ORGANIZACIJA PRAVOSUA

ORGANIZACIJA PRAVOSUA(u zagradama su podpitanja)1. Apelacioni sud

4. Apelacioni sudOsnivanjelan 21 Apelacioni sud se osniva za teritoriju Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici.

Nadlenostlan 22 Apelacioni sud:

1) odluuje o albama protiv prvostepenih odluka viih sudova, kao i albama protiv odluka privrednih sudova;

2) rjeava sukobe nadlenosti izmeu: osnovnih sudova sa podruja razliitih viih sudova; osnovnih i viih sudova; viih sudova; privrednih sudova;

3) vri i druge poslove odreene zakonom.

2. Pravosudna uprava

Glava IX - PRAVOSUDNA UPRAVANadzor nad sudskom upravomlan 104 Nadzor nad vrenjem poslova uprave u sudu vri Ministarstvo pravde.

U vrenju nadzora Ministarstvo pravde ne moe preduzimati radnje kojima se utie na odluivanje suda u sudskim predmetima.

Dostavljanje podataka Ministarstvu pravde

lan 105 Sudovi e, na zahtjev Ministarstva pravde, dostaviti podatke i obavjetenja koja su mu potrebna radi praenja organizacije i rada sudova i primjene Sudskog poslovnika, kao i radi postupanja po predstavkama i pritubama graana.

Nadlenost Ministarstva pravdelan 106 Ministarstvo pravde, preko ovlaenog slubenika, vri nadzor u sudovima u odnosu na:

1) organizovanje rada u sudovima, u skladu sa Sudskim poslovnikom;

2) postupanje po predstavkama i pritubama;

3) rad Sekretarijata Sudskog savjeta u dijelu poslova koji se odnose na sudsku upravu;

4) rad pisarnice i arhive;

5) naplatu novanih kazni, trokova krivinog postupka i oduzete imovinske koristi;

6) postupanje po depozitima;

7) voenje poslovnih knjiga za novano i materijalno poslovanje sa strankama;

8) voenje odgovarajuih - propisanih evidencija;

9) druge poslove vezane za pravilan rad i poslovanje sudske uprave.

Ovlaeni slubeniklan 107 Za ovlaenog slubenika Ministarstva pravde moe biti postavljeno lice koje ispunjava uslove za sudiju vieg suda.

Rad ovlaenog slubenikalan 108 Ako ovlaeni slubenik, prilikom vrenja nadzora, utvrdi nepravilnosti upozorie predsjednika suda ili sudiju i ostaviti rok od 15 dana da se utvrene nepravilnosti otklone.

Zapisnik o izvrenom nadzoru i upozorenje dostavie se predsjedniku tog suda, neposredno vieg suda, predsjedniku Vrhovnog suda, Sudskom savjetu i ministru pravde.

Opti aktilan 109 Ministarstvo pravde:

1) donosi Sudski poslovnik kojim se ureuju pitanja odreena ovim zakonom, kao i pitanja od znaaja za organizovanje rada sudova, po prethodno pribavljenom miljenju Sudskog savjeta;

2) propisuje uslove postavljanja i djelatnost sudskih tumaa;

3) propisuje obrazac, nain, postupak i evidenciju izdavanja slubenih legitimacija sudijama;

4) odreuje orijentaciona mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih zaposlenih u sudu;

5) donosi druge akte od znaaja za djelatnost sudova i pravosudnu upravu.

3. l. 6. Evropske konvencije

lan 6

Pravo na pravino suenje

1 Svako, tokom odluivanja o njegovim graanskim pravima i obavezama ili o krivinoj optubi protiv njega, ima pravo na pravinu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izrie javno, ali se tampa i javnost mogu iskljuiti s celog ili s dela suenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbednosti u demokratskom drutvu, kada to zahtevaju interesi maloletnika ili zatita privatnog ivota stranaka, ili u meri koja je, po miljenju suda, nuno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da nakodi interesima pravde.

2 Svako ko je optuen za krivino delo smatrae se nevinim sve dok se ne dokae njegova krivica na osnovu zakona.

3 Svako ko je optuen za krivino delo ima sledea minimalna prava:

a da u najkraem moguem roku, podrobno i na jeziku koji razume, bude obaveten o prirodi i razlozima za optubu protiv njega;

b da ima dovoljno vremena i mogunosti za pripremanje odbrane;

c da se brani lino ili putem branioca koga sam izabere ili, ako nema dovoljno sredstava da plati za pravnu pomo, da ovu pomo dobije besplatno kada interesi pravde to zahtevaju;

d da ispituje svedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbedi prisustvo i sasluanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji vae za one koji svedoe protiv njega;

e da dobije besplatnu pomo prevodioca ako ne razume ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu

1. Vrhovni sud

6. Vrhovni sudOsnivanjelan 25 Vrhovni sud je najvii sud u Crnoj Gori sa sjeditem u Podgorici.

Nadlenostlan 26 Vrhovni sud:

1) odluuje u treem stepenu, kada je to zakonom odreeno;

2) odluuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv odluka sudova u Crnoj Gori;

3) odluuje protiv odluka svoga vijea, kad je to zakonom odreeno;

4) odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti, kad je oigledno da e drugi stvarno nadleni sud lake sprovesti postupak ili iz drugih vanih razloga;

5) odreuje mjesno nadleni sud, kad nije iskljuena nadlenost sudova u Crnoj Gori i kad se, na osnovu pravila o mjesnoj nadlenosti, ne moe pouzdano odrediti koji je sud u odreenoj pravnoj stvari mjesno nadlean;

6) rjeava sukobe nadlenosti izmeu sudova raznih vrsta na teritoriji Crne Gore, izuzev kad je odreena nadlenost nekog drugog suda;

7) vri i druge poslove odreene zakonom.

O prenoenju mjesne nadlenosti, o odreivanju mjesno nadlenog suda i o sukobu nadlenosti, Vrhovni sud odluuje van rasprave u vijeu od tri sudije.

Opta sjednica Vrhovnog sudalan 27 Vrhovni sud u Optoj sjednici:

1) utvruje naelne pravne stavove i naelna pravna miljenja;

2) razmatra pitanja u vezi sa radom sudova, primjenom zakona i drugih propisa i vrenjem sudske vlasti, o emu, kad ocijeni potrebnim, obavjetava Skuptinu;

3) donosi poslovnik o radu sudskih odjeljenja i Opte sjednice Vrhovnog suda;

4) daje miljenje o kandidatima za predsjednika i sudije Vrhovnog suda;

5) vri i druge poslove odreene zakonom.

Proirena sjednica Vrhovnog sudalan 27a Proirenu sjednicu Vrhovnog suda ini: Opta sjednica Vrhovnog suda i predsjednici Apelacionog suda, Upravnog suda i viih sudova.

Proirena sjednica vri poslove utvrene zakonom.

Naelni pravni stav i naelno pravno miljenjelan 28 Naelni pravni stav je pravilo o pravnom pitanju od opteg znaaja povodom postupka u pravnim stvarima o kojima odluuje Vrhovni sud i o pravnim pitanjima od kojih zavisi ravnopravnost pravnih subjekata pred zakonom i potovanje drugih prava i sloboda zajemenih Ustavom i meunarodnim ugovorima. Svaki sud moe traiti zauzimanje ili izmjenu naelnog pravnog stava.

Naelno pravno miljenje daje se o odreenom pravnom pitanju koje je nastalo u praksi Vrhovnog suda ili niih sudova, od kojeg zavisi jedinstvena primjena Ustava i zakona na teritoriji Crne Gore.

Nain voenja evidencije i objavljivanja naelnih pravnih stavova i miljenja ureuju se Poslovnikom o radu Opte sjednice Vrhovnog suda.

2. Tuilaki savjet

VII TUILAKI SAVJETNadlenostlan 83 Tuilaki savjet:

1) utvruje predlog za imenovanje i razrjeenje dravnog tuioca, imenuje, razrjeava i utvruje prestanak funkcije zamjenika, specijalnog tuioca i zamjenika specijalnog tuioca;

2) utvruje broj zamjenika dravnog tuioca;

3) sprovodi postupak utvrivanja disciplinske odgovornosti dravnog tuioca i zamjenika;

4) stara se o edukaciji nosilaca tuilake funkcije u saradnji sa Sudskim savjetom;

5) utvruje predlog razdjela budeta za finansiranje rada Dravnog tuilatva i Tuilakog savjeta;

6) obezbjeuje primjenu, odrivost i jednoobraznost Pravosudnog informacionog sistema u dijelu koji se odnosi na tuilatvo;

7) vodi evidenciju podataka o dravnim tuiocima i zamjenicima;

8) donosi Poslovnik o svom radu;

9) vri i druge poslove odreene zakonom.

Sastav Tuilakog savjetalan 84 Tuilaki savjet ima predsjednika i deset lanova, i to:

- vrhovni dravni tuilac,

- pet iz reda dravnih tuilaca i zamjenika, od ega najmanje tri iz reda zamjenika sa najmanje osam godina radnog iskustva, na predlog proirene sjednice Vrhovnog dravnog tuilatva;

- dva iz reda uglednih pravnika u Crnoj Gori, na predlog radnog tijela Skuptine;

- jedan iz reda uglednih pravnika na predlog Predsjednika Crne Gore, uz konsultaciju sa Zatitnikom ljudskih prava i sloboda;

- jedan iz reda uglednih pravnika, koji nije advokat, na predlog Advokatske komore Crne Gore;

- jedan predstavnik Ministarstva pravde, na predlog ministra pravde.

Predsjednik Tuilakog savjeta bira se iz reda dravnih tuilaca i zamjenika, lanova Tuilakog savjeta.

Vrhovni dravni tuilac ne moe biti predsjednik Tuilakog savjeta.

Mandat Tuilakog savjetalan 85 lanove Tuilakog savjeta bira Skuptina, na vrijeme od etiri godine. lanovi Tuilakog savjeta mogu biti ponovo izabrani na ovu funkciju.

Mandat lanu Tuilakog savjeta koji je naknadno izabran na upranjeno mjesto u Tuilakom savjetu istie istekom mandata Tuilakog savjeta.

Predlog kandidata za lana Tuilakog savjetalan 87 Predlog kandidata za lana Tuilakog savjeta iz reda dravnih tuilaca i zamjenika utvruje proirena sjednica Vrhovnog dravnog tuilatva, tajnim glasanjem.

Sastav proirene sjednice, pored Vrhovnog dravnog tuioca i njegovih zamjenika, ine i vii dravni tuioci.

Prije utvrivanja predloga za lana Tuilakog savjeta iz reda dravnog tuioca i zamjenika, proirena sjednica Vrhovnog dravnog tuilatva e pribaviti od svakog dravnog tuioca i zamjenika u Crnoj Gori inicijalni predlog na nain koji e obezbijediti tajnost inicijative.

Odluka o izboru kandidata za lana Tuilakog savjetalan 88 Predlog za izbor lana Tuilakog savjeta iz reda dravnih tuilaca i zamjenika utvruje se veinom glasova na proirenoj sjednici Vrhovnog dravnog tuilatva.

Ako je predloeno vie kandidata od broja koji se bira, a nije izabran potreban broj, glasa se ponovo o kandidatima koji su dobili najvei broj glasova od broja koji se bira i ako trei krug glasanja ne uspije, postupak se ponavlja sa novim kandidatima.

Prestanak funkcije u Tuilakom savjetulan 89 lanstvo u Tuilakom savjetu prestaje prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatrai ili mu prestane tuilaka funkcija, odnosno radni odnos koji je bio osnov za izbor.

Prestanak lanstva u Tuilakom savjetu konstatuje Skuptina, na osnovu obavjetenja predsjednika Tuilakog savjeta.

Nain rada i odluivanja Tuilakog savjetalan 90 Tuilaki savjet donosi Poslovnik Tuilakog savjeta kojim se ureuju pitanja odreena ovim zakonom, nain rada i odluivanja Tuilakog savjeta i druga pitanja od znaaja za njegov rad.

Poslovnik Tuilakog savjeta objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore" i na njeb stranici Tuilakog savjeta.

Komisijelan 90a Tuilaki savjet moe obrazovati komisije predviene ovim zakonom radi efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadlenosti.

Predsjednik Tuilakog savjeta ne moe biti predsjednik niti lan komisija iz stava 1 ovog lana.

Nain rada komisija ureuje se Poslovnikom Tuilakog savjeta.

lanovi komisija i Komsije za Kodeks tuilake etike imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi Tuilakii savjet do 50% prosjene zarade u Crnoj Gori.

3. l. 5. Evropske konvencije

lan 5

Pravo na slobodu i sigurnost

1 Svako ima pravo na slobodu i bezbednost linosti. Niko ne moe biti lien slobode osim u sledeim sluajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom:

a u sluaju zakonitog lienje slobode na osnovu presude nadlenog suda;

b u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog neizvrenja zakonite sudske odluke ili radi obezbeenja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom;

c u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja lica pred nadlenu sudsku vlast zbog opravdane sumnje da je izvrilo krivino delo, ili kada se to opravdano smatra potrebnim kako bi se predupredilo izvrenje krivinog dela ili bekstvo po njegovom izvrenju.

d u sluaju lienja slobode maloletnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu vaspitnog nadzora ili zakonitog lienja slobode radi njegovog privoenja nadlenom organu.

e u sluaju zakonitog lienja slobode da bi se spreilo irenje zaraznih bolesti, kao i zakonitog lienja slobode duevno poremeenih lica, alkoholiara ili uivalaca droga ili skitnica.

f u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode lica da bi se spreio njegov neovlaeni ulazak u zemlju, ili lica protiv koga se preduzimaju mere u cilju deportacije ili ekstradicije.

2 Svako ko je uhapen bie odmah i na jeziku koji razume obaveten o razlozima za njegovo hapenje i o svakoj optubi protiv njega.

3 Svako ko je uhapen ili lien slobode shodno odredbama iz stava 1.c ovog lana bie bez odlaganja izveden pred sudiju ili drugo slubeno lice zakonom odreeno da obavlja sudske funkcije i imae pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude

puten na slobodu do suenja. Putanje na slobodu moe se usloviti jemstvima da e se lice pojaviti na suenju.

4 Svako ko je lien slobode ima pravo da pokrene postupak u kome e sud hitno ispitati zakonitost lienja slobode i naloiti putanje na slobodu ako je lienje slobode nezakonito.

5 Svako ko je bio uhapen ili lien slobode u suprotnosti s odredbama ovog lana ima utuivo pravo na naknadu.1. Upravni akt

2. Specijalni dravni tuilac

VI SPECIJALNI TUILAC ZA SUZBIJANJE ORGANIZOVANOG KRIMINALA, KORUPCIJE, TERORIZMA I RATNIH ZLOINASpecijalni tuilaclan 66 Za poslove suzbijanja organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina obrazuje se u Vrhovnom dravnom tuilatvu Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina (u daljem tekstu: Odjeljenje), kojim rukovodi specijalni tuilac.

Specijalni tuilac, u okviru svoje nadlenosti, ima ista prava i dunosti kao dravni tuilac, ukoliko ovim zakonom za pojedina pitanja nije drukije odreeno.

Zamjenik specijalnog tuiocalan 67 Specijalni tuilac ima zamjenika.

Broj zamjenika specijalnog tuioca utvruje Tuilaki savjet, na predlog vrhovnog dravnog tuioca, a na osnovu inicijative specijalnog tuioca.

Nadlenostlan 68 Specijalni tuilac preduzima radnje na koje je ovlaen pred stvarno i mjesno nadlenim sudom ili drugim dravnim organom pred kojim postupa, u skladu sa zakonom.

Nain preuzimanja predmetalan 69 Kada u vrenju poslova iz svoje nadlenosti vii dravni tuilac i osnovni dravni tuilac dou do saznanja da se u krivinom predmetu radi o sluaju organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina duni su da, bez odlaganja, o tome obavijeste vrhovnog dravnog tuioca i na njegov zahtjev ustupe predmet.

Kada na nain iz stava 1 ovog lana ili na drugi nain vrhovni dravni tuilac doe do saznanja da se radi o krivinom djelu organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina predmet e odmah dati u rad specijalnom tuiocu.

Kada specijalni tuilac u toku postupka utvrdi da uinjeno krivino djelo nema elemente organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina nastavie postupanje u predmetu do okonanja postupka.

Specijalni tuilac o preuzimanju krivinog gonjenja za krivina djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina obavjetava organ nadlean za unutranje poslove.

Odgovornostlan 70 Specijalni tuilac za svoj rad i rad Odjeljenja kojim rukovodi odgovara vrhovnom dravnom tuiocu.

Imenovanje specijalnog tuiocalan 71 Za specijalnog tuioca moe biti imenovano lice koje ispunjava uslove za imenovanje vrhovnog dravnog tuioca.

Specijalnog tuioca, uz njegovu pisanu saglasnost, imenuje Tuilaki savjet iz reda dravnih tuilaca i zamjenika, na predlog vrhovnog dravnog tuioca.

Licu koje je imenovano za specijalnog tuioca prestaje funkcija dravnog tuioca, odnosno zamjenika.

Specijalni tuilac imenuje se na period od pet godina i moe biti ponovo imenovan.

Imenovanje zamjenika specijalnog tuiocalan 72 Za zamjenika specijalnog tuioca moe biti imenovano lice koje ispunjava uslove za imenovanje vieg dravnog tuioca.

Zamjenika specijalnog tuioca, uz njegovu pisanu saglasnost, na predlog specijalnog tuioca, imenuje Tuilaki savjet iz reda dravnih tuilaca i zamjenika.

Zamjenik specijalnog tuioca imenuje se na period od pet godina i moe biti ponovo imenovan.

Miljenje o radulan 73 Prije predlaganja specijalnog tuioca, odnosno zamjenika specijalnog tuioca vrhovni dravni tuilac, odnosno specijalni tuilac pribavlja miljenje o radu kandidata koga predlae.

Ako je kandidat dravni tuilac, miljenje iz stava 1 ovog lana pribavlja se od neposredno vieg dravnog tuioca, a ako je kandidat zamjenik, miljenje se pribavlja od dravnog tuioca kod koga vri funkciju zamjenika.

Miljenje iz stava 1 ovog lana treba da sadri obrazloene podatke iz lana 33b stav 1 taka 2 alineja b ovog zakona.

Prava nakon prestanka funkcijelan 75 Specijalni tuilac, nakon isteka vremena na koje je imenovan, odnosno podnoenja ostavke sa funkcije specijalnog tuioca, ima pravo da nastavi da obavlja funkciju zamjenika vrhovnog dravnog tuioca.

Zamjenik specijalnog tuioca, nakon isteka vremena na koje je imenovan, odnosno podnoenja ostavke ima pravo da se vrati na mjesto zamjenika u dravno tuilatvo u kojem je vrio funkciju prije imenovanja.

Ako zamjenik specijalnog tuioca, po isteku mandata na koji je imenovan, odnosno podnoenja ostavke, odbije da se vrati na mjesto zamjenika u dravno tuilatvo u kojem je vrio funkciju prije imenovanja, prestaje mu funkcija.

Postupak razrjeenja od funkcijelan 76 Ukoliko postoje razlozi za razrjeenje iz lana 52 ovog zakona, specijalni tuilac ili njegov zamjenik razrijeie se funkcije na nain i po postupku propisanim ovim zakonom za razrjeenje dravnog tuioca ili zamjenika.

Upuivanje na rad u Odjeljenje nosilaca tuilake funkcijelan 77 Vrhovni dravni tuilac moe, na zahtjev specijalnog tuioca, uputiti u Odjeljenje, na rad na odreeno vrijeme, dravnog tuioca ili zamjenika radi obavljanja poslova hitne prirode ili postupanja u konkretnim predmetima.

Upuivanje iz stava 1 ovog lana vri se uz pisanu saglasnost lica koje se upuuje na rad u Odjeljenje.

Upuivanje na rad u Odjeljenje traje najdue jednu godinu i, pod istim uslovima, moe biti produeno.

Izuzetno, Vrhovni dravni tuilac moe uputiti dravnog tuioca ili zamjenika, bez njegove saglasnosti, na rad u Odjeljenje, ako zbog izuzea ili sprijeenosti specijalnog tuioca ili njegovog zamjenika ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vrenje poslova, dok traju te okolnosti, a najdue godinu dana.

Za vrijeme rada u Odjeljenju upueno lice ima pravo na zaradu u visini zarade zamjenika vrhovnog dravnog tuioca.

Naknadu i druge trokove nastale upuivanjem na rad u Odjeljenje snosi vrhovni dravni tuilac.

Upuivanje na rad u Odjeljenje iz drugih organalan 78 Specijalni tuilac moe da zatrai od dravnog organa ili druge institucije da uputi lice zaposleno u tom organu ili instituciji radi obavljanja strunih ili administrativnih poslova na rad u Odjeljenje na odreeno vrijeme.

Starjeina organa ili institucije duan je da, bez odlaganja, odlui o zahtjevu specijalnog tuioca.

Upuivanje na rad u Odjeljenje vri se uz pisanu saglasnost zaposlenog lica i traje najdue jednu godinu.

Za vrijeme rada u Odjeljenju upueno lice ima pravo na zaradu u visini koju ima zaposleni u Odjeljenju.

Naknadu i druge trokove nastale upuivanjem na rad u Odjeljenje snosi Vrhovno dravno tuilatvo.

Nain postupanja sa predmetimalan 80 Spisi, isprave i zapisnici o istranim radnjama koje su preduzete za vrijeme predkrivinog postupka za krivina djela iz nadlenosti Odjeljenja moraju imati oznaku tajnosti u skladu sa odredbama posebnog zakona.

Specijalni tuilac moe, iz opravdanih razloga, odrediti da se pojedini predmet posebno uva, a sa sadrajem takvog predmeta moe biti upoznat samo zamjenik koga on odredi.

Slubenici u Odjeljenju mogu biti upoznati sa predmetom iz stava 2 ovog lana samo u mjeri koja je neophodna za vrenje njihovih poslova, o emu se vodi posebna slubena evidencija.

Radi zatite tajnosti specijalni tuilac moe odrediti da se u upisnicima i drugim evidencijama ovakav predmet u predkrivinom postupku vodi pod posebnom ifrom.

Specijalni dodataklan 81 Specijalni tuilac, zamjenik specijalnog tuioca i lica iz l. 77, 78 i 120a ovog zakona imaju pravo na specijalni dodatak zbog oteanih uslova rada i specifinosti poslova u visini do jedne prosjene zarade u Crnoj Gori.

Neposredna primjena zakonalan 82 Ukoliko odredbama Glave VI ovog zakona nije drukije odreeno, na specijalnog tuioca i zamjenika specijalnog tuioca se neposredno primjenjuju ostale odredbe ovog zakona.

3. l. 2. Evropske konvencije (-pozitivne i negativne obaveze drave da zatiti ivot - primjeri)

Prava i slobode

lan 2.

Pravo na ivot

1 Pravo na ivot svake osobe zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namerno lien ivota, sem prilikom izvrenja presude suda kojom je osuen za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom.

2 Lienje ivota se ne smatra protivnim ovom lanu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nuna:

a radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja;

b da bi se izvrilo zakonito hapenje ili spreilo bekstvo lica zakonito lienog slobode;

c prilikom zakonitih mera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune.

1. Sudski savjet

Sastav Sudskog savjeta iz reda sudijalan 10 lanovi Sudskog savjeta iz reda sudija su:

1) tri lana iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud), Apelacionog suda Crne Gore, Upravnog suda Crne Gore, viih sudova i privrednih sudova;

2) jedan lan iz reda sudija osnovnih sudova.

Komisija za izborlan 10a(1) Postupak pripreme lista kandidata za izbor lanova Sudskog savjeta iz reda sudija i postupak izbora lanova Sudskog savjeta iz reda sudija na Konferenciji sudija sprovodi Komisija za izbor.

(2) Komisija za izbor ima predsjednika i dva lana koje iz reda sudija bira proirena sjednica Vrhovnog suda, na predlog sjednica sudija svih sudova.

(3) Komisija za izbor bira se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata Sudskog savjeta, na vrijeme od etiri godine.

Predlog za izbor lanova Sudskog savjeta iz reda sudijalan 11(1) Predlog kandidata za izbor lanova Sudskog savjeta iz lana 10 stav 1 taka 1 ovog zakona utvruje se:

1) na posebnim sjednicima sudija Vrhovnog suda i Apelacionog suda Crne Gore na kojima se predlau po dva kandidata iz tih sudova;

2) na posebnim sjednicama sudija Upravnog suda Crne Gore i viih sudova na kojima se predlae po jedan kandidat iz tih sudova;

3) na zajednikoj sjednici privrednih sudova na kojima se predlae jedan kandidat iz tih sudova.

(2) Listu od osam kandidata iz stava 1 ovog lana, po azbunom redu, sainjava Komisija za izbor na osnovu obavjetenja o predloenim kandidatima.

(3) Radi utvrivanja predloga kandidata za izbor lanova Sudskog savjeta iz lana 10 stav 1 taka 2 ovog zakona, Komisija za izbor pribavlja od svakog predsjednika i sudije osnovnog suda inicijalni predlog koji sadri predlog dva kandidata, na nain koji obezbjeuje tajnost inicijalnog predloga.

(4) Listu od etiri kandidata za koje je dat najvei broj inicijalnih predloga iz stava 3 ovog lana sainjava Komisija za izbor, po azbunom redu.

(5) Ukoliko, nakon pribavljanja inicijalnih predloga iz stava 3 ovog lana, ima vie od etiri kandidata sa istim brojem inicijalnih predloga, Komisija za izbor sainjava listu koju ine svi kandidati sa najveim, odnosno istim brojem inicijalnih predloga.

(6) Obrazac inicijalnog predloga iz stava 3 ovog lana utvruje se Poslovnikom Sudskog savjeta.

Izbor lana Sudskog savjeta iz reda sudijalan 12(1) Liste kandidata za izbor lanova Sudskog savjeta, utvrene u skladu sa lanom 11 ovog zakona, dostavljaju se svim sudovima radi isticanja na oglasnoj tabli suda, najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata lanova Sudskog savjeta.

(2) Predsjednik Vrhovnog suda saziva Konferenciju sudija najkasnije 30 dana prije isteka mandata lanova Sudskog savjeta.

(3) lanovi Sudskog savjeta iz reda sudija biraju se sa lista kandidata iz stava 1 ovog lana, na Konferenciji sudija.

(4) Ako nijedan od kandidata sa lista ne dobije potrebnu veinu glasova, glasanje e se ponoviti izmeu pet kandidata sa liste iz lana 11 stav 2 ovog zakona, odnosno izmeu dva kandidata sa liste iz lana 11 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji su dobili najvei broj glasova.

(5) Ukoliko ima vie kandidata sa istim brojem glasova po osnovu kojih mogu da idu u drugi krug glasanja, sainjava se lista od tih kandidata, a glasanje se ponavlja.

(6) Za lanove Sudskog savjeta bie izabrana tri kandidata sa liste iz lana 11 stav 2 ovog zakona i jedan kandidat sa liste iz lana 11 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji su dobili najvei broj glasova na Konferenciji sudija.

Ponovni izbor iz reda sudijalan 13 lanovi Sudskog savjeta iz reda sudija mogu biti ponovo birani za lana Sudskog savjeta po isteku etiri godine od prestanka prethodnog mandata u Sudskom savjetu.

Izbor lanova iz reda uglednih pravnikalan 13a Predsjednik Crne Gore sainjava listu od najmanje etiri kandidata za izbor lanova Sudskog savjeta, na osnovu prethodno obavljenih konsultacija sa Advokatskom komorom Crne Gore, Udruenjem sudija Crne Gore, pravnim fakultetima i akademijom nauka i dostavlja je na miljenje proirenoj sjednici Vrhovnog suda.

Prestanak mandatalan 14(1) lanu Sudskog savjeta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran, ako:

1) mu prestane funkcija na osnovu koje je izabran u Sudski savjet;

2) je izabran za sudiju suda vieg stepena ili predsjednika suda, kada se radi o lanu Sudskog savjeta iz reda sudija;

3) je izabran na sudijsku funkciju (za sudiju ili predsjednika suda), kad se radi o lanu Sudskog savjeta koji nije iz reda sudija;

4) podnese ostavku;

5) bude osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.

(2) U sluaju iz stava 1 taka 1 ovog lana, lanu Sudskog savjeta prestaje mandat danom prestanka funkcije na osnovu koje je izabran u Sudski savjet.

(3) U sluajevima iz stava 1 ta. 2, 3 i 4 ovog lana, lanu Sudskog savjeta prestaje mandat na dan donoenja odluke o izboru za sudiju vieg stepena ili predsjednika suda,odnosno kada Sudski savjet primi pisanu ostavku.

(4) U sluaju iz stava 1 taka 5 ovog lana, lanu Sudskog savjeta prestaje mandat danom pravosnanosti osuujue presude.

(5) Sudski savjet konstatuje prestanak mandata lana Sudskog savjeta i o tome obavjetava organ koji ga je izabrao.

Razrjeenjelan 15(1) lan Sudskog savjeta se razrjeava, ako:

1) obavlja svoju dunost nesavjesno i neprofesionalno;

2) je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje dunosti u Sudskom savjetu.

(2) lan Sudskog savjeta iz reda sudija razrjeava se i u sluaju kada mu je izreena disciplinska mjera.

(3) U sluajevima iz stava 1 ovog lana, predlog za razrjeenje lana Sudskog savjeta podnosi Sudski savjet organu koji ga je izabrao.

(4) Mandat lana Sudskog savjeta prestaje na dan kada ga organ koji ga je izabrao, razrijei.

Mandat u sluaju prestanka i razrjeenjalan 16(1) U sluaju prestanka mandata lana Sudskog savjeta iz reda sudija prije isteka vremena na koje je izabran, postupak predlaganja kandidata se ponavlja u skladu sa l. 11 i 12 ovog zakona.

(2) U sluaju prestanka mandata lana Sudskog savjeta kojeg je izabrala Skuptina Crne Gore (u daljem tekstu: Skuptina) ili Predsjednik Crne Gore, prije isteka vremena na koje je izabran, Skuptina, odnosno Predsjednik Crne Gore, odmah bira novog lana.

(3) Mandat lana Sudskog savjeta koji je izabran u skladu sa st. 1 i 2 ovog lana prestaje danom prestanka mandata Sudskog savjeta.

Privremeno udaljenjelan 17(1) lan Sudskog savjeta e biti privremeno udaljen od dunosti ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;

2) privremeno udalji od vrenja dunosti, odnosno poslova na osnovu kojih je izabran u Sudski savjet;

2a) protiv njega potvrdi optunica za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje dunosti u Sudskom savjetu, do pravosnanog okonanja krivinog postupka;

2b) podnese predlog za njegovo razrjeenje, do okonanja postupka za razrjeenje.

(2) lan Sudskog savjeta iz reda sudija moe biti privremeno udaljen sa dunosti ako je protiv njega pokrenut postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti, do pravosnanog okonanja disciplinskog postupka.

(3) O privremenom udaljenju od dunosti Sudski savjet donosi odluku koju dostavlja lanu Sudskog savjeta koji je privremeno udaljen i organu koji ga je izabrao.

Odsustvo sa rada i naknadelan 18(1) lanovi Sudskog savjeta koji su u radnom odnosu u dravnim organima imaju pravo na odsustvo sa rada radi obavljanja dunosti u Sudskom savjetu.

(2) lanovi Sudskog savjeta ija se zarada obezbjeuje iz sredstava budeta, za vrijeme odsustva iz stava 1 ovog lana, ostvaruju zaradu i druge naknade po osnovu radnog odnosa kod organa u kome su zaposleni.

(3) lanovi Sudskog savjeta iz reda sudija mogu, na osnovu odluke Sudskog savjeta, raditi do 70% svog radnog vremena u toku godine u Sudskom savjetu, zbog ega e im obim sudijskih poslova u odgovarajuoj mjeri biti smanjen. U odluci Sudskog savjeta utvruju se poslovi koje lanovi obavljaju u Sudskom savjetu.

(4) lanovi Sudskog savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Sudskom savjetu u visini koju utvrdi Sudski savjet.

2. Predsjednik suda

Glava VIII - ORGANIZACIJA RADA SUDAPoslovi organizacijelan 83 Pod organizacijom rada suda podrazumijeva se: rukovoenje sudom, organizacija sudskih odjeljenja i sjednice svih sudija, organizacija suenja i poslovi sudske uprave.

1. Predsjednik sudaRukovoenjelan 84 Radom suda rukovodi predsjednik suda.

Predsjednik suda organizuje rad u sudu, vri raspored poslova i preduzima mjere radi urednog i blagovremenog izvravanja poslova u sudu.

Predsjednik suda odgovoran je, u granicama svojih ovlaenja, za uredno i blagovremeno obavljanje poslova u sudu.

Predsjednik suda donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji suda, uz saglasnost Vlade, uz prethodno pribavljeno miljenje Sudskog savjeta o broju radnih mjesta.

Predsjednik suda ija je funkcija prestala usljed isteka vemena na koje je izabran nastavie da obavlja dunost sa svim pravima i obavezama koje ima predsjednik suda, do imenovanja novog predsjednika.

Zamjenjivanje predsjednika sudalan 85 Predsjednika suda u sluaju odsutnosti ili sprijeenosti zamjenjuje sudija tog suda, kojeg odreuje sjednica sudija, na predlog predsjednika suda, za svaku kalendarsku godinu.

3. l. 7. Evropske konvencije (istorijski kako je nastala odredba iz Ninberkog procesa)

lan 7

Kanjavanje samo na osnovu zakona

1 Niko se ne moe smatrati krivim za krivino delo izvreno injenjem ili neinjenjem koje, u vreme kada je izvreno, nije predstavljalo krivino delo po unutranjem ili meunarodnom pravu. Isto tako, ne moe se izrei stroija kazna od one koja je bila propisana u vreme kada je krivino delo izvreno.

2 Ovaj lan ne utie na suenje i kanjavanje nekog lica za injenje ili neinjenje koje se u vreme izvrenja smatralo krivinim delom prema optim pravnim naelima koja priznaju civilizovani narodi.1. 2. Disciplinski postupak protiv sudije

2. Disciplinska odgovornost sudijeNeuredno vrenje sudijske funkcijelan 33a Sudija neuredno vri sudijsku funkciju ako je ne vri na zakonom utvren nain, a naroito ako u duem vremenskom periodu ili u veem broju sluajeva bez opravdanih razloga:

1) ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni;

2) ne zakazuje roita ili pretrese u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad ili na drugi nain odugovlai postupak;

3) propusti da trai izuzee u predmetima u kojima postoji razlog za njegovo izuzee;

4) ne dolazi ili kasni na zakazane rasprave, pretrese ili sjednice vijea;

5) ne obrauje odluke u zakonom utvrenom roku;

6) ne potuje program za rjeavanje zaostalih predmeta ili ne postupa po odluci po kontrolnom zahtjevu;

7) onemoguava vrenje nadzora u skladu sa zakonom;

8) ne pohaa obavezne programe obuke.

Vrijeanje ugleda sudijske funkcijelan 33b Sudija vrijea ugled sudijske funkcije, ako:

1) u vrenju sudijske funkcije ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaa na nain koji nije primjeren vrenju sudijske funkcije;

2) se neprimjereno odnosi prema uesnicima u sudskim postupcima i zaposlenima u sudu;

3) se ne uzdrava od neprimjerenih odnosa sa zastupnicima i strankama u ijim predmetima postupa ili iznosi informacije koje je saznao postupajui u predmetima;

4) koristi sudijsku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica;

5) prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se ureuje sprjeavanje sukoba interesa.

Neuredno vrenje funkcije predsjednika sudalan 33v Predsjednik suda neuredno vri funkciju predsjednika suda ako bez opravdanih razloga:

1) suprotno zakonu mijenja godinji raspored poslova u sudu;

2) ne postupa po pritubama i kontrolnim zahtjevima;

3) ne pokrene postupak za disciplinsku odgovornost sudije, a zna ili je morao znati da postoje razlozi za odgovornost;

4) onemoguava vrenje nadzora u skladu sa zakonom;

5) ne omoguava edukaciju sudija, savjetnika i ostalih zaposlenih u sudu u skladu sa propisima;

6) ne dostavlja ili dostavlja nepotpune ili netane izvjetaje o radu i druge podatke u skladu sa zakonom.

Vrijeanje ugleda funkcije predsjednika sudalan 33g Predsjednik suda vrijea ugled funkcije predsjednika suda, ako:

1) u vrenju funkcije predsjednika ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaa na nain koji nije primjeren vrenju funkcije predsjednika;

2) se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u sudu;

3) koristi funkciju predsejdnika suda za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica;

4) prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se ureuje sprjeavanje sukoba interesa."

Nesavjesno i nestruno vrenje funkcije predsjednika sudalan 33d Predsjednik suda nesavjesno i nestruno vri funkciju predsjednika suda, ako:

1) se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrde nezakonitosti i napravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave koje tete urednom i blagovremenom obavljanju poslova i funkcija suda;

2) ne potuje princip sluajne dodjele predmeta;

3) suprotno zakonu oduzima dodijeljene predmete;

4) povrijedi naelo nezavisnosti sudija;

5) ne podnese predlog za razrjeenje sudije u zakonom predvienim sluajevima, a zna ili je morao znati da postoje razlozi za razrjeenje.

Prestanak funkcije predsjednika sudalan 33 Predsjedniku suda prestaje funkcija predsjednika:

1) kada istekne vrijeme na koje je izabran;

2) kada mu prestane sudijska funkcija;

3) kada sam to zatrai;

4) u sluaju ukidanja suda.

Nestruno i nesavjesno obavljanje sudijske funkcijelan 33e Pod nestrunim i nesavjesnim obavljanjem sudijske funkcije smatra se, naroito, ako sudija bez opravdanih razloga:

1) u znaajnoj mjeri ne ostvaruje oekivane rezultate u pogledu kvaliteta i kvantiteta rada u posljednje dvije godine u odnosu na prosjean broj zavrenih predmeta iste vrste i sloenosti na nivou tog suda;

2) znaajno prekorai zakonom utvreni rok za izradu odluka u veem broju predmeta;

3) odugovlai postupak ili ne uzima predmete u rad, usljed ega nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili zastarjelost izvrenja krivinih sankcija;

4) obavlja djelatnosti ili preduzima aktivnosti koje su nespojive sa vrenjem sudijske funkcije.

3. Prihvatljivost predstavke podnijete za zatitu ljudskih prava pred Evropskim sudom

lan 29

Odluke vea o prihvatljivosti i sutini stvari

1 Ako nije doneta odluka iz lana 28, vee odluuje o prihvatljivosti i sutini pojedinanih predstavki podnetih na osnovu lana 34.

2 Vee odluuje i o prihvatljivosti i sutini meudravnih predstavki podnetih na osnovu lana 33.

3 Odluka o prihvatljivosti se donosi posebno osim kada Sud, u izuzetnim sluajevima, drukije odlui.

lan 28

Izjave odbora o neprihvatljivosti

Odbor moe jednoglasnom odlukom da proglasi neprihvaljivom ili da skine s liste predmeta pojedinanu predstavku podnetu na osnovu lana 34, ako se takva odluka moe doneti bez daljeg ispitivanja. Ova odluka je konana.

lan 33 Meudravni sporovi Svaka Visoka strana ugovornica moe ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije ili protokola uz nju za koju smatra da se moe pripisati nekoj drugoj Visokoj strani ugovornici.

lan 34 Pojedinane predstavke Sud moe da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koji tvrde da su rtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, uinjene od strane neke Visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obavezuju se da ni na koji nain ne ometaju stvarno vrenje ovog prava.1. Nadlenost Upravnog suda

5. Upravni sudOsnivanjelan 23 Upravni sud se osniva za teritoriju Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici.

Nadlenostlan 24 Upravni sud odluuje:

1) u upravnom sporu o zakonitosti upravnih akata, kao i zakonitosti drugih pojedinanih akata kada je to zakonom odreeno;

2) o vanrednim pravnim ljekovima protiv pravosnanih rjeenja u prekrajnom postupku.

Upravni sud vri i druge poslove odreene zakonom.

2. Tuilaki savjet (sastav, izbor i mandat)

VII TUILAKI SAVJETNadlenostlan 83 Tuilaki savjet:

1) utvruje predlog za imenovanje i razrjeenje dravnog tuioca, imenuje, razrjeava i utvruje prestanak funkcije zamjenika, specijalnog tuioca i zamjenika specijalnog tuioca;

2) utvruje broj zamjenika dravnog tuioca;

3) sprovodi postupak utvrivanja disciplinske odgovornosti dravnog tuioca i zamjenika;

4) stara se o edukaciji nosilaca tuilake funkcije u saradnji sa Sudskim savjetom;

5) utvruje predlog razdjela budeta za finansiranje rada Dravnog tuilatva i Tuilakog savjeta;

6) obezbjeuje primjenu, odrivost i jednoobraznost Pravosudnog informacionog sistema u dijelu koji se odnosi na tuilatvo;

7) vodi evidenciju podataka o dravnim tuiocima i zamjenicima;

8) donosi Poslovnik o svom radu;

9) vri i druge poslove odreene zakonom.

Sastav Tuilakog savjetalan 84 Tuilaki savjet ima predsjednika i deset lanova, i to:

- vrhovni dravni tuilac,

- pet iz reda dravnih tuilaca i zamjenika, od ega najmanje tri iz reda zamjenika sa najmanje osam godina radnog iskustva, na predlog proirene sjednice Vrhovnog dravnog tuilatva;

- dva iz reda uglednih pravnika u Crnoj Gori, na predlog radnog tijela Skuptine;

- jedan iz reda uglednih pravnika na predlog Predsjednika Crne Gore, uz konsultaciju sa Zatitnikom ljudskih prava i sloboda;

- jedan iz reda uglednih pravnika, koji nije advokat, na predlog Advokatske komore Crne Gore;

- jedan predstavnik Ministarstva pravde, na predlog ministra pravde.

Predsjednik Tuilakog savjeta bira se iz reda dravnih tuilaca i zamjenika, lanova Tuilakog savjeta.

Vrhovni dravni tuilac ne moe biti predsjednik Tuilakog savjeta.

Mandat Tuilakog savjetalan 85 lanove Tuilakog savjeta bira Skuptina, na vrijeme od etiri godine. lanovi Tuilakog savjeta mogu biti ponovo izabrani na ovu funkciju.

Mandat lanu Tuilakog savjeta koji je naknadno izabran na upranjeno mjesto u Tuilakom savjetu istie istekom mandata Tuilakog savjeta.

Predlog kandidata za lana Tuilakog savjetalan 87 Predlog kandidata za lana Tuilakog savjeta iz reda dravnih tuilaca i zamjenika utvruje proirena sjednica Vrhovnog dravnog tuilatva, tajnim glasanjem.

Sastav proirene sjednice, pored Vrhovnog dravnog tuioca i njegovih zamjenika, ine i vii dravni tuioci.

Prije utvrivanja predloga za lana Tuilakog savjeta iz reda dravnog tuioca i zamjenika, proirena sjednica Vrhovnog dravnog tuilatva e pribaviti od svakog dravnog tuioca i zamjenika u Crnoj Gori inicijalni predlog na nain koji e obezbijediti tajnost inicijative.

Odluka o izboru kandidata za lana Tuilakog savjetalan 88 Predlog za izbor lana Tuilakog savjeta iz reda dravnih tuilaca i zamjenika utvruje se veinom glasova na proirenoj sjednici Vrhovnog dravnog tuilatva.

Ako je predloeno vie kandidata od broja koji se bira, a nije izabran potreban broj, glasa se ponovo o kandidatima koji su dobili najvei broj glasova od broja koji se bira i ako trei krug glasanja ne uspije, postupak se ponavlja sa novim kandidatima.

Prestanak funkcije u Tuilakom savjetulan 89 lanstvo u Tuilakom savjetu prestaje prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatrai ili mu prestane tuilaka funkcija, odnosno radni odnos koji je bio osnov za izbor.

Prestanak lanstva u Tuilakom savjetu konstatuje Skuptina, na osnovu obavjetenja predsjednika Tuilakog savjeta.

Nain rada i odluivanja Tuilakog savjetalan 90 Tuilaki savjet donosi Poslovnik Tuilakog savjeta kojim se ureuju pitanja odreena ovim zakonom, nain rada i odluivanja Tuilakog savjeta i druga pitanja od znaaja za njegov rad.

Poslovnik Tuilakog savjeta objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore" i na njeb stranici Tuilakog savjeta.

Komisijelan 90a Tuilaki savjet moe obrazovati komisije predviene ovim zakonom radi efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadlenosti.

Predsjednik Tuilakog savjeta ne moe biti predsjednik niti lan komisija iz stava 1 ovog lana.

Nain rada komisija ureuje se Poslovnikom Tuilakog savjeta.

lanovi komisija i Komsije za Kodeks tuilake etike imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi Tuilakii savjet do 50% prosjene zarade u Crnoj Gori.

3. Sastav, mandat i nain izbora sudija Evropskog suda

lan 19

Uspostavljanje Suda

Da bi se obezbedilo potovanje obaveza iz Konvencije i protokola uz nju koje su prihvatile Visoke strane ugovornice, ustanovljava se Evropski sud za ljudska prava, u daljem tekstu "Sud". Sud e raditi kao stalni organ.

lan 20

Broj sudija

Sud se sastoji od onolikog broja sudija koliko je Visokih strana ugovornica.

lan 21

Uslovi za izbor

1 Sudije moraju imati visoki moralni ugled i posedovati kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni strunjaci.

2 Sudije slue u linom svojstvu.

3 Tokom svog mandata sudije se ne mogu baviti poslovima koji su nespojivi s njihovom nezavisnou, nepristrasnou ili zahtevima stalne slube; sva pitanja u vezi s primenom ovog stava reava Sud.

lan 22

Izbor sudija

1 Za svaku stranu ugovornicu sudiju bira Parlamentarna skuptina veinom glasova, sa liste od tri kandidata koje dotina Visoka strana ugovornica predloi.

2 Isti postupak se primenjuje za popunu Suda u sluaju pristupanja novih Visokih strana ugovornica, kao i prilikom popunjavanja upranjenih mesta.

lan 23

Trajanje mandata

1 Sudije se biraju na period od est godina. Oni se mogu ponovo birati. Meutim, mandat jedne polovine sudija izabranih na prvim izborima istie posle tri godine.

2 Sudije iji mandat istie na kraju poetnog trogodinjeg perioda rebom odreuje generalni sekretar Saveta Evrope neposredno posle izbora.

3 Da bi se obezbedilo da se, koliko je to mogue, mandat jedne polovine sudija obnavlja svake tri godine, Parlamentarna skuptina moe pre svakih sledeih izbora odluiti da mandat ili mandati jednog ili vie sudija koji budu izabrani traju due ili krae od est godina, ali ne due od devet i ne krae od tri godine.

4 Kada je re o vie mandata, a Parlamentarna skuptina primenjuje prethodni stav, generalni sekretar Saveta Evrope rebom rasporeuje mandate neposredno posle izbora.

5 Sudija izabran na mesto sudije iji mandat nije istekao obavlja dunost svog prethodnika do okonanja njegovog mandata.

6 Sudiji istie mandat kada napuni sedamdeset godina ivota.

7 Sudije ostaju na dunosti dok ne budu zamenjeni. Meutim, oni nastavljaju da rade na predmetima koje su ve uzeli u razmatranje.

lan 24

Razreenje

Sudija se ne moe razreiti svoje funkcije dok druge sudije ne odlue dvotreinskom veinom da on vie ne ispunjava potrebne uslove.

lan 25

Sekretarijat i struni saradnici

Sud ima sekretarijat ije se funkcije i organizacija odreuju Poslovnikom Suda. Sudu pomau struni saradnici.

lan 32

Nadlenost Suda

1 Nadlenost Suda se protee na sve predmete koji se tiu tumaenja i primene ove Konvencije i protokola uz nju, a koji su mu upueni na osnovu lanova 33, 34 i 47.

lan 47

Savetodavna miljenja

1 Na zahtev Komiteta ministara Sud moe da daje savetodavna miljenja o pravnim pitanjima koja se tiu tumaenja Konvencije i protokola uz nju.

2 Takva miljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadraj ili obuhvat prava i sloboda ustanovljenih Delom I Konvencije i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom.

3 Za odluke Komiteta ministara da zahteva savetodavno miljenje Suda potrebna je veina glasova predstavnika koji imaju pravo da u Komitetu zasedaju.

lan 48

Nadlenost Suda da daje savetodavna miljenja

Sud odluuje da li zahtev za davanje savetodavnog miljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu nadlenost odreenu lanom 47.

lan 49

Obrazloenje savetodavnih miljenja

1 Savetodavna miljenja Suda se obrazlau.

2 Ako savetodavno miljenje u celosti ili jednom svom delu ne predstavlja jednoglasno miljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje.

2 U sporovima oko nadlenosti odluuje Sud.

1. Sudski savjet (sastav i nadlenost)

2. Sluajna dodjela predmeta (pravo na prirodnog sudiju)

3. Sluajna dodjela predmetaDodjela predmetalan 89 Predmeti se dodjeljuju u rad bez odlaganja, prema godinjem rasporedu poslova, metodom sluajne dodjele predmeta koja zavisi iskljuivo od oznake i broja predmeta.

Sudija vri sudijsku funkciju u jednoj ili vie oblasti prava koja mu je dodijeljena na poetku kalendarske godine u okviru godinjeg rasporeda.

Metode sluajne dodjele predmetalan 90 Dnevno prispjeli predmeti razvrstavaju se prema azbunom redu poetnih slova imena i prezimena stranaka i dodjeljuju prema azbunom redu imena i prezimena sudija.

Predmeti po redovnim i vanrednim pravnim ljekovima dodjeljuju se na nain iz stava 1 ovog lana.

Predmeti koji su bili dodijeljeni u rad sudiji koji vie ne vri sudijsku funkciju u tom sudu dodjeljuju se novoizabranom sudiji, odnosno drugom sudiji koji je godinjim rasporedom poslova odreen da postupa po predmetima iz odreene pravne oblasti, a ako to nije mogue, dodjeljuju se na nain iz stava 1 ovog lana.

Predmeti sudije koji je sprijeen da vri sudijsku funkciju vie od tri mjeseca, sudije kome je predmet oduzet, kao i u sluaju izuzea sudije, dodjeljuju se u rad drugim sudijama tog suda u skladu sa stavom 1 ovog lana.

Sluajna dodjela predmeta propisana Sudskim poslovnikomlan 91 Metod sluajne dodjele predmeta blie se odreuje Sudskim poslovnikom.

Sudski poslovnik definie posebno pravila rasporeivanja predmeta u sluaju kada je vie zahtjeva za pokretanje sudskog postupka podnijeto protiv iste stranke; kada je vie zahtjeva za pokretanje sudskog postupka sa istim faktikim i pravnim statusom zavedeno istog dana ili u jednom kratkom vremenskom periodu; ili kada bi dodjela novih predmeta sudiji iji je kalendar popunjen trebalo da se privremeno obustavi ili u drugim slinim sluajevima.

Oduzimanje dodijeljenog predmetalan 93 Dodijeljeni predmet oduzima se sudiji ili vijeu samo ako se utvrdi da neopravdano ne postupaju u predmetu, zbog izuzea ili ako je sudija sprijeen da vri sudijsku funkciju vie od tri mjeseca.

Predmeti ija je hitna priroda odreena zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija, zbog odsutnosti ili sprijeenosti, nije u mogunosti da u istima postupa blagovremeno i u zakonskom roku.

Predmet oduzima predsjednik suda rjeenjem.

Rjeenje o oduzimanju dostavlja se sudiji ili vijeu kojem je predmet oduzet.

Protiv rjeenja o oduzimanju predmeta dozvoljen je prigovor predsjedniku neposredno vieg suda, a protiv rjeenja predsjednika Vrhovnog suda, Optoj sjednici, u roku od tri dana od dana prijema rjeenja.

Odluka e se donijeti u roku od dva dana od prijema prigovora.

Prigovor ne zadrava izvrenje rjeenja.

Ako se prigovor usvoji, predmet ostaje kod sudije ili vijea kojem je oduzet.

Pravo uvida u sudski predmetlan 94 Predsjednik suda ima pravo uvida u predmete u tom sudu povodom:

- predstavke stranke;

- pokretanja postupka za utvrivanje odgovornosti sudije za neuredan rad i uvanje ugleda sudske funkcije;

- pokretanja postupka za razrjeenje sudije;

- zahtjeva za izuzee sudije;

- odstupanja od utvrene raspodjele predmeta;

- oduzimanja predmeta dodijeljenog u rad, i

- u drugim sluajevima kada je, po zakonu, neophodno da izvri uvid u predmete radi rukovoenja sudom ili potovanja rokova.

U sluajevima iz stava 1 ovog lana, predsjednik suda moe zahtijevati od sudije da mu u pisanoj formi dostavi podatke ili izvjetaj o predmetima i razlozima zbog kojih predmeti nijesu zavreni u zakonskom ili razumnom roku.

3. l. 6. Evropske konvencije (pravo na pravino suenje)

1. Postupak izbora sudija

1. Uslovi za izbor sudijeOpti uslovilan 31 Za sudiju moe biti birano lice koje:

1) je dravljanin Crne Gore;

2) ima optu zdravstvenu i poslovnu sposobnost;

3) je diplomirani pravnik;

4) je poloilo pravosudni ispit.

Posebni uslovilan 32 Za sudiju moe biti birano lice koje pored optih uslova ima radno iskustvo na poslovima pravne struke, i to za sudiju:

- osnovnog suda pet godina;

- privrednog suda est godina;

- vieg suda osam godina;

- Apelacionog suda i Upravnog suda 10 godina;

- Vrhovnog suda 15 godina.

Uslovi za izbor i mandat predsjednika Vrhovnog sudalan 32a Za predsjednika Vrhovnog suda moe biti birano lice koje ispunjava opte i posebne uslove za sudiju Vrhovnog suda i koje se odlikuje profesionalnom nepristrasnou, visokim strunim i moralnim kvalitetima.

Predsjednik Vrhovnog suda bira se na vrijeme od pet godina.

Uslovi za izbor predsjednika sudalan 33 Predsjednik suda je sudija.

Lice koje se bira za predsjednika suda istovremeno se bira i za sudiju tog suda.

Predsjednik suda ostaje kao sudija u sudu nakon: isteka vremena na koje je biran, razrjeenja funkcije predsjednika suda i podnoenja zahtjeva za prestanak funkcije predsjednika suda.

2. Sudski savjet (sastav, nadlenost i nain izbora lanova)

3. l. 6. Evropske konvencije (pravo na pravino suenje)1. Vrhovni sud (nadlenost, naelni pravni stavovi i naelna pravna miljenja, opta sjednica)

2. Sudski savjet

3. Pravo na ivot (povezati sa krivinim pravom)

Prava i slobode lan 2. Pravo na ivot 1 Pravo na ivot svake osobe zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namerno lien ivota, sem prilikom izvrenja presude suda kojom je osuen za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom.

2 Lienje ivota se ne smatra protivnim ovom lanu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nuna:

a radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja;

b da bi se izvrilo zakonito hapenje ili spreilo bekstvo lica zakonito lienog slobode;

c prilikom zakonitih mera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune.1. Pravna uprava

2. Izbor dravog tuioca

III USLOVI I POSTUPAK IMENOVANJA DRAVNOG TUIOCA I ZAMJENIKA1. Opti i posebni usloviOpti uslovilan 24 Za dravnog tuioca ili zamjenika moe biti imenovano lice koje je:

- dravljanin Crne Gore;

- zdravstveno i poslovno sposobno;

- diplomirani pravnik sa pravosudnim ispitom.

Posebni uslovilan 25 Za dravnog tuioca ili zamjenika moe biti imenovano lice koje, pored optih uslova, ima radno iskustvo na poslovima pravne struke, i to za:

- Vrhovnog dravnog tuioca i njegovog zamjenika 15 godina;

- vieg dravnog tuioca i njegovog zamjenika 10 godina;

- osnovnog dravnog tuioca est godina, a njegovog zamjenika tri godine.

Imenovanjelan 26 Skuptina Crne Gore (u daljem tekstu: Skuptina) imenuje i razrjeava dravnog tuioca na predlog Tuilakog savjeta.

Zamjenike imenuje i razrjeava Tuilaki savjet.

Broj zamjenikalan 27 Broj zamjenika utvruje Tuilaki savjet na predlog ministra pravde a na osnovu inicijative vrhovnog dravnog tuioca.

Odluka o broju zamjenika objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".

Mandatlan 28 Funkcija zamjenika je stalna.

Izuzetno od stava 1 ovog lana, zamjenik osnovnog dravnog tuioca prvi put se imenuje na vrijeme od tri godine.

2. Postupak imenovanjaJavno oglaavanjelan 31 Dravni tuilac i zamjenik imenuju se na osnovu javnog oglaavanja.

Tuilaki savjet oglaava slobodna mjesta dravnog tuioca i zamjenika.

Oglaavanje slobodnih mjesta objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore" i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.

Obaveza oglaavanja iz stava 2 ovog lana ne odnosi se na mjesta specijalnog tuioca i zamjenika specijalnog tuioca.

Postupak po prijavamalan 32 Prijave kandidata podnose se Tuilakom savjetu u roku od 15 dana od dana oglaavanja.

Tuilaki savjet e odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene i nepotpune prijave podnosilac ima pravo prigovora Tuilakom savjetu u roku od tri dana od dana prijema odluke.

Odluka Tuilakog savjeta po prigovoru je konana i protiv nje se moe pokrenuti upravni spor.

Standardni prijavni obrazaclan 32a Prijava iz lana 32 stav 1 ovog zakona podnosi se na obrascu koji utvruje Tuilaki savjet.

Miljenje o strunim i radnim kvalitetima kandidatalan 33 Tuilaki savjet pribavlja miljenje o strunim i radnim kvalitetima za vrenje tuilake funkcije za svakog kandidata od:

1) dravnog tuilatva, drugog organa, privrednog drutva ili drugog pravnog subjekta u kojem kandidat radi ili je radio;

2) neposredno vieg dravnog tuilatva za kandidata koji napreduje.

Ako kandidat radi ili je radio u dravnom tuilatvu, miljenje iz stava 1 ovog lana daje dravni tuilac na osnovu miljenja sjednice tuilaca i podataka o radu kandidata kojima raspolae.

Miljenje iz stava 1 ovog lana sadri obrazloene podatke o:

1) radnom iskustvu;

2) vrsti poslova i rezultatima rada;

3) odnosu prema poslu i prema kolegama;

4) vjetini komunikacije.

Miljenje za imenovanje zamjenika koji napreduje, pored podataka iz stava 3 ovog lana, sadri i obrazloene podatke iz lana 33b stav 1 taka 2 podtaka b ovog zakona.

Miljenje o kandidatima za dravnog tuioca treba da sadri, pored podataka iz stava 3 ovog lana, i obrazloene podatke iz lana 33c ovog zakona.

Miljenje iz st. 3, 4 i 5 ovog lana daje se na obrascu koji se utvruje Poslovnikom Tuilakog savjeta.

Standardni prijavni obrazaclan 32a Prijava iz lana 32 stav 1 ovog zakona podnosi se na obrascu koji utvruje Tuilaki savjet.

Miljenje o strunim i radnim kvalitetima kandidatalan 33 Tuilaki savjet pribavlja miljenje o strunim i radnim kvalitetima za vrenje tuilake funkcije za svakog kandidata od:

1) dravnog tuilatva, drugog organa, privrednog drutva ili drugog pravnog subjekta u kojem kandidat radi ili je radio;

2) neposredno vieg dravnog tuilatva za kandidata koji napreduje.

Ako kandidat radi ili je radio u dravnom tuilatvu, miljenje iz stava 1 ovog lana daje dravni tuilac na osnovu miljenja sjednice tuilaca i podataka o radu kandidata kojima raspolae.

Miljenje iz stava 1 ovog lana sadri obrazloene podatke o:

1) radnom iskustvu;

2) vrsti poslova i rezultatima rada;

3) odnosu prema poslu i prema kolegama;

4) vjetini komunikacije.

Miljenje za imenovanje zamjenika koji napreduje, pored podataka iz stava 3 ovog lana, sadri i obrazloene podatke iz lana 33b stav 1 taka 2 podtaka b ovog zakona.

Miljenje o kandidatima za dravnog tuioca treba da sadri, pored podataka iz stava 3 ovog lana, i obrazloene podatke iz lana 33c ovog zakona.

Miljenje iz st. 3, 4 i 5 ovog lana daje se na obrascu koji se utvruje Poslovnikom Tuilakog savjeta.

Kriterijumi za prvo imenovanje zamjenikalan 33a Kriterijumi za imenovanje zamjenika koji se prvi put imenuje su:

1) steeno znanje koje se cijeni na osnovu podkriterijuma:

a) prosjena ocjena i duina studiranja,

b) struno usavravanje (zavrena inicijalna obuka, seminari, radionice),

c) nauno zvanje (magistar, master, doktorat),

d) poznavanje rada na raunaru i znanje stranih jezika;

2) sposobnost za obavljanje tuilake funkcije koja se cijeni na osnovu podkriterijuma:

a) rezultati pisanog testiranja,

b) radno iskustvo (vrsta poslova koje je kandidat ranije obavljao, duina radnog iskustva, rezultati rada, napredovanje u slubi i sl.),

c) vjetina komunikacije i lini nastup;

3) dostojnost za obavljanje tuilake funkcije koja se cijeni na osnovu podkriterijuma:

a) injenica da nije osuivan za krivina djela ili kanjavan za prekraj koja ga ine nedostojnim za vrenje tuilake funkcije,

b) ugled i neporono ponaanje,

c) odnos sa kolegama i strankama.

Kriterijumi za imenovanje zamjenika koji napredujelan 33b Kriterijumi za imenovanje zamjenika koji napreduje su:

1) steeno znanje koje se cijeni na osnovu podkriterijuma:

a) struno usavravanje (kontinuirana obuka i drugi oblici obuke),

b) nauno zvanje (magistar, master, doktorat),

c) objavljeni nauni i struni radovi i druge aktivnosti u struci,

d) poznavanje rada na raunaru i znanje stranih jezika;

2) sposobnost za obavljanje tuilake funkcije koja se cijeni na osnovu podkriterijuma:

a) radno iskustvo (duina staa u dravnom tuilatvu i drugo radno iskustvo),

b) rezultati rada u posljednje tri godine koji se cijene na osnovu: broja i sloenosti zavrenih predmeta u toku godine; naina rjeavanja predmeta (redovni ili skraeni postupak, primjena alternativnog naina rjeavanja predmeta, finansijska istraga); kvaliteta rada (broj potvrenih optunica i usvojenih pravnih ljekova); uzimanja predmeta po redosljedu prispijea i potovanja zakonskih rokova za preduzimanje i sprovoenje radnji u postupku,

c) vjetina komunikacije i lini nastup;

3) dostojnost za obavljanje tuilake funkcije koja se cijeni na osnovu podkriterijuma:

a) povreda Kodeksa tuilake etike,

b) odnos sa kolegama i strankama,

c) ugled i neporono ponaanje.

Kriterijumi za imenovanje dravnog tuiocalan 33c Dravni tuilac, pored kriterijuma iz lana 33b ovog zakona, mora imati sposobnost za rukovoenje i organizaciju posla u dravnom tuilatvu, koja podrazumijeva:

1) sposobnost organizovanja rada;

2) poznavanje poslova tuilake uprave;

3) ugled koji kandidat uiva u dravnom tuilatvu u kojem vri funkciju;

4) zalaganje za ouvanje ugleda dravnog tuilatva u javnosti.

Razgovor sa kandidatimalan 35 Tuilaki savjet organizuje razgovor sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove za imenovanje.

Tuilaki savjet, odmah nakon obavljenog razgovora, popunjava standardni obrazac za ocjenu kandidata, koji sadri ocjenu svih kandidata i njeno obrazloenje.

Testiranje kandidatalan 35a Tuilaki savjet, prije obavljanja razgovora, sprovodi pisano testiranje kandidata koji se prvi put imenuje za zamjenika osnovnog dravnog tuioca, preko komisije koju ine tri lana Tuilakog savjeta, od kojih su najmanje dva iz reda dravnih tuilaca.

Komisija iz stava 1 ovog lana sainjava i ocjenjuje test. Pisano testiranje sprovodi se anonimno.

Pisani test se sainjava od pitanja koja su objavljena na internet stranici Tuilakog savjeta.

Primjerak ocijenjenog testa dostavlja se svim lanovima Tuilakog savjeta.

Nain sainjavanja testa i sprovoenja pisanog testiranja utvruje se Poslovnikom Tuilakog savjeta.

Bodovanjelan 35b Kandidat koji se imenuje za dravnog tuioca, odnosno zamjenika moe ostvariti ukupno 100 bodova, i to na osnovu:

1) steenog znanja do 20 bodova;

2) sposobnosti za obavljanje tuilake funkcije do 60 bodova;

3) dostojnosti za obavljanje tuilake funkcije do 20 bodova.

Kandidat koji se prvi put imenuje za zamjenika osnovnog tuioca, u okviru broja bodova po osnovu kriterijuma iz stava 1 taka 2 ovog lana, mora da ima najmanje 40 bodova po osnovu podkriterijuma ocjena pisanog testa.

Kandidat koji ostvari manje od 60 bodova ocjenjuje se ocjenom "ne zadovoljava".

Broj bodova koji se moe ostvariti na osnovu podkriterijuma utvruje se Poslovnikom Tuilakog savjeta u okviru bodova iz stava 1 ovog lana.

Ocjenjivanje kandidatalan 35c Na osnovu obavljenog razgovora, pribavljene dokumentacije i miljenja iz lana 33 ovog zakona, lanovi Tuilakog savjeta ocjenjuju kandidata primjenom kriterijuma i podkriterijuma iz l. 33a, 33b i 33c ovog zakona, na obrascu iji se sadraj utvruje Poslovnikom Tuilakog savjeta.

lanovi Tuilakog savjeta dostavljaju popunjeni obrazac iz stava 1 ovog lana, sa ukupnim brojem bodova, Komisiji iz lana 35a stav 2 ovog zakona.

Komisija iz stava 2 ovog lana utvruje prosjean broj bodova, na osnovu ocjene svakog lana Tuilakog savjeta.

Struna pomo za izborlan 35d Tuilaki savjet moe, radi utvrivanja sposobnosti za obavljanje tuilake funkcije, prilikom razgovora sa kandidatima koji se prvi put prijavljuju za tuilaku funkciju, koristiti strunu pomo psihologa.

Utvrivanje predloga za imenovanjelan 36 Tuilaki savjet na osnovu liste kandidata utvruje predlog za imenovanje dravnog tuioca na nejavnoj sjednici.

Tuilaki savjet dostavlja Skuptini obrazloeni predlog za imenovanje dravnog tuioca sa osnovnim podacima i ocjenom kandidata.

Nain utvrivanja predloga kandidata za imenovanje dravnog tuioca blie se ureuje Poslovnikom Tuilakog savjeta.

Imenovanje zamjenikalan 36a Tuilaki savjet na osnovu liste kandidata donosi odluku o imenovanju zamjenika na nejavnoj sjednici.

Odluka o imenovanju zamjenika mora da sadri pisano obrazloenje.

Tuilaki savjet obavjetava imenovanog kandidata, dravno tuilatvo u koje se imenuje i Ministarstvo pravde o svojoj odluci o imenovanju.

Odluka o imenovanju zamjenika objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".

Prava kandidatalan 36b Kandidat ima pravo da izvri uvid u svoju dokumentaciju, pisani test, miljenja iz lana 33 ovog zakona, kao i konanu ocjenu drugih kandidata koji su se prijavili na oglas za imenovanje dravnog tuioca ili zamjenika, u roku od 30 dana od dana donoenja odluke o izboru.

Pravo na zatitulan 36c Odluka Tuilakog savjeta o imenovanju zamjenika je konana i protiv nje se moe pokrenuti upravni spor.

3. l. 5. Evropske konvencije

1. Tuilaki savjet

2. Disciplinski postupak protiv sudije

3. l. 6. Evropske konvencije

1.POSTUPAK IZBORA PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA

Uslovi za izbor i mandat predsjednika Vrhovnog sudalan 32a Za predsjednika Vrhovnog suda moe biti birano lice koje ispunjava opte i posebne uslove za sudiju Vrhovnog suda i koje se odlikuje profesionalnom nepristrasnou, visokim strunim i moralnim kvalitetima.

Predsjednik Vrhovnog suda bira se na vrijeme od pet godina.

Uslovi za izbor predsjednika sudalan 33 Predsjednik suda je sudija.

Lice koje se bira za predsjednika suda istovremeno se bira i za sudiju tog suda.

Predsjednik suda ostaje kao sudija u sudu nakon: isteka vremena na koje je biran, razrjeenja funkcije predsjednika suda i podnoenja zahtjeva za prestanak funkcije predsjednika suda.

2.SUDSKI SAVJET-SASTAV,MANDAT I NADLEZNOST

3.PRAVO NA ZIVOT

1.TUZILACKI SAVJET-SASTAV,POSTUPAK,IZBOR I NADLEZNOST

2.DISCIPLINSKI POSTUPAK ZA SUDIJE

3.SASTAV,MANDAT EVROPSKOG SUDA

1.NADLEZNOST OSNOVNOG SUDA

Nadlenostlan 16 Osnovni sud je nadlean:

1) U krivinim predmetima da:

a) u prvom stepenu sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana kao glavna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, bez obzira na svojstva, zanimanje i poloaj lica prema kojem se postupak vodi i bez obzira na to da li je djelo izvreno u mirnodopskim uslovima, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, ako za pojedina od ovih krivinih djela nije odreena nadlenost drugog suda;

b) u prvom stepenu, sudi za krivina djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost osnovnog suda;

c) sprovodi postupak i odluuje po molbi za brisanje osude, po molbi za prestanak mjera bezbjednosti ili za prestanak pravnih posljedica osude i odluuje u tim stvarima kad je tu osudu ili mjeru izrekao;

2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:

a) u sporovima iz imovinskih, branih, porodinih, linopravnih, autorskih i drugih odnosa, izuzev u onim koji su zakonom stavljeni u nadlenost nekog drugog suda;

b) u sporovima povodom ispravke ili odgovora na informaciju sadranu u sredstvima javnog informisanja i o zahtjevima povodom povrede linih prava uinjenih u sredstvima javnog informisanja;

3) U radno pravnim predmetima, da u prvom stepenu sudi sporove:

a) iz radnog odnosa;

b) o zakljuenju i primjeni kolektivnih ugovora, kao i sve sporove izmeu poslodavaca i sindikata;

c) o primjeni propisa o trajku;

d) o izboru i razrjeenju organa u preduzeima i drugim pravnim subjektima;

4) U ostalim pravnim stvarima da:

a) u prvom stepenu, rjeava vanparnine predmete, ako ovim zakonom nije drukije odreeno;

b) rjeava izvrne stvari i sporove koji nastanu u toku ili povodom izvrnog postupka, ako ovim zakonom nije drukije odreeno;

c) odluuje o priznavanju i izvravanju stranih sudskih odluka, osim onih za koje je nadlean privredni sud;

d) vri poslove pravne pomoi.

Osnovni sud je nadlean da odluuje u prvom stepenu i u drugim predmetima, ako zakonom nije odreena nadlenost nekog drugog suda.

Osnovni sud vri i druge poslove odreene zakonom.

2.USLOVI ZA PRESTANAK I POSTUPAK RAZRESENJA DRZAVNIH TUZILACA

V PRESTANAK FUNKCIJE I RAZRJEENJEPrestanak funkcijelan 50 Dravnom tuiocu ili zamjeniku prestaje funkcija:

1) istekom mandata;

2) ostavkom;

3) ispunjenjem uslova za starosnu penziju;

4) prestankom dravljanstva;

5) ako postane lan organa politike stranke;

6) ako vri poslaniku i drugu javnu funkciju ili profesionalnu djelatnost nespojivu sa tuilakom funkcijom;

7) ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Odluka o prestanku funkcijelan 51 Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije o tome e, odmah, Tuilaki savjet obavijestiti: vrhovni dravni tuilac za svog zamjenika i vieg dravnog tuioca, vii dravni tuilac za svog zamjenika i osnovnog dravnog tuioca i osnovni dravni tuilac za svog zamjenika. O razlozima za prestanak funkcije vrhovnog dravnog tuioca Tuilaki savjet obavjetava ministar pravde.

O ispunjenju uslova za prestanak funkcije dravnog tuioca Tuilaki savjet bez odlaganja obavjetava Skuptinu.

Ako Skuptina, u roku od 30 dana od dana prijema obavjetenja, ne donese odluku o prestanku funkcije dravnog tuioca, smatrae se da je istekom tog roka dravnom tuiocu prestala funkcija.

Dravnom tuiocu funkcija prestaje danom donoenja odluke Skuptine o prestanku funkcije ili istekom roka iz stava 3 ovog lana.

Odluku o prestanku funkcije zamjenika donosi Tuilaki savjet, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavjetenja.

Funkcija zamjenika prestaje na dan donoenja odluke Tuilakog savjeta o prestanku funkcije.

Odluku o prestanku funkcije zamjenika Tuilaki savjet dostavlja zamjeniku ija je funkcija prestala i dravnom tuilatvu u kojem je vrio funkciju zamjenika.

Odluka o prestanku funkcije dravnog tuioca i zamjenika objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".

Razrjeenjelan 52 Dravni tuilac ili zamjenik razrjeava se od dunosti, ako:

1) bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje tuilake funkcije;

2) nestruno ili nesavjesno vri tuilaku funkciju.

3) ako trajno izgubi sposobnost za vrenje funkcije.

Dravni tuilac razrjeava se od dunosti i ako:

1) ne ostvaruje zadovoljavajue rezultate u rukovoenju poslovima kojima se ostvaruje funkcija dravnog tuioca;

2) ne pokrene postupak za razrjeenje ili disciplinsku odgovornost dravnog tuioca ili zamjenika kada je za to ovlaen, a zna ili je morao znati za postojanje razloga za razrjeenje;

3) ako mu je dva puta u toku mandata izreena disciplinska mjera.

Nestruno i nesavjesno obavljanje tuilake funkcijelan 52a Pod nestrunim i nesavjesnim obavljanjem tuilake funkcije smatra se, naroito, ako dravni tuilac ili zamjenik bez opravdanih razloga:

1) u znaajnoj mjeri ne ostvaruje oekivane rezultate u pogledu kvantiteta i kvaliteta rada u poslednje tri godine u odnosu na prosjean broj zavrenih predmeta iste vrste i sloenosti na nivou tog dravnog tuilatva;

2) odugovlai postupak ili ne uzima predmete u rad, usljed ega nastupi zastarjelost krivinog gonjenja;

3) obavlja djelatnosti ili preduzima aktivnosti koje su nespojive sa vrenjem tuilake funkcije.

Inicijativa za razrjeenjelan 53 Obrazloenu inicijativu za razrjeenje dravnog tuioca ili zamjenika mogu podnijeti: vrhovni dravni tuilac, najmanje tri lana Tuilakog savjeta, Disciplinsko vijee, vii dravni tuilac za svog zamjenika i osnovnog dravnog tuioca, osnovni dravni tuilac za svog zamjenika i ministar pravde za vrhovnog dravnog tuioca.

Rokovilan 54 Inicijativa za razrjeenje dostavlja se Tuilakom savjetu.

Tuilaki savjet, u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, odluuje ima li osnova za voenje postupka za utvrivanje predloga za razrjeenje, odnosno za donoenje odluke o razrjeenju.

Tuilaki savjet inicijativu dostavlja dravnom tuiocu ili zamjeniku na koga se inicijativa odnosi, sa obavjetenjem da ima pravo da angauje branioca tokom postupka pred Tuilakim savjetom.

Dravni tuilac ili zamjenik ima pravo da se, u roku od osam dana od dana prijema, pisano ili usmeno izjasni o inicijativi za njegovo razrjeenje.

Formiranje Komisijelan 55 Tuilaki savjet e odbaciti inicijativu ukoliko utvrdi da nema osnova za voenje postupka ili da je inicijativa podnijeta od neovlaenog lica.

Ukoliko Tuilaki savjet utvrdi da ima osnova za voenje postupka, formirae Komisiju za ispitivanje uslova za razrjeenje (u daljem tekstu: Komisija).

Sastav Komisijelan 56 Komisija ima predsjednika i dva lana koje imenuje Tuilaki savjet iz reda svojih lanova.

Nepristrasnostlan 57 U sastav Komisije ne mogu biti imenovani podnosilac inicijative za razrjeenje i oni lanovi Tuilakog savjeta za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

Izvjetaj Komisijelan 58 Komisija prikuplja podatke i dokaze od znaaja za ispitivanje osnovanosti inicijative.

Dravni tuilac ili zamjenik ije se razrjeenje trai ima pravo da prisustvuje radu Komisije.

O svom radu Komisija podnosi izvjetaj Tuilakom savjetu u roku koji odredi Tuilaki savjet.

Primjerak izvjetaja Komisije dostavlja se dravnom tuiocu ili zamjeniku ije se razrjeenje trai.

Miljenjelan 58a Kad je podnijet predlog za razrjeenje Vrhovnog dravnog tuioca zbog nestrunog ili nesavjesnog obavljanja funkcije Tuilaki savjet pribavlja miljenje od sjednice tuilaca Vrhovnog dravnog tuilatva.

Kad je podnijet predlog za razrjeenje dravnog tuioca i zamjenika zbog trajnog gubitka radne sposobnosti za vrenje funkcije Tuilaki savjet pribavlja miljenje od nadlenog organa.

Sjednica Tuilakog savjetalan 59 Sjednici Tuilakog savjeta prisustvuje podnosilac inicijative.

Dravni tuilac ili zamjenik ije se razrjeenje trai ima pravo da prisustvuje sjednici Tuilakog savjeta.

Tuilaki savjet donosi odluke na nejavnoj sjednici.

Odlukalan 60 Kada odluuje o inicijativi Tuilaki savjet moe:

1) odbiti inicijativu kao neosnovanu;

2) utvrditi predlog za razrjeenje dravnog tuioca;

3) donijeti odluku o razrjeenju zamjenika.

Rokovilan 62 Inicijativa za razrjeenje ne moe se podnijeti po proteku roka od tri godine od dana postojanja razloga za pokretanje postupka za razrjeenje.

Dostavljanje predloga Skuptinilan 63 Obrazloeni predlog za razrjeenje dravnog tuioca, Tuilaki savjet dostavlja Skuptini u roku od 60 dana od dana prijema inicijative.

Odluku o razrjeenju zamjenika Tuilaki savjet mora donijeti u roku od tri mjeseca od dana podnoenja inicijative.

Dravni tuilac ili zamjenik je razrijeen funkcije danom donoenja odluke o njegovom razrjeenju.

Privremeno udaljenjelan 64 Dravni tuilac ili zamjenik e biti privremeno udaljen od dunosti, ako se protiv njega odredi pritvor ili sprovoenje istrage za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije.

Dravni tuilac ili zamjenik moe biti privremeno udaljen od dunosti, nakon to je Tuilaki savjet donio odluku o pokretanju postupka za razrjeenje.

Odluku o privremenom udaljenju od dunosti dravnog tuioca ili zamjenika donosi Tuilaki savjet.

Shodna primjena disciplinskog postupkalan 64a Na postupak razrjeenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na disciplinski postupak.

Sudska zatitalan 64b Odluka Tuilakog savjeta o razrjeenju zamjenika je konana i protiv nje se moe pokrenuti upravni spor.

Dostavljanje odlukelan 65 Skuptina dostavlja odluku o razrjeenju dravnom tuiocu koji je razrijeen, Tuilakom savjetu i Ministarstvu pravde.

Tuilaki savjet odluku o razrjeenju dostavlja zamjeniku koji je razrijeen i dravnom tuilatvu u kojem je vrio funkciju.

Odluka o razrjeenju dravnog tuioca objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore.

2.CLAN 5 EVROPSKE KONVENCIJE

1.NADLEZNOST VISEG SUDA

2. Vii sudOsnivanjelan 17 Vii sudovi su:

1) Vii sud u Bijelom Polju - za podruja osnovnih sudova u: Bijelom Polju, Beranama, abljaku, Kolainu, Plavu, Pljevljima i Roajama i

2) Vii sud u Podgorici - za podruja osnovnih sudova u: Podgorici, Baru, Danilovgradu, Kotoru, Nikiu, Ulcinju, Herceg-Novom i Cetinju.

Nadlenostlan 18 Vii sud u prvom stepenu:

1) sudi u krivinom postupku o krivinim djelima za koja je, kao glavna kazna, propisana kazna zatvora preko 10 godina bez obzira na svojstva, zanimanje i poloaj lica prema kome se postupak vodi i bez obzira na to da li je djelo izvreno u mirnodopskim uslovima, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja i o krivinim djelima:

- ubistvo na mah,

- silovanje,

- ugroavanje bezbjednosti vazdunog saobraaja,

- neovlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u promet opojnih droga,

- pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog ureenja,

- odavanje tajnih podataka,

- izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mrnje, razdora i netrpeljivosti,

- povreda teritorijalnog suvereniteta,

- udruivanje radi protivustavne djelatnosti,

- pripremanje djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore,

- pranje novca;

2) sudi u krivinom postupku o krivinim djelima organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne;

3) sudi u krivinom postupku za krivina djela sa elementima korupcije, i to:

- povreda ravnopravnosti u vrenju privredne djelatnosti,

- zloupotreba monopolistikog poloaja,

- prouzrokovanje steaja,

- prouzrokovanje lanog steaja,

- protivzakoniti uticaj,

- lani bilans,

- zloupotreba procjene,

- odavanje poslovne tajne,

- odavanje i korienje berzanske tajne,

- primanje mita,

- davanje mita,

- zloupotreba slubenog poloaja, zloupotreba poloaja u privrednom poslovanju, prevara u slubi i zloupotreba ovlaenja u privredi za koja je propisana kazna zatvora od osam godina i tea kazna;

4) sudi o krivinim djelima za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost vieg suda;

5) sprovodi postupak utvrivanja pretpostavki povodom zahtjeva za izdavanje okrivljenih i osuenih lica i postupak priznanja i izvravanja stranih sudskih odluka u krivinim stvarima;

6) vri druge poslove propisane zakonom.

Vii sud u drugom stepenu odluuje o albama protiv odluka osnovnih sudova.

Vii sud van suenja:

1) rjeava sukobe nadlenosti izmeu osnovnih sudova na svom podruju;

2) odluuje o zahtjevu za brisanje osude na osnovu sudske odluke i po molbi za prestanak mjera bezbjednosti ili za prestanak pravnih posljedica osude koja se odnosi na zabranu sticanja odreenog prava, ako je osudu ili mjeru izrekao;

3) vri poslove meunarodne krivino-pravne pomoi;

4) vri druge poslove odreene zakonom.

2.VRHOVNI SUD-OPSTA SJEDNICA I OPSTE NADLEZNOSTI

3.CLAN 6 EVROPSKE KONVENCIJE1.nadleznost tuzilackog savjeta

2 nadleznost osnovnog suda

3.pravo na zivot

1.sastav i izbor clanova sudskog savjeta

2.vrhovni sud

3.sloboda izrazavanja

lan 10

Sloboda izraavanja

1 Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu posedovanja sopstvenog miljenja, primanja i saoptavanja informacija i ideja bez meanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lan ne spreava drave da zahtevaju dozvole za rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzea.

2 Poto korienje ovih sloboda povlai za sobom dunosti i odgovornosti, ono se moe podvrgnuti formalnostima, uslovima, ogranienjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbednosti, radi spreavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili morala, zatite ugleda ili prava drugih, spreavanja otkrivanja obavetenja dobijenih u poverenju, ili radi ouvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

1.disciplinski postupak i razrijesenje sudija

2.pojedinacna i opsta uputstva za rad-tuzilastvo

Uputstva za radlan 110 Vrhovni dravni tuilac daje viem dravnom tuiocu i osnovnom dravnom tuiocu obavezna uputstva za rad.

Vii dravni tuilac daje osnovnom dravnom tuiocu sa svog podruja rada obavezna uputstva za rad.

Pod obaveznim uputstvom za rad, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se uputstva opteg karaktera i uputstva za postupanje u pojedinim predmetima.

Uputstva opteg karaktera daje vrhovni dravni tuilac, a vii dravni tuilac i osnovni dravni tuilac mogu da iniciraju njihovo donoenje, kada ocijene da je to potrebno.

Uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje vrhovni dravni tuilac za svoje zamjenike, vie i osnovne dravne tuioce; vii dravni tuilac za svoje zamjenike i osnovne dravne tuioce sa svog podruja rada, a osnovni dravni tuilac za svoje zamjenike.

Nain davanja uputstva za radlan 111 Dravni tuilac ili zamjenik kome je dato uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu ima pravo da ukae na nezakonitost ili neosnovanost uputstva i da trai da se isto izda u pisanoj formi, ako je dato usmeno, a ako je dato u pisanoj formi da se u istoj formi ponovi.

Ukoliko uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu bude ponovljeno u smislu stava 1 ovog lana, a dravni tuilac ili zamjenik i dalje smatra da je uputstvo nezakonito ili neosnovano, dravni tuilac moe da ga, na pisani i obrazloeni zahtjev, oslobodi od daljeg postupanja u tom predmetu, ako ne postoji opasnost od odlaganja, a predmet dati na rjeavanje drugom dravnom tuiocu, odnosno zamjeniku.

Uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje se u pisanoj formi i sa obrazloenjem. Izuzetno, kada okolnosti to ne dozvoljavaju, uputstvo moe biti i usmeno, s tim da se, u primjerenom roku, mora dati u pisanoj formi.

3.zabrana mucenja

lan 3 Zabrana muenjaNiko ne sme biti podvrgnut muenju, ili neovenom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju.1.nadleznost viseg suda

2postupak izbora sudija

3pravo na pravicno sudjenje

1organizacija sudova i nadleznost vrhovnog suda,nadleznost opste sjednice

Glava VIII - ORGANIZACIJA RADA SUDAPoslovi organizacijelan 83 Pod organizacijom rada suda podrazumijeva se: rukovoenje sudom, organizacija sudskih odjeljenja i sjednice svih sudija, organizacija suenja i poslovi sudske uprave.

1. Predsjednik sudaRukovoenjelan 84 Radom suda rukovodi predsjednik suda.

Predsjednik suda organizuje rad u sudu, vri raspored poslova i preduzima mjere radi urednog i blagovremenog izvravanja poslova u sudu.

Predsjednik suda odgovoran je, u granicama svojih ovlaenja, za uredno i blagovremeno obavljanje poslova u sudu.

Predsjednik suda donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji suda, uz saglasnost Vlade, uz prethodno pribavljeno miljenje Sudskog savjeta o broju radnih mjesta.

Predsjednik suda ija je funkcija prestala usljed isteka vemena na koje je izabran nastavie da obavlja dunost sa svim pravima i obavezama koje ima predsjednik suda, do imenovanja novog predsjednika.

Zamjenjivanje predsjednika sudalan 85 Predsjednika suda u sluaju odsutnosti ili sprijeenosti zamjenjuje sudija tog suda, kojeg odreuje sjednica sudija, na predlog predsjednika suda, za svaku kalendarsku godinu.

2. Raspored poslova u suduUtvrivanje godinjeg rasporeda poslovalan 86 Godinji raspored poslova u sudu utvruje predsjednik suda, najkasnije do 15. januara za tekuu godinu.

U postupku utvrivanja predloga godinjeg rasporeda poslova suda, predsjednik suda je duan da:

- vodi rauna o ravnomjernoj raspodjeli poslova u sudu i specijalizaciji sudija;

- omogui svakom sudiji da se izjasni o predlogu.

Predlog godinjeg rasporeda poslova razmatra sjednica sudija.

Predsjednik suda je duan da se pismeno izjasni o predlogu sudije ili sjednice sudija koje nije prihvatio, u roku od osam dana od njihovog dostavljanja.

Sudije ili sjednica sudija mogu obavijestiti predsjednika neposredno vieg suda o neslaganju sa godinjim rasporedom poslova.

Izmjena godinjeg rasporeda poslovalan 87 Predsjednik suda moe promijeniti godinji raspored poslova u sudu, ako se:

- smanji ili povea broj sudijskih mjesta u sudu, i

- znatno povea ili smanji broj ili vrsta predmeta u sudu.

Izmjena godinjeg rasporeda vri se tako da u najmanjoj moguoj mjeri remeti ve utvreni godinji raspored poslova u sudu.

Dostavljanje i objavljivanje godinjeg rasporedalan 88 Predsjednik suda dostavlja godinji raspored poslova i njegove izmjene svim sudijama i istie ga na oglasnoj tabli suda.

3. Sluajna dodjela predmetaDodjela predmetalan 89 Predmeti se dodjeljuju u rad bez odlaganja, prema godinjem rasporedu poslova, metodom sluajne dodjele predmeta koja zavisi iskljuivo od oznake i broja predmeta.

Sudija vri sudijsku funkciju u jednoj ili vie oblasti prava koja mu je dodijeljena na poetku kalendarske godine u okviru godinjeg rasporeda.

Metode sluajne dodjele predmetalan 90 Dnevno prispjeli predmeti razvrstavaju se prema azbunom redu poetnih slova imena i prezimena stranaka i dodjeljuju prema azbunom redu imena i prezimena sudija.

Predmeti po redovnim i vanrednim pravnim ljekovima dodjeljuju se na nain iz stava 1 ovog lana.

Predmeti koji su bili dodijeljeni u rad sudiji koji vie ne vri sudijsku funkciju u tom sudu dodjeljuju se novoizabranom sudiji, odnosno drugom sudiji koji je godinjim rasporedom poslova odreen da postupa po predmetima iz odreene pravne oblasti, a ako to nije mogue, dodjeljuju se na nain iz stava 1 ovog lana.

Predmeti sudije koji je sprijeen da vri sudijsku funkciju vie od tri mjeseca, sudije kome je predmet oduzet, kao i u sluaju izuzea sudije, dodjeljuju se u rad drugim sudijama tog suda u skladu sa stavom 1 ovog lana.

Sluajna dodjela predmeta propisana Sudskim poslovnikomlan 91 Metod sluajne dodjele predmeta blie se odreuje Sudskim poslovnikom.

Sudski poslovnik definie posebno pravila rasporeivanja predmeta u sluaju kada je vie zahtjeva za pokretanje sudskog postupka podnijeto protiv iste stranke; kada je vie zahtjeva za pokretanje sudskog postupka sa istim faktikim i pravnim statusom zavedeno istog dana ili u jednom kratkom vremenskom periodu; ili kada bi dodjela novih predmeta sudiji iji je kalendar popunjen trebalo da se privremeno obustavi ili u drugim slinim sluajevima.

Oduzimanje dodijeljenog predmetalan 93 Dodijeljeni predmet oduzima se sudiji ili vijeu samo ako se utvrdi da neopravdano ne postupaju u predmetu, zbog izuzea ili ako je sudija sprijeen da vri sudijsku funkciju vie od tri mjeseca.

Predmeti ija je hitna priroda odreena zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija, zbog odsutnosti ili sprijeenosti, nije u mogunosti da u istima postupa blagovremeno i u zakonskom roku.

Predmet oduzima predsjednik suda rjeenjem.

Rjeenje o oduzimanju dostavlja se sudiji ili vijeu kojem je predmet oduzet.

Protiv rjeenja o oduzimanju predmeta dozvoljen je prigovor predsjedniku neposredno vieg suda, a protiv rjeenja predsjednika Vrhovnog suda, Optoj sjednici, u roku od tri dana od dana prijema rjeenja.

Odluka e se donijeti u roku od dva dana od prijema prigovora.

Prigovor ne zadrava izvrenje rjeenja.

Ako se prigovor usvoji, predmet ostaje kod sudije ili vijea kojem je oduzet.

Pravo uvida u sudski predmetlan 94 Predsjednik suda ima pravo uvida u predmete u tom sudu povodom:

- predstavke stranke;

- pokretanja postupka za utvrivanje odgovornosti sudije za neuredan rad i uvanje ugleda sudske funkcije;

- pokretanja postupka za razrjeenje sudije;

- zahtjeva za izuzee sudije;

- odstupanja od utvrene raspodjele predmeta;

- oduzimanja predmeta dodijeljenog u rad, i

- u drugim sluajevima kada je, po zakonu, neophodno da izvri uvid u predmete radi rukovoenja sudom ili potovanja rokova.

U sluajevima iz stava 1 ovog lana, predsjednik suda moe zahtijevati od sudije da mu u pisanoj formi dostavi podatke ili izvjetaj o predmetima i razlozima zbog kojih predmeti nijesu zavreni u zakonskom ili razumnom roku.

4. Opta sjednica, sjednica sudija i sudska odjeljenjaRad Opte sjednice Vrhovnog sudalan 96 Optu sjednicu saziva i njome rukovodi predsjednik Vrhovnog suda, po sopstvenoj inicijativi, na predlog predsjednika odjeljenja ili na predlog suda koji trai zauzimanje ili izmjenu naelnog pravnog stava.

Opta sjednica punovano odluuje ako je prisutno vie od polovine sudija Vrhovnog suda.

Odluke Opte sjednice su punovano donijete ako se za njih izjasni veina sudija Vrhovnog suda.

Poslovnikom o radu Opte sjednice Vrhovnog suda se odreuje nain rada Opte sjednice.

Sjednica sudijalan 97 Sjednicu sudija ine sve sudije tog suda.

Sjednicu sudija saziva i njome rukovodi predsjednik suda.

Predsjednik suda je duan da zakae sjednicu sudija na zahtjev najmanje jedne treine svih sudija.

Sjednica sudija radi i odluuje ako je prisutno najmanje dvije treine svih sudija suda, a odluka je punovana ako se za nju izjasni veina svih sudija.

Nain rada odjeljenja i sjednica sudija blie se odreuje Sudskim poslovnikom.

Djelokrug rada sjednice sudijalan 98 Sjednica sudija:

1) daje miljenje o kandidatima za predsjednika suda i kandidatima za sudije;

2) brie se;

3) zauzima pravne stavove u predmetima iz nadlenosti toga suda i daje pravna miljenja od znaaja za sudsku praksu;

4) predlae promjenu naelnih pravnih stavova i pravnih miljenja koje je zauzela Opta sjednica Vrhovnog suda ili odjeljenje Vrhovnog suda;

5) razmatra izvjetaje o radu suda;

6) razmatra pitanja od znaaja za suenje, struno usavravanje, organizaciju rada suda i vri druge poslove odreene ovim zakonom.

Sjednica sudija zauzima pravni stav kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvatanjima izmeu pojedinih vijea ili sudija tog suda ili kada jedno vijee ili sudija odstupi od ranije utvrenog pravnog stava.

O zauzetom pravnom stavu iz stava 2 ovog lana vodi se evidencija i prati njihova primjena.

U sudovima u kojima nijesu obrazovana sudska odjeljenja, sjednica sudija, pored poslova odreenih ovim zakonom, vri i poslove sjednice odjeljenja.

Sudska odjeljenjalan 99 U sudovima se osnivaju sudska odjeljenja u zavisnosti od broja sudija, obima i vrste predmeta, i to u:

1) osnovnom sudu - graansko, krivino, izvrno i drugo;

2) viem sudu - krivino, graansko i drugo;

3) privrednom sudu - odjeljenje za privredne sporove, steajno, odjeljenje za izvrenje i obezbjeenje i vanparnine stvari;

4) Apelacionom sudu - graansko-privredno i krivino;

5) Upravnom sudu - upravno;

6) Vrhovnom sudu - graansko, krivino, upravno i odjeljenje sudske prakse.

U viem sudu osniva se specijalizovano odjeljenje za suenje za krivina djela organizov