osijek

HRVATSKA STRUNA UDRUGA ZA SUNEVU ENERGIJU

Energija Sunca aktivno koritenje Suneve energije

Split FESB, 18. sijenja 2013. godineProf. dr.sc. Ljubomir Majdandi, dipl.ing.

Energija Sunca (solarni kolektori i fotonaponski sustavi)

HRVATSKA STRUNA UDRUGA ZA SUNEVU ENERGIJUCroatian Professional Association for Solar Energy

Klimatske promjene i globalno zatopljenje

izvijee Ujedinjenih naroda (17.11.2007.) o stanju klimatskih promjena (IPCC - Final Report)

topljenje ledenjaka, katastrofom 21. stoljea, (1,4 m)

Kyoto-protokol, slubeno istjee 2012. godine,

Bali-svjetski skup politiara i znanstvenika koncem 2007.

Konferencija Ujedinjenih naroda o odrivom razvoju (UNCSD) Rio + 20, Rio de Janeiro, Brazil 20 Jun 2012 - 22 Jun 2012

Sedam prioritetnih podruja: energija, odrivost gradova, sigurnost hrane i odriva poljoprivreda, voda, oceani, radna mjesta i spremnost na katastrofe

jesu li klimatske promjene - gore od svih oekivanja?

A nova znanost kae: Mislili ste da je loe? Ne, jo je gore!

sklad suvremenog ovjeka s odrivim razvojem

100 milijardi dolara godinje za sanaciju ekolokih teta(uragani, tsunami, poplave, potresi, poari, sue)



20,1

10,9 10,5

8,3

2,31 1

3,9 4,2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

USA OECD D EU China Asien Afrika Svijet HR

C

O

2

-

e

m

i

s

i

j

a

[

t

C

O

2

/

g

l

.

s

t

.

]

*International Energy Agency (IEA)

tehnologije, znastveno zasnovanim u 19. i 20. stoljeu

Emisija CO2 u Svijetu [t CO2/gl. st.]*

Odrivi razvoj zadovoljava potrebe dananjice bez ugroavanja sposobnosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe.

Odrivi razvoj se sastoji od tri stupa: gospodarski razvoj, drutveni razvoj i zatitu okolia.



PRIRODNI OBLICI ENERGIJE(PRIMARNI)

PRIRODNI OBLICI KOJISE NE OBNAVLJAJU(KONVENCIONALNI)

PRIRODNI OBLICI KOJISE OBNAVLJAJU

(NEKONVENCIONALNI)

UGLJEN

NAFTA

PLIN

FOSILNAGORIVA

NUKLEARNAGORIVA

SUNEVA ENERGIJA

ENERGIJA VJETRA

HIDROENERGIJA

BIOMASA

BIOPLIN I BIODIESEL

GEOTERMALNA ENER.

PLIMA I OSEKA

MORSKE STRUJE I VAL.

VODIK



Rast obnovljivih izvora energije i udio u ukupnoj potronji energije do 2060.

0

100

30

310

50

435

135

565

380

565

620

570

0

100

200

300

400

500

600

700

1 2 3 4 5 6

obnovljivi izvori energije

konvencionalni izvori energije

1960 1980 2000 2020 2040 2060

EJ = 1018 J = 280 TWh = 280 109 kWh

p

o

t

r

o

n

j

a

e

n

e

r

g

i

j

e

,

E

J

Procjenjuje se da e ukupna potronja energije u 2060. godini iznositi oko 1190 EJ, ali je vano da e udio obnovljivih izvora energije, vjerojatno prvi put, biti vei od konvencionalnih (klasinih) izvora energije.



Sunce samo u jednoj sekundi oslobodi vie energije nego to je naa civilizacija tijekom svoje povijesti i razvoja potroila

Prirodni potencijal energije Suneva zraenja je 50 puta vei od zbroja svih zaliha fosilnih i nuklearnih goriva

Tehniki potencijal energije Suneva zraenja jo uvijek je vei od ukupne svjetske potronje energije



Razliite pretvorbe i oblici energije Suneva zraenja

Svi izvori energije, osobito obnovljivi izvori energije, samo surazliite pretvorbe i oblici energije Suneva zraenja.

fotonaponski moduli

solarni kolektori

vjetroelektrane

biomasa

hidroelektrane

pasivni sustavi



Republika Hrvatska uvozi preko 50 % primarne energije

- uvozi 34 % (42 %) elektrine energije- uvozi oko 40 % plina- uvozi preko 95 % nafte i naftnih derivata- uvozi 100 % ugljen

Republika Hrvatska ima veliki potencijal u koritenju OIE (energije Sunevog zraenja) !?

Zakon o energiji (NN br. 68/01, 177/04, 76/07 i 120/12)lanak 14.Koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija u interesu je Republike Hrvatske



Srednja godinja ozraenost vodoravne plohe ukupnim Sunevim zraenjem



Mogue izvedbe postavljanja i solarni doprinos u ovisnosti o poloaju solarnih kolektora

Ploasti kolektori u okomitoj izvedbi, Jankomir-Zagreb

Ploasti kolektori u vodoravnoj

izvedbi,Karlovac

Ploasti kolektori na betonskoj ploi,

Kanfanar-Rovinj



Vakuumski kolektori u okomitoj izvedbi,

Pisarovina-Zagreb

Vakuumski kolektori u vodoravnoj izvedbi, Pula

Vakuumski kolektori na fasadi objekta,

pansko-Zagreb



1. Solarni kolektori 2. Solarni polazni vod3. Solarni povratni vod4. Kotao za dodatno grijanje5. Ekspanzijska posuda6. Crpna stanica7. Ulaz hladne vode8. Spremnik potrone tople vode9. Izlaz potrone tople vode

12

3

4

56

7

8

9

Solarni sustavi za pripremu potrone tople vode



SOLARIZACIJA REPUBLIKE HRVATSKE

(pasivno i aktivno koritenje Suneve energije)

Hrvatska u sljedeih 10 godina, 1m2/st.

2020. godine oko 4500000 m2 (3150 MWt) 1.E

Godinje oko 2500 GWh (1 milijun tona CO2) 2.E

Solarizacija Hrvatske=3000 novih radnih mjesta 3.E

Etika i moral, prema svemu stvorenom na Zemlji 4.E

Projekt 4E SH

SMJER PREMA ZELENOJ ETICI,

EKOLOGIJI, ENERGIJI I EKONOMIJI



Ukupno instalirana povrina solarnih kolektora na 1000 stanovnika u zemljama Europske unije

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

Cipa

rAu

strija

Grk

aNj

ema

kaM

alta

vica

rska

Dans

kaSl

oven

ijaEU

-pro

sjek

Luks

embu

rgv

edsk

ap

anjo

lska

Portu

gal

Italija

Fran

cusk

aNi

zoze

msk

aBe

lgija

Europski prosjek je 54 m2/1000 stanovnika

Hrvatska

2020 godine

4500000 m2

1000 m2/

1000 st.



Ukupna povrina instaliranih solarnih kolektora u zemljama EU + vicarska

60%4 762 7982 969 9943 079 22027 261 289EU27 + CH50%1 50012 00013 5009 0008 50095 250Slovaka33%2 00014 00016 00012 0006 900137 300Slovenija65%6 00080 00086 00052 00020 000318 950Portugal90%39 81289 820129 63268 14741 400365 676Poljska28%60 000361 000421 000330 000186 0001 606 230Italija

191%11 88331 72743 61015 0005 00074 400Irska38%2 5008 50011 0008 0001 00025 250 Maarska5%4 500293 500298 000283 000240 0003 868 200Grka

18%16 000372 000388 000330 000283 5001 624 100Francuska20%1 5003 3004 8004 0003 20025 293Finska58%20 000414 000434 000275 000175 0001 411 166panjolska43%2 00031 00033 00023 00025 300418 280Danska

123%200 0001 900 0002 100 000940 0001 500 00011 094 000Njemaka40%8 50026 50035 00025 00020 400165 100eka30%3 50081 50085 00065 43251 863593 980vicarska

60%4 0002 5002 20031 600Bugarska40%9 00082 00091 00065 00044 464268 947Belgija24%4 086343 617347 703281 000292 6693 240 330Austrija

Ukupnokolektori

Vakuumskikolektori

m2

Ravniploasti

m2

Ukupnokolektori

m2

Ukupnokolektori

m2

Ukupnokolektori

m2

Ukupnokolektori

m2

2008/072008200720062008

Rasttrita

ugraeniNovoUfunkciji

Izvor: European Solar Thermal Industry Federation (ESTIF)



Ukupni rast instaliranih solarnih kolektora u zemljama EU + vicarska

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

4000000

4500000

5000000

5500000

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009



Pozitivno je da je ve nekoliko upanije u

Hrvatskoj, u suradnji sa (FZOEU), objavilo javni

natjeaj za sufinanciranje ugradnje solarnih

sustava u kuanstvima kod fizikih osoba.

1. Karlovaka upanija, 60 kuanstava u

iznosu od 40% ukupne investicije, odnosno do

maksim. iznosa od 12.000,00 kn po kuanstvu.

2. Krapinsko-zagorska upanija, 20

3. Zagrebaka upanija, 50

4. Primorsko-goranska upanija, 70

Cijena solarnog sustava PTV sa ugradnjom i putanjem u pogon, kree se oko 30.000,00 kuna.

Takva investicija otplati se kroz razdoblje 7 do 10 godina u unutranjosti, a u priobalju i na

otocima kroz 5 do 8 godina.

Ovih 200 kuanstava smanjit e okoliu emisiju ugljikova dioksida preko 170 tona godinje.

12

3

4

56

7

8

9



Kolektor

Krug solarnog zagrijavanja vode

Ulaz hladne vode

Topla voda

Termosifonski solarni sustav s horizontalnim spremnikom



Solarni ploasti kolektor Solarni vakuumski kolektor

Solarni vakuumski kolektori s toplinskim cijevima (engl. heatpipe)



Solarni spremnici topline



Ploasti plastini Ploasti (ravni) Solarni vakuumski kolektor kolektor kolektor

Bazen Priprema PTV Grijanje prostora



Visina Sunca i minimalni razmak kolektora



p

Parametri razmaka izmeu redova kolektora

( )( )

p

p

sin

180sin

+=

h

z

z razmak izmeu redova kolektora, mmh visina kolektora, mm p kut visine Sunca u podne, kut nagiba kolektora,

Za razmak izmeu redova kolektora vrijedi:



Risika otok Krk

10 m2 ploasti solarni

kolektori



H.V.

REGULACIJA

KUNA STANICA

T.V.

KRUG GRIJANJA

KOMBINIRANISPREMNIK TOPLINE

Shema kombinacije el. energije iz mree i solarne energije u sustavu grijanja i pripreme potrone toplevode



Rude Zagreb

6 m2 vakuumski

solarni kolektori



H.V.

M

REGULACIJA

KUNA STANICA

T.V.

KRUG GRIJANJA

AB

B

A ULJNI KOTAO

KOMBINIRANISPREMNIK TOPLINE

ELEKTROMAGN.VENTIL

Shema kombinacije loivoga ulja i solarne energije u sustavu grijanja i pripreme potrone tople vode



Stupnik Zagreb

6 m2 vakuumski

solarni kolektori



Strojarnica

Stupnik Zagreb



ElektoElektoorormamariri

RegulacijaRegulacija

ABAB

BB

BBAA

S1S1

S2S2

S3S3

S4S4

R3R3

HladnaHladna vodavoda

S7S7

AAPRPR

TER1TER1

R1R1

2121

2020

UljniUljni koatokoato

55

ABAB

SpremnikSpremnik toplinetopline900 lit.900 lit.

KombiKombi--spremnikspremnik toplinetopline 750 lit.750 lit.

KotaoKotao nanadrvodrvo

Vakuumski solarni toplinskikolektori 6 m2



BRAMGRAD d.o.o. Jankomir-Zagreb; 100 m2 ploasti solarni kolektori



Regulacija

Spremnik Z-1

800 lit.Hladna voda

ZAPAD 50 m2

ISTOK 50 m2

ABA

B

ABB

A

Spremnik Z-2

3000 lit.

Spremnik I-2

3000 lit.

Spremnik

I-1 800 lit.

ProjektBRAMGRADJankomir

Plinska kotlovnica za

vanjsku montau Multi AY

595 CC uina 162,5 kW

DDC



Kanfanar Rovinj

10 m2 ploasti solarni

kolektori



REGULACIJA

Kombi-spremnik750 lit.

Hladna voda Prikljuak izvesti

prema DIN 1988

AB

B

A

Elektrini ormari

ABB

A

Spremnik

1000 lit.

Podnogrijanje

Solarni kolektori 15 m2

Toplavoda



Samostan Sestara Milosrdnica40 m2 ploasti solarni kolektori



REGULACIJAElektrini ormari

Kombi-spremnik Hladna voda

JZ

AB

JI

ABB

A

ABB

A

B

A

Spremnik1000 lit.

Spremnik1000 lit.

Spremnik1000 lit.



Solarni sustavi daljinskog grijanja i PTV



fotonaponski (FN) sustavifotonaponski (FN) sustavi

samostalni sustavisamostalni sustavi

izravno prikljuenina javnu mreu

izravno prikljuenina javnu mreu

prikljueni na mreuprikljueni na mreu

bez pohranebez pohrane hibridni sustavihibridni sustavisa pohranomsa pohranom

prikljueni na javnu mreu preko kune instalacije

prikljueni na javnu mreu preko kune instalacije

obini ureajiobini

ureaji

male primjenemale primjene

AC samostalni sustaviAC samostalni sustavi

DC samostalni sustaviDC samostalni sustavi

pomouvjetroagregatapomouvjetroagregata

pomoukogeneracijepomoukogeneracije

pomou dizelgeneratorapomou dizelgeneratora

pomou gorivnih lan.pomou gorivnih lan.

Osnovna podjela fotonaponskih sustava



Solarna elija kao izvor elektrine energije

Struja

Napon i struja silicijeve solarne

elije



Solarna elija Modul FN sustav



1. Fotonaponski moduli

2. Spojna kutija sa zatitnom opremom

3. Izmjenjiva dc/ac

4. Brojila predane i preuzete elektrine energije

5. Prikljuak na mreu

Fotonaponski sustav prikljuen na javnu mreu preko kune instalacije

9%

8%

70%

13%Izmjenjiva dc/ac

Ostali djelovi

MontaaFotonaponski moduli



Ukupna snaga instaliranih fotonaponskih sustava u svijetuKoncem 2011. u svijetu 69 GW

lider u ugradnji Europa s 51 GW

(obuhvaa oko 75% ukupno

instaliranih sustava u svijetu)

Japan 5 GW

SAD 4,4 GW

Kina 3,1 GW

Australija 1,3 GW

ostalo otpada na ostatak svijeta

Europsko udruenje industrije

fotonapona EPIA (engl.

European Photovoltaic Industry

Association) dalo je jasnu poruku

i predvianja do 2016. godine

s pogledom i do 2020. odnosno

2040. godine.

EPIA predvia da e solarna fotonaponska tehnologija do

2020. godine pokriti 12% u Europskoj uniji potronju elektrine

energije, a 2040. godine ak 28%.

1166 14281761 2229

28233924

5323

6929

9360

15677

22893

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

22000

24000

26000

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Snaga MW



U svijetu je 2011. godine instalirano

blizu 29,7 GW FN sustava to je 12 x

vie nego 2007. godinu kada je

instalirano 2,4 GW.

Snano razvijeno europsko trite FN

tehnologije u kojem dominira

Njemaka, koja je 2011. instalirala

novih 7500 MW. To je 36% FN

sustava instaliranih u svijetu,

odnosno 50% instaliranih FN

sustava u Europi.

Njemaka ukupno 24,7 GW.

EPIA European Photovoltaic Industry Association

EPIA* umjereni rastEPIA** politika potpora

2014.P procijenjene vrijednosti 7726562095522014136140204EPIA**388223189026790205552020529665168172529EPIA*UKUPNO80006000500030002000EPIA**svijeta4000300025001500100062931242EPIA*Ostatak1570011900920062504350EPIA**SAD1115086506650465032502234983212EPIA*Ukupno102008000640046003500EPIA**81006400 51003700 28001855878207EPIA*SAD36003400320030002500EPIA**325030002750250022001296991210EPIA*Japan2484521165190411659121634EPIA**EU10272935084606515943521939133671972EPIA*Ukupno 1595990691391182EPIA**Europe467235160110632655EPIA*Ostatak1000850750500300EPIA**50030020010050372441569EPIA*panjolska50030020010050EPIA**2001701208050333813EPIA*Portugal30003000300030006000EPIA**20002000 1750150030009284232658EPIA*Italija1000900850800750EPIA**5005005005005004261501EPIA*Grka500050005000 50008000EPIA**30003000300020004000748574081271EPIA*Njemaka25002000200020002000EPIA**500500500500500167171913EPIA*Francuska50030020010050 EPIA**10060302010614903EPIA*eka500400300300250EPIA**200200 150150150100280,01EPIA*Bugarska600600600600600EPIA**35035035035035097441723EPIA*Belgija2016.P2015.P2014.P2013.P2012.P2011.2010.2007.OznakaZemlja



Arhitektonsko uklapanje

Firenza, Nova bolnica Meyer, Moduli staklo-staklo

Kln, Njemaka, Fotonaponska fasada



Los Angeles , pogon Coca Cole

Fotonaponske elektrane s amorfnim silicijem

Rim, Novi velesajam, P = 1,5 MWpAmorfni Si na limu



Instalacije na ravnom krovu FN sustav vezan na mreu

Audijenciju Pavla VI. u Vatikanu, snaga 220 kWp



Fotonaponski moduli snage 1,9 MW, Google Campus/Corporate HQ, SAD



Fotonaponski sustavi integrirani u fasade graevina



Fotonaponske elektrane 1 50 MW



Sklad (sinergija) vjetra i Sunca



Bilo bi dobro da Vlada Republike Hrvatske jednim

posebnim programom, koji bi se mogao nazvati

Tisuu solarnih krovova, sufinancira postavljanje

FN modula pojedinane snage do 10 kW na

krovove.

Osim ovoga programa u Hrvatskoj bi trebalo u

sljedeih 10 godina, a prema projektu Solarizacije

Hrvatske, instalirati oko 1 m2 FN modula po

stanovnika. To znai da bi imali oko 4 500 000 m2

FN modula, to bi odgovaralo snazi od 450 MW.

Oni bi davali davali oko 550 GWh elektrine

energije, a godinje bi u atmosferu smanjili emisiju

ugljikova dioksida za oko 320 000 tona.

1. Fotonaponski moduli

2. Spojna kutija sa zatitnom opremom

3. Izmjenjiva dc/ac

4. Brojila predane i preuzete elektrine energije

5. Prikljuak na mreu




Godinja proizvodnja modula:

SOLARIS, Novigrad 100 MW

SOLVIS, Varadin 50 MW



Na temelju raspoloive povrine jednog skladita od cca. 400 m2

(6,4 m x 62 m) za postavljanje modula moe ih se postaviti 297komada (dimenzije 1580 x 808 x 45). Moduli se spajaju serijski u15 nizova (stringa). Nazivna snaga jednog modula iznosi 185 Wp. Ukupna snaga koja se moe instalirati na krov iznosi 54,945 kWp.



5 niza (string)po 17 modula

1 niz (string)od 14 modula

Shema montae nizova fotonaponskih

modula prema jednom izmjenjivau

Istosmjerni DC - razvod

Izmjenini AC -razvod

Postojeielektroormari

Elektrodistribucijska mrea HEP-a

Izmjenjivai dc/acSunny Boy, tip Tripower 17000TLsinkronizirani s naponom i frekvencijom mree



3000 m2 fotonaponskih elija na sedam krovova400 kWp instalirana snaga400000 kWh proizvodnja elektrine energije godinje130 kuanstava moe godinje pokriti za energijom232 tone smanjenje CO2 godinjeVrijednost investicije 9.000.000,00 kunaVrijeme povrata 9,5 godinaUkupno vrijeme trajanja projekta 17 mjeseciUgovor o otkupu elektrine energije sklopljen na razdoblje od 12 godina



Hrvatska: 1. srpnja 2007. godinePravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 88/12)

Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (Narodne novine, br. 88/12)

Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energijeiz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 63/12)

Uredbu o naknadama za poticanje proizvodnjeelektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 33/07) 07.01.11. Izmjena i dopuna Uredbe (0,005 kn/kWh)

Uredbu o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (Narodne novine, br. 33/07) 07.01.11. Izmjena i dopuna Uredbe (13,6% do 2020)



Novi Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz OIE ikogeneracije

Ck=C x k1 x k2

PPC knpreko 1 MW

1,1 kn300 1000 kW

1,69951,031,501,1 kn30 300 kW

2,45631,102,031,1 kn10 30 kW

3,15481,202,391,1 kndo 10 kW

Ckk2k1C

Ukupna potronja elektrine energije u RH je 2010. godine iznosila 18870 GWh.

U EU je prosjek dobivene el. energije iz fotonapona 2% a u Hrvatskoj 0,001%.

Da bi RH bila u tome prosjeku sada bi trebala imati 380 MW u fotonaponu.



Dobivena elektrina energija iz fotonaponskog sustava nazivne snage 10 kWpinstaliranoga u nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj

1 43114 31017 8881 720Dubrovnik1 48114 81018 5121 780Hvar1 14011 39814 2481 370Osijek1 31513 14616 4321 580Pula1 22312 23015 2881 470Rijeka1 12311 23214 0401 350Sisak1 43114 31017 8881 720Split1 10711 06613 8321 330Varadin1 38113 81117 2641 660Zadar1 14011 39814 2481 370Zagreb

specifina godinja

proizvedena el. energija kWh/kWp

dobivena el. energija iz

fotonaponskog sustava, Est, kWh

dobivena energija iz

fotonaponskih modula,

EFN, kWh

upadna energija

Sun. zraenja na nagnute

module,EZ, kWh/m

2

Grad



1. fotonaponski moduli

2. spojna kutija sa zatitnom opremom

3. kablovi istosmjernog razvoda

4. glavna sklopka za odvajanje

5. izmjenjiva dc/ac

6. kablovi izmjeninog razvoda

7. brojila predane i preuzete elektrine

energije




pansko-Zagreb 9,59 kW akovec 6,72 kW Rijeka 9,9 kW

itnjakZagreb 36,1 kW Kadina Glavica-Drni 6,12 kW Metkovi 9,69 kW



Sesvete, ZG 10 kW

pansko, ZG 10 kW

Posedarje, Zadar 10 kW

Pisarovina, 10 kW

Samobor, 10 kW



RED International d.o.o.Velika Gorica,Sunana elektrana instalirane snage 9,0 kW 36 FN modula x 250 W, Solvis, mono.Trofazni izmjenjiva, Tip STP 10000TL-10, SMAOekivana godinja proizvodnja 9600 kWh

IKS PAVI d.o.o.SesveteSunana elektrana instalirane snage 29,6 kW 160 FN modula x 185 W, Solarmagma, mono.Trofazni izmjenjiva, 2x Tip STP 15000TL-10Oekivana godinja proizvodnja 30000 kWh



VELEUILITE U KARLOVCUKarlovacSunana elektrana instalirane snage 9,99 kW 54 FN modula x 185 W, Solarmagma, mono.Trofazni izmjenjiva, Tip STP 10000TL-10, SMAOekivana godinja proizvodnja 10800 kWh

JOSIP OLINDugo SeloSunana elektrana instalirane snage 9,88 kW 52 FN modula x 190 W, Solarmagma, mono.Trofazni izmjenjiva, Tip STP 10000TL-10, SMAOekivana godinja proizvodnja 11400 kWh



Oprema:

solarni kolektori 10 m2

spremnik topline 750 l

spremnik kinice 8 000 l

solarni moduli 7,14 kWp

14 x 175 9,59 kW

20 cm kamena vuna

Uteda:

toplinske energije 80 %

el. energije 25 % vie

vode 55 %

godinje smanjenje

CO2 ca. 10 500 kg

Solarni krov pansko-Zagreb



8 h 32 min16 h 16 min7 h 44 min63,9821,09-23,0936531.12.

8 h 28 min16 h 14 min 7 h 46 min63,4920,73-23,4535521.12.

12 h 00 min18 h 00 min6 h 00 min90,0044,000,0026421.9.

15 h 32 min19 h 46 min4 h 14 min116,5167,6323,4517221.6.

12 h 00 min18 h 00 min6 h 00 min90,0044,180,008122.3.

*trajanjeSun. dana

*zalazakSunca

*izlazak Sunca

satni kut Sunca,

visina Sunca,

deklinacija

red. br.dana, n

dan



Solarni krov pansko-Zagreb21.12.2011.Krov 9,59 kW ~ 19,5 kWhTracking 7,28 kW ~ 27,2 kWh



Izmjenjivai dc/ac

razdjelni ormari i

istosmjerni prekidai

izmjenjiva

tip SB 4200TL HC

izmjenjivai

tip SB 3000



interno brojilo potroene

energije

relej za prekida za interno brojilo vika nadzor faza odvajanje energije predane u mreu

brojilo proizvedene

energije

brojilo preuzete energije

interno brojilo proizvedene energije

Ormari s brojilima elektrine energije



Solarni krov pansko Zagreb

Tracking sustav pansko Zagreb



Solarni krov pansko 9,59 kW

Solarni stup pansko 7,28 kW



Solarni krov pansko Zagreb



fotonaponski moduli regulator punjenja

akumulatortroila

Samostalni fotonaponski sustav za troila na istosmjernu struju



fotonaponski moduli

regulatorpunjenja

vjetroagregat

akumulator

izmjenjiva dc/ac

troila

Samostalni fotonaponski sustav za troila na izmjeninu struju



fotonaponski moduli DC troila generator AC troila

regulatori punjenja

akumulatori

ispravlja ac/dc

izmjenjiva dc/ac

Shema samostalnoga hibridnog fotonaponskog sustava s generatorom



Opskrba potroaa elektrinom energijom na izoliranim podrujima



Potencijal za gradnju solarnih termoelektrana !



Shema hibridne solarne

elektrane s parabolinim

koncentratorima i spremnicima

tople vode

Shema hibridne solarne

elektrane s tornjem i

heliostatima

crpka

parogenerator

toranj

prihvatnik

polje helostata

crpka

el. generatorparna turbina

kondenzator

polje parabolinih koritastih kolektora

spremniktople vode

crpka radnog medija

parna turbina

kondenzator

el. generator

pregrija

predgrija pojna crpka

ispariva

rashladnitoranj



Izgled parabolinihljebastih kolektora



Jednosmjerni tok elektrine

energije od

proizvodnje prema potronji

Umreavanje proizvoaa i

potroaa elektrine energije

koritenjem obnovljivih izvora

energije (DPEE)

osijek

Documents