnih manjina i da liovo πto nisam poπtivao podlijeæeeventualnom nadzoru?”

Kako premijera nije bilo, pred-sjednik TomËiÊ upitao je zastupnikahoÊe li biti zadovoljan pisanim odgo-vorom premijera.

Milan –ukiÊ s time se suglasio.

Vlada mimoiπla Hrvatski sabor

AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) uputio je pitanjejednom od potpredsjednika Vlade, atiËe se iraËke krize. Rekao je da jenaπa Vlada podræala zakljuËke izVilniusa, unatoË protivljenju glavniheuropskih sila Francuske, NjemaËke iRusije, ”πto govori o vanjskoj politiciove Vlade”.

”Dali ste podrπku predsjednikuBushu za napad na Irak, unatoË neslaganju mnogih Ëlanica VijeÊasigurnosti i UN-a”.

Upitao je zaπto Vlada s ovim vaænimpitanjem nije doπla pred Hrvatskisabor prije nego πto je podræala bilokakve sporazume u svijetu na bilokojoj razini.

Odgovor je dala potpredsjednicaVlade, ÆÆeelljjkkaa AAnnttuunnoovviiÊÊ. Rekla je daovlaπteni predstavnici svih razinavlasti, pri tome misli na PredsjednikaRepublike, Predsjednika Hrvatskogsabora i Predsjednika Vlade, u po-gledu ukupne dræavne politike u svezis ovim pitanjem, imaju usuglaπenestavove, i sve izjave koje su davanetakoer su usuglaπene.

Potpredsjednica je rekla da jeVilniuska izjava dokument koji sezbog prioritetnih interesa Hrvatskenije mogao ne potpisati.

Dræi da se odlukom moæe koristitihrvatski zraËni prostor i eventualnopuniti gorivo za civilne zrakoplove, ana zahtjev koalicije predvoene SAD-om, ni na koji naËin ne ugroæava inte-rese Hrvatske, nije suprotstavljenastavovima EU, a u odreenom smislupredstavlja suradnju sa zemljom kojaje prijateljski naklonjena Hrvatskoj,SAD-om, i svim onim dræavama kojeovog trenutka viπe nego drugepodræavaju naËin kojim se æeli rijeπitipitanje nazvano IraËka kriza.

Æeljka AntunoviÊ naglasila je da seHrvatska ovime ne svrstava, podnesenje zahtjev za primitak u EU. ”Premijerje danas rekao da smo svoje odluke,svoje stavove usuglaπavali s naπimpartnerima u EU, i u svemu tome πtoje do sada potpisano, odluËeno ili Êese operacionalizirati, ne postoji nitijedan ozbiljniji prigovor”.

Potpredsjednica je istaknula daHrvatska ne treba teæiti da sepriklanja bilo kojoj strani kada se radio razmimoilaæenju politiËkih stavovana meunarodnoj razini, i da jenajbolje rjeπavati stvari na naËin kakose to upravo Ëini. ZakljuËila je datreba jasno definirati politiku, pona-πanje i stavove i ”ne dozvoliti da nasbilo tko gura na jednu ili drugustranu”.

AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) rekao je da mugospoa AntunoviÊ nije odgovorila napitanje, zaπto Vlada u ovako bitnimstvarima stavlja Hrvatski sabor predgotov Ëin.

Predsjednik TomËiÊ rekao jezastupniku Belji da je na to pitanjedobio odgovor u uvodnom izlaganjupredsjednika Vlade.

Na redu za postavljanje pitanje bioje ÆÆeelljjkkoo KKrraapplljjaann ((HHDDZZ)). Rekao je daje pitanje koje postavlja dobiveno najavnom skupu odræanom u SisaËkojDonjoj Posavini, a radi se o peticijikoju su potpisali mjeπtani tog kraja,πto je i citirao.

”Niæe potpisani mjeπtani DonjePosavine traæimo ostavku ravnateljajavne ustanove Parka prirode Lonjskopolje gospodina Gorana GugiÊa istruËnog voditelja Parka prirodegospodina Darka KovaËiÊa zbog neËa-snog i neljudskog prijedloga pros-tornog plana podruËja posebnihobiljeæja Parka prirode Lonjsko polje,ne vodeÊi brigu o æiteljima tog kraja injihove egzistencije”.

Zastupnik Krapljan rekao je da sumu mjeπtani tog kraja uruËili peticijuzamolivπi ga da ju preda predsjednikuhrvatske Vlade, no kako on nijenazoËan, zastupnik ju predaje pot-

predsjedniku Vlade, dr. GoranuGraniÊu.

Dræi da tu ima elemenata i za Krimpoliciju, da izvrπi uvid u javnu usta-novu Parka prirode, a smatra da bi iDræavna revizija trebala poduzeti nekeradnje. Zamolio je pismeni odgovor.

Dr. GGoorraann GGrraanniiÊÊ obeÊao je pisaniodgovor, nakon πto Vlada prouËisadræaj ove peticije.

Otpad

©to Ministarstvo zaπtite okoliπa iprostornog ureenja namjerava uËi-niti po pitanju zakljuËaka Pogla-varstva ©ibensko-kninske æupanijekojim je zauzeto negativno stajaliπtenaspram moguÊe izgradnje odlaga-liπta otpada Splitsko-dalmatinske æu-panije (predvieno prostornim pla-nom) u zagorskom naselju Kladnice,na granici sa ©ibensko-kninskomæupanijom - upitao je Ivvoo BBaaiiccaa ((HHDDZZ))..Postoji opravdana bojazan da toodlagaliπte otpada zbog svoje veliËineprijee i samu granicu æupanije,prema opÊini UneπiÊ, πto u tamoπnjemstanovniπtvu izaziva uznemirenost iotpor, rekao je, obrazlaæuÊi upit.

Zamjenik ministra, MMllaaddeenn RRuuææmmaannnajprije je rekao kako Ministarstvopledira da se pitanje otpada rjeπava zaviπe æupanija ili opÊina, jer nijemoguÊe rijeπiti pojedinaËne sluËajeve(gospodarski i drugi razlozi). Zatraæioje zatim od zastupnika da ©ibensko-kninska æupanija uputi Ministarstvusvoj obrazloæeni prijedlog, koje Êe onorazmotriti prije donoπenja odluke ouporabnoj dozvoli. Naæalost, zakljuËioje na kraju, ovakve poteπkoÊe su Ëestejer otpad ne æeli nitko u Hrvatskoj.

IIvvoo BBaaiiccaa je zatraæio pisani odgovor,rekavπi kako je zakljuËak ÆupanijeveÊ upuÊen u Ministarstvo pa se ono onjemu moæe oËitovati.

Odluka Vlade o ustupanjuzraËnog prostora

ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)) upitao jepremijera koja je bila pravna osnovaza donoπenje odluke (Vlade RH) oustupanju zraËnog prostora Repu-blike Hrvatske ameriËkim zrakoplo-vima. S tim u svezi skrenuo je najprijepaænju na odluke nekoliko parlame-nata - austrijski odbio zahtjev, engle-ski Êe odluËivati, a maarski je nakonduge rasprave u kojoj se inzistiralo nakonsenzusu ipak donio odluku (s triglasa protiv). Hrvatskim ustavom nijedefiniran postupak donoπenja odlukeo ustupanju zraËnog prostora pa bi

BROJ

358

12

bilo najlogiËnije da odluËuje parla-ment - rekao je.

OËito da je to bilo potrebno -odgovorila je potpredsjednica Vlade,ÆÆeelljjkkaa AAnnttuunnoovviiÊÊ,, objasnivπi da Vladanije donijela odluku o ustupanjuzraËnog prostora oruæanim snagamaveÊ civilnim zrakoplovima na moguÊizahtjev SAD-a. O tome, dakle, nijeprovedena rasprava, jer se o tome nijeniti odluËivalo.

O iraËkoj se, pak, krizi, o moguÊimimplikacijama, politiËkim i drugim, uHrvatskom saboru raspravljalo nasjednicama Odbora za vanjsku poli-tiku i na zajedniËkoj sjednici odboraza vanjsku politiku te za unutarnjupolitiku i za nacionalnu sigurnost.

Kako je premijer i danas najavio, utrenutku kad bi postojala bilo kakvanajava treba li Hrvatska ustupititeritorij oruæanim snagama bilo kojezemlje o tome Êe se raspravljati uHrvatskom saboru, jer nitko osimnjega ne moæe donijeti takvu odluku.

Vladina odluka ima viπe politiËkinego operativni karakter, jer uhrvatskom zakonodavstvu, u meu-narodnim ugovorima o zraËnomprometu sve je ovo, o Ëemu se danasodluËilo na Vladi, definirano.

Mi se nadamo da Êe Hrvatska bitiosloboena odluke koju Êe moratidonijeti, a koju neÊe biti lako donijeti- izjavila je potpredsjednica Vlade,rekavπi kako nitko, ni na kojoj razinivlasti neÊe preuzimati na sebedonoπenje odluka koje nisu u njegovojingerenciji.

Predsjednik Hrvatskog sabora,ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ ispravio je potpred-sjednicu AntunoviÊ. Hrvatski sabor”ne mora” - on Êe odluËiti.

Nezadovoljan odgovorom, ÆÆeelliimmiirrJJaannjjiiÊÊ je rekao kako je i premaKonvenciji potreban poseban spora-zum - ukoliko dolazi do preleta. A akoje sve kako je rekla potpredsjednicaumjesno je pitati - ako Êe o tomeodluËiti Hrvatski sabor zaπto je Vladadonijela svoju odluku. Na to jepredsjednik TToommËËiiÊÊ rekao kako se oni potpredsjednica oËito nisu dobrorazumjeli te zatraæio da se u pisanojformi dostavi odluka Vlade, iz koje jesve vidljivo.

Trihineloza

JJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj ((HHSSLLSS)) jeu ime Udruge za zaπtitu pravabolesnika iz Pule, koja je Vladipredloæila izvansudsku odluku zaobeπteÊenje oboljelih od trihineloze uIstri (151 osoba) ustvrdila kako je

epidemija trihinele gotovo pala uzaborav (unatoË teπkim posljedicama -kod nekih osoba javila miopatija, a ijedna je osoba postala srËanimbolesnikom) te upitala hoÊe li VladapomoÊi te kako Êe se obeπtetiti oboljeliod trihineloze, a i πto Vlada namjeravapoduzeti da se takvi sluËajevi neponove.

Zastupnica je upozorila kako jeistraga ukazala na nedostatak kon-trole te da su u meuvremenu oboljeleosobe u Koprivnici i –akovaËkojsatniji. Iz Veterinarske komore, ponjenoj tvrdnji, stiæe podatak kako 60posto mesa dolazi sa crnog træiπta.

Ona je podsjetila i na izjavu pot-predsjednika LiniÊa, koji je, meuostalim, rekao da s obzirom naodgovornost inspekcija DræavniproraËun moæe biti stavljen u funkcijuobeπteÊenja graana oboljelih odtrihineloze. A graani imaju ozbiljneposljedice, a nisu obeπteÊeni i imanovih sluËajeva.

S obzirom na to da je isteklovrijeme, predsjednik TToommËËiiÊÊ upozorioje zastupnicu da nema pravo na drugopitanje.

Zamjenik ministra zdravstva, AAnntteeBBiilliiÊÊ uvodno je napomenuo kako valjarazlikovati endemiju (u odreenim sepodruËjima, naæalost, svake godinejavlja trihineloza) od epidemije te dase uzrok nastanka ove bolesti moæesprijeËiti dobrim inspekcijskim nad-zorom.

Troπkove bi trebali nadoknaditi onikoji su odgovorni za nastanak tri-hineloze - proizvoaËi namirnica kojiih nisu adekvatno kontrolirali teprivatnici koji takve proizvode radekod kuÊe.

A svatko je, prema Zakonu ozdravstvenoj zaπtiti, odgovoran zasvoje zdravlje i mora se pridræavatipravila koja vrijede na odreenompodruËju. Ministarstvo zdravstva iostala ministarstva iz godine ugodinu bore se - raznim akcijama -kako bi se ta endemska bolest svela naminimum.

Nezadovoljna odgovorom, JJaaddrraannkkaaKKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj je upozorila da je zanekvalitetno funkcioniranje sustavaodgovorna Vlada. Naime, ima pri-mjera da su sudski postupci u ova-kvim sluËajevima trajali i sedamgodina, ali graani ni nakon πto jedokazano tko je kriv nisu obeπteÊeni.Zastupnica je zatraæila pisani odgovorkako bi se, naglasila je, oboljeli moglidobiti obeπteÊenje.

”–uro –akoviÊ”

©to je uËinjeno na rjeπavanju pro-blema grupacije ”–uro –akoviÊ”, kojesu namjere i planovi veÊinskogvlasnika - dræave, upitala je DDuubbrraavvkkaaHHoorrvvaatt ((SSDDPP))..

Ministar gospodarstva, LLjjuubboo JJuurr--ËËiiÊÊ odgovorio je da je pri kraju procesrestrukturiranja i stabiliziranja poslo-vanja (na oko 2000 radnika). Slijedijoπ mali zahvat u beπavnim bocama(radi se negdje o oko 100 radnika).Mnogo pozitivnije je to πto suzaposleni puni kapaciteti, to πto seoËekuje rast zaposlenosti u narednomrazdoblju, a veÊ i ove godine.

Iako zadovoljna odgovorom, zastu-pnica HHoorrvvaatt je upozorila ministragospodarstva da ovi postupci ne trpeodlaganje, da je to potrebno rijeπiti πtoprije.

Radna obveza lijeËnicima

KKaarrmmeellaa CCaappaarriinn,, dr.med. ((HHDDZZ))upitala je ministra zdravstva zaπto jeuveo radnu obvezu hrvatskim lije-Ënicima kad se spor mogao rijeπitistrukovnim ugovorom a i s obziromna to da je nejasna pravna strukturatog akta. Ne misli li, upitala je, da jetom odlukom naruπen status i ugledlijeËnika, te isto tako odnos lijeËnika ipacijenta te neÊe li nakon svegaprodukt odluka ministra zdravstvabiti tihi, odnosno bijeli πtrajklijeËnika. Zastupnica je s tim u svezipodsjetila kako je za Domovinskograta velik broj lijeËnika i drugogmedicinskog osoblja pruæao nese-biËnu zdravstvenu pomoÊ ne pitajuÊiza radno vrijeme i plaÊu te da ih je zasvestrani struËni rad u organizacijizdravstvene zaπtite u ratnim uvjetimapohvalila Svjetska zdravstvena orga-nizacija. Joπ je skrenula paænju na toda nigdje u svijetu nije primijenjenatakva metoda spora izmeu lije-ËniËkog staleæa i nadleænog mini-starstva - radne obveze koje, kao rjeπe-nja, nema u Zakonu o radu veÊ uzakonima o obrani i Zakonu ozdravstvenoj zaπtiti ukoliko je rijeË ostanju neposredne ugroæenosti.

AAnnttee BBiilliiÊÊ,, zamjenik ministrazdravstva, najprije je rekao kako suse naπi lijeËnici pokazali apsolutnoadekvatnim, struËnim i vrijednim tehrabrima tijekom Domovinskog rata -to nitko ne dovodi u sumnju. Radnaobveza uvedena je baπ zbog toga da nebi doveli graane - zbog kojih kaolijeËnici postojimo - u stanje da imajuloπu i nekvalitetnu, neadekvatnu

IHS18. III. 2003.

AKTUALNO PRIJEPODNE

BROJ

358

13

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

zdravstvenu zaπtitu. Ustavom je,naglasio je, osim prava na πtrajkosigurano i pravo na zdravstvenuzaπtitu, koja mora biti sveobuhvatna idostupna.

Jasno je da se radna obveza moralauvesti, ali se pregovaranje sa πtraj-kaËkim odborom nastavlja i jasno jeda se Ëine veliki napori da bi seudovoljilo svim zahtjevima lijeËnika.

Svim zahtjevima lijeËnika koje suhtjeli ostvariti kroz strukovni ugovorudovoljeno, naglasio je zamjenikministra, kroz granski ugovor, znaËiza cijelo zdravstvo, a i mnogo viπe odtoga. Stoga lijeËniËka struka nije uposljednje vrijeme obezvrijeena veÊunaprijeena. Jedino se nije mogloosigurati 45 postotno poveÊanje plaÊe.

Nezadovoljna odgovorom, KKaarrmmeellaaCCaappaarriinn je ponovila da je presedan usvijetu uvoenje radne obveze lije-Ënicima, a iza πtrajka je stajala Hrvat-ska lijeËniËka komora, Hrvatski zborlijeËnika i Hrvatska stomatoloπkakomora. Radna obveza uvedena jenakon medijskog linËa - govorilo seda pacijenti nemaju zdravstvenuzaπtitu, tvrdilo da je 13 pacijenatazbog toga umrlo te da o tome uopÊenije provedena istraga. Zastupnica je,na kraju, rekla kako bi od ministra daje prisutan, zatraæila da se javnoispriËa zbog izjave o slobodnoj ljubaviu bolnici.

Ukidanje Zbornog podruËjaVaraædin

PPeettaarr ÆÆiittnniikk ((HHSSSS)) upitao je zaπto jedonesena odluka o ukidanju zbornogpodruËja Varaædin i rasformiranju 7.gardijske brigade - na temelju kojedoktrine, strategije i taktike i tonakon svih Ëinjenica, argumenata irazgovora (u koje je bio ukljuËen ivrhovni zapovjednik MesiÊ) te Ëvrstihdokaza o opravdanosti zadræavanjazapovjedniπtva korpusa u Varaæidnu.

Ocjenu o velikoj nepravdi zastupnikje potkrijepio ukazivanjem na to da jerijeË o potomcima onih koji su upravokod Varaædina zaustavili nadiranjeTuraka te koji su u Napoleonovojvojsci i vojskama Habsburgovaca te udrugim vojskama πirili slavu hrvat-skog vojnika. U Domovinskom ratuje, podsjetio je, s tog podruËjapoginulo 175 ljudi, a 1200 ih je dalozdravlje za hrvatsku domovinu. Zbogtoga je pokojni predsjednik Tumanupravo Varaædincima dao Ëast dapodignu hrvatski barjak na tvravi uKninu.

Uvodno napomenuvπi kako nijevojni strateg niti kreator vojnihdoktrina, ministrica obrane ÆÆeelljjkkaaAAnnttuunnoovviiÊÊ rekla je da su na osnoviprocjena hrvatskih vojnih struËnjakau parlamentu i na operativnoj razinidonesene odluke - o ustroju Hrvatskevojske, njenom teritorijalnom raspo-redu. S njima se vjerojatno moæepolemizirati, a i u tijeku je preustroju okviru kojeg Êe se dotjerivati nekiod prijedloga koji se provode ovogtrenutka. Bitnih promjena, meutim,neÊe biti.

Teritorijalni ustroj je ovoga putaizbjegao Varaæin, meutim moæda Êese sutra zakljuËiti da je to za razvojgrada Varaædina, kao jednog od veÊihgradova u Hrvatskoj - dobro. Postoje,objasnila je ministrica, strateπkaopredjeljenja da vojska izlazi izvelikih gradova, ali hrvatska sigur-nost, obrambena spremnost, razvojhrvatskih oruæanih snaga neÊe bitiugroæeni - zakljuËila je Æeljka Antu-noviÊ.

Nedaj Boæe da nam za 10-20 godinadoe ono πto smo imali maloprije paÊemo vidjeti kakvu smo greπkunapravili - bio je komentar PPeettrraa ÆÆiitt--nniikkaa,, nezadovoljnog odgovorom. GdjeÊe se onda, upitao je popunjavatigardijske brigade koje Êe iÊi za Pakraci prema Vukovaru, i gdje Êe se uzimatitenkovi ako se vodi raËuna o tome daje ugroza joπ uvijek niti 50 kilometaraod Zagreba.

Obrana od tuËe

Na koji Êe se naËin Hrvatska defi-nitivno opredijeliti za obranu od tuËe- upitao je IIvvaann JJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)),, us-tvrdivπi kako dosad joπ nije dobivenpravi odgovor na to pitanje. Jedan diosustava viπe nije u funkciji zbog togaπto su bili u pograniËnoj zoni premadrugim dræavama, u postojeÊi sustavse ne ulaæu sredstva, a sve veÊi brojljudi ovisi o tome, s obzirom na sveveÊe poticanje poljoprivrede - rekao je,zatraæivπi pisani odgovor.

Ministar poljoprivrede, BBooææiiddaarrPPaannkkrreettiiÊÊ izvijestio je zastupnika daÊe se ovo pitanje uskoro naÊi predVladom. StruËnjaci su procijenili dasadaπnji model nije djelotvoran iMinistarstvo poljoprivrede i πumar-stva predlaæe potpuno novi sustav. Iziskustava susjednih zemalja evi-dentno je, rekao je ministar, da jeprava i jedina pripomoÊ, a i zaπtita -osiguranje (predvidjet Êe se to putempravilnika, koji je u pripremi, i koji Êevrlo brzo biti djelotvoran). Kata-strofalno je, naglasio je, ministar, to

πto je u Hrvatskoj osigurano tek 6posto πto dugogodiπnjih nasada πtousjeva, dok ih je u susjednim zem-ljama ili Europskoj uniji osigurano -94 posto.

IIvvaann JJaarrnnjjaakk je inzistirao da mu seodgovori πto je sa studijom, rekavπijoπ kako ljudi znaju i sami da jenajbolje osigurati se, ali je, kako reËe,pitanje - gdo bu to platil, od kudaljudima penezi da to mogu platiti.

Testiranje branitelja

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr je upitala ministrahrvatskih branitelja (jer nije bilopredsjednika Vlade) hoÊe li Mini-starstvo branitelja, odnosno hrvatskaVlada odustati od testiranja braniteljaoboljelih od PTSP-a prema testuMMPI-2-. Podsjetila je da je to testi-ranje uvelike uznemirilo branitelje,mnogi ga, kako kaæu, nisu u stanjuni proËitati a kamoli rijeπiti. Udrugapsihologa preporuËuje da se testiranjeobavlja individualno, a ne skupno, a otome se - upozorila je - izjasnio igospodin Willson, koji je izjavio da jeznanstveno bezvrijedno utvrivatinorme za standardizaciju testova napacijentima koji se testiraju na PTSPukoliko ne postoji uzorak dobivensluËajnim izborom iz cijele populacijebranitelja koji su sudjelovali u ratu, iza koje je utvreno da su bili podutjecajem stresnih Ëimbenika borbe.

Izrazivπi Ëuenje πto se oko jednogteksta stvorilo ”toliko buke ni za πta”,ministar IIvviiccaa PPaannËËiiÊÊ je rekao da suse i Hrvatsko psiholoπko druπtvo iStruËni savjet za provedbu Naci-onalnog programa psihosocijalnepomoÊi (u kojem su najeminentnijihrvatski psihijatri i psiholozi prihva-tili test uz odreene (prihvatljive)sugestije - da se testiranje obavlja ugrupama do deset ljudi ili da seprimijeni individualni pristup.

Test su prihvatili, naglasio je mini-star, zato πto se on primjenjivao uHrvatskoj sve ove godine, aprimjenjivali su ga i psiholozi koji sudigli glas protiv njega, iz ne zna sekojih razloga, dometnuo je. Osim uHrvatskoj test se koristi u pedesetakdrugih dræava, a uz to je jedinilicencirani test - ostali se kopiraju idijele mimo zakonskih uzusa.

Po rijeËima ministra, rijeË je onajobiËnijem testu, pomoÊnom in-strumentu kojim se psihijatar sluæi dabi utvrdio dijagnozu oboljelog odPTSP-a. Istovremeno, taj test dajekompletnu psiholoπku sliku osobe,boluje li i od nekih drugih psihiËkihsmetnji, ukljuËujuÊi prepoznavanjeelemenata suicidalnosti (moæe se,dakle, i djelovati preventivno).

BROJ

358

14

Povodom osnovnog prigovora -upita πto s osobom koja ne moæeispuniti Ëitav test, ministar je rekaoda se prema takvoj osobi primjenjujudruge metode. Objasnio je joπ da jetest uveden radi unificiranja cijelogprocesa stjecanja statusa hrvatskogaratnog vojnog invalida. Naime, odsredine do sredine bitno se razlikovaorad lijeËniËkih komisija, psihijatara ipsihologa koji su na tome radili.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr rekla je najprijekako nije toËno da je ”mnogo buke niza πta”. »injenica jest da su braniteljioboljeli od PTSP-a uznemireni zbog

ovog teksta i o tome se mora razgo-varati i u Saboru i u Ministarstvubranitelja, odnosno u Vladi. Zamolilaje ministra da primi branitelje skojima je razgovarala proteklih danate zatraæila odgovor na upit koliko jedosad testirano branitelja tim testomi koliko ih je nakon toga dobilopotvrdu invaliditeta.

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ javila se s upo-zorenjem da su odgovorima ministri-ce obrane u svezi s preletima ame-riËkih aviona obmanuti i zastupnici ijavnost. Da je rijeË o civilnim zrako-

plovima onda i ne treba nikakvoposebno dopuπtenje, postupa se pokonvenciji. Radi se, meutim, odræavnim zrakoplovima za koje jepotrebno posebno dopuπtenje.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ prekinuo jezastupnicu upozorenjem da zlorabiinstitut dodatnog pitanja. Joπ je rekaokako u odluci Vlade RH vrlo jasnopiπe na πto se odnosi, a ako ima nekodrugo pitanje neka ga postavi.

Time je aktualno prijepodne za-vrπeno.

VV..ÆÆ;; SS..©©;; JJ..RR..

IHS18. III. 2003.

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

BROJ

358

15

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa HHrrvvaattsskkii ssaabboorrooddlluuËËiioo jjee ddaa ssee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeedd--lloogguu zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo ssiigguurrnnoossttii pprroommeettaa nnaa ccee--ssttaammaa,, pprroovveeddee ttrreeÊÊee ËËiittaannjjee.. SSpprreeddllooææeennoomm ssoolluucciijjoomm ssuuggllaassiioo ssee iipprreeddllaaggaatteelljj,, VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee.. OOvvaakkaavv rraasspplleett nnaasslluuttiioo ssee vveeÊÊ uuiizzvvjjeeππÊÊuu OOddbboorraa zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo kkoojjiijjee zzbboogg vveelliikkoogg bbrroojjaa aammaannddmmaannaa,,pprriimmjjeeddbbii ii pprriijjeeddllooggaa ssuuggeerriirraaooddoonnooππeennjjee zzaakklljjuuËËaakkaa kkoojjiimmaa bbii sseettrreebbaalloo pprroovveessttii ttrreeÊÊee ËËiittaannjjee.. IInnaaËËee,,pprreeddssttaavvnniikk pprreeddllaaggaatteelljjaa uu ssvvoomm jjeeuuvvooddnnoomm iizzllaaggaannjjuu oocciijjeenniioo ddaa ssuuggeenneerraallnnoo ssmmaannjjeennee kkaazznnee zzaa ssvveepprroommeettnnee pprreekkrrππaajjee,, oossiimm zzaa oonnee pprree--kkrrππaajjee kkoojjii ssuu nnaajjËËeeππÊÊii uuzzrrooccii ssttrraa--ddaavvaannjjaa uu pprroommeettuu.. TTiijjeekkoomm rraasspprraavveezzaassttuuppnniiccii ssuu uukkaazziivvaallii nnaa vveelliikkii bbrroojjpprroommeettnniihh nneessrreeÊÊaa ssaa ssmmrrttnniimmppoosslljjeeddiiccaammaa,, ttee nnaa rriizziikkee kkoojjii pprriijjeetteeoodd nneessaavvjjeessnniihh vvoozzaaËËaa,, vvoozzaaËËaa ssnneeddoovvoolljjnniimm iisskkuussttvvoomm ttee,, nnaa ooppaa--ssnnoossttii kkoonnzzuummiirraannjjaa aallkkoohhoollaa ii ddrrooggaannaa kkoojjee ssee ooddlluuËËuujjuu ppoojjeeddiinnii vvoozzaaËËiipprriijjee vvooæænnjjee..

SSvvee pprriimmjjeeddbbee ii pprriijjeeddlloozzii iizz rraass--pprraavvee uuppuuÊÊeennii ssuu pprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddiipprriipprreemmee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa.. UUjjee--ddnnoo jjee VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkeezzaadduuææeennaa ddaa uu rrookkuu ddvvaa mmjjeesseeccaarreevviiddiirraa ssttaannjjee hhoorriizzoonnttaallnnee ii

vveerrttiikkaallnnee ssiiggnnaalliizzaacciijjee nnaa ssvviimm pprroo--mmeettnniiccaammaa uu RReeppuubblliiccii..

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovoga Zakona, a na tekstKonaËnog prijedloga zakona podnioviπe amandmana. Prijedlozima koji seodnose na Ëlanke 1, 2, 24, 116. i 117.u prva tri amandmana, preciziraju seovlasti koje se odnose na tijela jedinicelokalne i podruËne (regionalne) samo-uprave. U zajedniËkom obrazloæenjunavodi se da im se ovim ZakonomomoguÊava obavljanje poslova nad-zora, kao i izvrπavanje prekrπajnihsankcija u sluËaju nepropisnog zau-stavljanja i pogreπnog parkiranja.Napominje se ujedno, da poslovenadzora i izdavanje naloga za pre-mjeπtaj vozila obavljaju ovlaπtenisluæbenici nadleænog upravnog tijelajedinica lokalne i podruËne (regi-onalne) samouprave, a posebno seureuje premjeπtanje vozila.

Amandmanom koji se odnosi naËlanak 48., predloæeno je da se uuvodnoj rijeËi ”do 210”, zamjenerijeËima ”do 211”. U izmijenjenomËlanku 211. stavcima 2. i 4.,

predloæeno je brisanje rijeËi: ”Hrvat-ski Crveni kriæ”. U obrazloæenju senavodi da zabrana obavljanja poslova,odnosno oduzimanja ovlaπtenja i topravnim osobama koje su posebnimzakonima osnovane, koje javne ovlastipa i navedene poslove obavljaju kaojavnu sluæbu, nije moguÊe rjeπenjemveÊ samo izmjenom zakona.

Amandmanom na Ëlanak 110.nomotehniËki se ureuje izriËaj.Njime je predloæeno da se u Ëlanku110. iza rijeËi: ”Auto - πkole” dodajurijeËi: ”osnovane do dana poËetkaprimjene ovog Zakona”. SlijedeÊimamandmanom predlaæe se dodavanjenovoga Ëlanka 114a, iza Ëlanka 114.koji glasi: ”»lanak 114a. - U Ëlanku329. stavak 2. briπe se”. U obra-zloæenju se navodi: ”izostavlja seovlast nadleænim ministrima zapropisivanje prekrπaja i odreivanjanovËanih kazni za te prekrπaje uskladu sa Zakonom o prekrπajima, jerto predlagatelj nije uËinio, iako uobrazloæenju na stranici 21. tvrdi dajest.”

U amandmanu pod rednim brojemVII. koji se odnosi na Ëlanak 117.predloæeno je da se iza rijeËi.”odredbama ovoga Zakona”, dodajurijeËi: ”i Zakona o prekrπajima”. Uobrazloæenju se navodi da sukladno

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI

PROMETA NA CESTAMA

Stroæim propisima do sigurnijeg

prometa

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

prethodnom amandmanu, na snazimogu ostati oni podzakonski akti kojisu glede ovlasti ministrima da njimapropisuju prekrπaje i odreuju nov-Ëane kazne za te prekrπaje, u skladusa Zakonom o prekrπajima. Poredutvrenih amandmana, Odbor jepredloæio predlagatelju da vlastitimamandmanima, do okonËanja ras-prave otkloni manjkavosti pravne inomotehniËke naravi, te uskladi idoradi izriËaj u viπe Ëlanaka. Radi seo slijedeÊim Ëlancima: 42, 48, 53, 65,72, 74, 75, 77, 78, 79, 80, 82, 87, 89,91, 95, 96, 106, 110, - 115, 117, 206,207, 210. i 211. Uz ove prijedloge,Odbor je ocijenio potrebnim nomo-tehniËki doraditi i preostale odredbe.ImajuÊi u vidu utvrene amandmane,primjedbe i prijedloge iz IzvjeπÊa,Odbor je jednoglasno odluËio pred-loæiti Hrvatskom saboru donoπenjezakljuËka kojim Êe se o KonaËnomprijedlogu zakona o izmjenama idopunama Zakona o sigurnostiprometa na cestama provesti treÊeËitanje.

I OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt razmotrio jepredloæeni zakonski tekst. VeÊ pri-godom prvog Ëitanja veÊina ËlanovaOdbora podræala je predloæene izmje-ne i dopune, s odreenim prim-jedbama i sugestijama. Njima bi seocijenili Ëlanovi ovog radnog tijela,poboljπao zakonski tekst, kao ipotrebu da predlagatelj do drugogËitanja uskladi tekst Zakona ter-minoloπki, nomotehniËki i struËno. Uprovedenoj raspravi razmotrena su ipodræana osnovna pitanja koja sepredlaæu ovim Zakonom, uz ocjenu daje predlagatelj uvaæio bitne primjedbei sugestije iz prvog Ëitanja. Pri-hvaÊeno je i obrazloæenje pred-stavnika predlagatelja zbog Ëega nijemogao prihvatiti pojedine primjedbeOdbora. Nakon rasprave, Odbor jeveÊinom glasova predloæio Hrvatskomsaboru donoπenje zakona o izmjenamai dopunama Zakona o sigurnosti pro-meta na cestama.

OOddbboorr zzaa ppoommoorrssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzeeizrazio je zadovoljstvo πto su pri-hvaÊene neke od primjedbi i prije-dloga Odbora tijekom rasprave oPrijedlogu zakona. Predloæeno rje-πenje o vozaËima poËetnicima je zado-voljavajuÊe, buduÊi da analiza stanjaukazuje da do stradavanja na cestamanajËeπÊe dolazi zbog prevelike brzine,alkohola i droge u krvi vozaËa. Zbogovih su razloga podræana i predloæenarjeπenja kojima se normiraju isankcioniraju navedeni prometni pre-

krπaji. Ukazano je i na vaænost sigur-nosti cestovnih prometnica i pro-metne signalizacije, jer vozaË Ëestoputa snosi posljedice upravo zbog ovihrazloga. U tom smislu potrebno je πtoprije revidirati stanje horizontalne ivertikalne signalizacije na svimprometnicama u zemlji, te donijeti idruge izmjene i dopune zakonskihpropisa o kojima ovisi sigurnost nacestama.

Nakon provedene rasprave Odbor jejednoglasno predloæio Hrvatskomsaboru donoπenje Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o sigur-nosti prometa na cestama. Odbor jedonio i zakljuËak kojim se zaduæujeVlada Republike Hrvatske da dokonca veljaËe 2003. godine revidirastanje horizontalne i vertikalnesignalizacije na svim prometnicama uRepublici Hrvatskoj.

OOddbboorr zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu iizzddrraavvssttvvoo raspravio je predloæenizakonski tekst kao zainteresiranoradno tijelo, a tijekom raspravenajviπe se govorilo o sudjelovanjuosoba s invaliditetom u prometu. Uka-zano je na propust πto ovaj KonaËniprijedlog zakona nije upuÊen Povje-renstvu Vlade za osobe s invaliditetomna oËitovanje, iako se dio odredbiodnosi na osobe s invaliditetom.Nakon rasprave Ëlanovi Odborajednoglasno su predloæili Hrvatskomsaboru usvajanje predloæenoga tekstauz podnijete amandmane.

U prvom amandmanu koji se odnosina Ëlanak 6. predlaæu da se u izmije-njenom Ëlanku 15. stavku 1. iza rijeËi”znakom pristupaËnosti” i toËke do-daju slijedeÊe rijeËi. ”Znak pristu-paËnosti glasi na ime osobe sinvaliditetom koja ostvaruje to pravo,odnosno na ime osobe koja jerjeπenjem nadleænog tijela odreenaza pruæanje njege i pomoÊi osobi sinvaliditetom. Pravo na obiljeæavanjeznakom pristupaËnosti imaju i vozilaudruga osoba s invaliditetom”.

U obrazloæenju se navodi potreba dase znakovi pristupaËnosti vezuju uzime osobe, a ne uz vozilo.

U slijedeÊem amandmanu koji seodnosi na Ëlanak 101. predloæeno jeda se u izmijenjenom Ëlanku 306. unovoj toËki 30a. umjesto rijeËi: ”zavozilo invalida”, stave rijeËi ”za voziloosoba s invaliditetom”. Ocijenjeno jeda se predloæenim amandmanomujednaËava terminologija.

»lanovi OOddbboorraa zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ iiππppoorrtt, sasluπali su uvodno obrazlo-æenje predstavnika predlagatelja, azatim izrazili zabrinutost zbog niske

razine prometne kulture i nedi-scipline sudionika u prometu. Odborje posebno bio zabrinut zbog stra-davanja mladih ljudi u prometu, apodræao je i mjere ograniËenja brzinei zabrane uzimanja alkohola za razdo-blje od dvije godine od dana izdavanjavozaËke dozvole. Odbor je joπ jednomtraæio preispitivanje uvoenja insti-tucije mentora i probne vozaËkedozvole, a podræana su i rjeπenjakojima se zabranjuje uporaba mobi-tela za vrijeme voænje kao i cjelo-dnevna uporaba oborenih svjetala dokje vozilo u pokretu. Analizirane su iprimjedbe koje predlagatelj nijeprihvatio, a pri kraju rasprave ista-knuto je zadovoljstvo zbog ubla-æavanja odredbi u odnosu na Prijedlogzakona koje su bile previπe restri-ktivne prema mladim vozaËima. To jeujedno bila i jedna od glavnihprimjedbi iznijetih prigodom raspraveu prvom Ëitanju. Nakon provedenerasprave Odbor je jednoglasno pred-loæio Hrvatskom saboru donoπenjepredloæenoga Zakona u tekstupredlagatelja.

RASPRAVA

Ovaj zakonski prijedlog koji jepodnijela Vlada Republike Hrvatske,uvodno je obrazloæio predstavnikpredlagatelja i zamjenik ministraunutarnjih poslova JJoossiipp VVrreesskk.Posluæit Êemo se njegovim rijeËimakoje je iznio u uvodnom dijelu, kakobi se uoËili prihvaÊeni prijedlozi iprimjedbe u odnosu na prvo Ëitanje.Razlike su nastale prvenstveno zbogpozitivne reakcije predlagatelja na nizprimjedbi koje su iznijeli zastupnici,kao i od strane radnih tijela Hrvat-skog sabora. Osim toga, zakonski jeprijedlog usklaen i s odredbamaZakona o prekrπajima, a izvrπene su ipredloæene nomotehniËke preinake uodnosu na prvo Ëitanje.

U KonaËnom prijedlogu zakonaobavljeno je i usklaivanje normi smeunarodnim propisima o prometuna cestama, posebice s prekrπajnimzakonodavstvom. Osim toga, brisanesu ovlasti resornim ministrima zapropisivanje prekrπaja i prekrπajnihsankcija u podzakonskim propisima.Ovlast propisivanja izgleda odore isluæbenih iskaznica sluæbenika jedi-nice lokalne i podruËne, odnosnoregionalne samouprave, dana je mini-strici pravosua, uprave i lokalnesamouprave, a u prethodnom prije-

BROJ

358

16

dlogu ova je ovlast bila povjerenaministru za javne radove, obnovu igraditeljstvo. PrihvaÊene su i prim-jedbe zastupnika da se preispitapropisivanje pojedinih izraza, a izraz”propuπtanje vozila”, usklaen je sEuropskom konvencijom.

Predstavnik predlagatelja zatim jeupozorio da su vozila koja prevozeopasne tvari izuzeta od prijedloga daim se dozvoli poveÊanje brzine naautocesti. Osim toga, odustalo se odpromjene naziva autoπkola u πkolevoænje, te instruktora u uËiteljavoænje, kao i od mentorstva nadmladim vozaËima i uvoenja probnevozaËke dozvole. Umjesto toga, zaosobe koje poloæe vozaËki ispit zaodreene kategorije, uvodi seograniËenje brzine kretanja, zabranakonzumiranja alkohola i vuËenjeprikljuËenog vozila. Ova ograniËenjatrebala bi vrijediti u dvogodiπnjemperiodu od izdavanja vozaËke dozvole.Ujedno je i podignuta dobna granicana 75 godina starosti do koje vrijedivozaËka dozvola bez ograniËenja, apreciznije je propisana zabrana upo-rabe mobitela i drugih ureaja kojiumanjuju moguÊnost reagiranja isigurnost upravljanja vozilom. Zarazliku od prvoga, KonaËnim se prije-dlogom propisuju uvjeti koje moraispunjavati struËna organizacija kojaÊe se baviti poslovima organiziranja iprovoenja vozaËkih ispita, kao istruËnim nadzorom nad radomautoπkola. Provedbu programa, kao iuvjete i naËin osposobljavanja kan-didata za vozaËe propisuje ministarprosvjete i πporta, uz suglasnostministra pomorstva, prometa i veza.Ranijim prijedlogom ovi su poslovibili u nadleænosti samo ministraprosvjete i πporta. Svjetla namotornim vozilima za vrijeme voænjemoraju biti upaljena danju i noÊu.Prema Prijedlogu zakona ova jeobveza bila propisana samo za mopedei motocikle, a za ostala motorna vozilaod kalendarskog poËetka jeseni dokraja zime.

U oblasti tehniËkih pregleda vozila,kriterije donosi ministar unutarnjihposlova, uz miπljenje ministra pomor-stva, prometa i veza. U ranijemprijedlogu, tu je ovlast imao ministarunutarnjih poslova, ali na prijedlogstruËne organizacije. KonaËnim seprijedlogom propisuju i uvjeti kojemora ispunjavati struËna organizacijau oblasti tehniËkih pregleda vozila. Uodnosu na prvo Ëitanje predloæenogazakonskog teksta, u KonaËnomprijedlogu zakona integriraju se

Savez za sigurnost cestovnog prometai Nacionalni program sigurnostiprometa na cestama. Ovom inte-gracijom oni postaju tijelo podizravnom nadleænoπÊu Vlade Repu-blike Hrvatske. Predlaæe se i da seodreenim vozilima kojima upravljajuovlaπteni carinski sluæbenici, dozvo-ljava prednost prolaza u odnosu nadruga vozila u prometu, πto je iusklaeno s odredbama Zakona ocarinskoj sluæbi. Osim toga, propisujese ovlast davanja probnih ploËica odstrane obrtnika za vozila koja onipopravljaju ili prepravljaju. Ukinutaje odredba iz Prijedloga zakona oskraÊivanju izdavanja osobnih doku-menata radi neplaÊanja novËanihkazni, te je izbrisana i odredba o odra-ivanju dodatnih negativnih bodova,ako je zbog prekrπaja u prometunastalo kazneno djelo. Generalno susmanjene kazne za sve prometneprekrπaje, osim za prekrπaje koji sunajËeπÊi uzroci stradavanja uprometu. Ovim je rijeËima pred-stavnik predlagatelja zaokruæio samoneke od usvojenih prijedloga iprimjedbi koje su iznijete tijekomrasprave i ugraene u KonaËni prijed-log zakona o izmjenama i dopunamaZakona o sigurnosti prometa nacestama.

Nakon toga govorili su izvjestiteljisaborskih radnih tijela, a prvi je u imeOOddbboorraa zzaa pprroommeett ii vveezzee, rijeË uzeozastupnik dr.sc. JJuurree RRaaddiiÊÊ. On je usaæetom opisu iznio stavove i analizustanja navodeÊi i zakljuËke Odbora,koji je inaËe podræao donoπenjepredloæenog Zakona. U ime OOddbboorraa zzaauunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu ii nnaacciioonnaallnnuussiigguurrnnoosstt govorio je predsjednikOdbora AAnnttee MMaarrkkoovv. Ocijenjeno je daje predlagatelj uvaæio bitne primjedbei sugestije iz prvog Ëitanja, a pri-hvaÊeno je i obrazloæenje pred-stavnika predlagatelja zbog Ëega nijemogao prihvatiti neke primjedbeËlanova Odbora. Nakon raspraveOdbor je veÊinom glasova predloæioHrvatskom saboru donoπenje Zakonao izmjenama i dopunama Zakona osigurnosti prometa na cestama. Zatimje u ime OOddbboorraa zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuuppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvoo govorila pred-sjednica Odbora, SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa --FFrriiggaannoovviiÊÊ.. Ona je ukazala na odre-ene zamjerke koje su se Ëule uraspravi na Odboru. Ukazano je daKonaËni prijedlog zakona nije upuÊenPovjerenstvu Vlade Republike Hrvat-ske za osobe s invaliditetom, iako sedio odredbi odnosi na osobe sinvaliditetom. »lanovi Odbora jedno-

glasno su podræali njegovo donoπenje,te uputili dva amandmana koji sesadræajno odnose na sudjelovanjeosoba s invaliditetom u prometu.

O naglascima koji su se Ëuli tijekomrada Ëlanova OOddbboorraa zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææii ππppoorrtt izvijestio je zastupnik VVeelliimmiirrPPlleeππaa. On je napomenuo da su ËlanoviOdbora izrazili zabrinutost zbog niskerazine prometne kulture i nedi-scipline sudionika u prometu. Odborje posebno zabrinut zbog stradavanjamladih ljudi u prometu, a podræane sumjere ograniËenja brzine i zabraneuzimanja alkohola za razdoblje od 2godine od dana izdavanja vozaËkedozvole. Odbor je jednoglasno pred-loæio Hrvatskom saboru donoπenjepredloæenoga zakonskog teksta.

NovËane sankcije moraju biti

podnoπljive

Nakon izlaganja zastupnika Pleπe,govorili su predstavnici klubovazastupnika. Prvi je u ime Kluba zastu-pnika IDS-a, govorio zastupnik DDaammiirrKKaajjiinn. Smatra da Hrvatska vjerojatnoima jedan od najrigoroznijih Zakonao prometu na cestama i jedne odnajloπijih cesta u Europi. Ocijenio jeda su u pojedinim sluËajevima pred-loæene ”drakonske kazne”, a to jeposebno uoËljivo ako se analizirajukaznene mjere u sluËaju konzu-miranja alkohola. Smatra da ne trebabraniti vozaËe koji prekrπe oveodredbe, ali treba voditi raËuna orealnim plateænim moguÊnostima na-πih vozaËa. Iznio je zatim nekekomparativne podatke usporeujuÊi

ove prekrπaje s europskim prosjekom.Upozorio je na potrebu da se tali-janskim turistima koji su dobripotroπaËi u Istri tolerira koncen-tracija alkohola u krvi koja jedozvoljena i u Italiji, jasno ukoliko neuËine prometni prekrπaj. Na ovu jepotrebu ukazala i grupa ugostitelja,navodeÊi da je rijeË o gostima kojiËesto puta dolaze samo na jedan ruËakili veËeru u istarske turistiËkeobjekte. Podræao je namjeru da seutvrdi i konzumiranje droge uprometu, buduÊi da se ova poπast vrlobrzo πiri meu mladom populacijom.Mladi se inaËe ne smiju tolerirati na

IHS18. III. 2003.

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

BROJ

358

17

Prilikom utvrivanja pojedinihodredbi potrebno je voditiraËuna i o Ëinjenici da smoturistiËka zemlja.

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

drugaËiji naËin od ostalih sudionikau prometu, a trebalo bi biti fleksi-bilniji i kod prekoraËenja brzine.Pozdravio je ujedno i uvoenjemoguÊnosti da se sudionici malenezgode sami nagode i dogovore, bezpozivanja nadleænih sluæbi, ali trebavidjeti kako Êe se u tom sluËajupostaviti osiguravajuÊa druπtva. Sma-tra ujedno da treba izbjeÊi moguÊnostkumuliranja kazne oko naplate kaznizbog pogreπnog parkiranja, od stranelokalne samouprave i MUP-a. Ukolikose prihvate niæe novËane kazne,zastupnik Kajin je ocijenio da jepredloæeni zakonski tekst apsolutnoprihvatljiv.

Zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))javila se zbog ispravka netoËnognavoda. Smatra da se i kod pred-vienih kazni koje su utvrene zavoænju s odreenim postotkom alko-hola, treba pridræavati ustavnihnaËela o jednakosti pred zakonom.Ocijenila je ujedno da ne trebazanemariti ni zabrinjavajuÊi podatakda je u Hrvatskoj Ëak 300 tisuÊa ljudiovisno o alkoholu.

Potrebna veÊa disciplina u

cestovnom prometu

Zatim je u ime Kluba zastupnikaHSS-a govorila zastupnica LLjjuubbiiccaaLLaalliiÊÊ koja je u uvodnom dijeluizlaganja podsjetila na periodiËnestatistiËke pokazatelje oko posljedicaprometnih nesreÊa u RepubliciHrvatskoj. Zadovoljna je zbog velikogbroja prihvaÊenih sugestija, ali sma-tra da je predlagatelj trebao predloæitinovi Zakon, s obzirom na veliki brojpredloæenih izmjena i dopuna. Ocije-nila je da Êe pojedine rigorozne mjerei kazne utjecati na vozaËe, ali se neÊemoÊi do kraja osigurati sigurnost uprometu. I ona je upozorila da je velikibroj nesreÊa uvjetovan loπim ineodræavanim prometnicama, kao izbog manjkave vertikalne i hori-zontalne signalizacije. GovoreÊi oslaboj disciplini vozaËa, zastupnica jeocijenila da bi pojedincima koji uËe-stalo i teπko krπe prometne propise,trebalo zauvijek oduzeti vozaËkudozvolu. Osobito teπke posljediceizaziva alkoholizirano stanje kodvozaËa, a ukoliko mu se pridruæineiskustvo mladih vozaËa, onda smosuoËeni s vrlo teπkim situacijama.Smatra da bi se stanje poboljπaloukoliko bi predlagatelj ograniËiobrzinu voænje na pojedinim promet-nicama. Podræala je zatim i predloæene

odredbe oko utvrivanja uvjeta zadobivanje pojedinih kategorija vozaËa,kao i dogovor sudionika lakπih pro-metnih nesreÊa zbog kojih nijepotrebna nazoËnost ni uviaj ovla-πtenih osoba. Upozorila je meutim,da u ovom sluËaju moæe doÊi dopoteπkoÊa oko utvrivanja πtete ueventualnim sudskim sporovima.

Napomenula je zatim, da se ne smijepretjerati s visokim novËanim kazna-ma koje Êe siromaπniji pretvoriti uzatvorsku kaznu, te dodatno oteæati injihovu konaËnu realizaciju. Smisle-nost kaznene politike ovoga zakona,potrebno je promatrati kroz nedavnoobjavljeni podatak, da samo u graduBjelovaru Ëak 8.000 osoba Ëeka naizdræavanje zatvorske kazne. Na krajuje ukazala na veliku ulogu koju imajuinstruktori voænje koji trebaju namlade vozaËe prenijeti i svijest opotrebi vozaËke kulture, te upozoritina teπke posljedice prometnih nesre-Êa. Zbog velikog broja primjedbi iprijedloga, zastupnica je predloæila dase podnijeti tekst uputi na treÊeËitanje.

Utvrditi organizacijske i

funkcionalne probleme

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je zastupnik MMaarriioo KKoovvaaËË kojije odmah na poËetku upozorio naiznimno veliki broj podnijetih pri-mjedbi i prijedloga. Zbog ovih biokolnosti trebalo pripremiti ipodnijeti novi cjeloviti tekst, usklaensa standardima Europske unije.Zamjerio je πto je struËni nositelj

izrade ovog prijedloga Ministarstvounutarnjih poslova koje bi zapravotrebalo provoditi nadzor nad poπti-vanjem zakonskih odredbi. U zem-ljama Europske unije, kao i u SAD-u,zakonske prijedloge podnose nadle-æna ministarstva pomorstva, prometai veza. Smatra da Êe ove okolnostidodatno zakomplicirati i zamaglitiodgovornost za stanje cestovne sigur-nosti jer neprirodne i nelogiËnenadleænosti, generiraju i stvarajuorganizacijske i funkcionalne proble-me. Probleme oko nadleænosti, uoËioje i kod predloæenih mjera okovozaËkih πkola i ispita, tehniËkihpregleda i homologizacije prometnih

vozila. Ukazao je na odreenemonopolistiËke opasnosti, ukolikoHAK bude samostalno utvrivao poje-dine usluge, upozoravajuÊi ujedno naenormne, dosadaπnje plaÊe s vrhahijerarhijske piramide ove orga-nizacije.

Odreeni problemi mogu bitipotaknuti i ukidanjem ovlasti policijeoko nadzora i premjeπtanja nepro-pisno zaustavljenih ili parkiranihvozila, te davanjem tih ovlasti tijelimalokalne uprave, odnosno trgovaËkimdruπtvima. Ujedno nije dobro ela-borirana ni opravdanost obvezneuporabe svjetala na vozilima i tijekomdana. Hrvatska je turistiËka zemlja, aveliki broj motoriziranih gostijusuoËit Êe se sa situacijom koja nijeuobiËajena ni obvezna u njihovimmatiËnim zemljama, upozorio jezastupnik KovaË. Dosta nesporazumamoæe izazvati i odredba kojom sepredlaæe ukidanje obveze policijskogoËevida u sluËaju manjih nezgoda.Ove bi mjere mogle dodatno pogorπatisituaciju, jer se mogu pretpostaviti ifiziËki sukobi i obraËuni na cestamaizmeu oπteÊenih prometnih sudio-nika. Podræao je Vladinu inicijativukojom se osniva Hrvatski savjet zasigurnost prometa na cestama,dodajuÊi da bi struËne i admi-nistrativne poslove Savjeta i daljetrebalo obavljati Ministarstvo pomor-stva, prometa i veza.

Na kraju izlaganja govorio je opolitici novËanih kaænjavanja. Smatrada sama kaznena politika i visinakazni neÊe i ne moæe rijeπiti sveprobleme vezane uz problematikusigurnosti u cestovnom prometu.Predloæio je blaæi porast kazni, buduÊida su predloæeni iznosi neprimjerenistandardu prosjeËnog hrvatskoggraanina, a moguÊe su korekcije tekza prekomjernu brzinu, alkoholi-ziranost, te neke opasne radnje uprometu. Zbog navedenih slabosti ivelikog broja manjkavosti, Klubzastupnika HSLS-a neÊe podræatipredloæeni zakonski tekst, zakljuËioje zastupnik KovaË.

Zabrinjava veliki broj poginulih

na cestama

U ime Kluba zastupnika LIBREgovorio je zastupnik ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc kojije uvodno podræao temeljnu intencijuovoga zakona, odnosno poveÊanjerazine sigurnosti u cestovnom pro-metu. To bi istovremeno trebalorezultirati manjim brojem poginulih i

BROJ

358

18

Visina novËanih kazni morabiti usklaena s materijalnomsituacijom u zemlji.

teπko ozlijeenih na naπim cestama.Iako Ministarstvo unutarnjih poslovanavodi i statistiËki potkrepljuje podat-ke o smanjenju ovih ”tamnih brojki”,situacija nije dobra kada se uspo-redimo s drugim europskim dræa-vama. Naime, Hrvatska je imala punoviπe poginulih prema broju vozila, uodnosu na brojne europske dræave.Dvostruko viπe poginulih imali smood ©panjolske, Slovenije i Francuske,a trostruko viπe od Italije, Finske,Nizozemske i NjemaËke. Zastupnik sezatim zapitao i za razloge poveÊanjaukupnog broja prometnih nezgoda ivelikog postotka prometnih nezgodau kojima sudjeluju mladi vozaËi.Predlagatelj je ispravno uoËio tri

grupe vozaËa koji najËeπÊe sudjeluju istradavaju u nesreÊama. To su vozaËikoji voze pod utjecajem alkohola,mladi vozaËi, a posebno mladi vozaËi snedostatnim prometnim iskustvom, tevozaËi koji voze unatoË neposjedo-vanju vozaËke dozvole. Podsjetio jezatim na amandman kojega je LIBRAuputila nastojeÊi pomoÊi borbu protivprometnih nesreÊa koje nastaju podutjecajem alkohola. Ukoliko su poËi-njeni prekrπaji iz Ëlanka 110. stavka1. odreuje se najmanje 5 kaznenihbodova. Dakle, zbog voænje pod utje-cajem alkohola, vozaË bi se trebaouputiti na predavanje o πtetnostikonzumiranja alkohola i opojnihdroga, u odgovarajuÊu struËnu orga-nizaciju. Iznio je zatim statistiËkepokazatelje koji ukazuju na sudje-lovanje mladih vozaËa u prometnimprekrπajima, ilustrirajuÊi ovo stanjenedavnim stradavanjem dviju uËenicau Makarskoj. OËito je da se u tomsmislu neπto treba uËiniti pa trebapozdraviti veÊinu podnijetih zakon-skih prijedloga. Predloæio je zatim dase ublaæe pojedine predloæene mjere zamlade, propisane u Ëlanku 218.reËenog prijedloga, kojim se utvrujeda prve dvije godine moraju vozitismanjenom brzinom. Sugerirao jeujedno da se kontrolira i sankcionirakonzumiranje opojnih droga u voænji,a trebalo bi na odgovarajuÊi naËinosujetiti sudjelovanje mladih osobakoje sudjeluju u prometu bez polo-æenog vozaËkog ispita. Pozdravio jeintenciju predlagatelja koji je

predvidio raspon novËanih kazni,buduÊi da treba uvaæiti i razliËitusocijalnu situaciju pojedinih vozaËa.Predloæio je zatim i amandman kojimbi se osujetilo iskljuËivanje Ministar-stva pomorstva, prometa i veza injegovog utjecaja na provoenje ovogZakona. Smatra da se to ne bi smjelodogoditi jer ovo ministarstvo trebaimati odreenu ulogu koja se odnosina prometnu problematiku. Na krajuizlaganja predloæio je da svjetla buduukljuËena u sluËaju kada to nalaæuklimatske i vremenske okolnosti. Ovese mjere ne bi trebale provodititijekom ljetnih mjeseci, jer smoturistiËka zemlja, ali i zbog razlogaekoloπke naravi. Iako su neki klubovizastupnika predloæili da se postojeÊizakonski prijedlog uputi u treÊeËitanje, Klub zastupnika LIBRE otome Êe se oËitovati naknadno, zaklju-Ëio je zastupnik Æeljko Pavlic.

Potrebno treÊe Ëitanje

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aagovorio je IIvvaann JJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)).. Rekaoje da je njegov Klub bio protiv togzakona u prvom Ëitanju, kao πto je isada u drugom Ëitanju. ZakljuËak jeda se zakon uputi u treÊe Ëitanje.Podsjetio je da je stav Odbora zaUstav, Poslovnik i politiËki sustav bioda je tekst prijedloga zakona upitanpo pitanju usklaenosti s propisimaEuropske unije, konvencijama kojihje Hrvatska potpisnica, a isto takoneke njegove odredbe nisu usklaenes Ustavom RH.

Postavio je pitanje da li takav zakonuopÊe moæe iÊi dalje u proceduru?Napomenuo je da je i sam predlagaËzakona bio na neki naËin limitiranZakonom o prekrπajima koji se morapoπtivati, te shodno tome ovakavzakon praktiËki neÊe biti moguÊe niprimjenjivati.

Ivan Jarnjak iznio je jednu nelo-giËnost koja se sastoji u tome daZakon o prekrπajima predvia odu-zimanje vozaËke dozvole samo zaodreenu kategoriju, pa tako npr.profesionalni vozaË autobusa koji sezatekne u pijanom stanju prilikomupravljanja svog osobnog automobila,bit Êe kaænjen oduzimanjem vozaËkedozvole na πest mjeseci za upravljanjeosobnim automobilom, ali Êe i nadaljemoÊi voziti autobus, ”πto je naka-radno”.

Stav Kluba zastupnika HDZ-a je dase mora daleko viπe posveÊivatipozornosti tekstovima zakona injihovoj kvaliteti, te shodno tomemiπljenjima radnih tijela.

Zastupnik je naglasio da je javnostizuzetno zainteresirana za ovaj zakon,jer je Ëinjenica da on obuhvaÊa cijelostanovniπtvo, kao vozaËe, suputnike,putnike, ili pjeπake. Kako je HrvatskaturistiËka zemlja u koju otprilike 80%do 90% vozaËa dolazi upravo vozilomna motorni pogon, na koje se i odnosinajveÊim dijelom ovaj zakon, mora sevoditi raËuna da i naπi zakoni buduπto bliæe zakonskim odredbama sigur-nosti prometa na cestama onihzemalja iz kojih nama i najveÊi brojturista dolazi.

Ivan Jarnjak rekao je da je od 1996.do 2001. godine broj vozaËa porastaoza 330 tisuÊa ili 22%, ali je zato brojvozila na motorni pogon porastao za483 tisuÊe ili za Ëak 47%, πto znaËi dadaleko bræe raste broj motornih vozilanego broj mladih vozaËa. S druge pakstrane broj sudjelovanja upravomladih vozaËa u prometnim nesre-Êama je u porastu. Ukupan brojprometnih nesreÊa je u porastu za37%, πto znaËi da je ispod brojaporasta motornih vozila, ali je istotako i iznad broja porasta ukupnogbroja vozaËa.

Zastupnik smatra da se aman-dmanima teπko moæe bitno poboljπatitekst zakona. ZakljuËno je rekao danjegov Klub predlaæe treÊe Ëitanje,kao i izmjene i dopune Zakona oprekrπajima i drugih zakona kojidirektno utjeËu na uËinkovitost ovogzakona, koji ovakav kakav sepredlaæe, nije primjenjiv u praksi.

Usklaenost s propisima EU

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorio je MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP))..Rekao je da njegov Klub smatrapotrebnim donijeti izmjene i dopunezakona, no kao πto su veÊ naglasiliprethodni govornici, zbog velikogbroja Ëlanaka koji se mijenjaju trebarazmisliti i o moguÊnosti donoπenjanovog, cjelovitog zakona.

Obrazloæio je poradi Ëega smatrapotrebnim donijeti izmjene i dopuneovog zakona. Na podruËju RH izgodine u godinu sve je veÊi brojprometnih nesreÊa i nezgoda.

Osvrnuo se na problem mladihvozaËa, kojih je 13,9% u populacijisvih vozaËa. Oni su sudjelovali u34,3% svih prometnih nesreÊa, odkojih je bilo 205 nesreÊa ili 35,5% ukojima je poginulo 236 osoba, aozlijeenih je bilo u 41,6% sluËajeva.

Miroslav Korenika naglasio je dakao nacija nismo prometno discipli-nirani, te je spomenuo prebrzu

IHS18. III. 2003.

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

BROJ

358

19

Treba voditi raËuna da sesmanji stradavanje mladihosoba, koje Ëesto i izazivajuprometne nesreÊe.

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

voænju, prisutnost alkohola, droga ilijekova, πto sve dovodi do teπkihnesreÊa. Upravo stoga dræi potrebnimpooπtriti kaznenu politiku.

Izrazio je zadovoljstvo u ime Klubaπto je od prvog Ëitanja do danas ipakprihvaÊen veliki broj sugestija, ”pa jejednim dijelom ili najveÊim dijelomovaj prijedlog izmjena i dopuna zako-na usuglaπen s Ustavom, meu-narodnim konvencijama i drugimzakonima u RH”.

Smatraju dobrim, kada se radi omladim, odnosno novim vozaËima, dase odustalo od mentorstva i odredbeda oni nemaju moguÊnost polaganjavozaËkog ispita i voænje sa 17 godina,jer to nije u skladu s odreenimmeunarodnim konvencijama koje jepreuzela RH.

Ono πto smatraju dobrim u ovomPrijedlogu zakona je odredba vezanauz vozaËe profesionalce, jer se uvodistroæa i kvalitetnija kontrola radnogvremena vozaËa profesionalca, πto jeusuglaπeno s odredbama koje postojeu ostalim zemljama Europe. ”»estoputa zbog profita i svega ostaloga naπivozaËi morali su na podruËjuHrvatske voziti viπe i ËeπÊe nego πto jeto dobro i πto bi moglo dovesti do togada pojaËamo sigurnost prometa”.

Miroslav Korenika rekao je danjegov Klub podræava zakljuËke Odbo-ra za zakonodavstvo da se uz njihoveprimjedbe i sugestije ide u treÊeËitanje.

”Smatramo i predlaæemo predlaga-telju da do treÊeg Ëitanja uskladikaznenu politiku s obzirom na ciljevekoji se æele postiÊi izmjenama idopunama ovog Zakona”. Naglasio jeda je cilj postiÊi πto je moguÊe veÊusigurnost prometa na cestama, pa biu kaznenoj politici trebalo inzistiratina tome da kazne odnosno globe zaodreene prekrπaje koji se odnose naprisutnost alkohola ili droge uorganizmu, te preveliku brzinu voæ-nje, budu daleko jaËe i viπe nego πtosu primjerice za parkiranje ili neπtodrugo.

Korenika je istaknuo da njegovKlub daje predlagatelju na razmi-πljanje i moguÊnost da se davanjejavnih ovlasti odredi posebnim zako-nom. ”Mislim da bi trebalo razmislitio tome da odreivanje naknada za

izvrπavanje javnih ovlasti ipak morabiti uz suglasnost nadleænih mini-starstava, znaËi, kolika je visinatehniËkog pregleda i svega ostalogstruËne organizacije ne mogudonositi samostalno i visine takvihpristojbi trebaju se objaviti u ”Narod-nim novinama”.

Rekao je da se nada da Êe do treÊegËitanja zastupnici dobiti dodatneargumente da su svi ovi propisiusklaeni s pravilima EU, s odre-enim meunarodnim konvencijama.

Klub zastupnika SDP-a apelira naVladu da poæuri s treÊim Ëitanjemovog zakona, po moguÊnosti na ovojsjednici Hrvatskog sabora, ”jersmatramo da Êemo svakim odugovla-Ëenjem donoπenja Zakona smanjitimoguÊnost da se i dodatno pooπtri ipopravi sigurnost prometa na naπimcestama”.

Korenika je naglasio da se isklju-Ëivo rigoroznim kaænjavanjem neÊepostiÊi efekt, stoga apelira i nasredstva javnog priopÊavanja, kojamogu educirati graane koje sunovosti u zakonu, te posebice koja seprometna pravila najËeπÊe krπe.

ZakljuËno, zastupnik je rekao danjegov Klub podræava stavove Odboraza zakonodavstvo, a samim timepodræavaju da doe do treÊeg Ëitanja.Uz to predlaæu da se razmotri kaomoguÊnost do treÊeg Ëitanja i veÊiutjecaj na sigurnost prometa Mini-starstva pomorstva, prometa i veza.

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)) javila se zaispravak netoËnog navoda. Rekla jeda u europskom zakonodavstvu posto-ji samo termin nesreÊa.

Nadalje, primjeÊuje da kolega Kore-nika u nabrajanju institucija kojeimaju javne ovlasti nije naveo Centarza vozila.

Uvijek kriv vozaË

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa DDCC--aa govo-rila je VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)).. Reklaje da je prigodom prvog ËitanjaPrijedloga o izmjenama i dopunamaovog Zakona Klub zastupnika DC-aupozorio na neke specifiËnosti ovogproblema u Hrvatskoj. Naime, uzemlji ima viπe od milijun i polregistriranih vozila, a to znaËi dasvaka nova obveza plaÊanja novihpristojbi po vozilu, u proraËun donosiveliku koliËinu novca. Svaka pakliberalizacija u pravilima prome-tovanja otvara put prema velikombroju πteta nastalih u prometu kojipadaju na teret graanima uosiguravajuÊim tvrtkama.

©kare-Oæbolt naglasila je da u RHima viπe od milijun i 800 tisuÊavozaËa, pa svaki prijedlog o pravimaili ograniËavanjima tolikog brojagraana mora biti utemeljen, jer se uprotivnom zadire u podruËje ljudskihprava i sloboda s rizikom da ih seuskraÊuje velikom broju graana.

Klub zastupnika DC-a upozoravao jeu prvom Ëitanju da se ovim prije-dlogom zakona u podruËju sigurnostiprometa ne nudi niπta viπe odpoveÊanja policijske represije. Davalisu i konkretne prijedloge kojima bi seproblem sigurnosti prometa boljerijeπio. ”Neke prijedloge Vlada jeprihvatila, ali je naæalost zadræala svojkoncept da je sigurnost prometameusobni problem discipliniranih inediscipliniranih vozaËa, a da dræavatu ima vrlo malo odgovornosti”.

Pojasnila je da se i dalje inzistira naodredbi koja obvezuje vozaËa davoænju prilagodi situaciji, pa je takoduæan sve na vrijeme vidjeti, Ëuti i nasve reagirati. To znaËi da je za svakunesreÊu kriv vozaË, a ne cesta,vremenski uvjeti ili neπto sliËno,komentira zastupnica.

”Dakle, za nesreÊu ne moæe bitikriva tvrtka za odræavanje cesta, ilipolicija, a po tome nikada ne moæe bitikriva dræava, πto nije u skladu srealnim stanjem naπe prometne infra-strukture, niti s praksom demo-kratskih zemalja”.

Vesna ©kare-Oæbolt naglasila je dapostoje okolnosti u kojima za nesreÊunije kriv vozaË, pa zakonom trebautvrditi i odgovornosti drugih.

Nadalje, rekla je da se i daljeinzistira na povratku stare prakseprema kojoj se prometne nesreÊe smaterijalnom πtetom ne morajuprijavljivati policiji, nego se samorazmijene podaci i dogovori naknadaπtete.

”Ovim povratkom na rjeπenje izbivπe Jugoslavije æeli se po naπemmiπljenju statistiËki smanjiti brojnesreÊa i æeli se pobjeÊi od obvezeobavljanja oËevida i utvrivanja odgo-vornosti za nesreÊu”.

Nadalje, prema ovom prijedloguinzistira se da vozaËu kojeg se isklju-

BROJ

358

20

Sredstva javnog priopÊavanja,koja mogu educirati graanekoje su novosti u zakonu, teposebice koja se prometnapravila najËeπÊe krπe.

Vlada predlaæe da se vozaËupod utjecajem alkoholavozaËka dozvola viπe nezadræava do okonËanjaprekrπajnog postupka, veÊ damu se nakon tri dana moravratiti.

Ëuje iz prometa policija privremenozadræi kljuËeve vozila. Zastupnica tuistiËe da je vozilo s kljuËevimaprivatno vlasniπtvo, pa Vlada ne moæepropisivati da njezini sluæbenici moguvozila graana ostavljati uz cestu, naparkiraliπtima i drugim javnimpovrπinama.

Klub zastupnika DC-a miπljenja jeda bi Vlada uz ovakvu mjeru trebalapropisati obvezu sklanjanja vozila namjesto koja nadziru njezini sluæbe-nici. ”Propisivanjem ovlasti dapolicajac uzme kljuËeve i vozilograana ostavi gdje mu padne napamet predlaæe se povratak na rjeπe-nje iz bivπe Jugoslavije”. ©kare-Oæboltpita tko Êe zaπtititi policajce od optu-æbi da je iz automobila neπto nestalo.

DrastiËno poveÊanje kazni

Podsjetila je da Vlada u obra-zloæenju ovog konaËnog prijedlogaistiËe pozitivne rezultate dosadaπnjekaznene politike koja je u pet godinadovela do smanjenja broja poginulih ismanjenja najteæih posljedica uprometu na cestama. Upravo stoga,Klub zastupnika DC-a postavljapitanje zaπto treba mijenjati politikukoja daje pozitivne uËinke. ”Odgovorje oËito u prijedlogu drastiËnogpoveÊanja kazni, oËigledno se æeli dagraani uz plaÊanje poreza dræavniproraËun pune i plaÊanjem kazni”.Klub zastupnika DC-a smatra dakazne treba poveÊati, ali ne za sve, veÊsamo za one prekrπaje kojima seuzrokuju prometne nezgode.

”Kazne za voænju pod utjecajemalkohola treba poveÊati, ali za krivoparkiranje mi mislimo da ne treba”.Zastupnica istiËe da naæalost Vladapredlaæe da se vozaËu pod utjecajemalkohola vozaËka dozvola viπe nezadræava do okonËanja prekrπajnogpostupka, veÊ da mu se nakon tridana mora vratiti. OpÊenito uzevπi,istiËe Vesna ©kare, predlaæe se da secijela kaznena politika promijeni nanaËin da sve ide na prekrπajne sudove,tako da Êe se oni ponovno zatrpati du-gotrajnim prekrπajnim postupcima.

Dræi da je to u potpunosti usuprotnosti sa sluæbenom, proklami-

ranom Vladinom politikom o reformipravosua, kojom se æeli poveÊatiuËinak i ubrzati djelovanje togsustava.

Glavni argument za predloæenupromjenu kaznene politike je uskla-ivanje sa Zakonom o prekrπajima,istiËe zastupnica. Klub zastupnikaDC-a smatra da bi puno bolje rjeπenjebilo promijeniti dva, tri Ëlanka togzakona, nego mijenjati ukupnukaznenu politiku o sigurnosti pro-meta na cestama. Naglaπava da jesustav unutarnjih poslova dobroopremljen i uhodan u praksiskraÊenim prekrπajnim postupcima,a zaπtita zakonitosti je zajamËenaËinjenicom da prekrπitelj koji se neslaæe s dobivenim rjeπenjem, prigo-vorom moæe pokrenuti prekrπajnipostupak.

Klub zastupnika DC-a ima prim-jedbu i na izmjenu Ëlanka 294. stavak1., gdje predlagaË predvia da pre-davanje o posljedicama prometnihnesreÊa umjesto policije obavljastruËna organizacija, dakle HAK.Miπljenja su da je sada vaæeÊe rjeπenjeu zakonu po kojem takva predavanjaobavlja policija puno bolje odpredloæenog. Naime, policija prati ianalizira posljedice prometnih nesre-Êa, obavlja uviaje, dakle, raspolaæesvim materijalima kojima se mogu imoraju koristiti prilikom ovakvihpredavanja. ”Vrlo je vaæno za preven-tivno djelovanje, koje bi po naπemmiπljenju morala ostati osnova poli-cijskog djelovanja, ostvariti kvali-tetnu komunikaciju sa prekrπi-teljima”.

Vesna ©kare-Oæbolt rekla je daZakon o sigurnosti prometa na ces-tama treba tako koncipirati da unajveÊoj moguÊoj mjeri πtiti æivote iimovinu graana, a to je moguÊepropisivanjem veÊih obveza tijelimadræavne uprave u prevenciji u pro-metu, a ne samo drastiËnim pove-Êanjem kazni. ”U prevenciju se isplatiulagati intelektualni i fiziËki rad inovce, jer rezultira izravnim oËuva-njem ljudskih æivota”.

Osvrnula se i na odredbu u Prijed-logu koja se tiËe osoba s invaliditetom.Novim izmjenama i dopunama donosese znaËajne izmjene, a to je znakpristupaËnosti koji viπe ne bi glasio navozilo, nego na osobu. Klub zastu-pnika DC dræi pozitivnim tu izmjenu,iako istiËu da nije dovoljno jasno iprecizno definirana u zakonskomprijedlogu. ”Mislimo da zakonomtreba urediti da se znak pristu-paËnosti stavi i na vozila Udruga

invalida, jer je vrlo bitno da i one buduobiljeæene, i u tom smislu mi Êemodostaviti prijedlog amandmana”.

ZakljuËno, Vesna ©kare-Oæboltrekla je da njen Klub dræi da ovajprijedlog zakona treba iÊi u treÊeËitanje.

Manje nesreÊe bez policije

U ime KKlluubbaa HHrrvvaattsskkoogg bbllookkaagovorio je KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊ ((HHBB))..Njegov Klub dræi da ovaj zakonskiprijedlog nije dobar. Zastupnik istiËeda je u svijetu praksa da ovakavzakon o sigurnosti prometa na ces-tama prireuje i izrauje Ministarstvoprometa, a kod nas ga izrauje MUP,koji Êe ga kasnije i provoditi.

Za vozaËke ispite i autoπkolezaduæeno je pak Ministarstvo pro-svjete i πporta, iako ”voziti se uËi popravilima prometa, a pedagogija jesamo prateÊi element”.

”Dobna granica pomaknuta je Ëakza 10 godina, sa 65 na 75 godina, alijeËniËki pregled nije potreban dorelativno visoke æivotne dobi”. Takvorjeπenje Klub zastupnika HB-a ne dræipretjerano razboritim, bez obzira na toπto su u principu stariji vozaËi inajsigurniji vozaËi.

Osvrnuo se na odredbu u Prijedlogupo kojoj manju prometnu nesreÊugraani neÊe morati prijavljivatipoliciji. Zastupnik pita πto je to manjaprometna nesreÊa. ”Uvodi li se takvorjeπenje zbog nemoguÊnosti izlaskapolicije na teren u svakom trenutku izbog svake nesreÊe ili zbog nekogdrugog razloga?”

Napominje da je za veÊinu ljudi kojisu kupili vozili svojom uπteevinom,svaka nezgoda i oπteÊenje veliko.Spominje i potencijalnu opasnost dase ljudi u traæenju odgovora tko jekriv i potuku, a ovim prijedlogomdobili su moguÊnost da sami kreirajudogovor.

©to se tiËe kazni, smatra da ih trebaprilagoditi plateænim moguÊnostimanaπih graana i da tu nema mjestakomparaciji sa zemljama EU. Kako jealternativa neplaÊanju kazni zatvor,zastupnik napominje da ”puni zatvori,zbog velikih iznosa kazni kojegraani ne mogu platiti, neÊe pomoÊirjeπavanju problema sigurnosti nacestama”.

Nadalje, u zemljama EU motorimanajveÊe kubikaæe mogu upravljatisamo stariji od 21 godine, a kod nasje to moguÊe sa 18 godina. U zem-ljama EU voænja motocikala dozvo-ljava se sa 18 godina, a u RH je tomoguÊe sa 16.

IHS18. III. 2003.

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

BROJ

358

21

Puni zatvori, zbog velikihiznosa kazni koje graani nemogu platiti, neÊe pomoÊirjeπavanju problemasigurnosti na cestama.

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

Naposljetku, mopedima, tj. skute-rima u EU smije se upravljati od 16-tegodine, a kod nas od 14. godine. Klubzastupnika HB-a je protiv tako niskestarosne dobi od koje se dozvoljavavoænja ovim prometalima u RH.

Zastupnik je naglasio da se kod nassva krivnja za prometne nesreÊesvaljuje na vozaËe. Statistike policijegovore kako su vozaËi krivi u 97%sluËajeva. ”U NjemaËkoj koju uzima-mo kao nekakav primjer taj jepostotak oko 60%, dakle, ipak su ivozila i prometnice sastavni dio oveproblematike”.

Krunoslav GaπpariÊ postavio jepitanje smije li HAK imati tolikeovlasti koje proizlaze iz predloæenogzakona.

ZakljuËno je rekao da njegov KlubneÊe podræati KonaËni prijedlog Zako-na o sigurnosti prometa na cestama,jer smatraju da on neÊe rezultiratinikakvim poboljπanjima koja bidoprinijela veÊoj sigurnosti prometana cestama.

KozmetiËke promjene

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ((HHSSPP)).. Rekao je da njegov Klubsmatra da je ovaj KonaËni prijedlogkozmetiËka promjena postojeÊegzakona, te da neÊe pridonijeti pove-Êanoj sigurnosti u prometu. Naglasioje da u danaπnje vrijeme kada imamomoderne prometnice, moderan voznipark i resorno ministarstvo za promettrebamo Zakon o sigurnosti prometakoji Êe stvarno voditi raËuna osigurnosti prometa na cestama ”i kojiÊe iznjedriti dobra, uËinkovita,moderna rjeπenja, a takva moæe datisamo struka”.

Klub zastupnika HSP-HKDU dræi daje u ovom sluËaju struka gurnutaposve na marginu.

”Dakle, s jedne strane kozmetiËkepromjene, a s druge strane, astro-nomski visoke kazne za naπe prilike ito uglavnom za potpuno benignepropuste i prekrπaje, od vezivanjapojasa pa do posjedovanja trokuta”.

Mr. RoæiÊ miπljenja je da se nikakone smije dopustiti da rjeπenja u ovojproblematici i nadalje daje MUP, teMinistarstvo prosvjete i πporta, a nelegitimni organi struke.

Naglasio je da broj prometnihnezgoda raste, a samo onih s teæimposljedicama blago pada, ali da totreba zahvaljivati iskljuËivo tehno-loπkim dostignuÊima prije svegaautomobilske industrije. U RH

godiπnje u autoπkole pristupi izmeu50 i 60 tisuÊa osoba, za Ëije ospo-sobljavanje treba oko tisuÊu instru-ktora voænje. Kako danas u RH imaviπe od πest stotina registriranihautoπkola, ispada da po autoπkoli uprosjeku radi jedan i pol instruktor,πto je ekonomski neodræivo, istiËe mr.RoæiÊ.

”Takve male autoπkole da bi opstalezakidaju graane skraÊivanjem pro-grama i rezanjem ostalih troπkova itime izravno utjeËu na smanjenusigurnost u prometu”.

Ali najveÊeg krivca za ovakvo stanjeu obrazovanju novih vozaËa ne trebatraæiti u autoπkolama koje se bore zapreæivljavanje, veÊ u onima kojigodinama predlaæu zakonska rjeπenjakoja ne urode nikakvim plodom, pa ihje potrebno svako toliko mijenjati.

”Mnoge autoπkole rade i bezosnovnih uvjeta propisanih zakonom,pa sve ukazuje da je u pitanjustvaranje organiziranog nereda. Sveto moæe biti u interesu iskljuËivojednoj grupi ljudi koji su okupljeni uudruzi graana pod nazivom HAK ikoji su u poziciji instrumentaliziratiMinistarstvo prosvjete i πporta”.

Spomenuo je da se odlukom VladeRH od 1992. godine djelatnost ospo-sobljavanja vozaËa i provoenja voza-Ëkih ispita povjerava Ministarstvuprosvjete, odnosno organizaciji kojuje ono ovlastilo, πto je u ovom sluËajuHrvatski autoklub. Naglaπava da jeupitno s pravnog glediπta moæe liHAK biti struËna organizacija, jer onnije nikakva organizacija, veÊ jeregistrirana kao udruga po Zakonu oudrugama, a ne Zakonu o trgovaËkimdruπtvima. Zastupnik smatra Ëudnimda se za druπtvo vrlo vaæna djelatnostkao javna ovlast prepuπta ”neprofitnojdragovoljnoj udruzi”. HAK je teme-ljem Ëlanka 208. stavka 1. postojeÊegzakona o sigurnosti dobio pravoobavljanja tih poslova, kao javneovlasti ”i sve je zgodno iskoristio usvom interesu i u interesu pojedinihmoÊnika iz politiËkih redova”.

Mr. RoæiÊ rekao je da poslove vezaneuz provoenje vozaËkih ispita svevrijeme HAK provodi suprotno odred-bama zakona koji je na snazi i koje sei u ovome zakonu predviaju, ”te pocijenama do kojih su doπli zara-ËunavajuÊi troπkove kojih HAKzapravo nema”. Naglasio je da iako uËlanku 209. postojeÊeg zakona stojida vozaËke ispite provode povje-renstva od najmanje dva Ëlana kojeimenuje struËna organizacija izËlanka 208., dakle HAK, ta struËna

organizacija vozaËke ispite veÊnekoliko godina provodi sa samojednim Ëlanom povjerenstva.

”Pri izradi cijena ispita kao vrlovelike stavke u HAK-u, ukalkuliranisu troπkovi vozila na ispitima,troπkovi i amortizacija prostora ukojima se ispiti provode, a to nisunjihovi troπkovi, veÊ troπkovi auto-πkola”. Smatra da je na taj naËin HAKostvario protuzakonit prihod oddodatnih 16 milijuna kuna godiπnje,te osiromaπio autoπkole u RH injihove zaposlenike.

ZakljuËno mr. RoæiÊ konstatirao jeda njegov Klub ne moæe prihvatitiovakav KonaËni prijedlog zakona, teu tom smislu ulaæu amandmaneKluba. ”Iako dræimo da bi po pitanjusigurnosti u prometu bilo najbolje sveovo odbaciti i krenuti u izradupotpuno novog Zakona o sigurnostiprometa na cestama”.

Bolje obuËiti vozaËe

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa LLSS--aagovorio je TTiibboorr SSaannttoo ((LLSS)).. NapoËetku je rekao da se slaæe sa svimaonima koji su ukazali na potrebu zatreÊim Ëitanjem zakona. Izjavio je dase viπestruko poveÊao broj sudionikau prometu, broj vozila, a porastao je ibroj nesreÊa, odnosno nije baπ zna-Ëajno poboljπana sigurnost na cesta-ma, te itekako ima potrebe da sezakonodavstvom uredi ova materija.

Priklanja se onima koji dræe upit-nim da je ovo podruËje koje trebapredlagati MUP, odnosno da je tumanja uloga Ministarstva prometa iveza. No, napominje da je Vlada onakoja mora osigurati zajedniËko sudje-lovanje svih ministarstava u izraditakvih zakona.

Pozdravlja intenciju da se jedan dioproblematike prenese na lokalnusamoupravu. Slaæe se s primjedbamakolege RoæiÊa koji inzistira da se uzakonu bolje regulira pitanje obukevozaËa. ”OËito je da se i kontrola inadzor mora izmjestiti bliæe dræavnimorganima ili onim institucijama kojeÊe na bolji naËin odgovarati dræavi”.

Osvrnuo se i na podruËje obukevozaËa iz teËaja prve pomoÊi, rekavπida Êe njegov Klub predloæiti aman-dmane koji bi ovo bolje regulirali.Naime, stajaliπta su da oni kojitrebaju obuËavati i ispitivati prvupomoÊ su ustanove koje imaju za toodgovarajuÊe iskustvo i znanje, a tosu u naπim uvjetima Hrvatski crvenikriæ i zdravstvene ustanove, dok binadzor trebalo provoditi Ministarstvo

BROJ

358

22

zdravstva. Tibor Santo dræi da auto-πkolama taj dio predstavlja opte-reÊenje, te da se najloπije snalaze u tojmateriji.

Amandman bi iπao u tom smjeru dasamo Hrvatski crveni kriæ i zdrav-stvene ustanove, a ne i autoπkole,budu oni koji organiziraju obuku.

Klub Liberalne stranke smatra da jeipak potrebno treÊe Ëitanje, kako bi sedobio prihvatljiv i primjenjiv zakon.

Ovime je zavrπena rasprava poklubovima.

Stalan problem - vozaËi pod

utjecajem alkohola

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) naglaπavada se ovaj zakon odnosi uistinu na svea i da je sasvim sigurno da u ovakvomobliku ne moæe doÊi na glasovanje. Nozastupnica sumnja da i uz ove brojneamandmane to moæe biti dobar zakonzbog nepreciznosti i teπke prove-divosti. A s obzirom na to da imaËlanaka koji su nepopravljivi, prim-jerice da se u nezgodama s manjommaterijalnom πtetnom policija zovesamo ako u toj nezgodi sudjelujevozaË bez vozaËke dozvole a tu jepitanje tko Êe to utvrditi, smatra da bizapravo ovaj zakon trebalo poËetipisati iznova.

Pohvalila je predlagatelja zbog pri-hvaÊenih primjedbi iz rasprave uprvom Ëitanju (mladi vozaËi-tutorstvo,zapreËavanje izdavanja dokumentavozaËima zbog neplaÊanja kazni).Smatra da kod donoπenja ovakvogjednog zakona treba polaziti odpodataka. Oni govore da broj pogi-nulih u proteklih nekoliko godina jemanji ali ne znatno, a zabrinjava jukaæe, porast broja ozlijeenih osoba,pogotovo mladih. Stalan problem suvozaËi pod utjecajem alkohola izastupnica se zauzima za vrlo strogemjere prema pijancima za volanom.Smatra da je svaka koliËina alkoholau krvi potencijalna opasnost i zavozaËa i druge sudionike u prometu izato se zalaæe da nema u zakonuodredbe o tome koja je najmanjadopuπtena koliËina alkohola u krvi.Takoer smatra da su poseban pro-blem vozaËi bez poloæenog vozaËkogispita, posebno mladi vozaËi (13,9posto svih vozaËa), a zastupnicuosobito zabrinjava postotak sudje-lovanja mladih u prometnim nesre-Êama (34 posto). Na uzbunu zvonepodaci o broju poginulih mladihvozaËa (36 posto) i to su straπnestatistike i crne kronike su pune

tragiËnih sudbina, rekla je smatrajuÊida bi se poseban dio ovog zakonamorao odnositi na prevenciju iedukaciju.

BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) smatrao jeda je ovo prigoda da se kaæe nekolikorijeËi o Hrvatskom autoklubu a okojemu je, kaæe, izreËeno dosta nega-tivnosti. HAK je kao neprofitnaudruga izdvojio golema sredstva ivelik struËni napor (nakladniËkadjelatnost) za prevenciju sigurnostiprometa a posebno prema mladimvozaËima.

©to se tiËe predloæenog zakonavelikom vrijednoπÊu smatra to πto jepredlagatelj prihvatio niz kvalitetnihprijedloga a osobno je protiv treÊegËitanja jer smatra da veÊ ovako zakondaje dobar niz pretpostavki za svojufunkciju a da se boji da Êe svakoodlaganje njegove primjene poveÊatibroj stradalih u prometu. Ujedno jepodsjetio i na svoja dva amandmana(kategorija motocikala, preventivneaktivnosti iz naplaÊenih kazni).

Krenuti s testiranjem vozaËa na

droge

SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ ((SSDDPP))takoer smatra da je ovaj zakonizuzetno znaËajan te da stoga nijeËudno da je na njega podnesenomnogo amandmana. Iz pokazatelja jevidljivo da i nadalje postoji velikanedisciplina sudionika u prometu ipriliËno niska razina prometnekulture te da su u velikom postotkumladi vozaËi sudionici prometnihnesreÊa ali i stradali. Zastupnicasmatra iznenaujuÊi podatak o brojuvozaËa bez vozaËkog ispita i njihovomsudjelovanju u nesreÊama.

Primijetila je da za sada nemakvalitetnih pokazatelja o vozaËimapod utjecajem droge te u vezi s timpodsjetila da je u okviru Odbora zarad, socijalnu politiku i zdravstvoodræan radni sastanak povodomrasprave o izvrπenju Nacionalne stra-tegije suzbijanja zloporabe droga gdjesu se odredile problematiËne toËke -poËetak rada Hrvatskog zavoda zaprevenciju ovisnosti te pilot projekttestiranja vozaËa u prometu na opojnedroge koje bi trebalo πto prijerealizirati (pozvani predstavnici Mini-starstva zdravstva i MUP-a). Sobzirom na to da potrebna oprema zaovo potonje (plinski kromatograf)postoji neiskoriπtena u Institutu zamedicinska istraæivanja zastupnica nevidi razloga da se ne poËne πto prije stim projektom.

Dobro je da se u zakon (Ëlanak 47.)unesu izmjene koje upozoravaju naopojne droge ali nije dobro πto se nerazrauje, kao kod alkohola, pitanjekoliËine. Upozorila je ujedno, u skladusa stajaliπtem Odbora, da se uodredbama koje se odnose na kretanjeosoba s invaliditetom u prometu radijasnoÊe trebalo navesti da znakpristupaËnosti glasi na ime osobe sinvaliditetom a ne na vozilo odnosnoda se to odnosi samo na vozila kojaprevoze osobe s invaliditetom (brojnezloporabe). Upozorila je na kraju napristigle primjedbe Crvenog kriæakoje bi trebalo razmotriti pa ako jenuæno i amandmanima obuhvatiti.

Mr.sc. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) smatrapredloæeni zakon dobrim a u drugomje Ëitanju obuhvaÊeno niz primjedbi iprijedloga iz prvog Ëitanja pa bi stogatrebao biti donesen πto prije. Uvjerenje da nije potrebno treÊe Ëitanje veÊ dase moæe joπ poboljπati amandmanski ibiti prihvaÊen na ovoj sjednici. Duhovog zakona trebao bi biti, kakorazumijeva zastupnik, prije svegaonemoguÊiti onaj manji broj, 0,7posto vozaËa, ”incidentnih vozaËa” odukupno oko dva milijuna vozaËa uHrvatskoj i sprijeËiti tu malu skupinuvozaËa (tu bi svrstao i one zastupnikekoji imaju pet ili sedam kaznenihbodova) da terorizira ostale sudionikeu prometu na cesti.

Pa da li Êe se zbog tih 0,7 postovozaËa odustati od pooπtravanja kri-terija u odnosu na glavne uzroËnikeprometnih nesreÊa i hoÊemo li πtititiinterese goleme manjine ili veÊine,pitao je dodajuÊi kako je on razumioda zakon ima upravo intenciju ovogpotonjeg. Ako se moæe govoriti u imemrtvih i poginulih onda se to sigurnomoæe kazati ovdje jer ni jedna kaznanije pretjerana u odnosu na glavneuzroke nesreÊa, alkohol i brzinu, itreba pokuπati sprijeËiti oduzimanjetueg æivota radi svoje obijesti, rekaoje, meu ostalim pozivajuÊi se napodatke o broju poginulih (najviπestradaju mladi vozaËi). Nije tajna daje kazna nekome motivacija da se neponaπa divljaËki i da je to nekimajedini naËin da ih se moæe obuzdati aniti da smo mi prvi na svijetu koji setime bavimo, rekao je dodajuÊi damoæe reÊi sve najbolje o policiji nacesti.

Smanjiti broj poginulih

IIvvaann PPeenniiÊÊ ((HHDDZZ)) naglaπava da je zadonoπenje dobrog zakona potrebnopoznavati stanje podruËja za koji se

IHS18. III. 2003.

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

BROJ

358

23

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

zakon donosi. Za vrijeme dok jesadaπnja oporba bila na vlasti donesenje Nacionalni program o sigurnosticestovnog prometa koji je bio dobarnacionalni program, a to se i javnopriznaje, rekao je. Broj vozaËa uHrvatskoj porastao je od 1996. do2001. za viπe od 300.000 ili za 22posto i sad veÊ veÊ vjerojatno ima oko1,9 milijuna vozaËa a poveÊan je i brojvozila za gotovo 50 posto (1,5milijuna) a i broj prometnih nesreÊa.VeÊ kratka analiza pokazuje da je utom naπem razdoblju od deset,dvanaest godina bilo vrlo pozitivnihtrendova, rekao je. Broj poginulih na100.000 stanovnika 1990. godine bioje gotovo 30 i to se kasnije smanjivalopa je 1996. bilo 15 poginulih, 1997.14, 1998. 13,5 i taj se trend zadræaodo 2001. U drugim zemljama Europeta je brojka, primjerice u Sloveniji,1998. bila 156, u Francuskoj 14,4poginulih a Norveπka ima samo 4poginula na 100.000. Naπ je cilj,rekao je, prepoloviti sadaπnju brojkui postiÊi sedam.

©to se tiËe upaljenih svjetala navozilima danju zastupnik smatra da jedobro da se odustaje od toga jer mismo mediteranska zemlja, zemljaturizma u koju dolaze turisti iz raznihzemalja, posebno iz onih koji nemajuu svojim zemljama propisane ovakveodluke pa Êe zbog svoje navike kodnas plaÊati kazne, moæda i po nekolikoputa i to Êe ih odvraÊati od ponovnihdolazaka u naπu zemlji. Nema nika-kvog opravdanja da od travnja dolistopada vaæe odredbe o obveznoupaljenim svjetlima danju, rekao jemeu ostalim zastupnik. Za pred-loæene kazne smatra da su previsoke ida takve kazne nikad neÊe rijeπiti oveprobleme koje æelimo rjeπavati i to jejedan od razloga koji naznaËava da biovaj zakon mogao iÊi u treÊe Ëitanje(prognoza zastupnika - vjerojatno ova-kav saziv Sabora vjerojatno neÊedoæivjeti treÊe Ëitanje), a buduÊi da upredloæenom zakonu ima dobrihrjeπenja moæda bi se moglo neπtouËiniti s amandmanima kojih imapuno.

ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)) osvrnuo se narjeπenja u vezi sa struËnim orga-nizacijama, HAK i Centar za vozila.Kad je rijeË o prvoj njoj se daju javneovlasti poput provedbe vozaËkih ispitastruËnog nadzora nad autoπkolamaitd. pa je upitno, kaæe zastupnik, da lijedna takav struËna organizacija

moæe imati ovlasti za sve te aktivnosti(HAK je udruga graana a obavljanadzor nad trgovaËkim druπtvima).Jedna od zakonskih odredbi ide upravcu da bi HAK sam utvrivaovisinu naknade za vozaËke ispite ipredavanja o posljedicama prometnihnesreÊa a dosad je to bilo uzsuglasnost Ministarstva prosvjete iπporta pa Ëime bi to moglo rezultiratimoæe se samo pretpostaviti (vjerojatnoposkupljenje vozaËkih ispita). Naime,s osnova naknada za vozaËke ispiteHAK je u 2001. ostvario 32,5 milijunakuna a od ostalih javnih ovlasti joπ 22milijuna kuna πto je u svakom sluËajupuno novca (putni troπkovi zapo-slenih, njih 190, bili su veÊi od istihtroπkova Hrvatskog sabora), naveo je,meu ostalim zastupnik napominjuÊida i kod ove druge organizacije,Centru za vozila, ima prostora da nanekakve naËine utjeËe na samu mreæustanica za tehniËki pregled vozila.

Dakle, zakljuËuje, ostaju dvojbe kadje rijeË o ovim organizacijama i njimase pogoduje ovim zakonskim prijed-logom. Apelirao je na predlagatelja daovaj zakon ide u treÊe Ëitanje a osobnosmatra da ga ne bi trebalo prihvatitiiz viπe razloga. Ministarstvo pomor-stva, prometa i veza trebalo bi nositidosta poslova a πto ovim zakonom nijepredvieno. A u vezi s naplatom kaznije dodao da bi bilo divno kad bi policijau svojem poslu koji se odnosi naprogon kriminala, a u lepezi svihinstitucija koje se time bave uklju-ËujuÊi naravno i pravosue, ”peglala”kriminalce kao πto Êe to Ëiniti svozaËima. Imali bismo sasvim dru-gaËiju pravnu dræavu, puno boljeureenu i mogli bismo se njomeponositi, zavrπio je.

Zamjenik ministra unutarnjihposlova JJoossiipp VVrreesskk podsjetio je da jeu uvodnom izlaganju reËeno da sukazne puno viπe u odnosu nadosadaπnje, usklaene su s Pre-krπajnim zakonom i kazne se nemogu drugaËije propisivati. ©to se tiËenadleænosti ministarstava ovaj zakonto ne moæe mijenjati. Bez obzira nahtijenje Ministarstva unutarnjihposlova pa i hrvatske Vlade da se ovajzakon πto prije donese kako bi semakar i jednim dijelom popravilostanje sigurnosti prometa na cestama,na πto ne utjeËe samo ovaj zakon, jerto je ipak kompleksnije pitanje, Vladaje suglasna da se zakon uputi u treÊeËitanje, rekao je.

AMANDMANI

Prema predloæenom sustav

bodovanja gubi osnovnu svrhu

Klub zastupnika Demokratskogcentra podnio je 26 amandmana.Prvim je predloæio da uvjete i naËinobavljanja poslova nadzora i pre-mjeπtanja nepropisno zaustavljenih iparkiranih vozila propisuje ministarunutarnjih poslova. Obrazloæenje -kad se veÊ ovi poslovi daju unadleænost tijelima jedinica lokalne ipodruËne (regionalne) samoupravenuæno je da se jedinstveno propiπubarem uvjeti i naËin njihova oba-vljanja. To nije moguÊe prepusti li seto predstavniËkim tijelima jedinicalokalne i podruËne (regionalne) samo-uprave jer Êe ona to propisati razliËitopa Êe domaÊi i strani turisti nailazitina razliËito postupanje od grada dograda, πto zbunjuje i daje dojamneureene dræave.

U objaπnjenju smisla drugog aman-dmana, Klub ukazuje kako je jasno dapredlagatelj predloæenu definicijupojma ”prometna nesreÊa” æeli prijesvega radi statistike. Neevidentiranjepoginulih i ozlijeenih uslijed pro-pusta vozaËa radnog vozila, radnogstroja, motokultivatora, traktora,mopeda, bicikla i zapreænog vozilastatistiËki Êe smanjiti broj nastra-dalih. U pravilu strada vozaË pa senajËeπÊe ne vodi nikakav postupak.Prihvatljivo je, ukazuju, da seprometnom nesreÊom ne smatradogaaj kod nabrojenih vrsta vozilana nerazvrstanoj cesti (seoski, poljskii πumski putevi, putovi na nasipimaza obranu od poplava, pristupne cestei prostori parkiraliπta, benzinskihcrpki i sl.) kada pri obavljanju radovau pokretu slete s ceste ili se prevrnu,ali nikako ako je do dogaaja doπlo

BROJ

358

24

Prepusti li se propisivanjeposlova nadzora ipremjeπtanja parkiranih vozilapredstavniËkim tijelimajedinica lokalne i podruËne(regionalne) samouprave onaÊe to obaviti razliËito pa ÊedomaÊi i strani turisti nailazitina razliËito postupanje odgrada do grada, πto zbunjuje idaje dojam neureene dræave.

propustom vozaËa pri kretanju pocesti.

Uz napomenu kako je predlagateljodustao od opÊenite odredbe - premakojoj vozaË mora sve vidjeti, sve Ëuti,sve znati i na sve reagirati te da jeuvijek za sve kriv - zastupnici ovogkluba treÊim su amandmanomupozorili da su formulacije toga tipaipak ostale u Ëlancima 5. i 13.KonaËnog prijedloga, zatraæivπi da seovi briπu. Isto je obrazloæenje zaamandman na Ëlanak 13.

ObrazlaæuÊi amandman na Ëlanak6. Klub zastupnika DC-a ukazao je nato da bi se radi preveniranja zlou-potreba trebalo za znakove pristu-paËnosti odrediti da se veæu uz imeosoba s invaliditetom, a ne uz vozilo.Takoer je, buduÊi da osobe sinvaliditetom trebaju pomoÊ priprijevozu, bitno i da su znakompristupaËnosti obiljeæena i vozilaudruga osoba s invaliditetom.

Peti amandman obrazloæen je upi-tom - kako Êe dostavno vozilo kojemuse dopuπta promet u pjeπaËkoj zoni, ane i zaustavljanje - utovariti robu,kako Êe taxi primiti putnika i sl.MoguÊnost zaustavljanja na ugiba-liπtu dobro bi bilo propisati, a nezabraniti zakonom. S tim u svezi jesljedeÊi upit - nije li bolje zaustaviti sena ugibaliπtu i obaviti razgovor negonastaviti (zakonom zabranjeni) raz-govor mobitelom u voænji.

Klub zastupnika Demokratskogcentra procjenjuje da bi bitno oslabilazaπtita pjeπaka ostavi li se rjeπenje (pasu predloæili njegovo brisanje) kakovozaË mora prilagoditi brzinu tako dane ometa kretanje pjeπaka (umjesto -da bi propustio pjeπake).

Kad je rijeË o izuzecima kod vezi-vanja sigurnosnim pojasom, predlo-æeno je da se zadræi taksativnonabrajanje. Ostane li, naime, pred-loæena formulacija mogla bi uslijediti”poplava” lijeËniËkih potvrda kojimaÊe mnogi koji nisu stvorili navikukoriπtenja pojasa zasipati policijskekontrole.

Ukazano je, nadalje da je nepri-hvatljiv povratak stare prakse, premakojoj se nesreÊa s malom mate-rijalnom πtetom ne treba prijavljivatipoliciji te u skladu s kojom jepredloæeno da vozaËi, sudionici takveprometne nesreÊe budu duæni odmahukloniti vozila s kolnika, omoguÊitinesmetano odvijanje prometa, raz-mijeniti osobne podatke, popuniti ipotpisati europsko izvjeπÊe o pro-metnoj nesreÊi, o njoj zatim oba-vijestiti najbliæu policijsku upravu ili

policijsku postaju te da morajupriËekati dolazak ovlaπtene sluæbeneosobe koja obavlja oËevid. U obra-zloæenju se ukazuje kako je Ëinjenicaπto je u odreenom sluËaju nastupila”samo” manja materijalna πteta i nijebilo teæih posljedica uglavnom sretnaokolnost. Rjeπenjem iz KonaËnogprijedloga vozaË koji je na raskriæjuoduzeo drugom vozaËu prednost, alisu sreÊom ostali neozlijeeni ostat Êenekaænjen za prekrπaj, a u drugoj Êesituaciji - kad takav ili sliËan prekrπajutvrdi policajac neposrednim opa-æanjem, a nije doπlo do prometnenesreÊe vozaË biti kaænjen. Nabrojeniizuzeci u stavku 2. izmjena najËeπÊesu razlozi izbjegavanja policijskekontrole, a ne razlozi pozivanjapolicije. Npr. vozaË pod utjecajemalkohola uËinit Êe sve da izbjegneuviaj i policijsku kontrolu i sigurnoneÊe pozivati policiju - upozorava se,nadalje, u obrazloæenju.

SljedeÊim amandmanom ukazuje sekako je dostatno predvidjeti da suploËice dobro vidljive, jer dodatnopredvianje ”da nisu prekriveneneËistoÊom, drugim materijalima nijepotrebno te Êe, najËeπÊe, sluæiti nepo-trebnom policijskom maltretiranju.Tko Êe definirati koji je to stupanjneËistoÊe kojim dozvoljeno smije bitiprekrivena ploËica - pitaju iz ovogkluba.

Njegovi su zastupnici predloæilibrisanje Ëlanka 292a. uz upozorenjeda postupak iskljuËivanja vozaËa izprometa treba propisati provedbenimpolicijskim propisima, a ne ovimzakonom, to viπe πto se predvia ioduzimanje kljuËeva. Vozilo i kljuËeviprivatno su vlasniπtvo pa si Vlada nemoæe propisivati ovlasti da ih njezinisluæbenici tako lako oduzimaju odgraana - stoji u obrazloæenju aman-dmana te joπ tvrdi da bi predloæenorjeπenje unijelo pravnu nesigurnost uodnosu na imovinu graana, uz upit -tko Êe, pak, zaπtititi policajce odoptuæbi ”iz auta mi je nestalo”.

Jedanaesti amandman je izuzetnoopseæno obrazloæen. Prvo je upo-zorenje - prihvati li se rasponnegativnih bodova od 1 do 6, u sluËaju

odreivanja 5 ili 6 negativnih bodovavozaË bi automatski bio obuhvaÊen(veÊ Zakonom predvienom) prim-jenom mjere upuÊivanja na preda-vanje o posljedicama prometnihnesreÊa. Time sustav bodovanja gubiosnovnu svrhu uvoenja u prekrπajnesankcije, a to je odvraÊanje vozaËa oddaljnjeg Ëinjenja prekrπaja pod prijet-njom mjere koja Êe se prema njemuprimijeniti ukoliko ne promijeni svojeponaπanje u prometu - Ëuva se novogprekrπaja - odnosno poπtuje prometnepropise, jer novi negativni bodoviznaËe da slijedi primjena mjere (prvos pet potom sa sedam negativnihbodova). Nije li predlagatelj moraovoditi raËuna o novini u Zakonu oprekrπajima (zaπtitna mjera upra-vljanja motornim vozilom odreenevrste ili kategorije. Dosad je Zakon osigurnosti prometa predviao zaπti-tnu mjeru oduzimanja vozaËkedozvole i za sustav kaznenih bodovanije bilo bitno kojom vrstom odnosnokategorijom vozila je vozaË poËinioprekrπaj, a sada to viπe nije sluËaj.Isto tako, prema KonaËnom prijed-logu, za mnogo manji broj prekrπajau prometu mogu se odrediti negativnibodovi nego li je predvieno vaæeÊimzakonom. Negativnim bodovima,ukazuje se nadalje u obrazloæenju,nisu obuhvaÊeni prekrπaji iz Ëlanka306. vaæeÊeg zakona, osim ako jeprekrπajem izazvana prometna nesre-Êa, a upravo tim Ëlankom obuhvaÊenisu prekrπaji su uslijed kojih najËeπÊedolazi do prometnih nesreÊa (uklju-Ëivanje u promet, promet na ras-kriæju, brzina, mimoilaæenje, pretje-canje, odnos prema pjeπacima i dr.)

Klub zastupnika DC-a je miπljenjada za prekrπaje kaænjive Ëlankom 306.vaæeÊeg zakona mora i nadalje bitipredviena moguÊnost odreivanjanegativnih bodova. Predloæenimizmjenama bitno se drugaËije ureujesustav negativnih bodova, a prijed-logom osim πto se bitno drugaËijeureuje da se negativni bodovievidentiraju u evidenciji vozaËa natemelju pravomoÊne odluke okaænjavanju ne ureuje se niz dvojbikoje se javljaju ako ove promjenebudu prihvaÊene. Dosadaπnji sustav jebio jednostavan i lagan za provedbu.

Kazneni bodovi automatizmom suse evidentirali nakon pravomoÊnogkaænjavanja za prekrπaje za koje je tobilo predvieno. Na kraju joπspomenimo sljedeÊa upozorenja iupite: negativni bodovi predviaju seza daleko manji broj prekrπaja; za istiprekrπaj moæe se odrediti razliËit broj

IHS18. III. 2003.

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

BROJ

358

25

Bitno bi oslabila zaπtitapjeπaka ostavi li se rjeπenjekako vozaË mora prilagoditibrzinu tako da ne ometakretanje pjeπaka - umjesto dabi propustio pjeπake.

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

bodova πto je s dosad evidentiranimkaznenim bodovima; nije li u supro-tnosti sa Zakonom o prekrπajimamjera oduzimanja vozaËke dozvole sasedam negativnih bodova.

Isti argumenti upotrijebljeni su ikod obrazloæenja amandmana naËlanak 109.

Argumenti u korist toga da kaodosad policija a ne, kako jepredloæeno, HAK dræi predavanja oposljedicama prometnih nesreÊa, poDC-u su: Ëinjenica πto policija prati ianalizira posljedice prometnih ne-sreÊa odnosno raspolaæe svimmaterijalima koji se mogu koristitipri takvim predavanjima; ocjena da jeveoma je vaæno za preventivnodjelovanje (koje bi moralo biti osnovapolicijskog djelovanja) ostvariti kvali-tetnu komunikaciju s prekrπiteljima;materijale za predavanja HAK biionako morao preuzeti od policije,odnosno policija bi imala troπak(dostava podataka HAK-u iz evidencijevozaËa, dostava materijala), dok biHAK ubirao naknadu koju Êe plaÊativozaËi; NjemaËka ima sliËne mjere,kod njih Ëak koriste moguÊnost dapolicija obavlja intervjue s pre-krπiteljem prometnih propisa.

Neustavno

Nezakonitim i neustavnim Klubzastupnika DC-a je nazvao predloæenorjeπenje prema kojem se premapovratniku zahvaÊenim sustavomnegativnih bodova predvia oduzi-manje vozaËke dozvole i ponovnopolaganje vozaËkog ispita.

Amandmanom 13, na Ëlanak 95,ukazuje se kako su problemi u raduSavjeta za sigurnost prometa nacestama funkcionalne, a ne zako-nodavne naravi pa da ih tako treba irjeπavati. Brisanje Ëlanka 302a.predloæeno je uz upozorenje da dono-πenje Nacionalnog programa

sigurnosti cestovnog prometa, kaoobvezu Vlade, nije potrebno rjeπavatiZakonom, to viπe πto prijedlogpredvia vrlo spor, nefunkcionalan ivrlo administrativan postupak dono-πenja programa, koji - da bi bioefikasan - mora biti brz, jednostavan,prilagodljiv i stalno aktualan. Isku-stva i teπkoÊe u radu Savjeta, koji biprema KonaËnom prijedlogu, trebaobiti glavna poluga u donoπenju iprovedbi programa to ne jamËe.Nadalje, kad je u pitanju naËinfinanciranja (prije svega dio oosiguravajuÊim druπtvima i tehni-Ëkim pregledima) upitna je zakonitostodnosno ustavnost takvih rjeπenja(Ustavni sud je poniπtio odredbuZakona o osiguranju izdvajanja dijelapremije za zaπtitu od poæara.

Sada predviene kazne za pravnuosobu (do 30 tisuÊa kuna) te zaodgovornu osobu (do 8 tisuÊa kuna)dovoljno su visoke, stoji u obrazlo-æenju zahtjeva za brisanje predvienihizmjena s tim u svezi. S istim jeargumentom obrazloæen i sljedeÊiamandman.

Amandmanom na Ëlanak 99.ukazuje se kako se predlagatelj, iakotvrdi suprotno - da izmjenama æeliutjecati na promjenu ponaπanja onihkoji na najgrublji naËin krπe propise -iz nerazumljivih razloga odriËe mjerakoje su se pokazale najefikasnijimaupravo prema bezobzirnim prekrπi-teljima. Dobro je izdvajanje istupnjevanje kaænjavanja vozaËa kojivoze pod utjecajem alkohola, ali da biprema njima bili efikasni mora sezadræati i mjera privremenog oduzi-manja vozaËke dozvole dok sepostupak ne okonËa (najbolje do 90dana) i obveza izricanja zaπtitne mjerezabrane upravljanja vozilom odreenevrste ili kategorije. Sustav kaznenihbodova, tvrde u DC-u, mora bitijednostavan da bi bio provediv iefikasan. U sadaπnjoj se primjeni,napominju, pokazao dobrim i nadasvepreventivnim pa se pitaju zaπto tomijenjati.

Ako kazne i mjere iz ovog zakonavalja uskladiti sa Zakonom oprekrπajima - kako se tvrdi - nije lipametnije i bolje promijeniti i prila-goditi dva-tri Ëlanka u Zakonu oprekrπajima. Promjene sustava kaz-nenih-negativnih bodova iziskivat Êenov naËin praÊenja, izradu novihprograma i nove troπkove - zakljuËnoje upozorenje u svezi s ovim aman-dmanom. S istim je obrazloæenjemzatraæena izmjena Ëlanka 100. teËlanaka 102, 103. i 104.

U obrazloæenju amandmana na Ëla-nak 306. ukazuje se kako je timeobuhvaÊen najveÊi broj prekrπaja kojevozaËi Ëine kad namjeravaju na cestiobaviti neku radnju vozilom te kojimase najbolje odraæava ”vozaËka nedi-sciplina”. Upravo zahvaÊanjem tevrste prekrπaja policija najuËin-kovitije utjeËe na promjenu ponaπanjavozaËa. IskljuËivanjem ove grupacijeprekrπaja iz sustava negativnih bo-dova ohrabrilo bi se vozaËe na Ëinjenjeovih naizgled bezazlenih prekrπaja. Aupravo se kod ove grupacije prekrπajakod vozaËa najËeπÊe Ëulo i ”lako zakaznu, ali taj kazneni bod!”

ObjaπnjavajuÊi amandman naËlanak 105. ovaj klub ukazuje kako jefinanciranje jedinica lokalne i po-druËne (regionalne) samoupraveregulirano zakonom te da dodatnioblici financiranja iz DræavnogproraËuna nisu opravdani (sredstvaod kazni su prihod Dræavnog pro-raËuna). S obzirom na to da je pred-lagatelj predvidio da poslove pre-mjeπtanja nepropisno parkiranihvozila moæe obavljati lokalna ipodruËna (regionalna) samoupravaneka dio prihoda usmjeri na jedinicekoje Êe obavljati samo nadzor pa jeproblem financiranja rijeπen.

Iako zakon o prekrπajima predviatakvu moguÊnost, mjera privremenogoduzimanja putovnice prema ”hrvat-skom dræavljaninu s prebivaliπtem uinozemstvu” nije potrebna premahrvatskim dræavljanima, pogotovokad su u pitanju prekrπaji u prometu- ukazuje se u obrazloæenju aman-dmana na Ëlanak 106. KonaËnogprijedloga. Ovakva se mjera, podsjeÊaDC, u bivπoj SFRJ najËeπÊe prim-jenjivala prema naπim dræavljanimakoji su na radu u inozemstvu, zbogËega je Hrvatski sabor kod proπlihizmjena ovog zakona - upravo naprijedlog dijaspore - brisao tumoguÊnost.

Klub zastupnika HDZ-a podnio je triamandmana. Prvim je zatraæenoosposobljavanje kandidata za vozaËe

BROJ

358

26

Osposobljavanje kandidata zavozaËe iz nastavnog predmetapruæanje prve pomoÊiosobama ozlijeenim uprometnoj nesreÊi ne bitrebale provoditi autoπkole veÊsamo Hrvatski crveni kriæ izdravstvene ustanove zapruæanje prve pomoÊi kojeovlasti Ministarstvo zdravstva.

Nije dopustivo, na πto ukazujei sadaπnja praksa - ovakvakoncentracija apsolutne moÊiu rukama samo jedneorganizacije, koja, k tome, bezikakvog nadzora i kontrole,koËi razvoj i modernizacijudjelatnosti.

iz nastavnog predmeta pruæanje prvepomoÊi osobama ozlijeenim u pro-metnoj nesreÊi ne provode autoπkoleveÊ samo Hrvatski crveni kriæ izdravstvene ustanove za pruæanjeprve pomoÊi koje ovlasti Ministarstvozdravstva, nakon πto prethodnoutvrdi ispunjavaju li uvjete utvreneZakonom. Drugim je amandmanompredloæeno da se predvidi kakoHrvatski crveni kriæ organizira stru-Ëno usavrπavanje te provodi ispite zapredavaËe i ispitivaËe nastavnogpredmeta Pruæanje prve pomoÊiosobama ozlijeenim u prometnojnesreÊi. TreÊi je amandman podnesenradi usuglaπavanja s prvim aman-dmanom (iskljuËivanje autoπkola).

Nije jasno...

Klub zastupnika HSP-HKDU-a pred-loæio je izmjenu u Ëlanku 48.KonaËnog prijedloga (200. vaæeÊegzakona) radi preciznijeg odreenja πtosu autoπkole. Naime, ukazuju da izKonaËnog prijedloga nije jasno kakoautoπkole moraju biti ustrojene idefinirane. I sada je u stvarnosti takvasituacija, koja je izrodila potpunimneredom u djelatnosti osposobljavanjaosoba za vozaËe, jer se javljajuautoπkole registrirane kao trgovaËkadruπtva, obrti, kojekakvi autokluboviili ustanove, a svi posluju porazliËitim principima i uvjetima - stojiu obrazloæenju. Predloæeno je, tako-er, da se ova osjetljiva djelatnoststavi pod nadzor i u okvireministarstva kojemu po prirodi stvarii pripada. U prometnom dijelu to moæebiti samo Ministarstvo pomorstva,prometa i veza, a u dijelu vezanom uztjelesne ozljede sudionika u prometu -Ministarstvo zdravstva.

Zadire se u ustavna prava

»lankom 48. KonaËnog prijedlogapredloæene su, stoji u obrazloæenju,smijeπne i nerazumljive stvari (vlas-niπtvo i leasing), πto zasigurno zadireu ustavna prava i nikako neÊepridonijeti poveÊanju sigurnosti uprometu, a zasigurno Êe znatnopoveÊati cijenu osposobljavanja, πto sene prihvaÊa. U drugom stavku istogËlanka prepisuju se vaæeÊa, loπa,rjeπenja pa Klub predlaæe da se zavoditelja moæe imenovati samo osobas najmanje viπom struËnom spremomprometne struke cestovnog smjera, snajmanje tri godine radnog iskustvana poslovima obrazovanja. Na strogoodreivanje struËnog usmjerenja iπlo

se da se ne dogaa, kao sada, danastavnik tjelesnog odgoja ilipovijesti s vozaËkom dozvolom vozaËaamatera rukovodi πkolom. Kad je rijeËo predavaËu u πkoli, predloæeno je, uzspomenute uvjete, predvia se i radnoiskustvo na poslovima osposoblja-vanja u cestovnom prometu te naj-manje instruktorska dozvola onihkategorija vozila za koje osoba obavljanastavu. Prema amandmanu, daljnjisu uvjeti: za instruktora voænje -osoba sa zavrπenom struËnomspremom petog stupnja za zanimanjeinstruktora u voænji, kojoj je izdanadozvola instruktora voænje odreenekategorije; za predavaËa iz nastavnogpredmeta Pruæanje prve pomoÊiosobama ozlijeenim u prometnojnesreÊi - doktor medicine osposobljenza izvoenje nastave iz tog nastavnogpredmeta, prema programu ministrazdravstva. Tu su joπ zahtjevi da zavrijeme osposobljavanja kandidata zavozaËa u upravljanju motornim vozi-lom na cesti instruktor voænje moraimati pri sebi dozvolu koju izdajeMinistarstvo pomorstva i veza kad jerijeË o predavaËu i instruktoru voænjete Ministarstvo zdravstva, u sluËajupredavaËa (doktora medicine) iznastavnog predmeta Pruæanje prvepomoÊi.

Uz upozorenje o prepisivanju vaæe-Êeg rjeπenja amandmanom je pred-loæeno preciziranje stavka 2. Ëlanka204. vaæeÊeg zakona. Prijedlog dauvjerenje o tjelesnoj i duπevnoj sposo-bnosti ne smije biti starije od jednegodine Klub smatra neprihvatljivim,jer onog trenutka kad kandidat poloæivozaËki ispit (πto nikako ne utjeËe napromjenu njegova zdravstvenogstanja) to uvjerenje ima punu vaænostsve do njegove 65. godine, odnosno ponovom prijedlogu duæe, pa je rjeπenjeiz KonaËnog prijedloga atak na dæepgraana.

Predloæena izmjena u Ëlanku 206.,smatraju zastupnici HSP-a i HKDU-a,veoma je opasno rjeπenje. To nijedopustivo - sadaπnja praksa je pokazada ovakvo stanje koncentracije apso-lutne moÊi u rukama samo jedne

organizacije, koja je, k tome, bezikakvog nadzora i kontrole, koËirazvoj i modernizaciju djelatnostiosposobljavanja. BuduÊi da struËnaorganizacija djeluje bez konkurencije(monopolistiËki), a uz to nadzor nadnjom treba obaviti ministarstvo koje spredmetnom djelatnosti nemanikakve veze otvaraju se neograni-Ëene moguÊnosti manipulacija iprotuzakonitih radnji. Za to postoji,stoji u obrazloæenju, niz primjera.VozaËki ispiti provode se protu-zakonito - prisustvuje im samo jednaosoba iako bi prema Zakonu, trebaloispitno povjerenstvo, cijenom ispitapotkradaju se autoπkole, milijuniradnih sati propadaju zbog arogancijestruËne organizacije koja ne pristajeprovoditi ispite i u poslijepodnevnimterminima, kandidati za vozaËe ruπese na ispitima uz pomoÊ odgovora kojinemaju uporiπta u vaæeÊem zakonu.Da bi se sve to izbjeglo kao rjeπenjenameÊe se jedino moguÊe - promjenaresornog ministarstva, jer ponuenorjeπenje ne postoji ni u jednoj zemljiEurope.

Ovo opseæno obrazloæenje potkrije-pljeno je konkretnim prijedlozima:poslove organiziranja i provoenjavozaËkih ispita za predmete Prometnai sigurnosna pravila te Upravljanjemotornim vozilom povjeriti javnimnatjeËajem Agenciji za provoenjeispita; sve poslove u svezi s nastavnimpredmetom povjeriti Crvenom kriæu.A i Agencija i Crveni kriæ morajuimati: prostorne, materijalne i kad-rovske uvjete koji osiguravaju oba-vljanje poslova; organizaciju rada iustroj koji jamËi trajno i kvalitetnoobavljanje poslova te informatiËku itehniËku podrπku, a i projekt razvojadjelatnosti sa zadanim rokovimaizvrπenja. S istim obrazloæenjem pred-loæeni su amandmani na Ëlanak 48.KonaËnog prijedloga kojim suobuhvaÊene izmjene Ëlanaka 207, 209.i 210. vaæeÊeg zakona te na Ëlanak -53 (vaæeÊi Ëlanak 218b stavak 4),Ëlanak 109 (vaæeÊi Ëlanak 321. stavak3), Ëlanak 110 (novi Ëlanak 322a),Ëlanak 111 (novi Ëlanak 323a), Ëlanak113 (Ëlanak 326a).

Usuglasiti sa standardima dijela

europskih zemalja

DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)) predloæio jeamandman na Ëlanak 99. KonaËnogprijedloga. RijeË je o intervenciji unovopredloæeni Ëlanak 304a. vaæeÊegzakona radi sniæavanja - za jedan

IHS18. III. 2003.

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

BROJ

358

27

Nezakonito je i neustavnorjeπenje prema kojem seprema povratniku zahvaÊenimsustavom negativnih bodovapredvia oduzimanje vozaËkedozvole i ponovno polaganjevozaËkog ispita.

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

stupanj u odnosu na KonaËnimprijedlogom predloæeno rjeπenje -kriterija (prisutnosti alkohola u orga-nizmu) prema kojima se vozaËimotornog vozila novËano kaænjavaju.Prijedloge je obrazloæio potrebompribliæavanja standardima dijelazapadnoeuropskih zemalja - Italije,Luksemburga, ©vicarske, Irske,Engleske. Prema amandmanu, kaz-nom od 1000 do 2000 kuna kaænjavao

bi se vozaË kod kojega se utvrdiprisutnost alkohola u organizmuiznad 0,80 do 1,10g/kg, sa 1300 do2500 kuna za prisutnost od 1,1 do2,50 g/kg, sa 1500 do 3000 zaprisutnost alkohola od 2,50 do 3,50 tesa 2000 do 4000 za utvrenuprisutnost alkohola iznad 3,50g/kg.

Josip Leko (SDP) predloæio je daprovedbu programa, uvjete i naËinosposobljavanja kandidata za vozaËete program osposobljavanja za voænjubiciklom i program biciklistiËkogispita, a i program struËnog ispitapropisuje ministar prosvjete i πporta.Brisanje suglasnosti ministra pomor-stva, prometa i veza predlaæe se izpravno utemeljenih razloga, stoji napoËetku obrazloæenja te zatim ukazujeda prema Zakonu o ustrojstvu djelo-kruga ministarstva a i dræavnihupravnih organizacija djelatnost tog

ministarstva obuhvaÊa samo stra-tegiju razvoja svih vidova prometa panema mjesta propisivanju provedbiprograma, uvjeta i naËina ospo-sobljavanja kandidata za vozaËe, πtoje izriËito obrazovna i pedagoπkakategorija.

U obrazloæenju sljedeÊeg aman-dmana ukazuje se da se predloæenakoncepcija Ëlanka 95. KonaËnogprijedloga, prema kojoj bi Vlada RHutvrivala godiπnji program rada zautroπak sredstava za obavljanje aktiv-nosti Hrvatskog savjeta za sigurnostprometa na cestama na osnovi uskla-enog prijedloga ministarstava unu-tarnjih poslova i pomorstva, prometai veza kosi s poloæajem Savjeta koji jepostavljen kao samostalno, struËno isavjetodavno tijelo multidisciplinar-nog profila. Odredba (vaæeÊeg) Ëlanka302. nepotpuna je jer ne predviaizvjeπÊivanje Vlade RH o godiπnjemprogramu rada i utroπku sredstava.

U obrazloæenju amandmana naËlanak 96. KonaËnog prijedloga naj-prije se ukazuje kako je zakonomsigurnost prometa na cestama izriËitostavljena u nadleænost Ministarstvaunutarnjih poslova. Da ne bi doπlo dopreklapanja nadleænosti Savjeta iMinistarstva unutarnjih poslovapreinakom Ëlanka osigurava se jasnacrta podjele nadleænosti, koja seoËituje ne samo u djelokrugu nego i uizvorima financiranja, πto je upraktiËnom smislu izuzetno vaæno.Zakon o ustrojstvu i djelokrugu mini-starstava i dræavnih upravnih orga-nizacija u odnosu na Zakon o sigur-nosti prometa na cestama osiguravajasne kriterije za ovakav zahvat unormu Ëlanka 302a, koja bi Savjet,kao savjetodavno tijelo, bez ikakvaopravdanja uvela u Zakonom defi-nirane ingerencije Ministarstvaunutarnjih poslova, πto nije niti moæebiti funkcija Savjeta. Jer Savjet nijeovlaπten izvjeπtavati o programu isredstvima πto ih, po Zakonu oustrojstvu i djelokrugu ministarstavai dræavnih upravnih organizacija i poprirodi stvari mora donositi iprovoditi Ministarstvo unutarnjihposlova.

AAnnttee MMaarrkkoovv ((HHSSSS)) podnio je triamandmana. Predloæio je da seautoπkole iskljuËe (brisanje u Ëlanku200. i 211. vaæeÊeg zakona) iz krugazaduæenih za osposobljavanje kan-didata za vozaËe iz nastavnog pred-meta pruæanje prve pomoÊi, odnosnoda to Ëine samo Hrvatski crveni kriæ izdravstvene ustanove koje ovlastiMinistarstvo zdravstva. SljedeÊim jeamandmanom zatraæio da se predvidikako Crveni kriæ organizira struËnousavrπavanje te provodi ispite zapredavaËe i ispitivaËe nastavnogpredmeta Pruæanje prve pomoÊi oso-bama ozlijeenim u prometnoj nesre-Êi. Predmet je treÊeg amandmanaupravni i inspekcijski nadzor nadradom Hrvatskoga crvenog kriæa izdravstvenih ustanova za pruæanjeprve pomoÊi, πto obavlja obavljaMinistarstvo zdravstva.

TTiibboorr SSaannttoo, dr.med. ((LLSS,, zzaassttuuppnniikkpprriippaaddnniikkaa mmaaaarrsskkee nnaacciioonnaallnneemmaannjjiinnee)) i dr.sc. ZZllaattkkoo KKrraammaarriiÊÊ ((LLSS))takoer su amandmanima iskazaliocjenu kako su se Hrvatski Crvenikriæ i zdravstvene ustanove pokazale idosad prikladnijim institucijama zaorganizaciju teËaja i mogu boljegarantirati potrebnu razinu kvalitete.Prvim je stoga predloæeno ispuπtanjesintagme ”autoπkole”, a drugim pred-loæeno da se predvidi kako HrvatskiCrveni kriæ organizira struËno usa-vrπavanje te provodi ispite zapredavaËe i ispitivaËe nastavnog pred-meta Pruæanje prve pomoÊi osobamaozlijeenim u prometnoj nesreÊi.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa((8844 ””zzaa””,, 33 ””pprroottiivv”” ii 44 ””ssuuzzddrrææaannoo””))ooddlluuËËiioo,, aa ss ttiimm ssee ssuuggllaassiioo ii pprreedd--llaaggaatteelljj,, ddaa ssee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguuzzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo ssiigguurrnnoossttii pprroommeettaa nnaa cceess--ttaammaa pprroovveeddee ttrreeÊÊee ËËiittaannjjee.. PPrriimmjjeeddbbeeii pprriijjeeddlloozzii iizz rraasspprraavvee uuppuuÊÊeennii ssuupprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa.. VVllaaddaa RRHH zzaadduuææeennaajjee ddaa uu rrookkuu ddvvaa mmjjeesseeccaa rreevviiddiirraassttaannjjee hhoorriizzoonnttaallnnee ii vveerrttiikkaallnneessiiggnnaalliizzaacciijjee nnaa ssvviimm pprroommeettnniiccaammaa uuRReeppuubblliiccii..

VV..ÆÆ;; SS..©©;; ––..KK;; JJ..RR..

BROJ

358

28

VozaËki ispiti provode seprotuzakonito - prisustvuje imsamo jedna osoba iako biprema Zakonu, trebalo ispitnopovjerenstvo, cijenom ispitapotkradaju se autoπkole,milijuni radnih sati propadajuzbog arogancije struËneorganizacije koja ne pristajeprovoditi ispite i uposlijepodnevnim terminima,kandidati za vozaËe ruπe se naispitima uz pomoÊ odgovorakoji nemaju uporiπta uvaæeÊem zakonu.

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoopprriihhvvaattiioo PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo sslluu--ææbbeennoojj ssttaattiissttiiccii kkoojjiimm ssee uurreeuujjuutteemmeelljjnnaa nnaaËËeellaa sslluuææbbeennee ssttaattiissttiikkee,,oorrggaanniizzaacciijjaa,, ppoollooææaajj,, ppoosslloovvii ii kkoooorr--ddiinnaacciijjaa ssuussttaavvaa sslluuææbbeennee ssttaattiissttiikkee,,ssttrraatteeggiijjaa rraazzvviittkkaa sslluuææbbeennee ssttaattiissttiikkeeRRHH,, pprrooggrraamm ssttaattiissttiiËËkkiihh aakkttiivvnnoossttii,,pprriikkuupplljjaannjjee,, oobbrraaddaa ii ËËuuvvaannjjeessttaattiissttiiËËkkiihh ggrraaddiivvaa,, rreeggiissttrrii ii oossttaallaappiittaannjjaa zznnaaËËaajjnnaa zzaa sslluuææbbeennuussttaattiissttiikkuu..

Predlagatelj ovog zakona je VVllaaddaaRRHH a njime se prihvaÊaju i utvrujutemeljna naËela sluæbene statistike uregiji Ekonomske komisije za EuropuUN kao i ostala nacionalna naËelapotrebna u statistiËkom sustavu RH.

O PRIJEDLOGU

Donoπenje ovog zakona proizlazi izobveze plana provedbe Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju. Ovo jenovi tekst zakona jer je procijenjenoda je ekonomiËnije sastaviti novizakon od izmjena i dopuna (sluæbenastatistika RH utvrena je Zakonom odræavnoj statistici). Zakon sadræi tribitne stvari, kako je rekao na sjedniciHrvatskog sabora mr.sc.. ZZddeennkkooMMiilloonnjjaa, zamjenik ravnatelja Dræav-nog zavoda za statistiku - definiraZavod za statistiku kao glavnognositelja statistike i oko togasintetizira sveukupne statistiËkeaktivnosti u dræavi, definira na boljinaËin i viπe ukljuËuje javnost u dono-πenje programa statistiËkih istra-æivanja i osigurava tajnost indi-vidualnih i osobnih podataka (podacio firmama), rekao je. Kaæimo da zaprovoenje ovog zakona nisu potr-ebna posebna sredstva osim osi-guranja sredstava za ustrojavanje irad StatistiËkog savjeta za πto jepotrebno, kako se procjenjuje,osigurati Dræavnom zavodu oko600.000 kuna godiπnje.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona a meu

iznesenim primjedbama je i ona datreba preispitati ovlasti æupanijskihureda jer im zadaÊe nisu usklaene sazadaÊama ureda dræavne uprave uæupanijama.

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn jednoglasno je predloæioHrvatskom saboru da prihvati ovajzakon a u raspravi je podræanapotreba donoπenja ovog Zakona budu-Êi da se njime osigurava razvojstatistiËkog sustava RH i obavljausklaivanje propisa s EU. Odbor jeraspolagao i pisanim miπljenjemHrvatske gospodarske komore ameu iznesenim miπljenjima bilo je iono da se zakonom treba preciznijeodrediti pod kojim je uvjetima moguÊetraæiti posebne podatke od nositeljasluæbene statistike te mjerila i kri-terije za odreivanje visine troπkovaza posebnu obradu podataka.

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu takoer je predloæio prihva-Êanje ovog zakona a u raspravi izne-seno je i miπljenje o potrebi dopunaodredbi ovog zakona (Ëlanak 18. -ustroj registara) na naËin da seustroji i poslovni registar obrtnika.

RASPRAVA

Na sjednici Hrvatskoga saboranajprije je uvodno govorio pred-stavnik predlagatelja, zamjenik rav-natelja Dræavnog zavoda za statistikua zatim DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)) u imeKluba zastupnika HDZ-a.

Prema postojeÊem Zakonu Dræavnizavod za statistiku i æupanijski uredinadleæni su za poslove dræavne sta-tistike a i dræavna tijela (MUP,Ministarstvo pravosua itd.). No nekeodredbe se ne provode i ne poπtuju teda se u saborskim raspravama Ëestoiskazivalo nezadovoljstvo razlikama uistim podacima koje su davaliNarodna banka, Ministarstvo finan-cija te Dræavni zavod za statistiku. Nekaæe se zaπto se Zakon koji je na snazine provodi pa bi puno bolje bilo da seide u promjenu Zakona. Novim suzakonom suæena tijela koja se bavedræavnom statistikom, rekao je, meuostalim zastupnik pitajuÊi zaπto suizostavljeni, primjerice, Hrvatski

zavod za zapoπljavanje, Hrvatski za-vod za javno zdravstvo, za zdrav-stveno i mirovinsko osiguranje, Fi-nancijska policija itd. i znaËi li to daÊe sljedeÊa izvjeπÊa Zavoda zastatistiku biti bolja, potpunija icjelovitija.

Ujedno je primijetio da prema sada-πnjem Zakonu ravnatelj Dræavnogzavoda ima pravo javnog oËitovanja usluËaju pogreπnog tumaËenja ilizloporabe statistiËkih podataka ali danije primijetio da je ikada demantiranijedan podatak iako ih je bilo punokoji nisu odgovarali istini te da senada da Êe ubuduÊe biti takvihreakcija. Takoer smatra da su nekeodredbe predloæenog zakona u koliziji(Ëlanovi StatistiËkog savjeta i nositeljisluæbene statistike) a osvrnuo se i nadruga predloæena rjeπenja (donoπenjegodiπnjeg provedbenog programa,definiranje statistiËkih registara itd.).

Sve u svemu predloæeni zakon nijeloπ, rekao je na kraju, uz nadu da Êese u njega ugraditi i rjeπenja koja sedosad iz postojeÊeg Zakon nisuprovodila a zbog nekoordinacije dr-æavnih tijela. Predloæeni zakon posti-gao bi punu svrhu i smisao ako bi seizbila moguÊnost bilo koje vlastimanipulacija podacima za prika-zivanje (ne)uspjeπnosti vladajuÊegarniture kako kome paπe.

Zavrπnu rijeË je zatim dao u imepredlagatelja SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ, pot-predsjednik Vlade RH. Zahvalio je naiznesenim sugestijama i rekao da Êepredlagatelj nastojati ugraditi odre-ena rjeπenja koja Êe moæda utjecatina izbjegavanje iznesenih nesu-glasica. Sadaπnji Zakon je veÊ dostadugo bez bitnih promjena a æivot itræiπna ekonomija ukazivali su naneophodnost promjena. Isto takodosadaπnji programi statistiËkihistraæivanja i metodologije odstupalesu od onih u træiπnoj ekonomijieuropskih zemalja i to su razlozi zapoæurivanje s ovim tekstom, rekao je,meu ostalim.

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo ((9955zzaa)) pprriihhvvaattiioo PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oosslluuææbbeennoojj ssttaattiissttiiccii.. SSvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuttiitt ÊÊee sseepprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

––..KK..

IHS18. III. 2003.

SLUÆBENA STATISTIKA

BROJ

358

29

PRIJEDLOG ZAKONA O SLUÆBENOJ STATISTICI

Temeljna naËela

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo ((9911ggllaass ””zzaa””)) ii hhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm ddoonniioooovvaajj ZZaakkoonn,, pprreeddllaaggaatteelljjaa VVllaaddee RRHH,,kkoojjiimm ssee ppoottvvrruujjuu iizzmmjjeennee ii ddooppuunneettrrggoovviinnsskkiihh ooddrreeddbbii UUggoovvoorraa..

Ugovor je RH potpisala 1994.godine a potvrdila 1997. godine i nataj naËin pristupila krugu dræavapotpisnica ovog Ugovora radi una-preenja europske i svjetske trgovinena podruËju energije i omoguÊilaulaganje stranog kapitala, partner-stvo i suradnju u energetici s dræa-vama Europske zajednice, ËlanicamaEFTA-a, dræavama srednje i istoËneEurope, baltiËkim dræavama, medi-teranskim dræavama, nezavisnimdræavama bivπeg SSSR-a te izvan-europskim Ëlanicama OECD.

Izmeu 1994. i 1998. godine sasta-jala se Privremena konferencijaenergetske povelje radi pregovora oizmjenama i dopunama trgovinskihodredbi Ugovora. Konferencija jekonaËno osnovana 1998, a izmjene idopune trgovinskih odredbi Ugovorausvojeni su u skladu s njezinimnaËinima rada s ciljem ureenjatrgovinskih pitanja koja se pri-mjenjuju na trgovinu energetskimmaterijalima i proizvodima te ener-getskom opremom sve dok nekaugovorna stranka ne postane Ëlani-com WTO-a (naime, mnoge se pro-mjene svode na formalnosti jer setrgovinski reæim u Ugovoru zasnivana tzv. GAT-u koji se sada zamjenjujes WTO).

Na sjednici Hrvatskog sabora oovom dokumentu govorio je u imepredlagatelja ministar gospodarstvadr.sc. LLjjuubboo JJuurrËËiiÊÊ, a podrπku nje-govu donoπenju dao je, kako je naveo,FFrraannjjoo KKuuËËaarr ((SSDDPP)) Klub zastupnikaSDP-a.

Raspravu o ovom dokumentu pro-veo je OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo (podnioamandman na Ëlanak 2. nomoteniËkenaravi - ”Izmjene i dopune” zamje-njuju se rijeËima ”Ugovora iz Ëlanka1. ovog Zakona - predlagatelj prihva-tio) te OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu..

––..KK..

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr hhiittnniimm ppoossttuu--ppkkoomm ii jjeeddnnooggllaassnnoo ((8877 zzaa)) ddoonniioo oovvaajjZZaakkoonn,, pprreeddllaaggaatteelljjaa VVllaaddee RRHH,, kkoojjiimmssee ppoottvvrruujjee UUggoovvoorr oo pprriissttuuppaannjjuuRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee CCEEFFTTAA--ii sskklloo--pplljjeenn 55.. pprroossiinnccaa 22000022.. ggooddiinnee uuZZaaggrreebbuu.. ZZaakkoonn ssttuuppaa nnaa ssnnaagguu ((aapprreemmaa aammaannddmmaannuu pprreeddllaaggaatteelljjaa))ddaannoomm oobbjjaavvee uu ””NNaarrooddnniimm nnoovvii--nnaammaa””..

Træiπte zemalja Ëlanica CEFTA-e(Republika Bugarska, »eπka Repu-blika, Republika Maarska, Repu-blika Poljska, Rumunjska, RepublikaSlovenija i SlovaËka Republika) vrlo jeznaËajno za RH i u jedanaest mjeseci2002. godine ukupna robna razmjenaizmeu RH i tih zemalja iznosila je2,11 milijarde ameriËkih dolara πto je19,3 posto viπe od istog razdoblja2001., stoji u ocjeni stanja uz ovajZakon. Cilj potpisivanja Ugovora jeunapreenje i poboljπanje ukupnitrgovinskih i gospodarskih odnosaRepublike Hrvatske sa zemljamaCEFTA-e, usklaivanje razvoja eko-nomski izmeu tih zemalja razvojemtrgovine, ubrzanja razvoja komer-

cijalnih aktivnosti, podizanja æivotnogstandarda i osiguranja boljih mogu-Ênosti zapoπljavanja, poveÊanje pro-duktivnosti te postizanje financijskestabilnosti a na naËelima træiπnoggospodarstva i liberalizacije trgovine.Ugovor Ëini sastavni dio Srednje-europskog ugovora o slobodnojtrgovini, sadræi odredbe o uvoznimcarinama na industrijske proizvode,te, meu ostalim, zamjenjuje svebilateralne ugovore o slobodnoj trgo-vini koje je RH do tada sklopila saËlanicama CEFTA-e.

Ove i druge podatke ponovio je nasjednici Hrvatskog sabora ministargospodarstva dr.sc. LLjjuubboo JJuurrËËiiÊÊnaglasivπi vaænost pristupanja naπezemlje CEFTA-i te da se oËekuje da Êese dosadaπnja razina ukupne robnerazmjene poveÊati odnosno da seizvozom RH omoguÊi hrvatskim go-spodarstvenicima veÊa zastupljenostna træiπtima tih zemalja te osiguraistovjetni trgovinski tretman.

DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP)) u ime Klubazastupnika SDP-a, koji podræava pred-loæeni zakon, sa æaljenjem je

konstatirala da je Hrvatska propustilapriliku da i ranije postane ËlanicomCEFTA-e jer nisu postojali uvjeti zaulazak u CEFTA-u (primjerice Ëlan-stvo u WTO) koji su ostvareni teknakon 2000. godine. U razdoblju do2000. godine gotovo se i nije vodiloraËuna o otvaranju domaÊeg i stranogtræiπta, rekla je, meu ostalim.

DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)) javio se radiispravka netoËnog navoda pred-govornice da je 90-tih godina Hrvat-ska bila zatvorena za træiπta. Da seHrvatska otvarala najbolje πto jemogla moæe se vidjeti kroz podatke orobnoj razmjeni, naæalost, deficitrobne razmjene koji je nastao 1993.godine ove je godine dosegao petmilijardi dolara.

Kaæimo da je donoπenje ovogzakona podupro OOddbboorr zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo (uz amandman nomotehniËkenaravi, predlagatelj prihvatio) ipodræao OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,,rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu..

––..KK..

BROJ

358

30

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O PRISTUPANJU

REPUBLIKE HRVATSKE SREDNJOEUROPSKOM UGOVORU O SLOBODNOJ TRGOVINI

(CEFTA-i)

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU IZMJENA I DOPUNA

TRGOVINSKIH ODREDBI UGOVORA O ENERGETSKOJ POVELJI

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr hhiittnniimm ppoossttuu--ppkkoomm ddoonniioo oovvaajj ZZaakkoonn kkoojjiimm sseeppoottvvrruujjee GGrraaaannsskkoopprraavvnnaa kkoonnvveenn--cciijjaa oo kkoorruuppcciijjii,, kkoojjaa jjee zznnaaËËaajjaannddoopprriinnooss AAkkcciijjsskkoomm ppllaannuu VViijjeeÊÊaaEEuurrooppee uu bboorrbbii pprroottiivv kkoorruuppcciijjee iissaassttaavvnnii jjee ddiioo aaccqquuiiss ccoommmmnnuunniittaarreeaa((tteemmeelljjnniihh aakkaattaa)) EEuurrooppsskkee uunniijjee,,nnaavvooddii pprreeddllaaggaatteelljj VVllaaddaa RRHH..

Ovim potvrivanjem RepublikaHrvatska objedinjuje ”paket” meu-narodnopravnih mehanizama za bor-bu protiv korupcije a Vlada RH joπjednom iskazuje svoju politiËku voljuza djelotvornim suzbijanjem koru-pcije.

Na sjednici Hrvatskog sabora rijeËje zatraæila zastupnica MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc ((SSDDPP)) u ime Kluba zastupnikaSDP-a - koji Êe glasovati za ovaj zakon- ocjenjujuÊi ovo potvrivanje Konven-cije od izuzetne vaænosti i kao slijedniza pravnih instrumenata kojima jeHrvatska pristupila na ovu temu iËime se zaokruæuje niz usvajanja tih

akata (temeljnih) koji su preduvjet zaulazak u EU (primarna je svakakoKaznenopravna konvencija o koru-pciji). Podsjetila je πto je dosad Repu-blika Hrvatska uËinila glede ovepravne regulative (Zakon o obveznimodnosima, Zakon o kaznenom postu-pku itd.) te naglasila da se uHrvatskoj u posljednje vrijeme dostagovori o potrebi zakonske zaπtitepojedinaca, zaposlenika, koji prija-vljuju korupcijska djela te da o tomegovori i Ëlanak 9. ove Konvencije.

Kao voditeljica saborskog izaslan-stva u VijeÊu Europe posebno jesvjesna znaËaja koje Europa a i svijetpridaju borbi protiv korupcije, reklaje, meu ostalim. Dodala je da biubuduÊe moæda trebalo potaknutiosnivanja Europskog opservatorija zaborbu protiv korupcije u ranijimstadijima (VijeÊe Europe usvojilopreporuku o tome) te navela da Êe usaborsku proceduru doÊi i Deklaracijanedavno utemeljenog GOPAK-a (glo-

balna organizacija parlamentaracaprotiv korupcije) naglaπavajuÊi dakorupcija slabi i iskrivljava gospo-darstvo, obeshrabruje poduzetniπtvona lokalnoj razini i skreÊe inve-sticijske tokove prema stabilnijimodrediπtima.

ZZddeennkkoo HHaarraammiijjaa ((HHSSSS)) je rekao daKlub zastupnika HSS-a pozdravljaovaj zakon i da Êe ga podræati sma-trajuÊi da Êe u konaËnici pridonijetipribliæavanju cilju - da budemo zemljaprava i da u obraËunu s korupcijombudemo bliski zemljama koje su danasu vrhu rjeπavanja tog problema.

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo ((9955ggllaassoovvaa zzaa)) ddoonniioo oovvaajj ZZaakkoonn uu tteekkssttuukkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljjzzaajjeeddnnoo ss aammaannddmmaanniimmaa OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo ((nnaa ËËllaannkkee 33.. ii 44..--nnoommootteehhnniiËËkkii iizzrriiËËaajj kkoojjee jjee pprreedd--llaaggaatteelljj pprriihhvvaattiioo))..

––..KK..

IHS18. III. 2003.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

BROJ

358

31

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU GRA–ANSKOPRAVNE

KONVENCIJE O KORUPCIJI

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo ((9966ggllaassoovvaa zzaa)) ii hhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm ddoonniioooovvaajj ZZaakkoonn,, pprreeddllaaggaatteelljjaa VVllaaddee RRHH..UUggoovvoorr kkoojjii ssee ssaaddaa ppoottvvrruujjee oovviimmZZaakkoonnoomm ppoottppiissaann jjee 1188.. vveelljjaaËËee 22000022,,aa nnjjiimmee ssee uurreeuujjuu nnaaËËiinnii iizzbbjjee--ggaavvaannjjaa ddvvoossttrruukkoogg ooppoorreezziivvaannjjaaddoohhoottkkaa ii ddoobbiittii..

U uvodnom dijelu Ugovora sadræa-ne su definicije pojmova koji se spo-

minju u ostalim odredbama Ugovoraa jedna od najvaænijih je definicijarezidenta pomoÊu kojeg se izbjegavadvostruko oporezivanje hrvatskihrezidenata, navodi, meu ostalimpredlagatelj.

Na sjednici Hrvatskog sabora za-mjenik ministra financija u imepredlagatelja zakona mr.sc. DDaammiirrKKuuππttrraakk dao je ukratko obiljeæje ovog

zakona te rekao da predlagateljprihvaÊa amandman OOddbboorraa zzaa zzaakkoo--nnooddaavvssttvvoo kojim se ureuje nomo-tehniËki izriËaj jedne od odredbi(Ëlanak 4. - brisati ”nakon njegovastupanja na snagu”). InaËe, taj potonjiOdbor predlaæe prihvaÊanje zakonakao i OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn.

––..KK..

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA IZME–U VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE MALEZIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG

OPOREZIVANJA I SPRJE»AVANJU IZBJEGAVANJA PLA∆ANJA POREZA NA DOHODAK

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr hhiittnniimm ppoossttuu--ppkkoomm ii jjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniioo ZZaakkoonnkkoojjiimm ssee ppoottvvrruujjee UUggoovvoorr oo iizzmmjjee--nnaammaa ii ddooppuunnaammaa UUggoovvoorraa oosslloobbooddnnoojj ttrrggoovviinnii iizzmmeeuu RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii RReeppuubblliikkee MMaakkeeddoonniijjee,,

sskklloopplljjeenn uu ZZaaggrreebbuu 1111.. lliippnnjjaa 22000022..ggooddiinnee uu iizzvvoorrnniikkuu nnaa hhrrvvaattsskkoomm iimmaakkeeddoonnsskkoomm jjeezziikkuu..

Ovim izmjenama i dopunama Ugo-vora Êe se, meu ostalim, postupnouspostaviti zona slobodne trgovine za

poljoprivredne i prehrambene proi-zvode zakljuËno sa 31. prosincem2004. godine, ukida se jedan postocarine u RH za proizvode podrijetlomiz Republike Makedonije odnosnojedan posto pristojbi u svrhu

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O IZMJENAMA I

DOPUNAMA UGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I

REPUBLIKE MAKEDONIJE

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa vveeÊÊii--nnoomm ggllaassoovvaa ddoonniijjeellii ssuu OOddlluukkuu oonnaassttaavvkkuu ssuuddjjeelloovvaannjjaa hhrrvvaattsskkiihhvvoojjnniihh pprroommaattrraaËËaa uu MMiirroovvnnoojj mmiissiijjiiUUNNMMEEEE ((EEttiiooppiijjaa ii EErriittrreejjaa)).. UUmmiirroovvnnuu mmiissiijjuu UUjjeeddiinnjjeenniihh nnaarrooddaa uuEEttiiooppiijjuu ii EErriittrreejjuu uuppuuÊÊuujjee ssee ddoosseeddaamm pprriippaaddnniikkaa OOrruuææaanniihh ssnnaaggaaRRHH,, rraaddii nnaassttaavvkkaa ssuuddjjeelloovvaannjjaa uummiissiijjii uu ssttaattuussuu vvoojjnniihh pprroommaattrraaËËaa..

Prijedlog odluke je dostavila VladaRH.

Na temelju Ëlanka 4. stavka 1. iËlanka 5. Zakona o sudjelovanjupripadnika Oruæanih snaga RH,policije, civilne zaπtite te dræavnihsluæbenika i namjeπtenika u mirov-nim operacijama i drugim aktiv-nostima u inozemstvu, i Ëlanka 129.stavka 2. Poslovnika Hrvatskogsabora, Vlada RH podnosi Prijedlogove odluke.

Republika Hrvatska sudjeluje umirovnoj misiji UN-a u Etiopiji iEritreji (UNMEE) i to od 9. oæujka2001. godine, kada je u mirovnumisiju upuÊeno 5 Ëasnika Oruæanihsnaga RH, u statusu vojnih pro-matraËa. Dana 9. oæujka 2002. godineupuÊena je i druga skupina od 5Ëasnika u mirovnu misiju UN-a uEtiopiju i Eritreju, koja trenutnoobnaπa duænosti vojnih promatraËaUN-a i koja se, u skladu sa sluæbenimpozivom UN-a, mora iz misije vratitiu RH 8. oæujka 2003. godine, a trebaih zamijeniti nova skupina od sedamhrvatskih vojnih promatraËa. Rok zaupuÊivanje hrvatskih Ëasnika umisiju je 4. oæujka 2003. godine, a rok

za prijavu kandidata Ujedinjenimnarodima istjeËe 5. veljaËe 2003.godine.

Sigurno je da Êe VijeÊe sigurnostiUN-a i nakon 15. oæujka 2003. godineproduæiti mandat UNMEE za nare-dnih πest mjeseci.

Sudjelovanje u mirovnim misijamaod osobitog je interesa za RH i njezinoukljuËivanje u euroatlantske orga-nizacije, te aktivno sudjelovanje uuspostavi mira u πiroj meunarodnojzajednici.

Sudjelovanje u mirovnim misijamanavedeno je u Strategiji nacionalnesigurnosti i Strategiji obrane kaojedan od naËina hrvatskog doprinosamiru i sigurnosti u svijetu.

Sudjelovanje u mirovnim misijamauz to je i jedan od partnerskih ciljevaRH dogovorenih sa NATO-m, usklopu provoenja postupka pristu-panja u NATO kroz stupanje uMembership Action Plan (MAP)proces.

SteËena iskustva hrvatskih Ëasnikaiz misije UNMEE na vojno-promatraËkoj razini, te zajedniËkodjelovanje i razmjena iskustava saËasnicima iz dræava koje su ËlaniceNATO-a mogu samo koristiti i pomoÊiu ostvarenju strateπkih ciljeva RH usvezi s ulaskom u NATO i EU.

Isto tako, u svjetlu kandidature RHza status nestalne Ëlanice VijeÊasigurnosti UN-a, u 2007. godini,poæeljna je veÊa nazoËnost i doprinosRH meunarodnom miru i sigurnosti.

Izvrπavanje ove Odluke odvijat Êe sena teret fondova UN-a i dræavnog

proraËuna RH, na stavci Ministarstvaobrane, u sklopu godiπnjeg planaaktivnosti.

U obrazloæenju Odluke stoji daHrvatski sabor donosi (prethodnu)odluku o upuÊivanju do sedam pripa-dnika Oruæanih snaga RH u mirovnumisiju UN-a u Etiopiju i Eritreju(UNMEE).

Pravna osnova za donoπenje oveodluke Hrvatskog sabora je, uz Ëlanak7. stavak 2. Ustava RH, koji propisujuda je za prelazak Oruæanih snagapreko granica RH potrebna prethodnaodluka Hrvatskog sabora, osim kadaje rijeË o sudjelovanju Oruæanih sna-ga u sklopu vjeæbi u okviru meu-narodnih obrambenih organizacija,kojima je, Republika Hrvatska pristu-pila ili pristupa na temelju meu-narodnih ugovora, te radi pruæanjahumanitarne pomoÊi (Ëlanak 7.stavak 3. Ustava), odredba Ëlanka 6.Zakona o obrani, koja u nadleænostHrvatskog sabora stavlja odluËivanjeo izlasku ili djelovanju Oruæanihsnaga izvan granica RH. Stoga je uuvodnom dijelu navedena zakonska,umjesto ustavne osnove za donoπenjeakta.

Zakon o sudjelovanju pripadnikaOruæanih snaga RH, policije, civilnezaπtite te dræavnih sluæbenika inamjeπtenika u mirovnim opera-cijama i drugim aktivnostima u ino-zemstvu, ovo pravno podruËje naistovjetan naËin ureuje u Ëlanku 5.Zakona.

Odluka Hrvatskog sabora stupa nasnagu danom objave u ”Narodnimnovinama”, u skladu s odredbomËlanka 250. Poslovnika Sabora.

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

carinskog evidentiranja u RepubliciMakedoniji za proizvode podrijetlomiz RH. Republika Makedonija produæitÊe primjenu uvoznih dozvola za naftnederivate do 31. prosinca 2003. godine.

Na sjednici Hrvatskog sabora oizmjenama i dopunama Ugovora go-vorio je ministar gospodarstva dr.sc.LLjjuubboo JJuurrËËiiÊÊ rekavπi da je ovaj zakonza RH moguÊnost za kvalitetnijusuradnju i poveÊanje trgovinskerazmjene s krajnjim ciljem uspostave

slobodne trgovine izmeu dvijuzemalja.

U raspravi je sudjelovala jedinoLLuucciijjaa DDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)) u ime Klubazastupnika SDP-a. Ponovila je podatkeiz obrazloæenja ovog zakona i rekla,meu ostalim, da je RepublikaMakedonija prva zemlja s kojom je RHsklopila ugovor o slobodnoj trgovini.Interes je RH liberalizirati protokroba, ljudi i usluga Ëime se stvaraju

pretpostavke za bræi gospodarski rasti zbog svih tih razloga Klubzastupnika SDP-a glasovat Êe za ovajzakon, rekla je.

Kaæimo da su donoπenje ovogzakona podræali i OOddbboorr zzaa zzaakkoo--nnooddaavvssttvvoo (uz nomotehniËki aman-dman na Ëlanak 3. - predlagatelj ga jeprihvatio) i OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,,rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu..

––..KK..

BROJ

358

32

PRIJEDLOG ODLUKE O NASTAVKU SUDJELOVANJA HRVATSKIH VOJNIH PROMATRA»A U

MIROVNOJ MISIJI UNMEE (ETIOPIJA I ERITREJA)

Nastavak mirovne misije

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv Hrvatskog saboraraspravio je Prijedlog ove odluke kaozainteresirano radno tijelo. Odbor jeu raspravi podræao donoπenje Odluke.Nakon rasprave Odbor je veÊinomglasova predloæio Hrvatskom saboruda donese Odluku o nastavku sudje-lovanja hrvatskih vojnih promatraËau mirovnoj misiji UNMEE, u tekstu ukojem ga je predloæila Vlada RH.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo raspravljaoje o Prijedlogu odluke i podupire

njeno donoπenje, a na tekst nemaprimjedaba.

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt takoer je raz-motrio Prijedlog odluke. U provedenojraspravi podræano je donoπenje pred-loæene odluke uz ocjenu da je ona odinteresa za RH zbog njezinog uklju-Ëivanja u euroatlantske organizacije isudjelovanja u uspostavi mira usvijetu.

Na tekst Prijedloga odluke nije biloprimjedbi.

Nakon rasprave, Odbor je jedno-glasno odluËio predloæiti Hrvatskomsaboru donoπenje Odluke.

Kako nije bilo prijavljenih zaraspravu, predsjedavajuÊi ju je odmahi zakljuËio. Sutradan se pristupiloglasovanju. ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa,, ssaa 8833 ggllaassaa ””zzaa”” ii 1111 ””ssuuzz--ddrrææaanniihh”” ddoonniijjeellii OOddlluukkuu oo nnaassttaavvkkuussuuddjjeelloovvaannjjaa hhrrvvaattsskkiihh vvoojjnniihh pprroommaa--ttrraaËËaa uu mmiirroovvnnoojj mmiissiijjii UUNNMMMMEE((EEttiiooppiijjaa ii EErriittrreejjaa))..

SS..©©..

IHS18. III. 2003.

VOJNE VJEÆBE

BROJ

358

33

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaaddoonniioo jjee OOddlluukkuu oo ooddrrææaavvaannjjuu PPffPPvvoojjnnee vvjjeeææbbee ””CCooooppeerraattiivvee EEnnggaa--ggeemmeenntt 22000033””.. UU OOddlluuccii ssttoojjii ddaa sseeooddoobbrraavvaa ooddrrææaavvaannjjee oovvee vvoojjnnee vvjjeeææbbee,,uuzz ssuuddjjeelloovvaannjjee NNAATTOO ii PPffPP ddrrææaavvaa sscciilljjeemm rraazzvviijjaannjjaa iinntteerrooppeerraabbiillnnoossttiimmeeuu ppoommoorrsskkiimm ssnnaaggaammaa uunnuuttaarrPPffPP--aa,, kkrroozz pprriimmjjeennuu zzaappoovvjjeeddnnoo--nnaaddzzoorrnniihh pprroocceedduurraa uu ooppeerraacciijjaammaattrraaggaannjjaa ii ssppaaππaavvaannjjaa ii pprroottuummiinnsskkiimmooppeerraacciijjaammaa.. OOddoobbrraavvaa ssee ii uullaazzaakkoorruuææaanniihh ssnnaaggaa ddrrææaavvaa NNAATTOO ii PPffPPrraaddii ssuuddjjeelloovvaannjjaa uu vvoojjnnoojj vvjjeeææbbii..PPrroovveeddbbaa vvjjeeææbbee ppllaanniirraannaa jjee zzaa 1188.. ddoo2222.. rruujjnnaa 22000033.. ggooddiinnee..

PPooddnnoossiitteelljj oovvoogg PPrriijjeeddllooggaa jjee VVllaaddaaRRHH..

O PRIJEDLOGU

Na temelju Ëlanka 80. Ustava RHpokreÊe se postupak za donoπenjeOdluke Hrvatskog sabora o odræa-vanju PfP vojne vjeæbe ”CooperativeEngagement 2003.”, koja je planiranaza 18. do 22. rujna 2003. godine, napodruËju Jadrana u trajanju od 8dana.

»lanstvo u NATO-u je jedan od naci-onalnih ciljeva i prioriteta hrvatskesigurnosne i vanjske politike. Hrvat-ska je pristupila Partnerstvu za mir(Partnership for Peace-PfP) u svibnju2002. godine. Aktivno sudjelovanje u

koordiniranom nacionalnom progra-mu provoenja obveza vezanih uzstatus Ëlana PfP i u Akcijskom planuza Ëlanstvo (Membership Action Plan-MAP), a u cilju dostizanja standardaza punopravno Ëlanstvo u NATO-u,pripada onom krugu aktivnosti kojesu, u funkciji dosezanja operativno-funkcionalnih ciljeva iz nadleænostiMinistarstva obrane i Oruæanih snagaRH. Stoga se sudjelovanje u PfP-u iMAP-u vidi kao vaæan i nezaobilazankorak prema punopravnom Ëlanstvuu NATO-u.

RH postupno poveÊava svojesudjelovanje u aktivnosti iz programaPfP, polazeÊi od manjeg broja jedno-stavnijih dogaaja pa do preuzimanjaorganizacije sloæenijih. Organiziranjevjeæbe u Hrvatskoj je u skladu snastojanjima da se, u skladu pro-grama PfP, potiËe spremnost zaËlanstvo u NATO-u, kroz sudjelovanjepripadnika i postrojbi Oruæanih sna-ga RH na zajedniËkim vojnim vjeæ-bama s postrojbama oruæanih snagazemalja Ëlanica NATO/PfP.

”Cooperative Engagement 2003.”bila bi prva multinacionalna vojnavjeæba u okviru programa PfP, koja bise, organizirala u RH, na podruËjuSrednjeg Jadrana, u rujnu 2003.godine.

Cilj vjeæbe je razvijanje interope-rabilnosti meu pomorskim snagamaunutar PfP-a kroz primjenu zapo-vjedno-nadzornih procedura u ope-

racijama traganja i spaπavanja iprotuminskim operacijama, koristeÊiradionice, uvjeæbavanja i vjeæbe.

Hrvatska bi u vjeæbi sudjelovala sa2 ophodna broda, 1-2 helikoptera zatraganje i spaπavanje, 1 helikopteromza medicinsko prevoæenje, obalnimradarskim postajama, roniteljskombarkasom, 3-4 stoæerna Ëasnika tesluπateljima na predavanjima.

Kao mjesta odræavanja aktivnostiRH je ponudila uporabu ratne lukeLora, Sjeverne luke u Splitu, zrako-plovne baze u Divuljama, zrakoplovneluke Resnik, te radnih prostorija uDomu Hrvatske vojske u Poljudu-Split.

Organiziranje PfP vjeæbe na teri-toriju RH bit Êe dodatni iskorak usmislu potvrivanja spremnosti RHza preuzimanje i sloæenijih zadaÊa, asve s ciljem pribliæavanja NATO-u.Dodatno, odræavanje meunarodnevojne vjeæbe bio bi vaæan doprinosizgradnji povjerenja i sigurnosti usrediπnjoj i jugoistoËnoj Europi, kao imediteranskom bazenu, te bi sedodatno naglasila spremnost RH zaregionalnu suradnju.

Financijska sredstva potrebna zauspjeπnu provedbu vjeæbe planiranasu i osigurana sa stavke Ministarstvaobrane u dræavnom proraËunu RH, zavojne vjeæbe. Sredstva planirana zaovu namjenu iznose ukupno 455tisuÊa kuna i to 155 tisuÊa kuna zaglavnu plansku konferenciju, zavrπ-

PRIJEDLOG ODLUKE O ODRÆAVANJU PFP VOJNE VJEÆBE ”COOPERATIVE ENGAGEMENT

2003.”

Korak bliæe NATO-u

IHS18. III. 2003.

HRVATSKI SABOR

nu plansku konferenciju, te konfe-renciju tijekom same Vjeæbe, kao i 300tisuÊa kuna za samo izvoenje vjeæbe.

Pravna osnova za donoπenje OdlukeHrvatskog sabora je Ëlanak 6. stavak2. podstavak 6. Zakona o obrani, kojiu nadleænost Hrvatskog sabora stavljaodluËivanje o izlasku ili djelovanjuOruæanih snaga izvan granica RH,odnosno o ulasku ili djelovanjuoruæanih snaga drugih dræava nateritoriju RH u okviru vjeæbi, osim oizlasku, odnosno ulasku oruæanihsnaga u okviru meunarodnih obram-benih organizacija kojima je RHpristupila ili im pristupa na temeljumeunarodnih ugovora te radipruæanja humanitarne pomoÊi.

S obzirom na to da se u predmetnomsluËaju radi o PfP vojnoj vjeæbi, ukojoj, uz pripadnice Oruæanih snagaRH, sudjeluju i pripadnici oruæanihsnaga Bugarske, Francuske, GrËke,Italije, Rumunjske, Slovenije, Latvijei Kanade postoji zakonska obvezadonoπenja Odluke Hrvatskog sabora.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu ii nnaaccii--oonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt razmotrio jePrijedlog odluke, a prilikom raspraveraspolagao je i amandmanom VladeRH od 26. veljaËe ove godine.

U provedenoj raspravi podræano jedonoπenje predloæene odluke uzocjenu da je ona od interesa za RH, jerje to prva multinacionalna pomorskavojna vjeæba u okviru navedenogPrograma koja se odræava napodruËju RH.

Na tekst Prijedloga odluke nije biloprimjedbi. Odbor je podræao i aman-dman Vlade RH na Prijedlog odluke.

Nakon rasprave, Odbor je jedno-glasno odluËio predloæiti Hrvatskomsaboru donoπenje Odluke o odræa-vanju PfP vojne vjeæbe ”CooperativeEngagement 2003.”, sukladno aman-dmanu Vlade RH.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ove Odluke. Istodobnopredlaæe Hrvatskom saboru donijetislijedeÊi zakljuËak: Obvezuje se VladaRH da do zakljuËenja rasprave o ovojOdluci, a najkasnije do pripreme oveOdluke za objavu u ”Narodnimnovinama” dostavi tekst prijedlogaOdluke u prijevodu na hrvatski jezik.

U obrazloæenju se kaæe da sukladnoUstavu RH o sluæbenoj uporabihrvatskog jezika i latiniËnog pismanuæno je i akte koje donosi Hrvatski

sabor raspravljati, odluËivati, a potomi objaviti u ”Narodnim novinama”sukladno Ustavu RH. Razlog viπe je ito πto se ova vjeæba odræava nateritoriju RH.

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv takoer je raspravioovaj Prijedlog kao zainteresiranoradno tijelo. Odbor je u raspravipodræao donoπenje Odluke o odræa-vanju prve multinacionalne vojnevjeæbe u okviru programa PfP. Uraspravi je izraæeno miπljenje da biPrijedlogom odluke trebalo utvrditiuz meunarodni naziv vjeæbe i nazivna hrvatskom jeziku, jer se vjeæbaodræava na podruËju RH.

Nakon rasprave, Odbor je veÊinomglasova predloæio Hrvatskom saborudonoπenje Odluke o odræavanju PfPvojne vjeæbe ”Cooperative Enga-gement 2003.”, u tekstu u kojem gaje predloæila Vlada RH.

AMANDMAN VLADE

Vlada RH je na Prijedlog odluke oodræavanju ove vojne vjeæbe podnijelaslijedeÊi amandman: U nazivu Odlukekao i u toËki I. rijeËi: ”CooperativeEngagement 2003.” zamjenjuju serijeËima: ”ZajedniËko sudjelovanje2003.”.

U obrazloæenju stoji da se ovaizmjena, sukladno stajaliπtu Odboraza zakonodavstvo Hrvatskog sabora,predlaæe s obzirom na to da je akte okojima raspravlja i odluËuje Hrvatskisabor, a koji se potom i objavljuju u”Narodnim novinama”, potrebnouskladiti s ustavnom odredbom osluæbenoj uporabi hrvatskog jezika ilatiniËnog pisma.

RASPRAVA

TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) rekao je da je ovavojna vjeæba ”ZajedniËko djelovanje2003” prva multinacionalna vojnavjeæba u okviru ”Partnerstva za mir”,koja bi se organizirala u Hrvatskoj,na podruËju srednjeg Jadrana, urujnu ove godine.

Ujedno je to prva pomorska vojnavjeæba, u kojoj sudjeluje cijeli nizbrodovlja i mornara, vojnika i zrako-plova iz zemalja NATO-a, ali i izzemalja Ëlanica ”Partnerstva za mir”,naglasio je dr. TadiÊ.

Smatra da je sve ovo interesantnoradi implikacija na srednji Jadran i

na njegovo gospodarstvo. Dr. TadiÊpodsjetio je da Vlada u popratnommaterijalu navodi kako je RHponudila uporabu ratne luke ”Lora”,sjeverne luke u Splitu, zrakoplovnebaze u Divuljama, zrakoplovne luke”Resnik”, te pojedinih radnih prosto-rija u Domu Hrvatske vojske u Splituili u vojnom uËiliπtu.

”Nas u HSP-u meutim zanima je liponuen i sam akvatorij, daklemorski prostor srednjeg Jadrana,obala i priobalje i more meu otocimau srednjem Jadranu, ili je rijeË ovojnoj vjeæbi koja Êe se odræavatiiskljuËivo u krugu ratne luke ”Lora”,odnosno zrakoplovne baze u Divu-ljama, πto je takoer moguÊe”.

Dr. TadiÊ posebice je napomenuo daje ovdje rijeË uglavnom o mino-lovcima, odnosno o vjeæbama koje seodnose na ratovanje u priobalnommoru, πto je najsloæeniji oblik rato-vanja na moru. Klub zastupnika HSP-a dræi da je Hrvatska ratna mornaricasposobna za taj vid ratovanja.Meutim, isto tako smatraju da nijerazumno dokazivati se s ovakvimvojnim vjeæbama, posebice u posezoni,jer vjeæba bi trajala od 18. do 22.rujna.

”To ni u kojem sluËaju neÊe bitidobro za imidæ Hrvatske kao sigurnei mirne turistiËke zemlje”.

Zamolio je doministra da izvijestiHrvatski sabor o tome kako u sliËnimokolnostima postupaju Turska iGrËka, kada je rijeË o vojnim vjeæbamau priobalju, posebice kada je rijeË osezoni ili posezoni.

Iz svih tih razloga, a posebiceimajuÊi u vidu iraËku krizu koja je utijeku, Klub zastupnika HSP-a izra-æava krajnje nezadovoljstvo zbogodræavanja ove vojne vjeæbe.

Potom je zamjenik ministra, ZZllaattkkooGGaarreelljjiiÊÊ dao zavrπnu rijeË. Rekao je daje istina da se radi o prvoj multi-nacionalnoj vojnoj vjeæbi u okviruprograma ”Partnerstvo za mir”.Napomenuo je da je proπle godineodræana, takoer u okviru NATO-aodnosno ”Partnerstva za mir”, vjeæba”KroËenje zmaja”, ali da je onaprvenstveno bila sadræajno civilnogkaraktera.

Istaknuo je da je trajanje ove vjeæbepet dana, od kojih se Ëetiri dana odvijau zatvorenim ili ograenim prosto-rima Hrvatske vojske ili Hrvatskeratne mornarice, a tek jedan dan naotvorenom prostoru podruËja Sred-njeg Jadrana. Napomenuo je da nijeutvren ni odreen mikrolokalitet,”ali ono πto je moguÊe reÊi iz sadaπnje

BROJ

358

34

pozicije je to da planiranje, orga-niziranje i odræavanje vjeæbe je takvoda uopÊe neÊe utjecati na normalnostprometovanja hrvatskim Jadranom ina joπ uvijek turistiËku posezonu”.

Zlatko GareljiÊ rekao je da ne samoGrËka i Turska, nego i druge medi-teranske zemlje, uz odgovarajuÊupripremu i planiranje, odræavaju sliË-ne ili iste vjeæbe.

”Ono πto je vaæno reÊi je da je rijeËo vojnoj vjeæbi, ali prvenstveno ovjeæbi koja podrazumijeva protu-minsko djelovanje, ali isto tako ioperacije traganja i spaπavanja”.

ZakljuËno je ponovio kako se usu-uje reÊi da odvijanje same vjeæbeneÊe uopÊe utjecati na normalnostprometovanja i æivota na moru.

Ovime je zakljuËena rasprava o ovojtoËci dnevnog reda. AAmmaannddmmaann kkoojjiijjee uu rrookkuu ddoossttaavviillaa VVllaaddaa RRHH ppoossttaajjeessaassttaavvnnii ddiioo PPrriijjeeddllooggaa ooddlluukkee ooooddrrææaavvaannjjuu PPffPP vvoojjnnee vvjjeeææbbee ””CCoooo--ppeerraattiivvee EEnnggaaggeemmeenntt 22000033””..

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa ssuuvveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 8899 ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii55 ””ssuuzzddrrææaanniihh”” ddoonniijjeellii oovvuu OOddlluukkuu..

SS..©©..

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU - VLADA ODGOVARA

BROJ

358

35

NNaa ssvvoojjoojj 3300.. ssjjeeddnniiccii HHrrvvaattsskkii jjeessaabboorr zzaakklljjuuËËiioo vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((9977zzaa,, 88 pprroottiivv,, ddvvaa ssuuzzddrrææaannaa)) ddaa jjee ooPPrriijjeeddlloogguu pprroojjeekkttaa hhrrvvaattsskkoogg ooddggoojj--nnoo--oobbrraazzoovvnnoogg ssuussttaavvaa zzaa 2211.. ssttoolljjeeÊÊeepprroovveeddeennaa pprreetthhooddnnaa rraasspprraavvaa ttee ddaaÊÊee ssee ssvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozziimmiiππlljjeennjjaa ii ssuuggeessttiijjee iizznneesseennee uu rraass--

pprraavvii nnaa rraaddnniimm ttiijjeelliimmaa ii nnaapplleennaarrnnoojj ssjjeeddnniiccii uuppuuttiittii VVllaaddii RRHH ddaaiihh uuzzmmee uu oobbzziirr pprrii iizzrraaddii ii uuttvvrrii--vvaannjjuu PPrroojjeekkttaa hhrrvvaattsskkoogg ooddggoojjnnoo--oobbrraazzoovvnnoogg ssuussttaavvaa zzaa 2211.. ssttoolljjeeÊÊee..

©tovane Ëitatelje podsjeÊamo da smoo Prijedlogu tog projekta kao i

raspravi o njemu na 29. sjedniciHrvatskoga sabora pisali u naπemlistu, broj 356, na str. 3. podnaslovom: ”Kvaliteta vaænija odtrajanja obrazovanja”.

––..KK..

Naknadno glasovanje

PRIJEDLOG PROJEKTA HRVATSKOG ODGOJNO - OBRAZOVNOG SUSTAVA ZA 21. STOLJE∆E

ARHIVSKO GRADIVO

Dokumentacija pokojnog

predsjednika Tumana

Na zastupniËko pitanje AAnnttee BBeelljjee((HHDDZZ)), u vezi s pprreeddaajjoomm ddookkuu--mmeennttaacciijjee nnaassttaallee ddjjeelloovvaannjjeemm ddrr..FFrraannjjee TTuummaannaa,, kkaaoo PPrreeddssjjeeddnniikkaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee,, HHrrvvaattsskkoommddrrææaavvnnoomm aarrhhiivvuu - odgovorila je VVllaaddaaRRHH.

””JJooππ uu ssiijjeeËËnnjjuu 22000011.. ggooddiinnee,, VVllaaddaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee jjee ooddlluuËËiillaa ddaaddookkuummeennttaacciijjaa ppookkoojjnnoogg pprreeddssjjeedd--nniikkaa TTuummaannaa ss PPaannttoovvËËaakkaa ttrreebbaa bbiittiipprreeddaannaa HHrrvvaattsskkoomm ddrrææaavvnnoommaarrhhiivvuu,, ggddjjee bbii oonnddaa,, ppoo nneekkiimm ooppÊÊeepprriihhvvaaÊÊeenniimm ssvvjjeettsskkiimm ssttaannddaarrddiimmaa,,ttrreebbaallaa bbiittii zzaattvvoorreennaa zzaa jjaavvnnoossttiidduuÊÊiihh 3300--ttaakk iillii vviiππee ggooddiinnaa,, kkaakkoo bbiissee ttiimmee iizzbbjjeeggllee rraazznnoorraazznnee mmaannii--

ppuullaacciijjee ddookkuummeennttaacciijjoomm uu ddnneevvnnoo--ppoolliittiiËËkkee ssvvrrhhee.. MMoojjee ppiittaannjjee jjee,, zzaaππttooaarrhhiivvaa ppookkoojjnnoogg pprreeddssjjeeddnniikkaa TTuu--mmaannaa vveeÊÊ ooddaavvnnoo nniijjee uu HHrrvvaattsskkoommddrrææaavvnnoomm aarrhhiivvuu,, ggddjjee jjee ttaaddookkuummeennttaacciijjaa ii ggddjjee ssee ddaannaass nnaallaazzii??PPoo kkoojjeemm vvaaææeeÊÊeemm hhrrvvaattsskkoomm zzaakkoonnuuVVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iimmaa pprraavvoonnaa sskkiiddaannjjee ttaajjnnee ss ddookkuummeennttaacciijjee iipprreeddaajjuu ddookkuummeennttaacciijjee iillii kkooppiijjaa tteeddookkuummeennttaacciijjee hhaaππkkoomm TTuuææiitteelljjssttvvuu??””

VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee donijelaje, 11. sijeËnja 2001. godine. Odlukuo preuzimanju i koriπtenju dokumen-tacije nastale djelovanjem dr. FranjeTumana, kao predsjednika Repu-blike Hrvatske, kojom je odluËila daÊe zapise i dokumente, nastaledjelovanjem dr. Franje Tumana, kaoPredsjednika Republike Hrvatske,preuzeti Hrvatski dræavni arhiv,sukladno s odredbama Zakona oarhivskom gradivu i arhivima, beznavoenja roka predaje, te da se

odreeni zapisi i dokumenti mogudati na koriπtenje sukladno sa Zako-nom o arhivskom gradivu i arhivima,ali i iznimno po prethodnom odo-brenju Vlade Republike Hrvatske.

Predmetni zapisi i dokumentacijanalaze se u Uredu predsjednika Repu-blike Hrvatske, te je Vlada RepublikeHrvatske, sukladno s prethodnonavedenom odredbom, ovlaπtena odo-briti koriπtenje ove dokumentacije.

Vezano za pitanje predaje odreenedokumentacije Meunarodnom kaz-nenom sudu, za kazneni progonodgovornih osoba za teπka krπenjameunarodnog humanitarnog pravana podruËju bivπe Jugoslavije (MKSJ),obveza Republike Hrvatske da kaoËlanica Ujedinjenih naroda surauje sovim Sudom, proizlazi iz RezolucijeVijeÊa sigurnosti Ujedinjenih naroda,broj: 827 iz 1993. godine, te StatutaMKSJ-a.

ARHIVSKO GRADIVO

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

Temeljni propis kojim je ureenasuradnja Republike Hrvatske s MKSJ-om je Ustavni zakon o suradnjiRepublike Hrvatske s Meunarodnimkaznenim sudom kojim je za nositeljasuradnje odreena Vlada RepublikeHrvatske. U svrhu operativnog pro-voenja suradnje, Vlada RepublikeHrvatske je Uredbom osnovala dvatijela: Savjet i Ured za suradnju sMeunarodnim sudom i Meuna-rodnim kaznenim sudom.

Takoer je Hrvatski sabor. Dekla-racijom o suradnji s MKSJ-om, od 14.travnja 2000. godine, te ZakljuËcimao suradnji s Meunarodnim sudom uHaagu od 17. srpnja 2001. godine,pozvao Vladu Republike Hrvatske nanastavak suradnje s MKSJ-om, uokvirima Ustavnog zakona od 19.travnja 1996. godine i u skladu smeunarodno priznatim obvezama izakljuËcima iz tih dvaju dokumenata,vodeÊi pri tome raËuna o zaπtitinacionalnih interesa i dostojanstvuhrvatskih ljudi i hrvatske dræave.

S obzirom na to da su u veljaËi,lipnju i srpnju 2001. godine, prim-ljeni zahtjevi Tuæiteljstva MKSJ-a,kojim je zatraæena predaja toËnospecificiranih dokumenata, nastalihza vrijeme djelovanja dr. FranjeTumana, kao Predsjednika Repu-blike Hrvatske, Vlada RepublikeHrvatske je kao nositelj suradnje bilaobvezna postupiti i po tim zahtjevima,te je od Ureda Predsjednika RepublikeHrvatske zatraæila dostavu speci-ficiranih dokumenata.

BuduÊi da je po primitku traæenihdokumenata utvreno da oni noseodgovarajuÊe oznake tajnosti, uzsuglasnost Predsjednika RepublikeHrvatske i temeljem izjave glavnetuæiteljice MKSJ-a Carle Del Ponte, od29. prosinca 2001. godine, kojom seobvezala da Êe Ured Tuæiteljstva sazapisima i dokumentima postupatikao s povjerljivom graom, te danjihov sadræaj neÊe biti dan na uvidneovlaπtenim osobama, niti koriπtenu bilo koje druge svrhe osim sudske iistraæne, Vlada Republike Hrvatskeje, vodeÊi raËuna o tome da timpostupkom ne bi doπlo do povredenacionalnog interesa i interesa naci-onalne sigurnosti, temeljem Zakona oVladi Republike Hrvatske u vezi saËlankom 28. stavkom 3. Zakona ozaπtiti tajnosti podataka i Ëlankom 2.Ustavnog zakona o suradnji Repu-blike Hrvatske s MKSJ-om, donijelatri odluke kojima se za traæenu do-kumentaciju skida oznaka tajnosti, tese ona predaje Tuæiteljstvu MKSJ-a.

Meutim, nije toËno da je OdlukomVlade Republike Hrvatske, donijetomna sjednici odræanoj 12. prosinca2002. godine, skinuta oznaka tajnostisa zapisnika, znaËi transkripatapokojnog predsjednika Tumana, jerse konkretna odluka odnosi naskidanje oznake tajnosti samo sapopisa zapisa nastalih djelovanjem dr.Franje Tumana, kao PredsjednikaRepublike Hrvatske, ali ne i oznakatajnosti sa samih zapisa navedenih utim popisima.

Iz navedenoga je razvidno da se spredmetnim zapisima i dokumentimapostupa u skladu s vaæeÊim pro-pisima.

BRODOGRADNJA

Gradnja brodova za domaÊe

potrebe

Na zastupniËko pitanje IIvvaannaaJJaarrnnjjaakkaa ((HHDDZZ)) u vezi s iizzggrraaddnnjjoommbbrrooddoovvaa zzaa ddoommaaÊÊee ppoottrreebbee,, ttee uu vveezzii ssuuvvoozzoomm bbrrooddoovvaa zzaa ppoottrreebbee MMiinnii--ssttaarrssttvvaa uunnuuttaarrnnjjiihh ppoosslloovvaa odgo-vorila je VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee:

”Prvenstveno treba naglasiti da se,zbog nelojalne konkurencije s Dale-kog istoka, subvencionira gradnjatrgovaËkih brodova za izvoz iputniËke flote Jadroliije, a nenamjenska plovila za potrebe Mini-starstva unutarnjih poslova i Mini-starstva pomorstva, prometa i veza.

UnatoË jasnom opredjeljenju VladeRepublike Hrvatske o gradnji plovilaza domaÊe potrebe na domaÊimnavozima, naæalost, mora se konsta-tirati da nisu postignuti oËekivanirezultati s obzirom na stvarnemoguÊnosti graditelja i potrebenaruËitelja.

Iz izvjeπÊa Ministarstva unutarnjihposlova i Ministarstva pomorstva,prometa i veza te saznanja Mini-starstva gospodarstva, moæe sezakljuËiti da su nabavke ovih plovila,sukladno sa zakonima o izvrπavanjuDræavnog proraËuna RepublikeHrvatske, provoene putem javnihnatjeËaja. Zbog niza okolnosti kao πtosu: nelikvidnost domaÊih brodo-graditelja, nedovoljna tehniËko-tehno-loπka opremljenost istih, nedostataksredstava u dræavnom proraËunu zafinanciranje razvojnih projekata tepovoljnije ponude na inozemnomtræiπtu za ove proizvode, natjeËaji suokonËani temeljem realno prihva-tljivih uvjeta u danom momentu.

Vlada Republike Hrvatske istiËedaje, u razdoblju od 1990. do 2003.godine, u Hrvatsku uvezeno 26 plo-vila, a 9 plovila je proizvedeno udomaÊim brodogradiliπtima.

Ugovorom izmeu Ministarstvaunutarnjih poslova i BrodogradiliπtaGreben d.d., Vela Luka iz 1997.godine, planirana je gradnja 26plovila, od Ëega su realizirana samo 2plovila i to zbog nedostatka finan-cijskih sredstava naruËitelja inelikvidnosti graditelja. Ministarstvopomorstva, prometa i veza je, u istomrazdoblju, u domaÊim brodogradili-πtima izgradilo 7, a uvezlo 22 plovila.

Meutim, unatoË ovom nepovolj-nom stanju, Vlada Republike Hrvat-ske ne odustaje od politike anga-æmana domaÊih brodograevnihkapaciteta za gradnju plovila zapotrebe Ministarstva unutarnjihposlova i Ministarstva pomorstva,prometa i veza, koja Êe samostalno iliuz strateπkog partnera moÊi udo-voljiti zahtjevnijim potrebamanaruËitelja i tako poveÊati domaÊuproizvodnju.

Pregovori Brodogradiliπta Split -BSO s talijanskim proizvoaËemspecijalnih plovila o zajedniËkojproizvodnji, okonËanje steËaja uBrodogradiliπtu Greben d.d. i drugo,na tragu su navedene politike VladeRepublike Hrvatske, a prvi rezultatimogu se oËekivati u doglednojbuduÊnosti” - stoji u odgovoru.

CARINE

GraniËni prijelaz GoriËan ima

sve uvjete za carinjenje roba

ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((LLIIBBRRAA)) postavio jepitanje: ””KKoojjii ssuu rraazzlloozzii nnaavveellii mmiinnii--ssttrraa ffiinnaanncciijjaa ddaa ddoonneessee rrjjeeππeennjjee ooooddrreeiivvaannjjuu mmjjeessnnee nnaaddlleeæænnoossttii ccaarrii--nnaarrnniiccaa kkaakkvvoo jjee ddoonniioo,, aa kkoojjee ooËËiittoonneemmaa nneekkoo llooggiiËËkkoo rraacciioonnaallnnoo oobbjjaa--ππnnjjeennjjee,, aa ssttvvaarraa ddoojjaamm oo zzaappoo--ssttaavvlljjaannjjuu MMeeiimmuurrsskkee ææuuppaanniijjee tteehhooÊÊee llii pprreeiissppiittaattii ssvvoojjuu ooddlluukkuu ii uuvvrrss--ttiittii ccaarriinnsskkee iissppoossttaavvee ss ppooddrruuËËjjaaMMeeiimmuurrsskkee ææuuppaanniijjee uu ttooËËkkuu IIVV..””RRjjeeππeennjjaa oo ooddrreeiivvaannjjuu mmjjeessnnee nnaaddllee--æænnoossttii ccaarriinnaarrnniiccaa zzaa ppuuππttaannjjee uu sslloobboo--ddaann pprroommeett ooddrreeeenniihh vvrrssttaa rroobbaa””.MMiinniissttaarrssttvvoo ffiinnaanncciijjaa odgovorilo je:

”Temeljem ovlaπtenja iz Ël. 72.Carinskog zakona (”Narodne novine”,br. 78/99, 94/99, 73/00 i 92/01),Ministarstvo financija je donijeloRjeπenje o odreivanju mjesne nadle-ænosti carinarnica za puπtanje u

BROJ

358

36

BRODOGRADNJA

CARINE

slobodan promet odreenih vrsta robe(”Narodne novine”, br. 152/02), a zboguoËenih razliËitih pristupa pojedinihcarinarnica pri provedbi postupakacarinske provjere bitnih za ispravnepodatke o kakvoÊi, koliËini i carinskojvrijednosti robe. Donoπenjem nave-denog propisa oËekuje se suæavanjedefraudacije carine i drugih uvoznihdavanja, kao i ravnomjernija opte-reÊenost carinarnica, pa time istvaranje povoljnijih uvjeta za bræe idjelotvornije provoenje carinskihprocedura.

S obzirom na dislociranost poje-dinih carinskih ispostava, i timeuzrokovanja poveÊanja odreenihtroπkova (posebice troπkova prijevozarobe), te na prijedloge gospodarskihsubjekata, koje podræava i Mini-starstvo poljoprivrede i πumarstva,doneseno je Rjeπenje o izmjenama idopunama Rjeπenja o odreivanjumjesne nadleænosti carinarnica zapuπtanje u slobodan promet odre-enih vrsta robe (”Narodne novine”,br. 9/03), kojim se proπiruje krugcarinskih ispostava, pri kojima semogu cariniti poljoprivredno-pre-hrambeni proizvodi.

Rjeπenjem o izmjenama i dopunamaRjeπenja o odreivanju mjesne nadle-ænosti carinarnica za puπtanje uslobodan promet odreenih vrstarobe, izmijenjene su i dopunjene toËkeIV. i V. Rjeπenja, te se, izmeu osta-loga, dopunjuje i toËka IV. podtoËkab) sa carinskim ispostavama GoriËani »akovec.

Za oËekivati je da Êe se predmetnipropis morati primjenjivati ogra-niËeni vremenski period (predvienodo sredine 2003. godine), do kojegaroka bi se trebala uspostavitiinformatiËka povezanost Carinskeuprave i Ministarstva poljoprivrede iπumarstva.

CESTOGRADNJA

Projektna dokumentacija u

skladu s utvrenim uvjetima

zaπtite prirode

Na zastupniËko pitanje MMaarriijjaanneePPeettiirr ((HHSSSS)) u vezi s iizzggrraaddnnjjoomm ttuunneellaaSSvv.. IIlliijjaa -- BBiiookkoovvoo aa kkoojjii pprroollaazzii kkrroozzPPaarrkk pprriirrooddee BBiiookkoovvoo odgovorila jeVVllaaddaa RRHH.

”Sukladno Zakonu o zaπtiti okoliπaproveden je postupak Procjene utje-caja na okoliπ na temelju Studije outjecaju na okoliπ (izraivaË Studije je

Institut graevinarstva Hrvatske d.d.,Zavod za studije i projekte, Zagreb, J.Rakuπe 1 i Oikon d.o.o., Zagreb, VladePrekrata 20). Studiju je ocijenilaKomisija za ocjenu studija o utjecajuna okoliπ magistralnih cesta i auto-cesta s prateÊim objektima u RH(Komisija).

U sklopu procjene utjecaja na okoliπpredmetnog zahvata provedeni sujavni uvid i javna rasprava. Studijomo utjecaju na okoliπ, izmeu ostalog,opisano je i sadaπnje stanje okoliπa(geologija, hidrogeologija, pedologija,flora i vegetacija, fauna, kulturnabaπtina i dr.), u koridoru predloæenetrase pristupnih prometnica i lokacijetunela. U skladu s propisanim postu-pkom Komisija je donijela ZakljuËakkojim se predmetni zahvat ocjenjujeprihvatljivim za okoliπ i kojim supredloæene mjere zaπtite okoliπa imonitoring.

Temeljem navedenog ZakljuËka iprovedenog ispitnog postupka, Mini-starstvo zaπtite okoliπa i prostornogureenja izdalo je Rjeπenje kojim jenamjeravani zahvat ocijenjen kaoprihvatljiv za okoliπ i kojim suutvrene mjere zaπtite okoliπa iprogram obvezatnog monitoringa.

Slijedi postupak izdavanja loka-cijske dozvole tijekom kojega Mini-starstvo zaπtite okoliπa i prostornogureenja, izmeu ostalog, utvrujeuvjete zaπtite prirode, sukladnoZakonu o zaπtiti prirode. Ti uvjeti bitÊe izdani imaju u vidu i navedenorjeπenje, πto znaËi da Êe i propisanimonitorig nultog stanja (monitoringprije poËetka izvoenja radova), bitisastavni dio uvjeta. U okviru po-stupka izdavanja graevinskedozvole, Ministarstvo zaπtite okoliπa iprostornog ureenja izdaje potvrduda je projektna dokumentacija uskladu s utvrenim uvjetima zaπtiteprirode. U konkretnom sluËaju voditÊe se raËuna i o tome da je provedenpropisani monitoring nultog stanjaokoliπa.”

Rekonstrukcija Sutlanske ceste

Na zastupniËko pitanje KKrruunnoossllaavvaaGGaaππppaarriiÊÊaa ((HHBB)) oo rreekkoonnssttrruukkcciijjiiSSuuttllaannsskkee cceessttee uu ooppÊÊiinnii HHuumm nnaaSSuuttllii, MMiinniissttaarrssttvvoo zzaa jjaavvnnee rraaddoovvee,,oobbnnoovvuu ii ggrraaddiitteelljjssttvvoo dalo je odgovor:

”Stoji Ëinjenica da je od 1999.godine Krapinsko-zagorska æupanijapredlagala obnovu ove ceste od BreznaDonjeg u opÊini Hum na Sutli doHarine Zlake u opÊini Zagorska Sela.U godiπnjem programu Ministarstvaza javne radove, obnovu i graditeljstvoza pograniËna podruËja za 2002.godinu ova je cesta uvrπtena i za istupredviena su sredstva u iznosu od2.100 000,00 kuna.

Meutim, obilaskom terena uoËenoje da Êe biti potrebna znatno veÊasredstva te da nema tehniËkedokumentacije prema kojoj bi se izveliradovi. OpÊina Hum na Sutli iZagorska Sela preuzeli su obvezuizrade tehniËke dokumentacije koja jedovrπena do rujna 2002. godine kadaje Ministarstvo za javne radove,obnovu i graditeljstvo raspisalo javnonadmetanje za ove radove. Umeuvremenu je Krapinsko-zagorskaæupanija zatraæila promjenu namjenesredstava, te je za obnovu Sutlanskeceste ostalo 850.000,00 kuna, a sobzirom da je izlicitirana vrijednostradova 8.500.000,00 kuna nije bilomoguÊe ugovoriti ove radove do konca2002. godine.

Izmjenom tehniËkih rjeπenja mogu-Êe je smanjiti opseg radova kao ismanjenjem ranga ceste, no troπkoviÊe ostati reda veliËine 6.000.000,00kuna πto je i dalje prevelik iznos ujednoj godini za uËeπÊe ovog Mini-starstva koje ima na raspolaganjupribliæno 10.000.000,00 kuna zasedam pograniËnih æupanija.

Trenutno se vrπe izmjene u tehni-Ëkoj dokumentaciji temeljem koje Êese obnoviti javno nadmetanje zaradove na Sutlanskoj cesti te uskla-uje moguÊnost uËeπÊa opÊine,æupanije i Ministarstva.

DRÆAVNA IMOVINA

Evidencija vojnih nekretnina

Na zastupniËko pitanje LLuucciijjee DDeebbee--lljjuuhh ((SSDDPP)) o dugovanju Ministarstvaobrane za koriπtenje kompleksa TN”Valovine”, ”Arenaturist”, d.d. odgo-vorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo oobbrraannee.

Hotel ”Rivijera” izgraen je nazemljiπtu k.Ë. br. zgr. 2160/8 k.o.Pula, upisan u posjedovnom listu naGrad Pula, a u zk izvatku br. 2327k.o. Pula uknjiæen na RepublikuHrvatsku. Predmetna nekretnina vodise u evidenciji vojnih nekretnine, iakonije bila stvarno u posjedu bivπe JNA,odnosno Ministarstva obrane.

”Arenaturist” d.d. iz Pule zatraæilaje od Ministarstva obrane rjeπavanjepitanja naplate dugovanja Mini-starstva obrane nastalog na imekoriπtenja kompleksa TN ”Valovine”,kojeg su djelatnici Ministarstvaobrane i Glavnog stoæera Oruæanihsnaga RH koristili nakon istekaugovora o zakupu od 1. kolovoza1999. godine.

Istovremeno su iskazali zaintere-siranost za stjecanje prava vlasniπtvanad Hotelom ”Rivijera”.

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

37

CESTOGRADNJA

DRÆAVNA IMOVINA

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

Radi rjeπavanja gore navedenogMinistarstvo obrane je pokrenulopostupak utvrivanja stvarnog dugo-vanja Ministarstva prema ”Arena-turist” d.d. Pula, kao i postupakutvrivanja vrijednosti Hotela iulaganja sadaπnjih korisnika. Postu-pak je u tijeku.

Do sada Ministarstvo obrane nijevodilo razgovore o prebijanju meu-sobnih potraæivanja veÊ su naËelnorazmatrani naËini plaÊanja nastalihdugovanja, a ”Arenaturist” d.d. jeiskazala spremnost naplate svojihpotraæivanja putem zamjene nekre-tnina.

Nakon utvrivanja svih relevantnihpokazatelja i Ëinjenica za naprijednavedeno, Ministarstvo obrane Êeprijedlog rjeπenja statusa Hotela”Rivijera” uputiti Povjerenstvu VladeRH za upravljanje imovinom, nadaljnje odluËivanje.”

DRÆAVNA UPRAVA

Nema pravne zapreke za

obavljanje duænosti pomoÊnika

ministra poljoprivrede i

πumarstva

Na zastupniËko pitanje IIvvee LLoonnËËaarraa((nneezzaavviissnnii)), a u vezi s pprraavvoommooÊÊnnoommpprreessuuddoomm pprroottiivv jjeeddnnoogg oodd ppoommoo--ÊÊnniikkaa mmiinniissttrraa ppoolljjoopprriivvrreeddee iiππuummaarrssttvvaa - odgovorila je VVllaaddaa RRHH.

Gospodin Josip Hrala, pomoÊnikministra poljoprivrede i πumarstva,imenovan je na navedenu duænostRjeπenjem Vlade RH od 26. veljaËe2000. godine.

Prema podacima iz kaznene eviden-cije Ministarstva pravosua, uprave ilokalne samouprave, protiv JosipaHrale donesena je presuda OpÊinskogsuda u Virovitici, koja je postalapravomoÊna 29. studenoga 2001.godine, zbog kaznenog djela iz Ëlanka311. stavka 1. Kaznenog zakona, temu je izreËena kazna zatvora od 6mjeseci, uvjetno na jednu godinu.

Iako nema nikakvih pravnih zapre-ka za obavljanje te duænosti, JosipHrala je, iz moralnih razloga, svojmandat stavio na raspolaganje, alikoalicijski partner HSS nije sesuglasio s njegovim razrjeπenjem teon i dalje obavlja duænost pomoÊnikaministra poljoprivrede i πumarstva.

Dræavni odvjetnik RH je, naprijedlog Josipa Hrale, podnio zahtjevza zaπtitu zakonitosti Vrhovnom suduRH 16. sijeËnja 2003. godine.”

ELEKTRI»NA ENERGIJA

Nova kategorija - stara cijena

Na zastupniËko pitanje MMaarriijjee BBaajjtt((HHDDZZ)) u vezi s ooddrreeiivvaannjjeemm ttaarriiffeeææuuppnniimm uurreeddiimmaa zzaa uusslluuggee eelleekkttrriiËËnneeeenneerrggiijjee - odgovorila je VVllaaddaa RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee.

”U skladu s novim Tarifnim susta-vom za usluge elektroenergetskih dje-latnosti koje se obavljaju kao javneusluge, æupni uredi i sliËne ustanove,svrstani su u kategoriju potroπnje”kupci na niskom naponu - podu-zetniπtvo”, dok su do sada bili ukategoriji potroπnje ”kuÊanstvo”.Vlada RH naglaπava da je po novomTarifnom sustavu cijena elektriËneenergije za obje kategorije ista - 0,58kuna u viπoj tarifi, odnosno 0,30 kunau niæoj tarifi za jedan utroπenikilovatsat elektriËne energije. Razlikaje u iznosu stalne mjeseËne naknade,koja za ”kuÊanstva” iznosi 15 kuna, aza ”kupce na niskom naponu -poduzetniπtvo” 60 kuna.

Poduzetnici (proizvodni pogoni), ustvarnom smislu te rijeËi, plaÊaju joπi 0,15 kuna za jedan kilovatsat, no tose ne odnosi na æupne urede i sliËneustanove. Dakle, jedina razlika kojunovi Tarifni sustav, dosljedno pri-mijenjen, izaziva izmeu kuÊanstava iæupnih ureda je u Ëinjenici da bi æupniuredi trebali plaÊati mjeseËno 45 kunaviπe, uz iste uvjete potroπnje kao ikuÊanstva. Vidljivo je da æupni urediu usporedbi s kuÊanstvima time nisudovedeni u bitno drugaËiji poloæaj i danjihovo svrstavanje u novu kategorijupotroπnje ne znaËi i njihovo progla-πavanje profitabilnim ustanovama.No, bez obzira na prethodno iznijeto,sukladno internom Naputku za pro-vedbu novog Tarifnog sustava, kojegje donio direktor Distribucije Hrvat-ske elektroprivrede d.d. æupnimuredima se, ipak, do daljnjega,elektriËna energija obraËunava kao dasu u kategoriji ”kuÊanstvo”.

Vlada RH, takoer, naglaπava da jenovi Tarifni sustav glede katego-rizacije potroπnje usklaen s pristu-pom u Europskoj uniji, a πto je odiznimne vaænosti za proces libe-ralizacije træiπta elektriËnom ener-gijom, koji je otvoren i u Hrvatskoj.”

GOSPODARSTVO

NatjeËaj za vatrogasna vozila

Zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS))postavio je slijedeÊe zastupniËkopitanje: ””VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkeerraassppiissaallaa jjee nnaattjjeeËËaajj zzaa pprrooiizzvvooddnnjjuu iiiissppoorruukkuu 221100 vvaattrrooggaassnniihh vvoozziillaa ssoopprreemmoomm.. TTeehhnnoommeehhaanniikkaa dd..oo..oo.. iizzMMaarriijjee BBiissttrriiccee jjaavviillaa ssee nnaa nnaattjjeeËËaajj iippoonnuuddiillaa ddaa ÊÊee iissppoorruuËËiittii ttrraaææeennaavvoozziillaa zzaa iizznnooss oodd 445511..993355..000000,,0000kkuunnaa ddookk jjee iizzaabbrraannii ppoonnuuaaËË ppoonnuuddiiooiizznnooss oodd 660033..556600..997700,,8822 kkuunnaa..IIzzaabbrraannii ppoonnuuaaËË jjee ppoodduuzzeeÊÊee DDeebbiissIInntteerrnnaattiioonnaall ttrraaddee GGmmbbhh iizz BBeerrlliinnaa,,kkoojjii nniijjee pprrooiizzvvooaaËË vvaattrrooggaassnniihhvvoozziillaa.. RRaazzlliikkaa uu cciijjeennii iizznnoossii115511..662255..997700,,8822 kkuunnaa.. KKaakkoo ssee rraaddii oonnee mmaalloojj rraazzlliiccii uu ppoonnuuddii,, ppoossttaavvlljjaammppiittaannjjee:: KKoommee jjee uu iinntteerreessuu iizzaabbrraattiissttrraannoogg ddoobbaavvlljjaaËËaa vvoozziillaa,, kkoojjii,, uussppuuttrreeËËeennoo,, nniijjee pprrooiizzvvooaaËË iissttiihh,, zzaa cciijjeennuukkoojjaa jjee sskkuupplljjaa zzaa 115511..662255..997700,,8822kkuunnaa oodd ppoonnuuddee ddoommaaÊÊeegg pprrooii--zzvvooaaËËaa,, zznnaajjuuÊÊii ddaa bbii ppoottoonnjjii zzaa ttaakkvvuurraazzlliikkuu uu cciijjeennii bbiioo sspprreemmaann ppoonnuuddiittiiddooddaattnniihh 6600 vvoozziillaa??””

Na navedeno zastupniËko pitanjeVVllaaddaa RRHH dala je slijedeÊi odgovor:

”S ciljem izvrπenja ZakljuËka VladeRH, kojim je prihvaÊen Programnabave vozila vatrogasne namjene urazdoblju 2002-2008. godine Mini-starstvo unutarnjih poslova, u sura-dnji s Ministarstvo financija iMinistarstvom gospodarstva, proveloje javno nadmetanje radi odabiranajpovoljnijeg ponuaËa.

S obzirom na to da je æalbenipostupak po donesenoj odluci joπuvijek u tijeku, jer nadleæno tijelo nijeodnijelo rjeπenje po æalbi tvrtkeTehnomehanika d.o.o. iz MarijeBistrice, protiv kojeg nezadovoljniponuditelj moæe pokrenuti upravnispor pred Upravnim sudom RH, aslijedom odredaba Zakona o javnojnabavi, ne smije se na bilo koji naËinprejudicirati konaËno rjeπenje Dræav-ne komisije za kontrolu postupkanabave. U ovoj fazi postupka nabavemoæe se samo konstatirati da sekompletan izvornim dokumentacije oprovedenom postupku nabave nalazipri Povjerenstvu za provedbu nabave,da je uvih u navedenu dokumentacijuponuen Uredu za unutarnji nadzorVlade RH, te da Êe po okonËanompostupku biti dostupan drugimnadleænim tijelima, a cjelovitainformacija o provedenom postupkubit Êe prezentirana javnosti.

BROJ

358

38

DRÆAVNA UPRAVA

ELEKTRI»NA ENERGIJA GOSPODARSTVO

Vlada koristi iskustva i praksu

zemalja u tranziciji

Na zastupniËko pitanje MMiirroossllaavvaaKKoorreenniikkee ((SSDDPP)) u vezi sa ssaassttaannkkoomm sshhrrvvaattsskkiimm ggoossppooddaarrssttvveenniicciimmaa kkoojjii bbiimmooggllii bbiittii pprroommoottoorrii ii nnoossiitteelljjii rraazzvvoojjaaggoossppooddaarrssttvvaa,, ttee rreeggiioonnaallnnii pprroommoottoorriinnaaππeeggaa ggoossppooddaarrssttvvaa. Odgovorila jeVVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee:

”U Vladi Republike Hrvatske je, 20.sijeËnja 2003. godine, odræan sasta-nak predsjednika Vlade, Ivice RaËanai drugih Ëlanova Vlade s pred-sjednicima uprava i direktorima 40-ak hrvatskih tvrtki. Sastanak jeorganiziran kako bi predsjednikVlade i resorni ministri iz ”prve ruke”doznali πto vodeÊi hrvatski gospo-darstvenici oËekuju od Vlade,prvenstveno u smislu jaËanja konku-rentnosti na domaÊem træiπtu ipristupa stranim, osobito regionalnimtræiπtima.

Predsjednik Vlade, Ivica RaËanukratko je sumirao rezultate mjeragospodarske politike Vlade RepublikeHrvatske naglasivπi da je u poslje-dnjih nekoliko godina postignutamakroekonomska stabilnost, te susustavno poduzimane mjere gospo-darske politike Ëiji je cilj stvaranjeuvjeta za gospodarski rast, odnosnomakroekonomsko okruæenje koje Êepogodovati i omoguÊavati jaËanjekonkurentske snage hrvatskog go-spodarstva.

Poduzete mjere gospodarske poli-tike bile su prvenstveno usmjerenena: rjeπavanje problema nelikvidnosti;financijsku konsolidaciju javnogsektora; restrukturiranje i reformuenergetskog sektora; smanjivanjeporezne presije i uvoenje porezniholakπica; provedbu mirovinske refor-me; poticanje malog i srednjegpoduzetniπtva; poticanje zapoπlja-vanja; pokretanje reformi u sustavuzdravstvene zaπtite, pravosuu,unutarnjim poslovima i obrani, itd.

Mjere politike Vlade RepublikeHrvatske u narednom razdoblju bit Êeusmjerene na one aktivnosti koje Êedjelovati na rjeπavanju navedenihslabosti i potaknuti ili izazvati stru-kturne promjene u hrvatskom gospo-darstvu. Pritom, prioritetne aktiv-nosti bit Êe usmjerene na sljedeÊe:fleksibilizaciju træiπta rada i provedbuaktivne politike zapoπljavanja;potporu izvozu i izlasku hrvatskihpoduzetnika na inozemna træiπta;reformu obrazovnog sustava; potporerazvoju poduzetniπtva u cjelini, a

osobito njegovu povezivanju s znan-stveno-istraæivaËkim institucijama uzemlji i inozemstvu, itd.

Nadalje, u uvjetima ograniËenihapsorpcijskih moguÊnosti hrvatskogtræiπta, provedba otvorene i liberalnegospodarske politike otvara mogu-Ênosti konkurentnom i naprednomdijelu hrvatskog gospodarstva zauspjeπnu integraciju u globalne iregionalne trgovinske tokove, aliistodobno, drugom manje konku-retnom dijelu domaÊe industrijedonosi poveÊanu konkurenciju nadomaÊem træiπtu, kojoj se ona teπkomoæe sama oduprijeti bez aktivnijepodrπke Vlade. Ta Êe se podrπkadugoroËno osiguravati cjelinom hori-zontalnih mjera gospodarske irazvojne politike, i to: sustavomreformi gospodarskog i obrazovnogsustava; poticanjem prijenosa znanjas obrazovnih i istraæivaËkih insti-tucija u gospodarstvo; jaËanjemmeunarodne suradnje na podruËjuistraæivaËkih i razvojnih projekata; ipoveÊanjem njihove mobilnosti krozsuradnju u okviru projekata Europ-ske; unije i drugih meunarodnihinstitucija; poticanjem ulaganja unove tehnologije i tehnoloπki razvitak;poticanjem inovacija te veÊom inter-nacionalizacijom malih i srednjihpoduzeÊa; poticanjem stranih i doma-Êih izravnih ulaganja; jaËanjempolitike usmjerene na poveÊanjeproizvodnosti i efikasnosti poslovanjauvoenjem i razvojem koncepta klas-tera, tehnoloπkih parkova, slobodnihzona, itd., ali i posebnim mjeramausmjerenim na strateπko povezivanjedomaÊih tvrtki i jaËanje njihovogpartnerstva, te na bolju organizacijunastupa i izlaska hrvatskih tvrtki nadomaÊa i inozemna træiπta, ukljuËivoi aktivniju ulogu hrvatske diplo-macije.

INSPEKCIJE

KakvoÊa proizvoda za uvozne i

domaÊe proizvode

ZastupniËko pitanje mr.sc. PPaavvllaaKKaalliinniiÊÊaa ((SSDDPP) u vezi s bbrroojjeemm iizzddaanniihhuuvvjjeerreennjjaa oo kkaakkvvooÊÊii pprrooiizzvvooddaa zzaauuvvoozznnee,, ooddnnoossnnoo ddoommaaÊÊiihh pprrooiizzvvooddaa,,ttee,, uu vveezzii ss ttiimmee,, uuppllaaÊÊeenniimm ssrreedd--ssttvviimmaa uu kkoorriisstt pprroorraaËËuunnaa RRHH -

odgovorila je VVllaaddaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee.

”U 2000. godini izdano je 73.258uvjerenja o kakvoÊi za uvozne, a16.322 uvjerenja o kakvoÊi za domaÊeproizvode. U korist dræavnog pro-raËuna Republike Hrvatske te jegodine uplaÊeno 18.811.800,00 kunas naslova troπkova pregleda iupravnih pristojbi.

U 2001. godini izdano je 82.613uvjerenja o kakvoÊi za uvozne i 14371za domaÊe proizvode. U toj godini udræavni proraËun je uplaÊeno20.366.640..00 kuna, takoer, snaslova naknade za obavljeni nadzorkakvoÊe i upravnih pristojbi.

U 2002. godini izdano je 90.650uvjerenja o kakvoÊi za uvozne i23.560 za domaÊe proizvode. S naslo-va troπkova pregleda i upravnihpristojbi u dræavni proraËun Repu-blike Hrvatske uplaÊeno je23.984.310,00 kuna.

Dakle, u sve tri navedene godineizdano je 246.521 uvjerenje o kakvoÊiza uvozne i 54.253 za domaÊe proi-zvode. Ukupna sredstva uplaÊena udræavni proraËun Republike Hrvatskeiznose 63.162.540,00 kuna.

Vlada Republike Hrvatske napo-minje da ta sredstva nisu prihodproraËuna æupanija. Naime, VladaRepublike Hrvatske je, na temeljuËlanka 15. stavka 1. Zakona o Dræa-vnom inspektoratu Ëlanka 26. stavka1. Zakona o Vladi Republike Hrvatskedonijela Uredbu o odreivanju proi-zvoda za koje je potrebno uvjerenje okakvoÊi. U navedenoj Uredbi nave-deno je 55 grupa proizvoda, kojipodlijeæu nadzoru kakvoÊe, a za kojese naplaÊuje naknada propisanaUredbom o naknadi troπkova nadzorakakvoÊe proizvoda, za koje je potrebnouvjerenje o kakvoÊi (Narodne novine,broj 127/99). Naknada po jednompregledu iznosi 40,00 kuna. K tomese naplaÊuje upravna pristojba pro-pisana Tarifnim brojem 1. i 28. premaZakonu o upravnim pristojbama(Narodne novine, br. 8/96, 131/97,68/98 i 145/99), koja iznosi 170,00kuna.

Dakle, za obje naknade odreenjeiznos od 210.00 kuna po jednompregledu te predstavljaju prihoddræavnog proraËuna, a uplaÊuju se naraËun 1001005-1863000160”.

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

39

INSPEKCIJE

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

IZBJEGLICE, PROGNANICI I

POVRATNICI

PlaÊanje najamnine na teret

dræavnog proraËuna

Na zastupniËko pitanje ÆÆeelliimmiirraaJJaannjjiiÊÊaa ((HHSSLLSS)) o ppoovvrraattuu ttrrooππkkoovvaannaajjaammnniinnee ppoovvrraattnniicciimmaa kkoojjii ssuussmmjjeeππtteennii uu ssttaammbbeenniimm oobbjjeekkttiimmaa uuttuueemm vvllaassnniiππttvvuu odgovorilo je MMiinnii--ssttaarrssttvvoo zzaa jjaavvnnee rraaddoovvee,, oobbnnoovvuu iiggrraaddiitteelljjssttvvoo.

Radi provedbe naznaËenog Zaklju-Ëka Hrvatskog sabora Ministarstvo zajavne radove, obnovu i graditeljstvo(toËnije Uprava za prognanike, povra-tnike i izbjeglice jer su u nadleænostite uprave poslovi koji se odnose nazbrinjavanje i smjeπtaj takvih osoba),je zatraæilo od Ministarstva pravo-sua, uprave i lokalne samoupravepravomoÊne presude kojima jepresueno prognanicima i izbje-glicama plaÊanje najamnine (uklju-ËujuÊi i kamate) po tuæbama vlasnikau Ëijim su kuÊama i stanovima bilismjeπteni: do sada pored 21 presudedostavljene od Ministarstva pravo-sua, uprave i lokalne samouprave iod Æupanijskog suda u Bjelovarudobili smo 40 presuda, analiza kojih(status prognanika, iznos najamnine)je u tijeku. Nakon πto sve presudebudu dostavljene i nakon utvrivanjaopravdanosti dosuenih iznosa,Ministarstvo za javne radove, obnovui graditeljstvo uputit Êe Vladi RHprijedlog o donoπenju odgovarajuÊeodluke kojom bi se zaduæiloMinistarstvo financija da osigurapotrebna novËana sredstva izdræavnog proraËuna. Dakle, iako jeistina da je od ZakljuËka proteklo viπeod Ëetiri mjeseca, njegova provedbanije zaboravljena, veÊ je najprijepotrebno prikupiti sve podatke,odnosno broj pravomoÊnih sudskihodluka i toËan dosueni iznos, kakobi se moglo precizno utvrditi iznoskoji Êe teretiti dræavni proraËun.

JAVNO PRIOP∆AVANJE

Statusi javnih glasila i javnost

vlasniπtva

Na zastupniËko pitanje JJooππkkaaKKoonnttiiÊÊaa ((HHSSLLSS)) vezano uz pprroovveeddbbuu

ZZaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo jjaavvnnoomm pprriiooppÊÊaavvaannjjuuodgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo kkuullttuurree.

Provedba i praÊenje provedbeZakona o izmjenama i dopunamaZakona o javnom priopÊavanju, koji jestupio na snagu 16. studenoga 2001.godine, u nadleænosti je dræavnogtijela koje obavlja upravne poslove upodruËju javnog priopÊavanja. Zako-nom o ustrojstvu i djelokruguministarstava i dræavnih upravnihorganizacija obavljanje poslova upodruËju javnog priopÊavanja nijestavljeno u djelokrug Ministarstvakulture.

No, poznato je da je svojedobnoizraen Prijedlog zakona o izmjenamai dopunama Zakona o ustrojstvu idjelokrugu ministarstava i dræavnihupravnih organizacija koji je, izmeuostaloga, sadræavao i odredbe oproπirenju djelokruga Ministarstvakulture na podruËje javnog prio-pÊavanja. Zbog velikog broja otvo-renih pitanja postupak njegovadonoπenja nije dovrπen.

Meutim, Ministarstvo kulture jesukladno zakljuËku Vlade RepublikeHrvatske poËelo tijekom 2002. godineobavljati pojedine poslove vezane zajavno priopÊavanje, a posebno jezaduæeno za pripremanje tekstaNacrta zakona o Hrvatskoj radio-televiziji i zakona o medijima.

Stoga, ovo Ministarstvo nije biloovlaπteno pratiti provedbu Ëlanka 1.Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o javnom priopÊavanju, tenema saznanja kakav je uËinak imalaova odredba na redovitost donoπenjastatuta javnih glasila kojima seureuju odnosi izmeu novinara,glavnog urednika i nakladnika, tenjihova meusobna prava i obveze, ani samom spomenutom odredbom nijepropisano koje dræavno tijelo obavljaposlove javnog priopÊavanja, niti dase statut javnog glasila treba dostavitinekom tijelu.

Iz istih razloga Ministarstvo kul-ture je samo djelomiËno bilo uklju-Ëeno u provedbu Ëlanka 3. ovogaZakona kojim se ureuju pitanjajavnosti vlasniπtva. Tako je tijekom2002. godine prijave s podacima ovlasniπtvu dionica ili udjela pravnihosoba koje obavljaju djelatnost javnogpriopÊavanja najprije zaprimao Uredza informiranje Vlade RepublikeHrvatske, a potom Ministarstvokulture.

S obzirom na to da nije imalozakonsko ovlaπtenje za praÊenjeprovedbe odredbe Ëlanka 3. ovoga

Zakona koja se odnosi na javnostvlasniπtva pravnih osoba kojeobavljaju djelatnost javnog prio-pÊavanja, ovo Ministarstvo takoernije moglo utvrditi ni sluËajeveeventualnog nepoπtivanja ovezakonske odredbe.

OBRAZOVANJE

Dva metodiËka pristupa za

izvoenje neposredne nastave

Na zastupniËko pitanje MMaarriijjeeLLuuggaarriiÊÊ ((SSDDPP)), koje glasi: ””KKaakkoo jjeemmoogguuÊÊee ddaa ssee uu ssuussttaavvuu kkoojjii zzaakkoonnsskkiijjaammËËii aauuttoonnoommiijjuu uuËËiitteelljjaa iissttoovvrree--mmeennoo zzaahhttiijjeevvaa ii ppooppuunnjjaavvaannjjee oobbrraa--zzaaccaa ii ππaabblloonniizziirraannjjee,, ππttoo nniijjee ssvvrrhhaakkvvaalliitteettee ssuuvvrreemmeennee nnaassttaavvee aa uuppoottppuunnoojj jjee ssuupprroottnnoossttii ss kkoonncceeppttoommoottvvoorreennee ππkkoollee ii nnaassttaavvee?? UUjjeeddnnoo ttoo jjeessuupprroottnnoo oobbrraazzoovvaannjjuu kkoojjeemmuu bbaarreemmddeekkllaarraattiivvnnoo tteeææiimmoo aa uujjeeddnnoo uunnoossii iinneeooppiissiivvuu zzbbrrkkuu uu nnaaππee zzbboorrnniiccee..ZZnnaaËËii ii ddaalljjee ssee zzaattiirree pprrooffeessiioonnaalliizzaammii ooddggoovvoorrnnoosstt nnaaππiihh uuËËiitteelljjaa ii ooppÊÊeenniittoossttrruuËËnnoogg kkaaddrraa””,, odgovorilo je MMiinnii--ssttaarrssttvvoo pprroossvvjjeettee ii ππppoorrttaa.

”Prvo æelimo naglasiti da je mnogomjesta u biltenima ”Kurikularni pri-stup...” istaknuta potreba autonomijei kreativnog pristupa uËitelja (str. 3. -uvodna rijeË ministra, str. 8. -osnovna naËela, str. 9. i 13. - nositeljiaktivnosti, str. 14. - pretposljednjistavak: ”U æelji da se osigurajupretpostavke za jedinstveni pristup uostvarivanju projekta tiskana su dvainstruktivna materijala. Prvi jepristup metodiËkoj razradi (izradi)operativnog plana i programa a sapekta teleoloπke (svrhovite) odre-enosti. Drugi je model moguÊegpristupa za pisanje pripreme zaizvoenje neposredne nastave u kojemse daju metodiËke sugestije njeneizrade”; str. 18. posljednji stavak, str.26. tekst ispod tablice, str. 27.sugestije - stupac 2. upisuje se ciljnastavne cjeline stupac 3. - ”birati onemetodiËke oblike koji Êe poticatiaktivnost uËenika...”, str. 28. - dvaposljednja stavka, str. 29. ”ZbograzliËitosti sadræaja i predmetnogapodruËja nastava je svakog predmetaspecifiËna. SpecifiËnost sadræajauvjetuje razliËit metodiËki pristupnastavi razliËitih predmeta od pri-preme i realizacije do vrednovanja...Treba, meutim, reÊi da uza svespecifiËnosti pojedinih predmetapripreme nastave bilo kojeg predmeta

BROJ

358

40

IZBJEGLICE, PROGNANICII POVRATNICI

JAVNO PRIOP∆AVANJE

OBRAZOVANJE

ima odreene opÊe zajedniËke zahtjevekoji se prilagoavaju specifiËnimzahtjevima sadræaja karakterunastave pojedinih predmeta odnosnoodgojno-obrazovnih podruËja.”, opetposljednji stavak na istoj stranici,zatim str. 31. - (U ovom je odlomkuprikazana shema tabele pripreme.Dakako da je moguÊa i drugaËijashema ali uvjereni smo ne i s bitnodrugaËijim, ili, joπ toËnije manjimbrojem rubrika str. 41. - stavak 3.: ”Unastavi svakog predmeta treba uprvom redu razvijati logiËko istvaralaËko miπljenje uËenika iosposobljavati ih za samostalnorjeπavanje razliËitih problema...”, str.44. - ”Ne postoji metodiËki idealni iuniverzalni model pripreme scenarijajedne metodiËke jedinice (pa Ëakuvijek ni za dva razliËita razrednaodjeljenja u istoj πkoli) i UËitelj upripremanju za nastavu mora bitikreativan i pripremu prilagoditikonkretnim uËenicima i uvjetima uπkoli. U ovom smislu pripremu trebashvatiti kao metodiËko-metodoloπkimodel...”, zatim ”Iskusni uËitelj neÊeizraivati ovako detaljnu pripremu zasvaki nastavni sat. Meutim, svaki biuËitelj u pripremanju za nastavni radmorao popuniti rubrike na 2. straniciobrasca - cilj, zadaci i organizacijanastavnog rada...”.

Prema tome nigdje u materijalu nepiπe da se moraju bez pogovorakoristiti navedeni obrasci niti se to oduËitelja zahtijeva (πto se Zavoda tiËe).

Osim navedenoga, moæemo priloæitii razliËite obrasce koji se na osnovinaπih materijala i sugestija savjetnikaZavoda veÊ primjenjuju u praksi.

U materijalu i naπim sugestijamana seminarima, meutim, traæimo dasvaki uËitelj razradi svoj operativniprogram te da izrauje pripremu zanastavni rad, πto je inaËe obvezauËitelja i prema odredbama kole-ktivnog ugovora.

Uostalom, razrada ovih doku-menata bila je i dosadaπnja obvezasvih uËitelja. Na kraju, mislimo danajviπe optereÊuje uËenike onaj uËiteljkoji ne planira svoj rad i koji se zanastavni rad ne priprema.

Poznato nam je da u praksi imadevijacija, πto se, razumljivo je,provodi mimo stavova i volje Zavoda,a Zavod nema kadrovskih nimaterijalnih moguÊnosti da u ovakokratkom vremenu provjeri πto se naterenu dogaa. Stoga, izmeu ostalog,i predlaæemo Zakon o Zavodu zaπkolstvo”.

Primjerenije stvarnoj πkolskoj

praksi

Odgovor na ddooppuunnsskkoo ppiittaannjjeezastupnice MMaarriijjee LLuuggaarriiÊÊ ((SSDDPP)) daloje MMiinniissttaarrssttvvoo pprroossvvjjeettee ii ππppoorrttaa.

”Slaæemo se s Vaπim komentarom(konstatacijom) da stavak 2. str. 14.treba citirati do kraja, kako ste to uobrazloæenju Vaπeg pitanja i uËinili.Smatrali smo da je u prethodnomodgovoru bio dovoljan citirani dio i dase iz toga razumije ono πto sepitanjem traæilo. RijeË je o tome da suvaæeÊi programi strukturiranjem uKurikularnom pristupu ... samodetaljnije razraeni. Stoga je nave-deno: ”Obavezne su zadaÊe temeljne upojedinom programu i Ëine okosnicunastavnog programa. Ostvaruju ih sviuËenici tijekom redovite nastave.Neobavezne proπiruju ili produbljujutemeljne zadaÊe i namijenjene susamo uËenicima s veÊim interesom zapojedini program”, a reËenica ”Takvese zadaÊe ne obrauju tijekom nastaveza sve uËenike, veÊ se ostvarujumentorskim oblikom rada i samo-stalnim uËeniËkim projektima” govorio tome da te zadaÊe i dijeloviprograma nisu izostavljeni. Zato jenavedena i reËenica: ”Za potpuni uvidpotrebno je sagledati cjelinu - hori-zontalnu i vertikalnu povezanost”.

Nadali smo se da odredbu Ël. 24.Zakona o osnovnom πkolstvu neÊetetumaËiti doslovno, jer niti je do sada,niti Êe ikad svaki uËitelj/uËiteljicaostvariti 100% sadræaje predvienogprograma, a joπ manje da Êe svakiuËenik/uËenica savladati program upotpunosti. Poznato je da jedan odosnovnih pedagoπkih postulata traæiod svakog uËitelja da programprilagodi individualni moguÊnostimasvakog pojedinog uËenika. ”ZadaÊamaza uËenike razrauju se nastavnisadræaji po vrstama i razinama posti-gnuÊa uËenika” (str.14, stavak 3.).

Osim toga, iz odjeljka kojeg stecitirali moæe se lako razabrati da jeteorijski moguÊe da svi uËenici, akoto æele, mogu ostvariti i obvezne ineobavezne zadaÊe (koje su ”namije-njene samo uËenicima s veÊim inte-resom za pojedini program”), paprema tome ne stoji tvrdnja da jeKurikularnim pristupom... programpromijenjen. Nije rijeË o obaveznim ineobaveznim sadræajima nego oobaveznim i neobaveznim zadaÊamakojima uËenici moraju iskazati svojaminimalna postignuÊa. Program jesamo pedagoπki i metodiËki razraenprimjerenije stvarnoj πkolskoj praksi.

U Kurikularnom pristupu ... iProsvjetnom vjesniku 2/99 rijeË je oistom programu. ”Za potpuni uvidpotrebno je sagledati cjelinu - hori-zontalnu i vertikalnu povezanost”.

Nastavni plan i program za osno-vnu πkolu dobro je, takoer, razma-trati u cjelini, kako to sugerirate uprvom pitanju. Naime, u nastavnomplanu i programu osnovne πkole zaviπe od polovice nastavnih predmetacilj i zadaci NISU uopÊe utvreni, nitisu - tamo gdje su napisani - jasno ijednoznaËno formulirani. Namjeranam je bila da cilj i zadatke pojedinihpredmeta koliko-toliko formuliranooperativno izvedivim za sve predmete,kako bi uËitelj pouzdano znali πto seod njih traæi, odnosno πto nastavomuËenici trebaju postiÊi. Jasnim ipreciznim formuliranjem ciljeva izadataka u Kurikularnom pristupu...za svaki nastavni predmet, postojeÊije nastavni plan i program osnovneπkole u neku ruku poboljπan, pa nevidimo razloga zbog Ëega bi to biopredmet spora” - stoji u odgovoru.

PODRU»JA POSEBNE

DRÆAVNE SKRBI

Status prema utvrenim

kriterijima

Na zastupniËko pitanje mr.sc.HHrrvvoojjaa VVoojjvvooddee ((HHDDZZ)) u vezi s nneeddoo--ddjjeelljjiivvaannjjeemm OOppÊÊiinnii VViissookkoo ssttaattuussooppÊÊiinnee ppoosseebbnnee ddrrææaavvnnee sskkrrbbii - odgo-vorila je VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee.

Vlada Republike Hrvatske donijelaje Odluku o potvrivanju statusapripadnosti opÊina treÊoj skupinipodruËja posebne dræavne skrbikojom su, sukladno Ëlanku 5a. stavku5. Zakona o podruËjima posebnedræavne skrbi opÊine dobile statuspripadnosti treÊoj skupini podruËjaposebne dræavne skrbi na temeljukriterija ekonomske razvijenosti,kriterija strukturnih poteπkoÊa,demografskog kriterija i posebnogkriterija.

Za ekonomski kriterij koriπteni susljedeÊi pokazatelji: dohodak percapita, prema podacima o nettoisplaÊenim dohocima Ministarstavafinancija (OpÊina Visoko: 7.233,60kn); udjel osoba koje ostvarujudohotke u ukupnom puËanstvu opÊi-ne prema podacima Dræavnog zavodaza statistiku (OpÊina Visoko: 53%);izvorni prihodi opÊinskih proraËunaprema ukupnom puËanstvu opÊine,

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

41

PODRU»JA POSEBNEDRÆAVNE SKRBI

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

prema podacima Ministarstva finan-cija (OpÊina Visoko: 431,10 kn);

Za kriterij strukturnih poteπkoÊakoriπteni su sljedeÊi pokazatelji: poka-zatelj nezaposlenosti - udio neza-poslenih u radnoj snazi (zbrojzaposlenih i nezaposlenih) (OpÊinaVisoko: 11,7%), pokazatelj zapo-slenosti - udio zaposlenih u radnosposobnom stanovniπtvu (OpÊinaVisoko: 75,3%), udio stanovnika Ëiji jeglavni izvor prihoda socijalna pomoÊ(OpÊina Visoko: 2,6%).

Za demografski kriterij koriπteni susljedeÊi pokazatelji: meupopisnapromjena broja stanovniπtva u dvaposljednja popisa, (OpÊina Visoko:smanjena za 11,7%); gustoÊa nase-ljenosti - broj stanovnika na Ëetvornikm, (OpÊina Visoko: 65,1 st/km2);indeks starosti - broj osoba starijih od60 godina na 100 osoba mlaih od 19godina, prema Popisu stanovniπtva2001. godine, Dræavni zavod zastatistiku (OpÊina Visoko : 102,7);vitalni indeks - prosjek broja æivo-roenih na 100 umrlih, premapriopÊenjima o prirodnom kretanjustanovniπtva u 2000. i 2002. godini,Dræavni zavod za statistiku (OpÊinaVisoko: 48,2); obrazovanost - udjelosoba sa zavrπenom srednjom, viπomi visokom struËnom spremom uodnosu na ukupno stanovniπtvo udobi 15 i viπe godina, podaci Popisastanovniπtva 2001. godine. Dræavnizavod za statistiku (OpÊina Visoko:21,5).

Za posebni kriterij koriπten jepokazatelj rniniranosti teritorijaprema podacima Hrvatskog centra zarazminiravanje i faktor pograniËnogpoloæaja opÊine uz bivπe republiËkegranice, a danas dræavnu granicu. Sobzirom na to da OpÊina Visoko nijepograniËna opÊina, te da na njezinomteritoriju nema mina, navedenikriterij nije se uzeo u obzir.

Ovako grupirani pokazatelji poslu-æili su za izraËun vrijednosti zbirnihpokazatelja. Prilikom ocjenjivanja irazvrstavanja opÊina koriπtena jemetoda kompozitnog rangiranja.Svim vrijednostima pokazatelja do-dijeljena je rang vrijednost, na naËinda se najniæu brojËanu vrijednostdodijeli teritorijalnim jedinicama kojesu najmanje razvijene prema kori-πtenim pokazateljima. Potom je zasvaki od pokazatelja na osnovi analizeosjetljivosti i ekspertnog miπljenjaizvrπeno ponderiranje, a zatim jeizraËunata zbirna vrijednost poka-zatelja.

U procesu usuglaπavanja postupkaocjenjivanja s drugim ministarstvimaodstupilo se od prvotnog prijedloga dase svakom od kriterija dodjeli istiznaËaj te je konaËno odluËeno da seekonomskom kriteriju dodjeli veÊiznaËaj u odnosu na demografski istrukturni. Sukladno tome, graniËnavrijednost zbirnih pokazateljaodreena je za ekonomski kriterijtamo gdje je kumulativna vrijednostobuhvaÊenog stanovniπtva bilaminimalno ispod 100.000 stanovnika,a za strukturni i demografski mini-malno ispod, odnosno iznad 50.000stanovnika. Tako je dobivena gra-niËna vrijednost zbirnog pokazateljaza ekonomski kriterij 48,9 (za OpÊinuVisoko ekonomski kriterij imavrijednost 103,1), za strukturni 37,8(OpÊina Visoko ima 255,9) idemografski 55,5 (OpÊina Visoko ima86,1).

Iz svega navedenog, razvidno jezbog Ëega OpÊina Visoko nije dobilastatus pripadnosti treÊoj skupinipodruËja posebne dræavne skrbi.

POLJOPRIVREDA

Zahtjevi za upis u Upisnik iznad

oËekivanja

Na zastupniËko pitanje zastupnikaMMaarrkkaa BBaarriiËËeevviiÊÊaa ((HHSSLLSS)) oo uuppiissuu uuUUppiissnniikk odgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvooppoolljjoopprriivvrreeddee.

”©to se tiËe podnoπenja zahtjeva zaupis u Upisnik u razdoblju od 1.prosinca 2002. do 31. sijeËnja 2003.godine moæe se konstatirati da jeostvaren uspjeh iznad svakog oËeki-vanja. U relativno kratkom rokuuËinjeno je gotovo nemoguÊe. Nitijedna zemlja koja se upustila u sliËnuakciju nije to provela tako uËinkovito.ZahvaljujuÊi dobrom planiranjuuspjeπno je provedena koordinacijacjelokupnog procesa uspostave Upi-snika: od poËetka izrade programskeaplikacije (jedinstvene u Europi potome πto se temelji na internetskojpodrπci prijenosa podataka), orga-nizacije zaprimanja zahtjeva uuredima dræavne uprave i njihovimuspostavama, obuke djelatnika uredadræavne uprave o upisu u pro-gramsku aplikaciju itd. Problemi kojisu se pojavljivali rjeπavani su aæurnoi uËinkovito.

U intenzivnoj promociji Upisnika(edukacija poljoprivrednika, pomoÊpri ispunjavanju obrazaca, pruæanjeinformacija, obuka djelatnika ureda

dræavne uprave, medijska kampanja -televizija, radio, dnevni i lokalni tisak,plakati, letci, broπure) od koncalistopada sudjelovali su: MP©, Hrvat-ski zavod za poljoprivredno-savje-todavnu sluæbu, Hrvatski stoËarskoselekcijski centar, æupanijski stoæeriza provedbu Upisnika, uredi dræavneuprave, jedinice lokalne samouprave iuprave.

Za upis u Upisnik na raspoloæenjuje sva postojeÊa infrastruktura dræav-ne uprave na lokalnoj razini - daklesve srediπnjice ureda dræavne upravei njihove ispostave (oko 130 mjesta).

ZakljuËno s 31.1.2003, godine uuredima dræavne uprave zaprimljenoje Ëak 139.550 zahtjeva poljo-privrednih gospodarstava za upis uUpisnik.

Usporedo sa zaprimanjem zahtjevavrπi se njihov upis u programskuaplikaciju koja objedinjuje sve upi-sane poljoprivrednike sa svimnjihovim proizvodnim resursima ucentraliziranu dinamiËku bazu poda-taka pri Ministarstvu poljoprivrede iπumarstva. Ministarstvo Êe i daljetijekom ove i slijedeÊih godina trajnoraditi na unaprjeivanju i nado-gradnji ove programske aplikacijekako bi ona prerasla u IACS (Inte-grirani administrativno kontrolnisustav) - sustav koji omoguÊava auto-matsko procesuiranje od trenutkapodnoπenja zahtjeva do isplatepotpore korisnicima uz ugraenemehanizme nadzora i kontrole.Postojanje takvog sustava uvjet je zaËlanstvo u Europskoj uniji, a naπa Êega zemlja nastavimo li ovakvimtempom, uspostaviti znatno ranijenego se to od Hrvatske oËekuje.Meutim, taj posao Ministarstvoodrauje u prvom redu radi vaænostitransparentnog upravljanja prora-Ëunskim sredstvima i pojedno-stavljenja administrativnog postupkaodobrenja potpore korisnicima.

U sustav Êe se trajno, tijekom Ëitavegodine, evidentirati promjene u ze-mljiπnim resursima. Vaæno jenaglasiti da MP© upis u Upisniktemelji na evidenciji katastra nekre-tnina (podaci o Ëesticama iposjednicima), te dokumenata kojimse dokazuje posjedovni status.

U naπoj zemlji je do sada bilo dvojbikoliko uopÊe ima poljoprivrednihgospodarstava. Mnogo se procjenatemeljilo na broju od 500.000 poljo-privrednih gospodarstava, πto je bilotemeljeno na rezultatima Popisastanovniπtva 1991. No podaci izPopisa stanovniπtva 2001. pokazuju

BROJ

358

42

POLJOPRIVREDA

da u RH ima 245.987 poljoprivrednogstanovniπtva (zamjetan pad s 9,1% u1991. na 5,5% u 2001.), od Ëega165.942 aktivnog. Iz takvog trendamoæe se opravdano zakljuËiti da je ibroj poljoprivrednih gospodarstavaznaËajno smanjen πto pokazuju irezultati zaprimljenih zahtjeva zaUpis u Upisnik, Popis poljoprivredekoji bi se trebao obaviti tijekom 2003.godine pokazat Êe koji se to brojpoljoprivrednih gospodarstava moæemetodoloπki usporeivati s podatkomiz 1991. godine.

Nadalje, valja upozoriti da jepotrebno razlikovati podatke dobivenepopisom stanovniπtva i podatke obroju gospodarstava u Upisniku poljo-privrednih gospodarstava. Naime ciljje Upisnika, u prvom redu, stvoritisistematiËnu bazu podataka okorisnicima sredstava iz proraËuna teuspostaviti uËinkovit sustav nadzorai kontrole. Drugi je cilj onemoguÊitineregistrirane aktivnosti prekupaca iolakπati inspekcijski nadzor natræiπtu (smanjenje sive ekonomije).StatistiËki podaci iz popisa stanov-niπtva imaju sasvim druge ciljeve,obuhvat i metodologiju prikupljanjapodataka...

Sve poduzete kompleksne aktiv-nosti u okviru reforme hrvatske poljo-privrede su preduvjet koji najavljujebitne pozitivne pomake u restru-kturiranju naπeg poljoprivrednogsektora i podizanju konkurentnosti ito kako primarnog sektora tako inaslanjajuÊe preraivaËke industrije.Ministarstvo poljoprivrede i πumar-stva uvjereno je da je reformapoljoprivrede dobro usmjerena, te dase provodi na najbolji objektivnomoguÊi naËin. Razumljivo je da su priuvoenju promjena sustava poteπkoÊeu provedbi neminovne. No do sada susvi problemi uspjeπno rjeπavani. lakou provedbi reformi predstoji joπmnogo posla, miπljenja smo da stvaripostupno dolaze na svoje mjesto. No,valja imati na umu da je oblikovanjemjera poljoprivredne politike trajniizazov svim njezinim kreatorima isudionicima. To je proces koji nikadane zavrπava” - stoji u opπirnomodgovoru.

PRAVA BRANITELJA

Iskoriπteno pravo na stambeno

zbrinjavanje

Zastupnik IIvviiccaa TTaaffrraa ((HHBB)) postavioje zastupniËko pitanje kojim traæi da

mu se odgovori ππttoo jjee MMiinniissttaarrssttvvoohhrrvvaattsskkiihh bbrraanniitteelljjaa iizz DDoommoovviinnsskkooggrraattaa kkoonnkkrreettnnoo ppoodduuzzeelloo ppoovvooddoommzzaahhttjjeevvaa ssaaddaa uummrrlloogg hhrrvvaattsskkooggbbrraanniitteelljjaa BBrraassllaavvaa RReelljjaannoovviiÊÊaa zzaassttaammbbeennoo zzbbrriinnjjaavvaannjjee..

U svezi s postavljenim pitanjemMMiinniissttaarrssttvvoo hhrrvvaattsskkiihh bbrraanniitteelljjaa iizzDDoommoovviinnsskkoogg rraattaa dalo je odgovor ukojem stoji da je: ”umrli hrvatskibranitelj iz Domovinskog rata BraslavReljanoviÊ iz Splita, podnio ovomMinistarstvu zahtjev za dodjelu stanau Splitu.

BuduÊi da je imenovani bio HRVI70% tjelesnog oπteÊenja prema nje-govom zahtjevu je odmah provedenpostupak radi donoπenja odluke opravu na stambeno zbrinjavanje.

U tijeku provoenja upravnog po-stupka utvreno je da postoje zaprekeza ostvarivanje prava na stambenozbrinjavanje sada umrlog BraslavaReljanoviÊa i njegove obitelji, izrazloga πto je on ranije iskoristionavedeno pravo u cijelosti.

Naime, prema rjeπenju Uredadræavne uprave za ©ibensko - kninskuæupaniju obitelji umrlog BraslavaReljanoviÊa izgraena je obiteljskakuÊa odgovarajuÊe stambene povrπineu naselju Otavice, OpÊina RuæiÊ,Æupanije ©ibensko - kninske.

Pored izgradnje obiteljske kuÊesukladno Zakonu o obnovi na istoj sukuÊi izvedeni i radovi unutarnjegureenja i dodatni zavrπni radovisukladno odredbi Ëlanka 25. stavka 3.Uredbe o mjerilima za stambenozbrinjavanje HRVI iz Domovinskograta i Ëlanova obitelji poginuloga,umrloga, zatoËenoga ili nestalogahrvatskoga branitelja.

Osim izgraene obiteljske kuÊeobitelj umrlog Braslava ReljanoviÊakoristi i jednosoban stan Ministarstvaobrane Republike Hrvatske u Splitu,na adresi GunduliÊeva 22, u svojstvunajmoprimca bez prava otkupa zboguËeπÊa u obnovi.

Dakle, iz izloæenog je razvidno daMinistarstvo hrvatskih branitelja izDomovinskog rata pridræavajuÊi seZakona o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata iËlanova njihovih obitelji nije moglopozitivno rijeπiti navedeni sluËaj.

Zdravstvena zaπtita vojnih

invalida

Na zastupniËko pitanje ––uurree––eeËËaakkaa ((HHDDZZ)) u vezi sa zzddrraavvssttvveennoommzzaaππttiittoomm rraattnniihh vvoojjnniihh iinnvvaalliiddaa,, pprriippaa--ddnniikkaa HHVVOO--aa, odgovorilo je

MMiinniissttaarrssttvvoo hhrrvvaattsskkiihh bbrraanniitteelljjaa iizzDDoommoovviinnsskkoogg rraattaa:

”»lankom 37. Zakona o pravimahrvatskih branitelja iz Domovinskograta i Ëlanova njihovih obitelji nor-mirano da hrvatski ratni vojniinvalidi iz Domovinskog rata ihrvatski branitelji iz Domovinskograta ostvaruju pravo na zdravstvenuzaπtitu u skladu s posebnim pro-pisima. Iznimno HRVI iz Domo-vinskog rata od l do IV skupine imajupravo na medicinsku odnosnofizikalnu rehabilitaciju ako mu je tarehabilitacija prijeko potrebna u svezis oπteÊenjem organizma koje je zado-bio u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske. Takoer je Ëlankom 18. st.4. podstavka 3. Zakona o zdrav-stvenom osiguranju u cijelosti zajam-Ëeno plaÊanje zdravstvene zaπtite nateret sredstava HZZO za hrvatskeratne vojne invalide Ëije je oπteÊenjeorganizma posljedica ranjavanja.

U tijeku je postupak donoπenjaZakona o izmjenama i dopunamaZakona o zdravstvenom osiguranjugdje se predvia plaÊanje zdravstvenezaπtite na teret sredstava Hrvatskogzavoda za zdravstveno osiguranje ucijelosti za sve kategorije HRVI Ëije jeoπteÊenje organizma posljedica ranja-vanja, ozljede ili bolesti zadobivene zavrijeme sudjelovanja u Domovinskomratu.

Navedene odredbe odnose se isklju-Ëivo na hrvatske branitelje koji sudefinirani kao pripadnici Oruæanihsnaga Republike Hrvatske, koji suorganizirano sudjelovali u obranisuvereniteta, neovisnosti i terito-rijalne cjelovitosti Republike Hrvat-ske. Takoer hrvatski dræavljani kojiimaju prebivaliπte na teritoriju RHtemeljem Zakona o zdravstvenomosiguranju imaju pravo na oslo-baanje od sudjelovanja plaÊanjadijela troπkova zdravstvene zaπtite,pod odreenim, zakonom propisanimuvjetima.

Sukladno navedenom, rjeπavanjeprava na zdravstvenu zaπtitu pripa-dnika HVO-a koji se nalaze uRepublici Hrvatskoj zavisi od statusakoje navedene osobe imaju u RepubliciHrvatskoj.

Na stradale pripadnike HrvatskogvijeÊa obrane koji imaju statusstranca u Republici Hrvatskoj odno-sile bi se odredbe Zakona o zdrav-stvenoj zaπtiti stranaca u RepubliciHrvatskoj, meutim ako navedeneosobe imaju priznato prebivaliπte tadakao hrvatski dræavljani mogu ostva-

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

43

PRAVA BRANITELJA

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

riti pravo na zdravstveno osiguranjena naËin, da sami za sebe plaÊaju toosiguranje (Ël. 11. Zakona) ili im toosiguranje plaÊa socijalna skrb (Ël. 10.Zakona), ako im to pravo budepriznato kao osobama koje su nespo-sobne za samostalni æivot i rad i akonemaju sredstava za uzdræavanje(Pravilnik o mjerilima i postupku zautvrivanje nesposobnosti za samo-stalni æivot i rad i nedostataksredstava za uzdræavanje za osobe sprebivaliπtem u Republici Hrvatskojkojima se zdravstvena zaπtita neosigurava po drugoj osnovi ”NN”, broj39/02).

U cilju ostvarivanja prava nazdravstvenu zaπtitu osobe koje imajustatus stranca u Republici Hrvatskojpodnose Prijavu na zdravstvenoosiguranje PodruËnoj sluæbi Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osigu-ranje nadleænoj prema mjestu trajnognastanjenja stranca (Ël. 4. st. 4.Zakona o zdravstvenoj zaπtiti stranacau RH).

Osobe koje su nesposobne zasamostalni æivot i rad, odnosno osobebez sredstava za uzdræavanje (osobaËiji ostvareni prihod po Ëlanu njeneobitelji za mjesec koji prethodi mje-secu u kojem je podnijet zahtjev zaostvarivanje zdravstvene zaπtite, nijebio veÊi od 100% osnovice za socijalnadavanja propisana Ël. 16. Zakona osocijalnoj zaπtiti) pokreÊu postupak zaostvarivanje prava na zdravstvenuzaπtitu koji u prvom stupnju rjeπavaUred dræavne uprave nadleæan zaposlove zdravstvene zaπtite, a u dru-gom stupnju Ministarstvo zdravstva.Konkretno, osobe s podruËja Kninazahtjev podnose Æupanijskom ureduza rad, zdravstvo i socijalnu skrb uKninu.

Ostale osobe prijavljuju se Podru-Ënoj sluæbi Hrvatskog zavoda zazdravstveno osiguranje prema mjestuprebivaliπta odnosno boraviπta tepridonose dokaze u smislu Ël. 5.Zakona o zdravstvenoj zaπtiti zaostvarivanje prava.

Takoer vezano uz stambeno zbri-njavanje, Ëlankom 65. Zakona opravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i Ëlanova njihovihobitelji toËno je normirano koje osobeostvaruju pravo na stambeno zbri-njavanje i to: Ëlanovi obitelji pogi-nulog hrvatskog branitelja izDomovinskog rata i HRV1 iz Domo-vinskog rata od I. do X. skupine.Takoer je toËkom 9. navedenogËlanka propisano da pravo na stam-beno zbrinjavanje korisnici prava

ostvaruju na temelju pravomoÊnogrjeπenja o trajno utvrenom statusu.Time je jasno vidljivo da gorenavedenu kategoriju osoba ukolikonisu stradale kao pripadnici Oruæanihsnaga Republike Hrvatske ne moæemozbrinuti putem Zakona o pravimahrvatskih branitelja iz Domovinskograta i Ëlanova njihovih obitelji.

PRAVOSU–E

Pokretanje postupka ovisi o

skidanju imuniteta

ZastupniËko pitanje MMiillaannaa ––uukkiiÊÊaa((SSNNSS)) je glasilo: ””ZZaaππttoo jjee iissttrraaæænniissuuddaacc ÆÆuuppaanniijjsskkoogg ssuuddaa uu SSpplliittuu IIvvaannBBaarrttuulloovviiÊÊ ddoozzvvoolliioo ddaa ZZuurraabbDDvvaalliisshhvviillii nnaappuussttii tteerriittoorriijj RRHH tteezzaaππttoo ZZaahhttjjeevv zzaa sskkiiddaannjjee ddiipplloo--mmaattsskkoogg iimmuunniitteettaa kkrriivviiccuu pprroommeettnneenneessrreeÊÊee ssttoojjii uu MMiinniissttaarrssttvvuu vvaannjjsskkiihhppoosslloovvaa uu OOddjjeelluu zzaa mmeeuunnaarrooddnneeooddnnoossee uu ZZaaggrreebbuu oodd 2244.. ssiijjeeËËnnjjaa22000022.. ggooddiinnee ddoo ddaannaass,, ttee zzaaππttoo sseekkaazznneennii ppoossttuuppaakk nnee nnaassttaavvii uuooddssuuttnnoossttii ookkrriivvlljjeennoogg??””

Odgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo pprraavvoo--ssuuaa,, uupprraavvee ii llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee:”23. rujna 2001. godine oko 20:00 satina cesti Trogir-©ibenik, predio SegetGornji, doπlo je do prometne nezgodeu kojoj su smrtno stradale dvije osobe,Borka ∆iriÊ i njena kÊi Daliborka.Istraæni sudac Ivan BartuloviÊ, uznazoËnog odvjetnika PP Trogir, za-mjenika opÊinskog dræavnog odvjet-nika u Splitu i stalnog sudskogvjeπtaka za cestovni promet i motornavozila, obavio je oËevid, a obavljen je ivanjski pregled i obdukcija mrtvihtijela na prosekturi KB Split.

OpÊinsko dræavno odvjetniπtvo uSplitu, vezano uz ovu prometnunezgodu podnijelo je Æupanijskomsudu u Splitu istraæni zahtjev protivZuraba Dvalishvilija, dræavljanina Re-publike Gruzije, Ëlana misije OESS-a.

S obzirom na Ëlanstvo u misijiOESS-a osumnjiËenik uæiva diplo-matski imunitet o Ëijem skidanjuodluËuje glavno tajniπtvo OESS-a uBeËu u konzultaciji s predsjedateljemi voditeljem misije u RH.

Iz dosadaπnje prepiske s diplo-matskim protokolom Ministarstvavanjskih poslova RH vidljivo je, kakostoji u izvjeπÊu, da je upuÊena notamisiji OESS-a u Zagrebu, kojom setraæi skidanje imuniteta za, sada veÊ,bivπeg Ëlana misije Zuraba Dvali-shvilija.

U izvjeπÊu predsjednika suda navo-di se nadalje da je kompletan kaznenispis od suda dostavljen 24. sijeËnja2002. godine Ministarstvu vanjskihposlova RH, Odjelu za meunarodneodnose u Zagrebu, radi pokretanjapostupka za skidanje diplomatskogimuniteta kojeg osumnjiËenik uæivaprema Ël. 11. Memoranduma orazumijevanju koji je sklopljen 29.kolovoza 1996. godine izmeu VladeRH i Organizacije za europskusigurnost i suradnju. Kazneni spiszaprimljen je u Ministarstvu vanjskihposlova 31. sijeËnja 2002. godine.”

Stegovni postupak protiv suca

Lozine

ZastupniËko pitanje dr.sc. AAnntteeKKoovvaaËËeevviiÊÊaa ((HHKKDDUU)) odnosilo se napitanje zzaaππttoo jjee ppookkrreennuutt sstteeggoovvnniippoossttuuppaakk pprroottiivv SSllaavvkkaa LLoozziinnee,, ssuuccaaÆÆuuppaanniijjsskkoogg ssuuddaa uu SSpplliittuu.

MMiinniissttaarrssttvvoo pprraavvoossuuaa,, uupprraavvee iillookkaallnnee ssaammoouupprraavvee dalo je odgovor ukojem stoji da su razlozi za razrje-πenje suca po podst.4. st.2Ëlanka 122.Ustava RH i ono je moguÊe ako jesudac poËinio teπko stegovno djelo.

Stegovna djela propisana suËlankom 20. Zakona o Dræavnomsudbenom vijeÊu.

Stegovni postupak za stegovnodjelo iz stavka 2. toËka 2. ovogaËlanka pokrenut Êe se osobito: akosudac bez opravdanog razloga neizrauje i ne otprema sudske odlukeu zakonskom roku; ako je sudaËkovijeÊe ocijenilo njegov rad negativnomocjenom (Ëlanak 54. Zakona osudovima); ako je, bez opravdanograzloga, broj odluka koje je donio ujednogodiπnjem razdoblju bitno ispodprosjeka u Republici Hrvatskoj.”

Zahtjev za pokretanje stegovnogpostupka ovlaπten je izmeu inihpodnijeti i ministar nadleæan zaposlove pravosua.

U sluËaju Slavka Lozine OpÊinskodræavno odvjetniπtvo u ©ibenikupodnijelo je prijedlog Dræavnom sud-benom vijeÊu za odobrenje zapokretanje kaznenog postupka zbogkaznenog djela iz Ël. 272. st. 2. KZ-a -izazivanje prometne nesreÊe i Ël. 27e.st. 1. KZ-a - nepruæanje pomoÊi osobikoja je teπko tjelesno ozlijeena uprometnoj nesreÊi.

Dræavno sudbeno vijeÊe donijelo jeodluku kojom se odobrava pokretanjekaznenog postupka za oba djela.

Nakon toga OpÊinsko dræavno od-vjetniπtvo u ©ibeniku podnijelo je

BROJ

358

44

PRAVOSU–E

optuæni prijedlog za pokretanjekaznenog postupka za oba djela i 18.prosinca 2002. godine odræana je prvarasprava, proveden postupak saslu-πanjem svjedoka i rasprava odgoenaza 15. veljaËe 2003. godine, radisasluπanja novih svjedoka i pro-metnog vjeπtaka.

Radi toga je podnesen zahtjev zapokretanje stegovnog postupka,temeljem Ëlanka 24. st. 2. Zakona oDræavnom sudbenom vijeÊu.

Dræavno sudbeno vijeÊe je odbiloprijedlog za pokretanje stegovnogpostupka zbog postojanja osnovanesumnje da je Slavko Lozina 18.travnja 2002. godine izazvao pro-metnu nesreÊu u kojoj je vozaËdrugog automobila zadobio teπkutjelesnu ozljedu, iako za to ponaπanjenije podnesen zahtjev za pokretanjestegovnog postupka.

Za nepruæanje pomoÊi teπko tjelesnooπteÊenoj osobi u prometnoj nesreÊiDræavno sudbeno vijeÊe je odgodiloodluku o pokretanju stegovnogpostupka.

©to se tiËe ”smjenjivanja suca”moram reÊi da suce imenuje irazrjeπuje Dræavno sudbeno vijeÊe, ane ministar pravosua.”

PROMET

Obavljanje autotaksi prijevoza

ZastupniËko pitane DDuubbrraavvkkee ©©uuiiccee((HHDDZZ)) glasilo je: ””ZZaaππttoo ddoo ssaaddaapprroovveeddbbeennii pprrooppiiss iizz ËËll..77,, aa uu ssvveezzii sspprriimmjjeennoomm ËËll..55.. ii ËËll..5544.. sstt..55.. ZZaakkoonn oopprriijjeevvoozzuu uu cceessttoovvnnoomm pprroommeettuu nniijjeeddoonneesseenn,, ooddnnoossnnoo kkoojjii ssuu rraazzlloozzii ddaammiinniissttaarr ppoommoorrssttvvaa,, pprroommeettaa ii vveezzaanniijjee uu zzaakkoonnsskkoomm rrookkuu oodd ggooddiinneeddaannaa oodd ddaannaa ssttuuppaannjjaa nnaa ssnnaagguu ttooggZZaakkoonnaa ((ddaakkllee ddoo 2255.. ooææuujjkkaa 11999999.. gg..))pprrooppiissaaoo oobbrraassccee ooddoobbrreennjjaa ii ddrruuggoopprrooppiissaannoo ËËll..77.. ZZaakkoonnaa??””

Na navedeno zastupniËko pitanje,MMiinniissttaarrssttvvoo ppoommoorrssttvvaa,, pprroommeettaa iivveezzaa dalo je slijedeÊi odgovor:

”Uvjeti za obavljanje javnogcestovnog prijevoza, pa tako i auto-taksi prijevoza, propisani su Zakonomo prijevozu u cestovnom prometu paih reËeni provedbeni propis neureuje.

ToËno je da provedbeni propis izËlanka 7. Zakona o prijevozu ucestovnom prometu, kojim se trebaurediti samo postupak i obrazacodobrenja za obavljanje javnog cesto-vnog prijevoza, te oblik i naËinvoenja upisnika odobrenja, nijedonesen.

Slijedom reËenog proizlazi da jeprovedbeni propis i bio donesen, ne bini u jednom dijelu ureivao veÊZakonom propisane uvjete. Jedinicelokalne samouprave svojim propisomkojeg donose na temelju Ëlanka 54.reËenog Zakona i kojim ureuju naËini organizaciju autotaksi prijevoza nasvom podruËju, ne mogu propisivatirazliËite uvjete ili drugaËije uvjete zaobavljanje autotaksi prijevoza jer suuvjeti za obavljanje djelatnostipropisani Zakonom.

StruËna sluæba Ministarstvapomorstva, prometa i veza pripremaprijedlog provedbenog propisa izËlanka 7. Zakona - Pravilnik oodobrenju za obavljanje djelatnostijavnog cestovnog prijevoza, koji Êebiti donesen do kraja ove godine.

Stupanjem na snagu reËenog Pra-vilnika, obavljanje autotaksi prijevozai nadalje Êe se moÊi obavljati natemelju koncesije, u jedinici lokalnesamouprave gdje je ona propisomutvrena, no autotaksi prijevoznikneÊe morati pribaviti odobrenjeukoliko je natjeËaj za odjelu koncesijeu sebi sadræavao uvjete za obavljanjejavnog cestovnog prijevoza propisaneZakonom. U jedinici lokalne samo-uprave gdje propisom nije ureenoobavljanje autotaksi prijevoza natemelju koncesije, autotaksi prije-voznik morat Êe ishoditi odobrenje.”

Subvencioniranje dijela

troπkova gradskog prijevoza

studenata u Osijeku

Na zastupniËko pitanje zastupnikaSSttjjeeppaannaa ÆÆiivvkkoovviiÊÊaa ((HHSSSS)) vezano uzssuubbvveenncciioonniirraannjjee ddiijjeellaa ttrrooππkkoovvaaggrraaddsskkoogg pprriijjeevvoozzaa ssttuuddeennaattaa SSvveeuu--ËËiilliiππttaa uu OOssiijjeekkuu - odgovorilo jeMMiinniissttaarrssttvvoo zznnaannoossttii ii tteehhnnoollooggiijjee.

”Ministarstvo znanosti i tehnologijezaprimilo je slijedeÊe predmetne pred-stavke vezano uz odobrenje subvencijepokrivanja dijela troπkova gradskogprijevoza za studente SveuËiliπta J.J.Strossmayera u Osijeku, na naËin kaoπto je odobreno i studentima Sveu-Ëiliπta u Zagrebu: od predsjedniceSveuËiliπne organizacije HSS-a Osijek;Studentskog zbora SveuËiliπta uOsijeku dostavljena putem VLade RHu kojoj se traæi oËitovanje o mogu-Ênosti subvencioniranja troπkovagradskog prijevoza za studenteSveuËiliπta u Osijeku; od Gradskogprijevoza putnika d.o.o. Osijek.

Ministarstvo je na navedene pred-stavke odgovorilo o moguÊnosti

subvencije dijela mjeseËnih troπkovagradskog prijevoza studenata uOsijeku, u iznosu od 16,50 kuna (30%ukupne cijene, iznos koji je Mini-starstvo odobrilo za subvencijutroπkova prijevoza studenata uZagrebu). NovËana sredstva za po-kriÊe troπkova prijevoza za studenteSveuËiliπta J.J. Strossmayera u Osije-ku, nisu bila planirana u DræavnomproraËunu za 2002. godinu, stogaMinistarstvo znanosti i tehnologijenije moglo sklopiti ugovor o sufi-nanciranju dijela troπkova gradskogprijevoza. Takoer je upuÊen i dopisGradskom poglavarstvu Osijeka ukojem je zatraæena moguÊnost parti-cipacije dijela troπkova gradskogprijevoz za studente u 2002. godini.

U namjeri da udovolji zahtjevustudenata SveuËiliπta J.J. Stross-mayera u Osijeku i predmetnim pred-stavkama, Ministarstvo znanosti itehnologije planiralo je u DræavnomproraËunu za 2003. godinu u okvirupozicije sredstva za poboljπanje stu-dentskog standarda novËana sredstvaza pokriÊe subvencije dijela troπkovagradskog prijevoza studenata uiznosu od 30% ukupne cijenestudentske karte gradskog prijevozau Osijeku.”

RADNO PRAVO

Sudsko rjeπenje joπ nije

pravomoÊno

Zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS))postavio je pitanje o tome ddaa llii ÊÊee iikkaaddaa ggoosspp.. ZZoorraann PPrrppiiÊÊ bbiittii vvrraaÊÊeenn nnaassvvoojjee rraaddnnoo mmjjeessttoo,, ttee mmoollii oobbjjaa--ππnnjjeennjjee zzbboogg ËËeeggaa ii ddaalljjee ddiirreekkttoorrCCrrooaattiiaa AAiirrlliinneess dd..dd.. nnee ppooππttuujjeessuuddsskkaa rrjjeeππeennjjaa. Odgovorilo je MMiinnii--ssttaarrssttvvoo ppoommoorrssttvvaa,, pprroommeettaa ii vveezzaa:

”ToËno je da je u radnom sporukojeg gosp. Zoran PrpiÊ vodi protivCroatia Airlines d.d. OpÊinski sud uZagrebu, dana 26. listopada 2001.donio privremenu mjeru kojom se”nalaæe tuæeniku da tuæitelja priv-remeno vrati na rad, te da muisplaÊuje naknadu plaÊe za vrijemeovoga spora”.

Na isto Rjeπenje, dræeÊi da jeneprovedivo te ËinjeniËno i pravnoneutemeljeno, Croatia Airlines je 27.studenoga 2001. izjavila æalbu.Meutim, u povodu æalbe OpÊinskisud u Zagrebu do danas se nijeoËitovao.

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

45

PROMETRADNO PRAVO

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

Stoga, kako je vidljivo iz navedenogsudski postupak je joπ u tijeku te Êegosp. PrpiÊ biti vraÊen na svoje radnomjesto ako i kada to pravomoÊnompresudom odluËi nadleæni sud ili kadapo æalbi Croatia Airlines-a OpÊinskisud potvrdi postojeÊu privremenumjeru i kad je potrebnim elementimauËini provedivom.

©to se tiËe navoda iz Vaπeg pitanjadaje zbog nepoπtivanja izreËenesudske mjere, glavni direktor CroatiaAirlines osuen u ime RepublikeHrvatske za kazneno djelo protivslobode i prava Ëovjeka, nuæno jespomenuti da je toËno da je OpÊinskisud u Zagrebu izdao kazneni naloggosp. MiπetiÊu s obvezom da platiiznos od 7.200 kuna. Meutim, naizreËeni kazneni nalog, u zakonskomroku je izjavljen prigovor, te Êe se i otome trebati priËekati odluka suda.

TELEKOMUNIKACIJE

Cijene usluga HT-a

Zastupnik IIvviiÊÊ PPaaππaalliiÊÊ ((HHBB)) zatraæioje, sukladno s Ëlankom 180. Poslov-nika Hrvatskog sabora, a nakon πto jena aktualnom prijepodnevu dobiousmeni odgovor o strategiji priva-tizacije velikih dræavnih tvrtki, pisaniodgovor na zastupniËko pitanje oocciijjeennaammaa iimmppuullssaa zzaa uusslluuggee HHTT --HHrrvvaattsskkiihh tteelleekkoommuunniikkaacciijjaa dd..dd..,, oodd--nnoossnnoo oo ttoommee jjeessuu llii cciijjeennee zzaa ggrraaaanneeppoosskkuuppjjeellee iillii nniissuu.

VVllaaddaa RRHH dala je odgovor u kojemstoji da su Hrvatske telekomunikacijed.d. poËele 1. kolovoza 2001. godine sprimjenom novog tarifnog sustava.”Promjene, koje su nastale uvoenjemnovih tarifnih sustava u odnosu nastari tarifni sustav, su slijedeÊe:obraËunska jedinica je minuta, a neimpuls; Hrvatska je postala jednazona, tj. nema razlike izmeu æupa-nijskih i lokalnih poziva; postoje dvijevrste vremenske zone (07-19 i 19-07h), tj. ukinute su tri dosadaπnje zone(07-16, 16-22 i 22-07 h); za meu-narodne pozive ista je cijena od 0-24h, umjesto dvije vremenske zone srazliËitim cijenama.

Pored promjena u naËinu tele-fonskih usluga u nepokretnoj mreæiprimjenom novog tarifnog sustavapromijenjen je i iznos visine pretplatekoja je sastavni dio cijene pojedinetelekomunikacijske usluge i ne moæese izdvojeno promatrati, veÊ zajedno scijenom prikljuËka i cijenom ostva-renog prometa. Primjenom novog

tarifnog sustava poveÊana je visinapretplate sa 40,00 na 60,00 kuna(poveÊanje 50%), dok je istovremenosmanjena pretplata od 70,00 na 60,00kuna (sniæenje 14,3%). Za drugu itreÊu pretplatniËku liniju uvedena jepretplata od 39,00 kuna, dok uprijaπnjem tarifnom sustavu takvamoguÊnost nije postojala. Za poslovnekorisnike visina pretplate ostala jeista, tj. 70,00 kuna.

Nadalje, u starom tarifnom sustavuu visini iznosa pretplate bila jeukljuËena moguÊnost besplatnogkoriπtenja komunikacijskih usluga,tj. bonusa u iznosu od 20,00 kuna. Unovom sustavu, na prijedlog ipreporuku Vlade RH, Hrvatske tele-komunikacije d.d., su u iznos pret-plate za privatne korisnike ukljuËilibonus od 10,00 kuna besplatnihodlaznih telefonskih poziva u nepo-kretnoj mreæi na rok vaæenja od 9mjeseci od poËetka primjene, odnosnood 1. kolovoza 2001. godine.

Temeljem preporuke Vlade RH,Hrvatske telekomunikacije d.d., pro-duæile su moguÊnost besplatnogkoriπtenja telekomunikacijskih uslu-ga, tj. odobreni bonus od 10,00 kunado kraja 2002. godine. Time jezadovoljena potreba za nuænomdostupnoπÊu telefonske usluge soci-jalno najugroæenijim pretplatnicima.

Razlozi uvoenja novog tarifnogsustava su: priprema HT-a zaderegulaciju træiπta (liberalizacijatræiπta fiksne telefonije poËinje 1.sijeËnja 2003. godine); omoguÊavanjarenumeracije i stvaranje jedinstvenenumeracijske strukture na nacio-nalnoj razini (kljuËno za deregulacijujer omoguÊuje prenosivost broja);usklaivanje sa standardima i veÊatransparentnost tarifnog modela krozminutno tarifiranje; uvoenje tarif-nog sustava usklaenog sa zahtje-vima razvojne nadgradnje fiksnemreæe u temeljnu informacijskumreæu koja Êe osigurati æivot i rad uuvjetima informacijskog gospodar-stva i internetskog okruæenja.

S obzirom na to da svaki korisnikkoristi telekomunikacijske usluge, aovisno o svojim potrebama i navi-kama, promjena iznosa raËuna ponovom tarifnom sustavu ovisi ovrstama usluga koje koristi (naci-onalni, meunarodni i ostali pozivi),vremenskom razdoblju u kojem senajËeπÊe koristi usluga, kao i duljinitrajanja pojedinog razgovora.

Simulacija je razvidno pokazala dasvaki od navedenih parametararazliËito utjeËe na iznos raËuna, te se

stoga zakljuËuje, da osim o koliËiniostvarenog prometa usluga, promjenaovisi o poveÊanju, odnosno smanjenjuodreene vrste razgovora, kao i onavikama telefoniranja u vremen-skom intervalu u kojem se pri-mjenjuju niæe cijene usluga.Izraenom simulacijom teorijskogmodela telefonskog raËuna obraËu-natog po starom i novom tarifnomsustavu dobiveno je prosjeËnopoveÊanje iznosa raËuna za privatnekorisnike 25,5% bez utjecaja ispisaraËuna, kojeg po novom tarifnomsustavu uz mjeseËni raËun besplatnodobivaju svi korisnici usluga, a sizraËunom detaljnog ispisa raËuna za13%.

Za poslovne korisnike na isti naËindobiveno je prosjeËno smanjenje za5,9%, a s detaljiziranim ispisom za11,6%.

S obzirom na to da visina tele-fonskog raËuna ovisi o navikamatelefoniranja svakog pojedinog kori-snika telefonskih usluga, a koje semijenjaju, te stoga niti struktura dvatelefonska raËuna istog korisnika nijeista, da bi se dobio najtoËniji izraËunutjecaja novog tarifnog sustava navisinu telefonskog raËuna trebalo bisvaki pojedini mjeseËni prometpojedinog korisnika obraËunati o ponovom i po starom tarifnom sustavu.

PoveÊanje ukupnog prihoda unepokretnoj mreæi, bez obzira na to jeli primijenjen novi ili stari tarifnisustav, u 2001. godini prvenstveno jeposljedica poveÊanja broja korisnikapokretne mreæe koji prati porast brojapoziva s nepokretne mreæe, poveÊanjekoriπtenja usluga Interneta u odnosuna 2000. godinu, a tek potom ipromjena tarifnog sustava. Istodobno,novi osuvremenjeni tarifni sustavomoguÊio je svakom korisniku, biloprivatnom bilo poslovnom, praÊenje iupravljanje troπkovima koriπtenjausluga nepokretne mreæe, πto, iako seu ovom trenutku viπe ne provodianketa o visini raËuna, pa o tomenema egzaktnijih podataka, za velikibroj korisnika nepokretne mreæe,moæe znaËiti i smanjenje izdataka,odnosno manje telefonske raËune odonih koji su ostvareni primjenomstarog tarifnog sustava.

Takoer, novi tarifni sustav pose-bno je pozitivno utjecao na sma-njivanje troπkova za poduzetnike,integrirao je Hrvatsku u jedinstvenuzonu, smanjio je cijene impulsa zapozive u inozemstvo, te je rezultiraoponudom novih usluga u nepokretnoj

BROJ

358

46

TELEKOMUNIKACIJE

telefoniji, a πto je unaprijedilo ponuduukupnih usluga u nepokretnojtelefonskoj mreæi u RH, te stvorilonuæne pretpostavke za daljnje proceseotvaranja i liberalizacije træiπta fiksnemreæe i njegova integriranja umeunarodni sustav, πto Êe ukonaËnici rezultirati sve veÊomponudom razliËitih usluga graanimai poduzetnicima, koje Êe kao πtopokazuju iskustva drugih zemalja,cijenom i kvalitetom biti neusporedivopovoljnije i πire od onih koje je nudiostari tarifni sustav” - stoji na krajuopπirnog odgovora.

UNUTARNJI POSLOVI

Status nerasporeenih

policajaca

Na zastupniËko pitanje ZZddeennkkeeBBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)) u vveezzii ssaassttaattuussoomm nneerraassppoorreeeenniihh ppoolliiccaajjaaccaakkoojjii ππttrraajjkkaajjuu nnaa TTrrgguu SSvv.. MMaarrkkaa -odgovorila je VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee.

”ProvodeÊi ZakljuËke Hrvatskogsabora o prihvaÊanju IzvjeπÊa VladeRepublike Hrvatske o rjeπavanjuproblema nerasporeenih policajacaod 27. lipnja 2002, godine, Mini-starstvo unutarnjih poslova je od 154bivπa policijska sluæbenika, kojiispunjavaju uvjete za ponovni prijam,vratilo na rad, zakljuËno s 10. veljaËe2003. godine, 83 bivπa policijskasluæbenika. Dinamika povratka preo-stalih policijskih sluæbenika ovisi otekuÊoj fluktuaciji na radnim mje-stima te kategorije zaposlenika unarednom razdoblju.

U odnosu na obvezu povratka bivπihpolicijskih sluæbenika u drugadræavna tijela (njih 189), zakljuËno s10. veljaËe 2003. godine, u Pravo-sudnoj policiji radni odnos zasnovaloje 79 bivπih policijskih sluæbenika.Nastavak procesa prijama za potrebePravosudne policije se, takoer,uskoro oËekuje, buduÊi da je u Upraviza zatvorski sustav, Ministarstvapravosua, uprave i lokalne samo-uprave u tijeku natjeËaj za prijam usluæbu.

U pogledu 34 bivπa policijskasluæbenika Ministarstva unutarnjihposlova koji prosvjeduju ili suprosvjedovali u sakristiji crkve Sv.Marka, Vlada Republike Hrvatskesmatra potrebnim napomenuti da jeprema ZakljuËcima Hrvatskog sabora

o rjeπavanju problema neraspo-reenih policajaca, za njih 4 pred-vien povratak u Ministarstvo unu-tarnjih poslova (3 su vraÊena usluæbu), 12 je predvieno za sluæbu udrugim tijelima dræavne vlasti (3 suprimljena u sluæbu Pravosudne poli-cije, a 3 se nisu odazvala na pozivUprave za zatvorski sustav, odnosnonisu iskazali interes za zbrinjavanjeputem zapoπljavanja u Pravosudnojpoliciji), a za 18 bivπih zaposlenikapredvieno je zbrinjavanje putemHrvatskog zavoda za zapoπljavanje.

Ministar unutarnjih poslova, ©imeLuËin, s predstavnicima bivπih poli-cijskih sluæbenika Ministarstvaunutarnjih poslova koji borave usakristiji crkve Sv. Marka, odræao jedva sastanka, 18. prosinca 2002. i 17.sijeËnja 2003. godine.

Na sastanku 17. sijeËnja 2003.godine, kojem je pored predstavnikaprosvjednika prisustvovao i odvjetnikprosvjednika, gospodin VladoMaroviÊ, ministar LuËin, izvijestio jeda su provodeÊi zakljuËke Povje-renstva za rjeπavanje problema nera-sporeenih policajaca, a izmeu dvasastanka, dvojica prosvjednika prim-ljena u sluæbu u Ministarstvo unu-tarnjih poslova te je iskazao i nadaljedobru volju i spremnost za zbri-njavanje ostalih prosvjednika. Nakontoga je odvjetnik Vlado MaroviÊ,politiËkim govorom izvrijeao mini-stra, Ministarstvo unutarnjih poslovai Vladu Republike Hrvatske, optuæivπiministra LuËina da je otpustio poli-cajce samo zato πto su branitelji, a daje na njihova mjesta primio srpskeubojice. Nakon toga, ministar LuËinje sa suradnicima napustio sastanak,naglasivπi da njegova ponuda ozbrinjavanju i dalje stoji, bez obzirahoÊe li prosvjednici prekinuti pro-svjed ili ne.

U cilju ispunjavanja obveza izErdutskog sporazuma (izvorni naziv:Temeljni sporazum o podruËju istoËneSlavonije, Baranje i zapadnog Srije-ma, potpisan 1995. godine), VladaRepublike Hrvatske preuzela jemeunarodnu obvezu kojom se, meuinim, jamËi proporcionalna zastu-pljenost Srba, neovisno o buduÊimupravnim podjelama, pa tako iaktualnom reformom u policiji. Na”erdutske policajce” primjenjuje seErdutski sporazum, te stoga na njih inisu mogli biti u potpunosti prim-ijenjeni kriteriji rasporeda utvrenina temelju nacionalnog zako-nodavstva.

Vlada Republike Hrvatske æeli,meutim, naglasiti i Ëinjenicu daispunjenje obveza iz Erdutskogsporazuma, rasporeivanjem odre-enog broja policijskih sluæbenikasrpske nacionalnosti nije u izravnojvezi s izvrπenjem obveza provoenjaZakljuËaka Hrvatskoga sabora orjeπavanju problema nerasporeenihpolicajaca.

Naime, proces povratka u policijskeuprave OsjeËko-baranjsku i Vuko-varsko-srijemsku odvija se nesmetanote je u Policijsku upravu osjeËko-baranjsku izvrπen potpuni povrataknerasporeenih policajaca, njih 9, a uPolicijsku upravu vukovarsko-srijem-sku, od 19 bivπih policijskih sluæ-benika predvienih za povratak,vraÊeno je 16.

ZAPO©LJAVANJE

Realizacija programa ”S faksa

na posao”

ZastupniËko pitanje KKrruunnoossllaavvaaGGaaππppaarriiÊÊaa ((HHBB)) odnosilo se naPPrrooggrraamm zzaappooππlljjaavvaannjjaa ””SS ffaakkssaa nnaappoossaaoo””,, ttee ooppÊÊeenniittoo uu vveezzii ssaazzaappooππlljjaavvaannjjeemm oossoobbaa ssaa zzaavvrrππeenniimmffaakkuulltteettoomm.. HHooÊÊee llii ssee ppuutteemm PPrroo--ggrraammaa ””SS ffaakkssaa nnaa ppoossaaoo”” uu sslliijjeeddeeÊÊeeËËeettiirrii ggooddiinnee zzaappoosslliittii 1188,,55 ttiissuuÊÊaalljjuuddii.. ZZaa 22000022.. ggooddiinnuu nnaajjaavvlljjeenn jjeeppllaann oodd 77002200 ttrraannssffeerraa ””SS ffaakkssaa nnaappoossaaoo””.

Prema dostupnim podacima reali-zacija varira od 8 do 15 posto odæupanije do æupanije, a nedavno sumediji objavili da je uspjeπnostrealizacije plana svega 10 posto.

VVllaaddaa RRHH dala je slijedeÊi odgovor:Program A, ”S faksa na posao”, sastojise od 5 programa koji se odnose nazapoπljavanje mladih osoba visokestruËne spreme do 27 godina starostikoji su u prosjeËnom roku za pojedinifakultet zavrπili svoje πkolovanje, i to:Sufinanciranje zapoπljavanje udræavnoj upravi i javnim poduzeÊima- ”DvojËeki”; Sufinanciranje zapo-πljavanja mladih osoba na razvojno-istraæivaËkim projektima; Sufinan-ciranje zapoπljavanja na podruËjimaposebne dræavne skrbi i podruËjimagdje su potrebe za deficitarnim zani-manjima; Sufinanciranje zapoπlja-vanja na træiπtu rada (privatni sek-tor); Kreditiranje samozapoπljavanja.

U provedbi Programa A, ”S faksa naposao”, za 2002. godinu, planirano jezapoπljavanje 7.050 osoba, uz osigu-

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

47

UNUTARNJI POSLOVI

ZAPO©LJAVANJE

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

ranje sredstava u iznosu od95.309.940 kuna. Planirani obuhvatu mjeri A, ”S faksa na posao”, nije setemeljio samo na broju evidentiranonezaposlenih osoba visoke struËnespreme, veÊ i na broju osoba koje Êediplomirati u tekuÊoj godini premapodacima iz prethodne godine. Radiplaniranog broja osoba, Program Astalno se smatra neuspjelim, premdase viπe od Ëetvrtine onih koji se zapo-πljavaju iz te skupine, zapoπljavaputem mjera, πto se moæe smatratiuspjeπnim.

Broj pravnih osoba iz mjere A1,”DvojËeki” smanjio se, jer javna podu-zeÊa u dræavnom vlasniπtvu prolazeproces pretvorbe u trgovaËka druπtvai postaju potencijalni korisnici Pro-grama A4. Osim toga, tijela dræavneuprave nisu planirala izdatke zapokrivanje razlike izmeu visinesubvencije i ukupnog troπka zapo-πljavanja osobe. Zanemarivo zani-manje iskazano je i za samostalnozapoπljavanje u okviru mjere A5.

U razdoblju od 1. oæujka do 31.listopada 2002. godine, iz evidencijenezaposlenih osoba zaposleno je 3.536mladih osoba visoke struËne spremedo 27 godina starosti, a provedbomPrograma A, ”S faksa na posao”, uistom razdoblju, zaposleno je 978osoba ili 27,6%.

Vlada RH napominje da se mladenezaposlene osobe iz evidencijenezaposlenih, koje mogu biti korisniciPrograma A, ”S faksa na posao”,ujedno i najlakπe zapoπljavaju zbogsvojih karakteristika (visoka struËnasprema, fleksibilnost, posjedovanjeinformatiËkih, te znanja stranihjezika i sl.)”.

(U tabelarnom prikazu dat jepregled broja zaposlenih po podruË-nim sluæbama).

ZA©TITA OKOLI©A

Uskladiπtenje starih autoguma

ZastupniËko pitanje MMaarriijjaannaa MMaarr--ππiiÊÊaa ((HHSSSS)) odnosilo se na ttvvoorrnniiccuu””RRuubbiikk”” dd..oo..oo.. kkoojjaa jjee nnaa nneeaaddeekkvvaattaannnnaaËËiinn uusskkllaaddiiππttiillaa ookkoo 22..000000..000000gguummaa.. DDaa llii jjee iinnssppeekkcciijjaa zzaaππttiitteeookkoolliiππaa oobbaavviillaa iinnssppeekkcciijjsskkii nnaaddzzoorr iipprreeddllooææiillaa nnaaËËiinn zzbbrriinnjjaavvaannjjaa gguummaa.

Odgovor je dalo MMiinniissttaarrssttvvoo zzaaππttiitteeookkoolliiππaa ii pprroossttoorrnnoogg uurreeeennjjaa.

”Inspektor zaπtite okoliπa je obavionadzore tvrtke 19. prosinca 2001., 7.svibnja 2002. i 10. svibnja 2002.

godine, te 14. i 15 listopada 2002.godine (pregledi dokumentacije uCarinarnici Vukovar).

Prema procjenama inspekcije,odloæeno je cca 10.000 tona starihautoguma, a procjena se podudara sprocjenom Ministarstva unutarnjihposlova - Inspekcije zaπtite od poæarai eksploziva.

RUBIK d.o.o. posjeduje tri rjeπenjaMinistarstva zaπtite okoliπa i pro-stornog ureenja za period od godinudana.

Tvrtka RUBIK d.o.o. je prestala sradom u rujnu 2001. godine. Gume suse uvozile do isteka roka iz treÊegrjeπenja, do svibnja 2002. Inspektorzaπtite okoliπa je nakon tog roka biou tri navrata u nadzoru ali nijezatekao nikoga, a tvrtka je bilazatvorena.

Inspekcija zaπtite okoliπa na carin-skom prijelazu Luka Vukovar upravoistraæuje kako je u RH ulazila robadruge deklaracije suprotno rjeπe-njima Ministarstva zaπtite okoliπa iprostornog ureenja - Uprave zazaπtitu okoliπa od 9. veljaËe 2001. i 25.svibnja 2001. - upotrebljavane pneu-matske vanjske gume tar.br. 4012,20umjesto deklariranih otpadaka, stru-gotina i ostataka od gume i praha igranula, tar.br. 4004,00. U tompravcu, upuÊen je 30. listopada 2002.dopis Carinskoj upravi Ministarstvafinancija radi postupanja u okvirunjihove nadleænosti.

Gume su uskladiπtene u kruguPogona za reciklaæu otpadne gume uBorovu - cijeli je Pogon ograenindustrijskom ogradom te je one-moguÊen neovlaπteni pristup Pogonuodnosno uskladiπtenim gumama.SteËajni upravitelj je angaæirao zaπti-tarsku sluæbu. Za rekonstrukciju,sanaciju i graenje graevine tvor-nice za recikliranje gume i plastike uBorovu ishoena je 13. oæujka 2000.od Ureda za prostorno ureenje,stambeno-komunalne poslove, gra-diteljstvo i zaπtitu okoliπa Vuko-varsko-srijemske æupanije lokacijskadozvola, a 6. studenoga 2000. igraevinska dozvola. Uporabne doz-vole nema. Graevni inspektor Êepoduzeti mjere na koje je ovlaπtenZakonom o gradnji. Od istog ureda je21. oæujka 2000. ishoeno i rjeπenje oudovoljavanju uvjetima za obavljanjedjelatnosti obrade (reciklaæe) otpadnegume i plastike.”

Inspekcija naloæila uklanjanje

nasutog materijala

U pitanju zastupnika BBooææiiddaarraaKKaallmmeettee ((HHDDZZ)) navodi se da se vveeÊÊddeesseett mmjjeesseeccii bbeezz iikkaakkvviihh ddoozzvvoollaa,, aaoonnddaa jjaassnnoo ii ssttuuddiijjaa ii kkoonncceessiijjaa vvrrππiinnaassiippaavvaannjjee mmoorraa nnaa oottookkuu UUgglljjaannuu uummjjeessttuu KKaallii,, iizzmmeeuu ddvviijjee vvaallee MMuullee iiBBaattaallaaææ uu dduuææiinnii 550000--ttiinnjjaakk mmeettaarraa,, iittoo oottppaaddoomm.. KKaakkoo ssee nniijjee ii nneennaammjjeerraavvaa nnaapprraavviittii nniikkaakkaavv ppoottppoorrnniizziidd mmoorree mmaatteerriijjaall rraazznnoossii,, ddeevvaa--ssttiirraajjuuÊÊii ttaakkoo ËËiittaavvuu oobbaalluu,, aallii iippooddmmoorrjjee.. UU nnaavveeddeenniimm rraabboottaammaassuuddjjeelluujjuu ii nneekkaa ddrrææaavvnnaa ppoodduuzzeeÊÊaakkoojjaa mmaatteerriijjaallee iizz iisskkooppaa bbaaccaajjuu uummoorree.. SS nnaavveeddeennoomm eekkoollooππkkoomm ππtteettoommuuppoozznnaattoo jjee MMiinniissttaarrssttvvoo zzaaππttiitteeookkoolliiππaa ii pprroossttoorrnnoogg uurreeeennjjaa ii ggllaavvnnaaiinnssppeekkttoorriiccaa zzaaππttiittee ookkoolliiππaa ii pprreekkoopprreeddssttaavvkkee ggrraaaannaa kkoojjee jjee iizznneesseennooppoottkkrriijjeeppiilloo ffoottooggrraaffiijjaammaa.

Odgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo zzaaππttiitteeookkoolliiππaa ii pprroossttoorrnnoogg uurreeeennjjaa. ”Gra-evna inspekcija Ministarstva zaπtiteokoliπa i prostornog ureenja jeobavila uviaj na licu mjesta u opÊiniKali na otoku Ugljanu temeljemzaprimljene predstavke 11. sijeËnja2002. godine koja je takoer upuÊena17. sijeËnja 2002. godine Mini-starstvu pomorstva, prometa i veza,Upravi pomorstva, LuËkoj kapetaniji,uz popratni dopis, u kojem navodi dase predstavka prosljeuje na postu-panje u skladu s Promemorijom onadleænosti, sa sastanka inspekcijesigurnosti plovidbe Ministarstvapomorstva, prometa i veza i inspekcijeMinistarstva zaπtite okoliπa iprostornog ureenja, od 26. lipnja2001. godine. Istu promemoriju pri-laæe uz dopis u kojem nadalje navodida se predmetna prijava odnosi naklasiËno nasipavanje bez karak-teristika gradnje.

Graevna inspekcija je utvrdila dase zaista radi o klasiËnom nasi-pavanju bez karakteristika gradnjena tri lokacije u mjestu Kali te jekonstatirala da je hidrograevnainspekcija Ministarstva pomorstva,prometa i veza postupila po pro-slijeenoj predstavci od graevneinspekcije te slijedom navedenogdonijela 22. studenoga 2002. godine:

- rjeπenje kojim se nalaæe OpÊiniKali uklanjanje nasutog kameno-zemljanog materijala s pomorskogdobra koji se nalazi sa SZ stranezapadnog pristaniπta gata u luci Kali;

- rjeπenje kojim se nalaæe OpÊiniKali uklanjanje nasutog kameno-

BROJ

358

48

ZA©TITA OKOLI©A

zemljanog materijala sa pomorskogdobra izmeu luke Kali i uvaleBatalaæa, a na lokaciji Podbudolovo;

- rjeπenje kojim se nalaæe OpÊiniKali uklanjanje svih vrsta nasipnogmaterijala - zemljanog, kamenog iotpadnog koji je nasut uz πetnicu -lungo mare, od ulice Tratica premauvali Batalaæa.

Inspekcija zaπtite okoliπa je takoerpoduzela mjere sukladno Zakonu ootpadu, odnosno rjeπenjem naredilauklanjanje otpada na sve tri gorenavedene lokacije u OpÊini Kali.

Nadalje, navodimo da se, u kon-kretnom sluËaju podruËje koje senasipava izmeu uvale Mule i Batalaænalazi u obuhvatu detaljnog planaureenja obalnog pojasa mjesta Kali(”Sluæbeni glasnik” opÊine Kali, broj1/02). Prema odredbi navedenogËlanka Zakona o prostornom ure-enju lokacijska dozvola ne izdaje seza zahvate koji se nalaze na podruËjuobuhvata detaljnog plana ureenja.

OpÊina Kali 8.11.2002. godine pod-nijela je za predmetni zahvat zahtjevza izdavanje graevinske dozvolenadleænom Uredu dræavne uprave uZadarskoj æupaniji, Uredu zaprostorno ureenje, graditeljstvo,stambeno-komunalne poslove i zaπtituokoliπa u Zadru.

Sukladno Pravilniku o procjeniutjecaja na okoliπ (”NN”, broj 59/00)propisano je da se za sve zahvate kojiobuhvaÊaju nasipavanje u moreobvezno povodi postupak procjeneutjecaja na okoliπ. Prema podacimanavedenim u zastupniËkom pitanjunemamo saznanja da je Ministarstvozaπtite okoliπa i prostornog ureenjazaprimilo zahtjev za pokretanjetakvog postupka.”

Izvrπenje Ëeka na red prioriteta

ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)) postavio jepitanje: ””ZZaaππttoo ssee uu sslluuËËaajjuu KKlliimmnnaa uuOOppÊÊiinnii DDoobbrriinnjj nniijjee ppoossttuuppiilloo ppoorrjjeeππeennjjuu oodd 3311.. ssvviibbnnjjaa 22000022.. ggooddiinneeMMiinniissttaarrssttvvaa zzaaππttiittee ookkoolliiππaa ii pprroo--ssttoorrnnoogg uurreeeennjjaa,, UUpprraavvaa zzaa iinnssppeekk--cciijjsskkee ppoosslloovvee,, PPooddrruuËËnnaa jjeeddiinniiccaa uuRRiijjeeccii,, iiaakkoo jjee rrookk zzaa pprroovvooeennjjee ((1155ddaannaa oodd pprriimmiittkkaa rrjjeeππeennjjaa)) kkoojjii jjeepprrooppiissaalloo MMiinniissttaarrssttvvoo zzaaππttiittee ookkoolliiππaaii pprroossttoorrnnoogg uurreeeennjjaa pprrooππaaoo??””

Odgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo zzaaππttiitteeookkoolliiππaa ii pprroossttoorrnnoogg uurreeeennjjaa:

”Graevni inspektor Ministarstvazaπtite okoliπa i prostornog ureenja,nakon zaprimljene prijave vlasnikaautokampa ”Klimno” iz Klimna uOpÊini Dobrinj, oËevidom 25. travnja

2002. godine u Klimnu na z.Ë. 1074/1k.o. Soline utvrdio je da se na parceliizvode radovi ËiπÊenja terena.

Utvreni radovi ukazivali su namoguÊu namjeru investitora da za-poËne s izvoenjem graevnih radovaza koje je potrebna graevna dozvolate je graevni inspektor izvrπioponovni oËevid 27. svibnja 2002.godine. ZapisniËki je utvrdio da jeinvestitor OpÊina Dobrinj zapoËelagraevne radove na izgradnji pri-stupne ceste bez graevne dozvole. Dodana oËevida izvrπen je iskop inasipavanje trase za buduÊu cestu naz.Ë. 1074/1 k.o. Soline u duæini oko450 m i πirine 6-8 m. Gradiliπte jezatvoreno posebnom oznakom.

Uvidom u evidenciju nadleænogureda dræavne uprave utvreno je daje za izgradnju pristupne ceste inve-stitor ishodio pravomoÊnu lokacijskudozvolu.

Temeljem tako utvrenih Ëinjenicagraevni inspektor je sukladnoodredbama Zakona o gradnji naredioda u roku od 15 dana, od dana dostaverjeπenja, ukloni izvedene radove uzzaprijeÊeno izvrπenje rjeπenja putemosobe na njegov troπak.

26. studenoga 2002. godine, kon-trolnim nadzorom na navedenojlokaciji, utvreno je da investitor nijenastavio s radovima na izgradnjipristupne ceste nakon zatvaranjagradiliπta posebnom oznakom. Upostupku administrativnog izvrπenjarjeπenja o uklanjanju 11. prosinca2002. godine donesen je zakljuËak odozvoli izvrπenja.

U daljnjem postupanju graevneinspekcije predstoji administrativnoizvrπenje navedenog inspekcijskogrjeπenja o uklanjanju koje Êe se pro-vesti po sluæbenoj duænosti, sukladnoPlanu izvrπenja inspekcijskog rje-πenja. Administrativna izvrπenjaprovodi Uprava za inspekcijskeposlove Ministarstva zaπtite okoliπa iprostornog ureenja putem drugeosobe, pri Ëemu se, uvaæavajuÊi velikibroj administrativnih izvrπenjainspekcijskih rjeπenja u RH koje jepotrebno provesti, primjenjuje Odlukao kriterijima prioriteta. Dinamikaizvrπavanja ovisi i o sredstvimaodobrenim u Dræavnom proraËunu zanamjenu administrativnih izvrπenja.”

Upravni i inspekcijski nadzor

Zastupnica VVeessnnaa PPooddlliippeecc ((SSDDPP))postavila je zastupniËko pitanje: ””NNiijjeenniikkaakkvvaa ttaajjnnaa ddaa ssee uu mmnnooggiimmggrraaddoovviimmaa uussvvaajjaannjjeemm ddeettaalljjnniihh ppllaa--

nnoovvaa ËËeessttoo ppooddiillaazzii ggrraaeevviinnsskkiimmppoodduuzzeettnniicciimmaa kkoojjii nnaa ttaajj nnaaËËiinn ddoollaazzeeddoo sskkuuppiihh ssttaannoovvaa nnaa iinntteerrppoolliirraanniimmllookkaacciijjaammaa kkoommuunnaallnnoo oopprreemmlljjeenniimm,,ii ttoo zzaattoo jjeerr ssee mmiijjeennjjaa rraanniijjee uuttvvrreennaannaammjjeennaa pprroossttoorraa,, ii ttoo ssvvee nnaauuππttrrbbooppÊÊee pprriihhvvaaÊÊeenniihh ssttaannddaarrddaa uu pprroo--ssttoorrnnoomm uurreeeennjjuu ii zzaaππttiittii ookkoolliiππaa..

PPrreedd vviiππee mmjjeesseeccii nneekkoolliikkoo zzaahhttjjeevvaazzaa ttaakkvvee nnaaddzzoorree uuppuuttiillii ssuu ii ggrraaaanniiSSpplliittaa,, jjeerr jjee uupprraavvoo uussvvoojjeenniimmddeettaalljjnniimm ppllaannoovviimmaa nnoovviimm oobbuu--hhvvaattoomm uukklljjuuËËeenn vveelliikk ddiioo pprroossttoorraakkoojjii jjee vveeÊÊ pprriivveeddeenn ssvvrrssii,, kkaaoo ππttoo ssuuππkkoollsskkaa iiggrraalliiππttaa ii ppaarrkkoovvii,, ppaa sseessttvvaarraa iisskkrriivvlljjeennaa sslliikkaa zzaakkoonniittoossttiittaakkvviihh ddeettaalljjnniihh ppllaannoovvaa..

SS oobbzziirroomm nnaa ssvvee nnaavveeddeennoo,, mmoolliimmVVaass ddaa mmee oobbaavviijjeessttiittee ππttoo ssttee ppoodduuzzeelliippoo kkoonnkkrreettnnoomm zzaahhttjjeevvuu ii kkaadd ssee mmooææeeooËËeekkiivvaattii VVaaππee ooËËiittoovvaannjjee ppoo ææaallbbiiggrraaaannaa ii ggrraaddsskkiihh kkoottaarreevvaa iizz SSpplliittaa??

SSmmaattrraamm ddaa bbii ttii ppoossttuuppccii mmoorraalliibbiittii hhiittnnii,, jjeerr ssee uu mmeeuuvvrreemmeennuuiinntteennzziivvnnoo rraaddii nnaa pprroojjeekkttnnoojj ddookkuu--mmeennttaacciijjii ii pprriipprreemmii iizzggrraaddnnjjee ppaa jjeemmnnooggoo tteeææee zzaauussttaavviittii rreeaalliizzaacciijjuuttaakkvviihh ddeettaalljjnniihh ppllaannoovvaa,, ooddnnoossnnoooossiigguurraattii pprraavvnnuu zzaaππttiittuu ii ssaaËËuuvvaattiipprroossttoorr zzaa bbuudduuÊÊee ggeenneerraacciijjee.

Odgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo zzaaππttiitteeookkoolliiππaa ii pprroossttoorrnnoogg uurreeeennjjaa:

”Zakonom o prostornom ureenjuodredbom Ëlanka 28. odreeno je dase obveza izrade i donoπenja teobuhvat Detaljnog plana ureenjautvruje Prostornim planom πiregpodruËja ili Programom mjera. De-taljni plan ureenja donosi opÊinskoili gradsko vijeÊe bez obveze pri-bavljanja suglasnosti o njegovojzakonitosti i usklaenosti s doku-mentom prostornog ureenja πiregpodruËja.

OO pprroovveeddbbii uupprraavvnnoogg nnaaddzzoorraaMinistarstvo zaπtite okoliπa i

prostornog ureenja provelo jeupravni nadzor nad radom Sluæbe zaprostorno ureenje, zaπtitu okoliπa,graditeljstvo l imovinsko pravneodnose u Splitu i to dana 3. i 4. veljaËe2003. godine te u Ispostavi Makarskadana 7. 8. veljaËe 2003. godine.

Upravnim nadzorom bila je obu-hvaÊena kontrola naËina rada iorganizacije navedenih sluæbi,primjene i poπtivanja odredbi Zakonao opÊem upravnom postupku teUredbe o uredskom poslovanju, zako-nitosti izdavanja graevnih ilokacijskih dozvola.

Prilikom provedbe reËenog nadzoraizuzeta je odreena dokumentacija;obrada koje je u tijeku. KonaËni nalazvezano za provedeni upravni nadzor

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

49

IHS18. III. 2003.

ZASTUPNICI PITAJU

biti Êe pripremljen po detaljnoj obradiizuzetih predmeta, kao i drugeprikupljene dokumentacije.

OO pprroovveeddbbii iinnssppeekkcciijjsskkoogg nnaaddzzoorraaPovodom podnesaka grupe gra-

ana, druπtva ”Marjan” iz Splita teGradskog kotara Spinut i odvjetnikaZdravka Miπurca, u skladu saËlancima 47. i 48. Zakona o pro-stornom ureenju (”Narodne novine”broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02)UrbanistiËka inspekcija Ministarstvazaπtite okoliπa i prostornog ureenjaprovela je nadzor nad Detaljnimplanovima ureenja (DPU) prostoraTrumbiÊeva obala/Draæanac (”Sluæbeniglasnik Grada Splita” broj 4/02) i DPUdijela Spinuta u Splitu (”Sluæbeniglasnik Grada Splita” broj 4/02) teDPU Obrtne tehniËke πkole isportskih sadræaja u Spinutu(”Sluæbeni glasnik Grada Splita” broj24/02).

Tijekom provedbe nadzora priba-vljena su OËitovanja Grada Splita, kaonositelja izrade navedenih DPU, naprethodne Nalaze urbanistiËkeinspekcije o tim planovima te suusporednom analizom tih oËitovanjautvrene nepravilnosti DPU prostoraTrumbiÊeva obala/Draæanac i DPUdijela Spinuta u Splitu u odnosu naGeneralni urbanistiËki plan GradaSplita (GUP), dok ti razlozi nisuutvreni kod DPU Obrtne tehniËkeπkole i sportskih sadræaja u Spinutu.

BuduÊi da je iz navedenih OËito-vanja Grada Splita razvidno da kaonositelj izrade osporenih DPU nijespreman poduzeti odgovarajuÊe mjereza otklanjanje utvrenih nepra-vilnosti KonaËni nalazi urbanistiËkeinspekcije dostavit Êe se istovremenoGradu Splitu i Ministarstvu pravo-sua, uprave i lokalne samoupraveradi donoπenja Odluke o obustavi odprimjene Odluke o donoπenju DPUprostora TrumbiÊeva obala/Draæanac iOdluke o donoπenju DPU dijela Spi-nuta u Splitu te pokretanja postupkaocjene ustavnosti i zakonitosti nave-denih Odluka.

Kako su u obuhvat DPU ObrtnetehniËke πkole i sportskih sadræaja uSpinutu, koji DPU nije u suprotnostis GUP-om, ukljuËene povrπine sport-skih sadræaja postojeÊih πkola, prijeotpreme odgovora podnositeljimapodneska, zatraæeno je oËitovanjeMinistarstva prosvjete i πporta -Uprave za pravne i inspekcijskeposlove, o zadovoljavanju standardatemeljem Pravilnika o prostornimstandardima, normativima te urba-nistiËko - tehniËkim uvjetima, za

planiranje mreæe πportskih objekata(”Narodne novine” broj 38/91).

Zabrana uplovljavanja tankera

bez dvostruke oplate

Gospoa MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)) za-stupnica Hrvatskog sabora postavilaje zastupniËko pitanje: ”JJuuËËeerr jjeeoobbjjaavvlljjeennoo ddaa jjee ππppaannjjoollsskkii ttaannkkeerr kkoojjiijjee pprreevvoozziioo 11000000 ttoonnaa nnaaffttee ppoottoonnuuoo uuvvooddaammaa GGiibbrraallttaarraa uu vvrriijjeemmee kkaaddaa ssuuaakkttiivviissttii GGrreeeennppeeaacceeaa pprroossvvjjeeddoovvaalliipprroottiivv ddoozzvvoollee kkoorriiππtteennjjaa ttaannkkeerraa ssjjeeddnnoossttrruukkoomm ooppllaattoomm.. IImmpplleemmeennttaa--cciijjoomm pprroojjeekkttaa ””DDrruuææbbaa AAddrriiaa”” ppoovvee--ÊÊaatt ÊÊee ssee kkoolliiËËiinnaa ttrraannssppoorrttnnee nnaafftteeJJaaddrraannsskkiimm nnaaffttoovvooddoomm,, aa ttiimmee ii bbrroojjttaannkkeerraa.. EEuurrooppsskkaa kkoommiissiijjaa ddoonniijjeellaajjee ddiirreekkttiivvuu ppoo kkoojjoojj bbii ssee uu rraazzddoobblljjuuoodd 22000044.. ddoo 22001144.. ggooddiinnee uu eeuurrooppsskkeelluukkee zzaabbrraanniilloo uupplloovvlljjaavvaannjjee ttaannkkeerraabbeezz ddvvoossttrruukkee ooppllaattee.. AAkkoo HHrrvvaattsskkaannee zzaappooËËnnee ss pprriimmjjeennoomm ttee ddiirreekkttiivvee,,ooddmmaahh ddaakkllee,, nnjjeenniimm ssttuuppaannjjeemm nnaassnnaagguu,, mmoogglloo bbii ssee ddooggooddiittii ddaa sseettaannkkeerrsskkii pprroommeett pprreeuussmmjjeerrii nnaappooddrruuËËjjaa nnaajjbblliiææaa EEUU aa ttoo jjeeJJaaddrraannsskkoo mmoorree.. HHrrvvaattsskkaa jjee oodd 11999922..ggooddiinnee uuppoozznnaattaa ss pprrooppiissoomm MMeeuu--nnaarrooddnnoogg uuddrruuææeennjjaa kkllaassiiffiikkaacciijjsskkiihhddrruuππttaavvaa kkoojjii nnaallaaææee ddaa ssee ttaannkkeerriittrreebbaajjuu ggrraaddiittii ss ddvvoossttrruukkoomm ooppllaattoommkkaakkoo bbii ssee sspprriijjeeËËiillaa ooππtteeÊÊeennjjaa tteerreettnniihhttaannkkoovvaa aa ii mmoogguuÊÊee eekkoollooππkkee kkaattaa--ssttrrooffee.. PPrreemmaa mmoojjiimm iinnffoorrmmaacciijjaammaa,,uu HHrrvvaattsskkoojj jjooππ uuvviijjeekk nniijjee uussuuggllaaππeennmmooddeell zzaa iizzmmjjeennuu bbaallaassttaa aa nnee ppoossttoojjiinniittii oobbaallnnaa ssttrraaææaa kkoojjaa bbii oobbaavvlljjaallaannaaddzzoorr pplloovviiddbbee JJaaddrraannoomm.. MMiiππlljjeennjjaassaamm ddaa jjee uu iinntteerreessuu HHrrvvaattsskkeeiinnzziissttiirraannjjee nnaa nnaajjssttrrooææiimm mmjjeerraammaazzaaππttiittee ookkoolliiππaa kkaaddaa jjee uu ppiittaannjjuupprroovveeddbbaa pprroojjeekkttaa ””DDrruuææbbaa AAddrriiaa””..SSttooggaa mmee zzaanniimmaa kkaakkoo ÊÊee HHrrvvaattsskkaaoossnnaaææiittii ssvvoojjaa nnaassttoojjaannjjaa ddaa ssee zzaaππttiittiioodd mmoogguuÊÊiihh eekkoollooππkkiihh kkaattaassttrrooffaa uuJJaaddrraannuu”.

Odgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo ppoommoorr--ssttvvaa,, pprroommeettaa ii vveezzaa:

”Postupno iskljuËenje iz plovidbetankera bez dvostruke oplate defi-nirano je na meunarodnoj raziniPravilom 13G Dodatka l Meu-narodne konvencije o spreËavanjuoneËiπÊenja s brodova (MARPOL) akoja je usvojena u oæujku 1992.g. istupila na snagu u srpnju 1993.g.Nakon tragiËne nesreÊe tankera Ericau prosincu 1999.g, Pravilo 13Gdoæivljava izmjenu koja je prihvaÊena(preπutnom procedurom) 1. oæujka2002.g., te je stupila na snagu 1.rujna 2002.g. Ove izmjene obvezuju

Hrvatsku, kao stranku Konvencije, tesu na odgovarajuÊi naËin, u pogledubrodova pod hrvatskom zastavomuneseni u TehniËka pravila Hrvat-skog registra brodova. U okviru tkz.”Erica paketa” predvieno je i inten-ziviranje pregleda tankera starijih odpet godina, πto naπe inspekcijskesluæbe sigurnosti plovidbe u LuËkimkapetanijama i redovito provode.Izmijenjeno pravilo 13G predviapostupno iskljuËenje tankera bezdvostruke oplate u razdoblju od 2003-2015.g. s obzirom na kategorizacijutankera. Nakon nove teπke tankerskenesreÊe, broda Prestige, Europskatijela su pripremila prijedlog novihmjera koje izmeu ostalog predviajuubrzano iskljuËenje iz plovidbe tan-kera bez dvostruke oplate. OËekuje seda Êe prijedlog odgovarajuÊe Uredbebiti prihvaÊen u lipnju ove godine.Ovaj prijedlog predvia zabranuprijevoza teπke nafte brodovima bezdvostruke oplate. Nadalje predvia seskraÊenje rokova za iskljuËenjetakovih tankera i to za kategoriju 1,23 godine starosti, odnosno 2005.g.;za kategoriju 2, 28 godina starosti i2010. g., a za treÊu kategoriju 28godina starosti i 2015. g. Kakopredmetni propis ne obvezuje Hrvat-sku, smatramo nuænim donijetiodgovarajuÊi nacionalni propis kojimÊe se na isti naËin regulirati pitanjeubrzanog iskljuËenja iz plovidbetankera bez dvostruke oplate. U tomsmislu, Ministarstvo pomorstva, pro-meta i veza je pripremivπi nacrtprijedloga Zakona o izmjenama idopunama Pomorskog zakonikapredloæilo davanje ovlasti Vladi RH dadonese odgovarajuÊi akt. Ukolikoizmjene Pomorskog zakonika nestupe na snagu do lipnja ove godine,ministar pomorstva, prometa i veza Êetemeljem postojeÊe ovlasti donijetipredmetni propis.

ImajuÊi u vidu: veliku gustoÊu po-morskog prometa Jadranskim moremi veliki postotak putniËkih brodova ibrodova koji prevoze ulja i/ili opasne iπtetne terete u tekuÊem i krutomstanju; brojne pomorske nezgodevelikih tankera u svijetu i tragiËneposljedice takovih nezgoda u odnosuna okoliπ; potrebu unapreenjasigurnosti plovidbe i smanjenje rizikaod pomorskih nezgoda u Jadranskommoru, koordinacija traganja ispaπavanja ljudskih æivota na moru;sprjeËavanje oneËiπÊenja mora sbrodova i koordinacija ËiπÊenja morau sluËaju oneËiπÊenja, RepublikaHrvatska, Italija i Republika Slo-

BROJ

358

50

venija, odluËile su poduzeti zajedniËkemjere u cilju unapreenja sigurnostiplovidbe i oËuvanju pomorskog oko-liπa na cijelom podruËju Jadranskogmora na naËin da zakljuËe ugovore osuradnji, i to: • Memorandum o su-glasnosti izmeu Vlade RepublikeHrvatske, Vlade Talijanske Republikei Vlade Republike Slovenije ouspostavi zajedniËkog sustava plo-vidbenih pravaca i sustava usmjerenei odijeljene plovidbe u sjevernomdijelu Sjevernog Jadrana; • Memo-randum o suglasnosti izmeu VladeRepublike Hrvatske i Vlade Tali-janske Republike o uspostavi zaje-dniËkog sustava plovidbenih pravacai sustava usmjerene i odijeljeneplovidbe u podruËju Sjevernog iSrednjeg Jadrana; • Memorandum osuglasnosti izmeu Vlade RepublikeHrvatske i Vlada Talijanske Repu-blike u operacijama traganja ispaπavanja na Jadranskom moru; •Memorandum o suglasnosti izmeuVlade Republike Hrvatske, VladeTalijanske Republike i Vlade Repu-blike Slovenije o obveznom sustavujavljanja brodova u Jadranskommoru; • Memorandum o suglasnostiizmeu Vlade Republike Hrvatske iVlade Talijanske Republike o uspo-stavi zajedniËkog sustava upravljanjapomorskom plovidbom na Jadranu.

Gore navedeni memorandumi supotpisani u Anconi 20. svibnja 2000.godine prilikom odræavanja Kon-ferencije Jadransko-jonske inicijative.

Temeljem odredbi memoranduma,dræave-potpisnice se obvezuju podu-zeti zajedniËke aktivnosti u okviruMeunarodne pomorske organizacije(IMO) u cilju praktiËnog oæivotvorenjasustava navedenih u memoran-dumima.

S tim u svezi, krajem proπle godine,kao zajedniËki dokument RepublikeHrvatske, Slovenije, Italije, Albanije iFR Jugoslavije, IMO organizacijausvojila je obvezni sustav javljanjabrodova u Jadranskom moru. Sukla-dno odredbama navedenog sustavakoji Êe zapoËeti s primjenom 1. srpnja2003. godine, obvezno se primjenjujena sve tankere iznad 150 BT i svebrodove iznad 300 BT koji prevozeopasne i πtetne tvari u rasutom ilizapakiranom stanju.

Pored toga, Republika Hrvatskazajedno s obalnim dræavama Jadrana,priprema zajedniËki dokument IMOorganizaciji na usvajanje a koji seodnosi na uspostavu sustava usmje-rene i odijeljene plovidbe u Jadran-skom moru. Sukladno IMO proceduri

usvajanja takovih dokumenata,planira se da Êe sustav zapoËeti sprimjenom tijekom 2004. godine.

PraÊenje brodova kroz obveznisustav javljanja brodova, kao i skorouvoenje sustava usmjerene iodijeljene plovidbe, u velikoj Êe mjerijoπ viπe otkloniti moguÊe potencijalneopasnosti na sigurnost plovidbe izaπtitu morskog okoliπa, a koje mogunastati sve veÊim prometom tankera ibrodova koji prevoze opasne tvari uJadranskom moru.

Glede pitanja izmjene balastnihvoda, s tim u svezi izvjeπtavamo vasda je ovo Ministarstvo aktivno uklju-Ëeno u rjeπavanje tog problema kakona svjetskoj razini tako i u zemlji.Predstavnici Ministarstva pomorstva,prometa i veza su od 7. do 11.listopada 2002. godine bili nazoËni na48. sjednici Odbora za zaπtitu pomor-skog okoliπa, u Londonu. Izmeuostalih toËaka, na dnevnom redureËene sjednice bila je toËka ”©tetnimorski organizmi u balastnimvodama”. Pod tom toËkom raspra-vljalo se o Nacrtu prijedloga ”Kon-vencije o balastnim vodama isedimentu”, to jest o pravilima ipropisima za postupanje s balastnimvodama i sedimentom. PrateÊi odredbeKonvencije izradit Êe se i smjernice zanjene pojedine dijelove.

U dogovoru s nadleænim tijelimadræavne uprave JANAF je osnovaoRadnu grupu pri JANAF-u za kvali-tetno rjeπenje navedene problematikekoje Êe garantirati sigurnost broda iposade, tehniËku optimalnost,bioloπku efikasnost, ekoloπku prihva-tljivost i gospodarsku opravdanost,sve u skladu s meunarodnimzahtjevima i nacionalnim interesima.Isto tako Radna grupa Êe izraditiNacrt programa aktivnosti za rjeπenjeproblematike balastnih voda kaopodlogu za izradu Pravilnika obalastnim vodama, te pripremitismjernice lukama Hrvatske za izraduinternih pravilnika o balastnimvodama u lukama i hrvatskom dijeluJadranskog mora.

©to se tiËe obalne straæe, u tijeku jepriprema izrade nacrta prijedlogaZakona o obalnoj straæi. Meutim,valja naglasiti da poslove koji seodnose na sigurnost plovidbe i zaπtitumora od oneËiπÊenja i u ovomtrenutku, sukladno primjenjivimmeunarodnim standardima oba-vljaju luËke kapetanije” - stoji nakraju opπirnog odgovora.

Skladiπti li se otpad iz Slovenije

u Hrvatskoj?

ZastupniËko pitanje VVeelliimmiirraa PPlleeππee((HHDDZZ)), u vezi s granicom RepublikeHrvatske i Republike Slovenije - te dasu na pprriillooææeenniimm ffoottooggrraaffiijjaammaa bbiivvππaannaappuuππtteennaa rruuddaarrsskkaa ookknnaa,, kkoojjaa ssuuzzaabbeettoonniirraannaa,, zzaattvvoorreennaa ii uu kkoojjoojjSSlloovveenniijjaa,, zzaa ttoo ppoossttoojjee ssvvjjeeddooccii,,sskkllaaddiiππttii oottppaadd.. SSkkllaaddiiππnnii oottppaadd iizzttvvoorrnniiccee LLeekk kkoojjaa iimmaa ssvvoojj ppooggoonn uuLLeennddaavvii,, aallii ttaakkooeerr ppoossttoojjee ii ssvvjjeeddoocciikkoojjii ssuu vviiddjjeellii ddaa ssee ddoovvoozzii ii jjooππnneekkaakkaavv oottppaadd iizz ddrruuggoogg ddiijjeellaaSSlloovveenniijjee.. PPoossttaavvlljjaamm ppiittaannjjee ddoovvoozzii lliissee mmooææddaa ii nnuukklleeaarrnnii oottppaadd iizzNNuukklleeaarrnnee eelleekkttrraannee KKrrππkkoo??””

Na navedeno zastupniËko pitanjeVVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee dala jeslijedeÊi odgovor:

”Prema saznanjima Vlade Repu-blike Hrvatske, cjelokupni radio-aktivni otpad Nuklearne elektraneKrπko, proizveden od prvih dana1981. g. do danas, sigurno se Ëuva ukrugu same elektrane, te nije toËnapretpostavka da se u RH dovoziradioaktivni otpad iz Nuklearneelektrane Krπko.

No, Vlada RH je, sukladno Ëlanku2. stavku 5. Konvencije o procjeniutjecaja na okoliπ preko dræavnihgranica, koja je donesena u Espoou,Republika Finska, 1991. godine,putem Ministarstva zaπtite okoliπa iprostornog ureenja, uputila Agencijiza okolje Republike Slovenije zahtjevza dostavu odgovora na pitanje,provodi li Republika Slovenijaaktivnost skladiπtenja opasnog otpa-da na granici s RH, te ukolikoprovodi, potrebne informacije onavedenoj aktivnosti.”

ZDRAVSTVO

Propusti u ginekoloπkim

operacijskim zahvatima u KB

Osijek

Na zastupniËko pitanje IIvviiÊÊaaPPaaππaalliiÊÊaa ((HHBB)) o pprrooppuussttiimmaa uu rraadduuddrr..sscc.. ZZllaattkkaa HHrrggoovviiÊÊaa, odgovorilo jeMMiinniissttaarrssttvvoo zzddrraavvssttvvaa:

”Na temelju zdravstveno inspek-cijskog nadzora uz prisustvo ËlanovastruËnog povjerenstva (predstavnikastruke) utvreni su struËni propustiu radu dr.sc. Z. HrgoviÊa, ginekologaKB Osijek πto je rezultiralo Rjeπenjemo zabrani rada.

IHS18. III. 2003.

VLADA ODGOVARA

BROJ

358

51

ZDRAVSTVO

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i odgovornog

urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirjana MiliÊ, Jasna RodiÊ, Mario Selnik,

Jasenka ©arlija, Sanja ©urina i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 2390001-1100016162

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Hrvatskog sabora

ZASTUPNICI PITAJU - VLADA ODGOVARA

52

Na navedeno rjeπenje dr.sc. ZlatkoHrgoviÊ podnio je upravnu tuæbu.Presudom Upravnog suda tuæba jeuvaæena, rjeπenje je poniπteno izformalno-pravnih razloga predmet jevraÊen Ministarstvu zdravstva naponovni postupak.

Ministarstvo zdravstva po nave-denoj je presudi postupilo. Imenovanoje novo struËno povjerenstvo koje jeod KB Osijek zatraæilo cjelokupnumedicinsku dokumentaciju 11 operi-ranih bolesnica (povijest bolesti) kodkojih je doneseno struËno miπljenje ouËinjenim propustima dr. HrgoviÊa.Sastavljen je zapisnik temeljem nalazastruËnog povjerenstva, a zapisnik je

dostavljen na oËitovanje dr.sc. ZlatkuHrgoviÊu kako je i naloæeno odUpravnog suda RH.

27. studenoga 2002. godine pozvanisu dr.sc. Zlatko HrgoviÊ i njegovaodvjetnica Katarina SokiÊ izOdvjetniËkog druπtva Æeljko RaËki ikolege, Slavonski Brod, na usmenuraspravu u Ministarstvo zdravstvagdje je dr.sc. HrgoviÊ iznio svojuobranu o svakoj od 11 operiranihbolesnica. Izjave stranaka u posebnomispitnom postupku utvrene su voe-njem zapisnika o usmenoj raspravi.

3. prosinca 2002. g. na Kirurπkomodjelu KB Osijek obavljen je izapisniËki konstatiran razgovor s

lijeËnicima-kirurzima koji su inter-venirali u sluËajevima komplikacijanastalih tijekom ginekoloπkih opera-cijskih zahvata koje nije po svojojosposobljenosti mogao zavrπiti dr.sc.Zlatko HrgoviÊ, ginekolog.

Povjerenstvo za struËni nadzor natemelju uvida u cjelokupnu medicin-sku dokumentaciju te na temeljuoËitovanja svih relevantnih zdrav-stvenih djelatnika KB Osijek donijeloje zakljuËno miπljenje da je kod svih11 bolesnica prilikom operacijskihzahvata uËinjen struËni propust oddr.sc. Zlatka HrgoviÊa” - stoji uodgovoru.

MM..MM..

HSLS: hitno zatraæiti izvjeπÊeUSKOK-a

Tijekom 30. sjednice u ime Klubazastupnika HSLS-a, Joπko KontiÊzatraæio je da se ministrica pravosua,ministar unutarnjih poslova i ËlanVlade zaduæen za nacionalnu sigur-nost, a po moguÊnosti i premijerRaËan, oËituju o tvrdnji (prema“Slobodnoj Dalmaciji”) ravnateljaUreda za suzbijanje korupcije ikriminala (USKOK-a), Æeljka Æga-njera, da kriminalci imaju svoje ljudeu srcu sudstva, policije i sigurnosnihsluæbi te da parlament hitno zatraæi

izvjeπÊe od ravnatelja o stanjusigurnosti, o kojemu svjedoËi ipodmetanje bombe pod automobilnajutjecajnijeg novinskog izdavaËaNinoslava PaviÊa.

Predsjednik Zlatko TomËiÊizvijestio je zastupnika da Êe ovainicijativa biti proslijeena Vladi. Iakoje Æganjer demantirao da je izjaviospomenuto, KontiÊ je upozorio da uintervjuu ipak stoji kako “postojenaznake da je organizirani kriminalimao i ima svoje ljude u vitalnimdijelovima sustava”, a i hrvatska jejavnost veoma zabrinuta za stanjesigurnosti (tri Ëetvrtine, pokazujuankete).

Rekavπi da se “eskiviralo” otvaranjerasprave o tvrdnjama Ortynskog (nijeformirano povjerenstvo), naglasio jekako je hrvatska javnost i odparlamenta i od novoga dræavnogodvjetnika oËekivala izjaπnjavanje onavodima bivπega, koji je ukazao namoguÊu povezanost dræavnog sustavai organiziranog kriminala. Tvrdnjukako napadi i pritisci na hrvatskenovinare i na slobodu javne rijeËitraju veÊ niz godina zastupnik jepotkrijepio primjerom zadarskognovinara, Ivice MarijaËiÊa, kojemu jepoËetkom 2000. zapaljen automobil uZadru.

JJ..RR..