organizacije procesa proizvodnje
TRANSCRIPT
1
Visoka tehnička škola strukovnih studija
Novi Beograd
ORGANIZACIJA PROCESA PROIZVODNJE
-Seminarski rad-
Tema:Proces skladištenja
Profesor: dr Spasoje Šćepanović Student:Dragan Ranković 106/09
Sadržaj
2
SADRŽAJ 2
UVOD 3
SKLADIŠTE 4
PODELA SKLADIŠTA 8
VELIČINA I KAPACITET SKLADIŠTA 12
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA......................................................................................................15
3
UVOD
U savremenim uslovima poslovanja svaka kompanija je prinuđena da unapređuje svoje poslovanje, tj. da nastoji da unapredi kvalitet poslovanja uz istovremeno smanjenje troškova, ili bar uz minimalno povećanje istih. Iz dana u dan konkurencija u svim oblastima je sve veća, kao i troškovi poslovanja. Cilj svake ozbiljne kompanije jeste da postigne što veću iskorišćenost raspoloživih resursa, kako infrastrukturnih tako i ljudskih. Sa povećanjem iskorišćenosti kapaciteta, efikasnosti i efektivnosti raste i profit što je svakako cilj svakog poslovanja. Da bi se postigli zadovoljavajući rezultati neophodno je konstantno unapređivati načine poslovanja i primenjivati znanja nauka koje se bave tim problemima kao i stečena iskustva. Jedan od segmenata poslovanja koji je jako bitan jeste i skladištenje. Činjenica je da skladištenje u mnogome olakšava i pojednostavljuje poslovanje, kao i da se uz pomoć skladištenja ostvaruju značajne uštede u poslovanju, npr. kroz smanjenje transportnih troškova. Takođe uz pomoć skladištenja se izbegavaju situacije zastoja u proizvodnji zbog nedostatka sirovina, gubitka kupaca zbog nedostatka robe i sl.
SKLADIŠTENJE
4
Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za sprovođenje tih procesa. U industrijskom preduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala pre, tokom i posle njihovog trošenja i upotrebe u procesu proizvodnje.
Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci :
1. Glavni zadatak skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primenu unutrašnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unapred određenom redu, planski i sistemski, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sistem, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sistema, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje.
2. Proces skladištenja treba realizovati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća finansijska sredstva angažovana u zalihe.
3. U skladištu se mora održavati stalni kvalitet zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-hemijskih svojstava materijala. Ne sme se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostali gubici na vrednosti zaliha.
4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe.
5. Svojim poslovanjem skladište treba uticati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sistema.
5
Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom preduzeću mogu se prikazati na sledećim primerima:
a) skladištenje sirovina• dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na dužinu proizvodnog ciklusa,• dobavljačevo zakašnjenje isporuke,• povremeni nedostatak materijala na tržištu,• pojava škarta u proizvodnji,• promene u planovima proizvodnje,
b) skladištenje poluproizvoda• odstupanje od proizvodnog plana,• zastoji u proizvodnji,• razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih delova,• razlike u veličini serija,• rad u više smena,•otkaz mašina,• razlike u kapacitetu pojedinih mašina,• potreba za većom iskoristivošću kapaciteta,• posebni zahtevi tehnološkog procesa,c) skladištenje gotovih proizvoda• otežana prodaja gotovih proizvoda,• kratki rokovi isporuke (uslovi tržišta),• potreba osiguranja naknadnih delova,
d) skladištenje alata i mašina - rešava probleme pravovremeno snabdevanje i zamene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i mašina,
e) skladištenje delova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada mašina i uređaja.
Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumeva skladišni sistem. Osnovne
6
komponente (elementi) skladišnog sistema su:• skladišni objekti (npr. zgrade)• sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta)• transportna sredstva• pomoćna skladišna oprema- komunikaciono-informacioni sistem,- sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta,- sredstva za određivanje mera i težine,- sredstva za prevoz preko šina i drugih neravnina,- sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakovanje,- sredstva za zahvat materijala,- pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem,• dodatna oprema- protivpožarni uređaji,- sigurnosno-zaštitni uređaji,- uređaji za klimatizaciju,- uređaji za grejanje/hlađenje,- sanitarno-higijenski uređaji,- uređaji za održavanje čistoće,- sredstva zaštite na radu.
7
Slika 1. Nisko regalno skladište
Slika 2.Podno skladište
8
PODELA SKLADIŠTA
Skladišta se mogu podeliti na osnovu različitih pojedinačnih kriterijuma, tabela 1.
Tabela 1 - Vrste skladištenja
9
10
11
Primarni zadatak pri obezbeđenju tehnologije skladištenja je da ona može da zadovolji zahteve nametnute od strane proizvodnih procesa, što u većini slučajeva, podrazumeva visoku tehnološku usaglašenost skladišnih I proizvodnih procesa.
Slika 3.Visoko regalno skladište
12
(1 – Primo – predaja paleta; 2 - Uređaji za kontrolu paleta; 3 – Mesto indetifikacije; Nivo skladištenja 4- Prevodnica; 5- Uređaj za opsluživanje regala; 6- skladište visokih regala; 7- Automatski utovar-istovar teretnog vozila; 8-Sabirno mesto za tovar teretnog vozila ; 9- Odstranjivanje paleta sa greškom; 10- Primanje paleta; 11- Podizni sto sa valjcima; 12- Valjkasti transporter; 13- Lančani transporter; 14 Uređaj za distrbuciju; 15- Trnsportono vozilo sa lančanim transporterom ).
Slika 4. Visoko regalno skladištenje
13
VELIČINA I KAPACITET SKLADIŠTA
Pri projekovanju skladišta mora se voditi računa da se u skladištupored držanja uskladištenog materijala vrši i manipulacija materijalom, tako da se mora obezbediti racionalan tok kretanja materijala uz visok stepen iskorišćenja prostora uz minimalan utrošak energije i radne snage. Količina i dimenzije uskldištenog materijala direktno utiču na veličinu skladišnog prostora, dok vreme držanja materijala na skladištu i zahtevi skladištenja odredjuju tehnologiju skladištenja, izbor opreme i dispoziciju skladišta.
Proektivno skladište mora da obezbedi sledeće zahteve:
položaj skladišta treba da bude takav da se obezbedi princip pravolinijskog kretanja materijala
pored prostora za skldištenje mora se predvideti dovoljno pomoćnog prostora neophodnog za manipulaciju materijalom pri prijemu odnosno njegovoj otpremi (prijemna i otpremna površina) kao i pomoćne površine neophodne za normalno funkionisanje skladišta
projekovana mehanizacija skladištenja treba da obezbedi planiranu dinamiku protoka materijala
Materijal koji se skladišti uslovljava svojim svojstvima veličinu skladišta.Prilikom dimenzionisanja veličine skladišta trba viditi računa o:
materijalu koji će se skladištiti fizičko hemijskim osobinama materijala koji se skladišti dimenzijama i masi materijala koji se skladišti
Faktori koji utiču na pravilno funkcionisanje skladišta su :
odgovarajući informacioni sistem dovoljno prostora za unutrašnji transport i manipulaciju materijalom koji se skladišti osvetljenost ventilacija odgovarajuća temperatura protivpožarna zaštita
14
Da bi skladište pravilno radilo, ono bi trebalo da ima sledeće površine-zone:
Prijemnu površinu, na kojoj bi se odvijao pregled i prijem materijala Skladišnu površinu, na kojoj se nalaze materijal za vreme skladištenja. Ukoliko je
skladište sabdeveno regalima, onda to predsatavlja površinu pod regalima Panipulativna površina, predstavlja površinu predviđenu za transportne puteve i
manipulaciju materijalom koji se skladišti Otprema površina, obuhvata prostor na kojem se vrši otprema materijala koji je
bio uskladišten. Vrlo često se ova površina preklapa sa prijemnom površinom Administraivna površina, obuhvata površinu za kancelarije osoblja koje
opslužuju skladište, pomoćne prostorije (mokri čvor, ostava za čuvanje sredsatava za higijenu i sl.)
15
ZAKLJUČAK
Da bi u nekoj organizaciji tj. firmi sve funkcionisalo kako treba moraju biti ispunjeni odredjeni uslovi. U ovom seminarskom radu govorilo se o procesu skladištenja, sto znaci da bi u ovom procesu sve dobro funkcionisalo, mora se svaka operacija obaviti kako treba. Znaci lokacija skladista materijala treba biti blizu proizvodnog sistema, kako bi se omogucila laksa manipulacija materijalima. Takodje I razmestaj materijala u skladistu treba biti optimalan. Jedno vrlo bitno pitanje je iskoriscenje skladisnog prostora, skladiste treba biti u skladu sa materijalima koji se tu nalaze, da ne bude preveliko ili suvise malo. Takodje je potrebna dobra manipulacija proizvodima.
Ako su sve karakteristike ispunjene, preduzece moze poslovati bez vecih problema.
16
LITERATURA
1. Dragan Živković, Organizacija proizvodnje2. Internet