oporezivanje dohodka u eu

23
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 29 1. Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji + Sandra Švaljek * Saetak U radu se obrađuje porezni tretman pojedinih oblika dohotka od kapitala – dohodaka od kamata na štedne depozite i obveznice, dividendi i kapitalnih dobitaka u “staroj” Europi, nekim tranzicijskim zemljama i Republici Hrvatskoj. Cilj rada je na jednostavan način pružiti uvid u vrstu oporezivanja ovih oblika dohodaka od kapitala (npr. oporezivanje dohodaka od kapitala zasebnim porezom ili uključivanje dohodaka od kapitala u ukupan oporezivi dohodak), visinu odgovarajućih zakonskih poreznih stopa i ključne značajke oporezivanja, te omogućiti usporedbu poreznog tretmana dohodaka od kapitala u Hrvatskoj i zemljama u okruženju. Pritom vrlo važna pitanja o teorijskoj pozadini i načelima na kojima se temelji oporezivanje dohodaka od kamata, dividendi i kapitalnih dobitaka u pojedinoj zemlji prelaze ambicije ovoga rada i ostavljena su za neko drugo istraživanje. Ključne riječi: oporezivanje, dohodak od kapitala, porezna harmonizacija JEL klasifikacija: H2, H24 + Ovaj je rad nastao u sklopu istraživanja povezanosti poreznog sustava i financijskog razvitka, koje je u cjelosti objavljeno u knjizi “Veza koja nedostaje - kako povezati razvitak tržišta kapitala i gospodarski rast” konzultantske kuće Arhivanalitika d.o.o., www.arhivanalitika.hr. * Sandra Švaljek, znanstveni suradnik, Ekonomski institut, Zagreb.

Upload: ismira

Post on 19-Jun-2015

1.077 views

Category:

Documents


8 download

TRANSCRIPT

Page 1: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 29

1. Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji+

Sandra Švaljek*

Sa�etak

U radu se obrađuje porezni tretman pojedinih oblika dohotka od kapitala –

dohodaka od kamata na štedne depozite i obveznice, dividendi i kapitalnih

dobitaka u “staroj” Europi, nekim tranzicijskim zemljama i Republici Hrvatskoj.

Cilj rada je na jednostavan način pružiti uvid u vrstu oporezivanja ovih oblika

dohodaka od kapitala (npr. oporezivanje dohodaka od kapitala zasebnim porezom

ili uključivanje dohodaka od kapitala u ukupan oporezivi dohodak), visinu

odgovarajućih zakonskih poreznih stopa i ključne značajke oporezivanja, te

omogućiti usporedbu poreznog tretmana dohodaka od kapitala u Hrvatskoj i

zemljama u okruženju. Pritom vrlo važna pitanja o teorijskoj pozadini i načelima

na kojima se temelji oporezivanje dohodaka od kamata, dividendi i kapitalnih

dobitaka u pojedinoj zemlji prelaze ambicije ovoga rada i ostavljena su za neko

drugo istraživanje.

Ključne riječi: oporezivanje, dohodak od kapitala, porezna harmonizacija

JEL klasifikacija: H2, H24

+ Ovaj je rad nastao u sklopu istraživanja povezanosti poreznog sustava i financijskog razvitka, koje je u

cjelosti objavljeno u knjizi “Veza koja nedostaje - kako povezati razvitak tržišta kapitala i gospodarski rast”

konzultantske kuće Arhivanalitika d.o.o., www.arhivanalitika.hr.

* Sandra Švaljek, znanstveni suradnik, Ekonomski institut, Zagreb.

Page 2: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 30

1. Uvod

Svaka zemlja ima svoj jedinstven porezni sustav, ali pri analizi značajki i učinaka

poreznih sustava, kao i prilikom oblikovanja ili preoblikovanja tih poreznih

sustava, često se domaća praksa uspoređuje s rješenjima koja postoje u drugim

zemljama. Budući da Hrvatskoj neposredno gospodarsko i geografsko okruženje

čini Europska unija te zemlje središnje, južne i istočne Europe, osobito su

zanimljiva istraživanja poreznih sustava tih zemalja, i analize njihova razvitka u

vremenu.

Ovaj je rad motiviran nastojanjem da se usporede porezni sustavi zemalja u

hrvatskom okruženju i identificiraju opće karakteristike i različitosti, kao i da se

uvidi u kojoj je mjeri hrvatski porezni sustav sličan poreznim sustavima drugih

zemalja. S obzirom na to da je gotovo nemoguće na jednom mjestu sažeti i

usporediti sve elemente poreznih sustava u nekoj skupini zemalja, ovaj se rad

ograničava samo na usporedbu načina oporezivanja različitih oblika dohotka od

kapitala u dvije skupine zemalja, koje obuhvaćaju stare članice Europske unije i

neke europske tranzicijske zemlje1. Također, usporedba se uglavnom odnosi samo

na trenutačno stanje2, a ne na promjene poreznih sustava tijekom vremena.

Dohotkom od kapitala, ili doh otkom od investicija smatra se dohodak koji fizičke

osobe ostvare pasivnim ulaganjem, odnosno dohodak nastao bez aktivnog

sudjelovanja u stvaranju dohotka ili u upravljanju poslovnim poduhvatom. Pojam

suprotan dohotku od kapitala, koji se naziva i pasivnim dohotkom je dohodak od

rada, odnosno aktivni dohodak (IBFD, 1996). Dohodak od kapitala uključuje

dohodak od nekretnina, dividende, kamate na bankarske depozite i obveznice,

najamnine od davanja u poslovni zakup pokretnih stvari i slično. U ovom radu

razmatrat će se porezni tretman sljedećih oblika dohotka od kapitala - kamata na

bankarske depozite i obveznice, dividendi i kapitalnih dobitaka. Pritom će se

porezni tretman dohotka od kapitala obrađivati uglavnom sa stajališta fizičke

1 Osim 15 starih članica Europske unije u ovom se radu promatraju neki elementi poreznih sustava 11

europskih tranzicijskih zemalja - Bugarske, Češke, Estonije, Latvije, Litve (osim oporezivanja kamata),

Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske.

2 Za sve zemlje osim Hrvatske podaci se odnose na stanje krajem 2004., dok se za Hrvatsku navode podaci

koji se odnose na 2005. godinu.

Page 3: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 31

osobe rezidenta. Međunarodni aspekti oporezivanja dohotka od kapitala promatrat

će se samo kod poreznog tretmana dohotka od kamata na štedne depozite, jer se

upravo kod oporezivanja kamata na štedne depozite javljaju veliki problemi vezani

uz nejednak tretman kamata rezidenata i nerezidenata. S obzirom na aktualnost

ove teme, zasebno poglavlje posvećeno je i harmonizaciji oporezivanja dohotka od

kamata na štedne depozite u Europskoj uniji. Konačno, na osnovi usporedbi

poreznog tretmana odabranih oblika dohodaka od kapitala u promatranim

zemljama izvest će se neka zaključna zapažanja.

2. Porezni tretman kamata na bankarske depozite

Porezni tretman kamata na bankarske depozite u zemljama Europske unije i

europskim tranzicijskim zemljama je vrlo različit. Općenito, postoje četiri osnovna

tipa poreznog tretmana kamata na depozite u tim zemljama, a to su:

• oporezivanje konačnim porezom po odbitku,

• oporezivanje u okviru globalnog oporezivanja dohotka,

• oporezivanje najprije po odbitku, a zatim u okviru godišnjeg

oporezivanja dohotka,

• porezno oslobođenje dohodaka od kamata.

U najvećem broju starih zemalja Europske unije kamate na depozite oporezuju se

po odbitku te se plaćeni porez smatra konačnim porezom, a dohodak od kamata

ne uključuje se u godišnju poreznu prijavu. Na taj način kamate se oporezuju u

osam starih članica Europske unije – Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj,

Italiji, Portugalu i Švedskoj. Pritom u pet zemalja (Austriji, Belgiji, Francuskoj,

Grčkoj i Portugalu) porezni obveznici imaju pravo izabrati da se porez na kamate

na depozite plaćen po odbitku za sve ili samo pojedine oblike štednje uračuna u

godišnji obračun poreza na dohodak te da se na dohodak od kamata primijeni

standardna porezna tarifa poreza na dohodak. Porezne stope poreza na dohodak

od kamata na depozite pritom se razlikuju i iznose od 15 do 30 posto.

Page 4: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 32

Dvije stare članice Europske unije, Danska i Luksemburg, dohodak od kamata

uključuju u globalni oporezivi dohodak te na njega primjenjuju tarifu poreza na

dohodak. U Nizozemskoj se dohodak dijeli na tri skupine s tri različite porezne

tarife. Jedna od tih poreznih tarifa primjenjuje se na dohodak od kamata.

U četiri stare članice Europske unije (Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj i Velikoj

Britaniji) kamate se prvo oporezuju po odbitku, te se porez plaćen po odbitku

smatra predujmom konačnog poreza na dohodak od kamata. U godišnjoj poreznoj

prijavi, plaćeni porez po odbitku uračunava se u ukupan godišnji porez na

dohodak, na koji se primjenjuje tarifa poreza na dohodak.

Dohodak od kamata na depozite nije oslobođen plaćanja poreza na dohodak niti u

jednoj staroj zemlji članici Europske unije, iako u većini zemalja nerezidenti

plaćaju ili porez na dohodak od kamata po sniženoj stopi ili po nultoj stopi, a u

skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U tranzicijskim

zemljama situacija je drugačija. U Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj kamate kao

dohodak fizičkih osoba oslobođene su plaćanja poreza na dohodak za sve oblike

štednje, a Bugarskoj, Latviji i Estoniji također se ne oporezuje dohodak od kamata

na najveći dio uobičajenih oblika štednje. Od deset odabranih europskih

tranzicijskih zemalja uključujući Hrvatsku, sedam zemalja koje oporezuju kamate

na bankarske depozite, oporezuju ih konačnim porezom po odbitku.

Može se pretpostaviti da je osjetno niže porezno opterećenje kamata na štednju u

tranzicijskim zemljama posljedica nastojanja da se u što većoj mjeri pojednostave

porezni sustavi, ali je vjerojatno motivirano i željom da se u što većoj mjeri

stimulira štednja te umanji potreba za uvozom kapitala3.

U starim članicama Europske unije analize upućuju na trend smanjenja poreznog

opterećenja dohotka od kamata – 2004. godine ono je iznosilo 34 posto u petnaest

zemalja članica Europske unije uz standardnu devijaciju od 11,1, dok je prema

Gorter i de Mooij (2001) u 2000. prosječna stopa poreza na kamate iznosila 36,7

(uz standardnu devijaciju 14), a 1990. 45,9 posto (uz standardnu devijaciju 11,4).

3 O uobičajenim razlozima poreznog stimuliranja štednje vidjeti Banks (1996). Dobar pregled teorijskih i

empirijskih istraživanja međuovisnosti između štednje i oporezivanja daju Robson (1995) te Bernheim

(1999).

Page 5: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 33

Pregled poreznog tretmana dohotka od kamata u starim članicama Europske unije

dan je u Tablici 1., a pregled poreznog tretmana dohotka od kamata u deset

odabranih tranzicijskih zemalja u Tablici 2. Treba, međutim, napomenuti da u

velikom broju zemalja postoje razlike u poreznom tretmanu različitih štednih

instrumenata, a koje nisu detaljnije obrađene i prikazane u tablici, ali mogu

značajno utjecati na odluke osoba o izboru između instrumenata štednje.

Nejednakost poreznih tretmana za dohodak od različitih oblika štednje osobito je

prisutna u Francuskoj.

3. Porezni tretman kamata na obveznice i dividendi

Kamate na obveznice u velikom broju zemalja imaju jednak porezni tretman kao i

kamate na depozite, i obično se porez na kamate na obveznice obračunava

primjenom jednake metode kao i porez na kamate na depozite. U nekim se

zemljama različito porezno tretiraju korporativne i državne obveznice, pri čemu

državne obveznice uživaju povoljniji status. Dividende se oporezuju jednako kao

obveznice, ili ih se djelomično porezno izuzima, kako bi se umanjilo dvostruko

oporezivanje dohotka od ulaganja u dionice – jednom na razini poduzeća, i drugi

puta na razini dioničara.

U Tablici 3. i 4. prikazana je zakonska porezna stopa koja se primjenjuje na

korporativne i državne obveznice, te dividende u starim članicama Europske unije

i nekim europskim tranzicijskim zemljama.

Može se zapaziti da među starim članicama Europske unije kamate na

korporativne obveznice imaju jednak porezni tretman kao i kamate na bankarske

depozite, osim u Grčkoj, Italiji i Portugalu gdje se na kamate na bankarske

depozite primjenjuju više porezne stope. Među tranzicijskim zemljama Bugarska i

Češka korporativne obveznice oporezuju po višim stopama nego kamate na

bankarske depozite.

Page 6: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 34

Tabl

ica

1.

Pore

zni t

retm

an k

amat

a na

dep

ozit

e u

star

im

lani

cam

a Eu

rops

ke u

nije

è

po

rezn

a st

opa

rezi

dent

i1)

pore

zna

stop

a ne

rezi

dent

i m

etod

a op

orez

ivan

ja

napo

men

a

Aust

rija

25

%

0 –

25%

KP

O

− po

stoj

i mog

uno

st iz

bora

opo

reziv

anja

po

stan

dard

noj s

topi

por

eza

æ n

a do

hoda

k ili

sni�e

noj s

topi

, ak

o su

te

stop

e ni�e

od

stop

e po

reza

po

odbi

tku

B

elgi

ja

15%

0-

15%

KP

O

− iz

uze

e u

visi

ni 1

500

EU

-a k

amat

a na

«no

rmal

ne»

bank

arsk

e de

pozi

te

− po

stoj

i mog

uno

st u

raun

avan

ja p

orez

a na

kam

atu

po o

dbitk

u æ

è

Dan

ska

59

%

30%

PD

izuz

ee

na š

tedn

e ra

une

u ko

rist d

jece

(do

mak

s. 3

000

DKK

god

išnj

e)æ

è

Fins

ka

29%

0-

25%

KP

O

− os

novi

ca s

e um

anju

je z

a tr

oško

ve o

stva

rivan

ja k

amat

a

Fran

cusk

a

25%

0-

25%

KP

O

− od

reen

i obl

ici k

amat

a su

izuz

eti

ð

− ob

vezn

ik im

a m

ogu

nost

izbo

ra o

pore

zivan

ja u

okv

iru p

ore

æza

na

doho

dak

kod

odre

enih

obl

ika

ulag

anja

prim

jenj

uje

se o

pore

zivan

je u

okv

iru p

orez

a na

doh

odak

, s

najv

išom

ð

gran

ino

m s

topo

m o

d 48

,09%

è

Nje

ma

ka

è

44,3

1%

0-

25%

U

PD

− ka

mat

a na

elno

nije

pre

dmet

opo

reziv

anja

po

odbi

tku,

iako

se

kod

razl

iiti

h ob

lika

ulag

anja

èè

opor

ezuj

e po

odb

itku

G

rka

è

20

%

0-1

0%

KPO

pore

z po

odb

itku

koji

se p

laa

po s

topi

od

20%

mo�

e se

ura

unat

i u k

ona

an p

orez

na

doho

dak

æè

è

− na

kam

ate

na d

epoz

ite u

eur

ima

i u P

ošta

nsko

j šte

dion

ici p

orez

na s

topa

izno

si 1

5%

Irska

42

%

0-1

5%

UPD

post

oje

pore

zno

povl

ašte

ni o

blic

i šte

dnje

– n

a nj

ih s

e ob

raun

ava

kona

an p

orez

po

odbi

tku

po s

topi

è

èod

25

post

o, i

dopu

šten

je p

orez

ni k

redi

t u

visi

ni o

d 25

pos

to u

lo�e

nog

iznos

a

Italij

a 27

%

0-3

0%

KPO

razli

it po

rezn

i tre

tman

kam

ata

s ob

ziro

m n

a iz

vor

è

Luks

embu

rg

38,9

5%

0-

15%

PD

osno

vica

se

uman

juje

za

troš

kove

ost

variv

anja

kam

ata

doho

dak

od k

amat

a po

rezn

o os

lobo

en d

o 15

00

eura

ð

− po

rezn

o su

pov

lašt

ena

ulag

anja

u p

lano

ve s

tam

bene

šte

dnje

N

izoz

emsk

a

30%

0-

25%

PD

«tre

e æka

tego

rije»

osno

vica

je p

retp

osta

vlje

ni p

ovra

t od

4%

od

šted

nje

i ula

ganj

a −

dozv

olje

n je

odb

itak

u vi

sini

17

600

eur

a od

por

ezne

osn

ovic

e

Port

ugal

40

%

0-1

5%

UPD

pore

z po

odb

itku

na k

amat

u u

visi

ni o

d 15

% u

raun

ava

se u

por

eznu

obv

ezu

za p

orez

a na

doh

odak

è

Špa

njol

ska

45

%

0-1

5%

UPD

pore

z po

odb

itku

na k

amat

u u

visi

ni o

d 15

% u

raun

ava

se u

por

eznu

obv

ezu

za p

orez

a na

doh

odak

è

Šve

dska

30

%

0%

KP

O

Ve

lika

Brit

anija

40

%

0 –

25%

U

PD

− po

rez

po o

dbitk

u na

kam

atu

u vi

sini

od

20%

ura

unav

a se

u p

orez

nu o

bvez

u za

por

eza

na d

ohod

akè

post

oje

pore

zna

izuz

ea

za k

amat

e na

æ s

peci

jaln

e št

edne

raun

e, t

e po

rezn

i odb

itak

za d

epoz

ite k

od

èN

atio

nal S

avin

gs B

ank

N

apo

men

a: 1

) Ako

se p

rim

jenju

je p

rogr

esiv

no

opor

eziv

anje d

ohot

ka, naved

ene

su n

ajv

iše

granine po

rezn

e stop

e.č

O

bjaše

njenje: K

PO

= k

ona

an p

orez

po

odbi

tku; PD

= o

pore

zivanje u

okviru p

orez

a n

a d

ohod

ak; U

PO

= p

orez

po

odbi

tku u

raunava se

u g

odišnji p

orez

na d

ohod

ak.

čč

Izvor

: IB

FD

(2004a): G

uid

e to

Euro

pean T

axa

tion

Vol

um

e V

I: T

axa

tion

of In

div

iduals in E

uro

pe, A

mster

dam

(lo

ose

leaf) (stanje n

a d

an: 20. 11. 2004.).

Page 7: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 35

Tabl

ica

2.

Pore

znit

retm

anka

mat

ana

depo

zite

utr

anzi

cijs

kim

zem

ljam

a

pore

zna

stop

are

zide

nti

pore

zna

stop

ane

rezi

dent

im

etod

aop

orez

ivan

jana

pom

ena

Bug

arsk

a0%

0%

/1

5%KP

O−

velik

dio

kam

ata

nade

pozi

teje

pore

zno

izuz

et

Èeš

kaR

epub

lika

15%

kao

iza

rezid

ente

KPO

Esto

nija

0%

/2

6%0

%/

26%

KPO

− po

rezn

oizu

zete

kam

ate

koje

pla

aju

kred

itne

usta

nove

sasj

ediš

tem

uEU

æ

Hrv

atsk

a0

%0

%-

− na

kam

ate

poos

novi

dani

hza

jmov

aik

redi

tapl

aa

sepo

rez

pood

bitk

uu

visi

ni35

Latv

ija0

%/

25%

kao

iza

rezid

ente

KPO

− po

rezn

oizu

zete

kam

ate

koje

pla

aju

kred

itne

usta

nove

sasj

ediš

tem

uLa

tviji

æ

Ma

arsk

0%0

%-

Poljs

ka20

%20

%KP

O−

izuz

ea

seod

nose

naka

mat

ena

ulag

anja

prije

1.p

rosi

nca

200

1.æ

Rum

unjs

ka0

%/

1%10

%KP

O−

pore

zno

izuze

teka

mat

ena

teku

era

une,

oro

ede

pozi

tete

šted

nein

stru

men

teru

mun

jski

èèn

bana

ka

19%

kao

iza

rezid

ente

KPO

Slo

veni

ja0%

0–1

5%KP

O−

naka

mat

epo

osno

vida

nih

zajm

ova

ikre

dita

pla

ase

pore

zpo

odbi

tku

uvi

sini

25%

koji

seæ

ura

unav

au

pore

znu

obve

zuè

Obj

ašen

jenje

:K

PO

=ko

na

an

pore

zpo

odbi

tku.

č

Izvor

:IB

FD

(2004

b):G

uid

eto

Euro

pean

Tax

ati

onVol

um

eV

:Taxa

tion

&In

vestm

ent

inC

entr

aland

Eas

tE

uro

pean

Cou

ntr

ies,

Am

ster

dam

(loo

sele

af)

(sta

nje

na

dan:20

.11

.

2004.),Z

akon

opo

rezu

na

doh

odak

(NN

177

/04).

Slo

vaèk

a

Page 8: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 36

Tabl

ica

3. P

orez

ni t

retm

an k

amat

a na

kor

pora

tivn

e i d

r�av

ne o

bvez

nice

te

divi

dend

i u z

emlja

ma

Euro

pske

uni

je

st

opa

pore

za n

a ko

rpor

ativ

ne o

bvez

nice

1)

stop

a po

reza

na

dr�a

vne

obve

znic

e1)

stop

a po

reza

na

divi

dend

e1)

napo

men

a uz

opo

rezi

vanj

e di

vide

ndi

Aust

rija

2

5%

25%

25

%

− po

rezn

o os

lobo

ene

divi

dend

e no

vih

dion

ica

u do

ma

im p

roiz

vodn

im

ðæ

podu

zeim

Bel

gija

1

5%

15%

15

% /

25%

sni�e

na s

topa

prim

jenj

uje

se n

a di

onic

e izd

ane

nako

n 19

94.

(pod

odr

een

im

ðuv

jetim

a)

Dan

ska

5

9%

59%

28

% /4

3%

− vi

ša s

topa

prim

jenj

uje

se a

ko d

ohod

ak o

d di

onic

a pr

elaz

i 424

00 D

KK

Fins

ka

29%

29

%

29%

post

oje

odre

ene

olak

šice

ð

Fran

cusk

a

15+

10%

1

5+1

0%

48,0

9% +

10%

opor

ezuj

e se

sam

o po

lovi

na d

ivid

endi

divi

dend

e i o

bvez

nice

se

doda

tno

opor

ezuj

u so

cija

lnim

por

ezim

a (s

topa

od

10%

) −

post

oji n

eopo

rezi

vi o

dbita

k

Nje

ma

ka

è

44,

31%

44

,31%

44

,31%

opor

ezuj

e se

sam

o ½

div

iden

de

Gr

ka

è

0%

0%

0%

divi

dend

a se

ne

opor

ezuj

e ko

d di

oni

ara

è

Irska

4

2%

42%

42

%

− gr

anic

a iz

uze

a je

521

0 E

UR

æ

Italij

a

12,

5%

12,5

%

12,5

%

− ko

d kv

alifi

cira

nih

druš

tava

div

iden

da s

e op

orez

uje

prog

resi

vnim

por

ezom

na

doho

dak

(naj

viša

gra

nina

sto

pa 4

5%

), i

izuze

to je

60

post

o di

vide

ndi

è

Luks

embu

rg

38,

95%

0

%

38,9

5%

− do

pušt

eno

izuze

e od

50

pos

to d

ivid

endi

plu

s iz

uze

e u

visi

ni 1

500

eura

ææ

Niz

ozem

ska

3

0%

30%

25

% /

30%

osno

vica

je p

retp

osta

vlje

ni p

ovra

t od

4% o

d št

ednj

e i u

laga

nja,

dozv

olje

n je

odb

itak

u vi

sini

192

52 e

ura

od p

orez

ne o

snov

ice

ni�a

sto

pa p

rimje

njuj

e se

ako

pos

toji

zna

ajan

udi

o u

vlas

ništ

vuè

Port

ugal

2

0%

25%

40

%

− do

pušt

eno

izuze

e u

visi

ni 5

0 po

sto

divi

dend

Špa

njol

ska

4

5%

45%

45

%

− im

puta

cijs

ki k

redi

t izn

osi 4

0 po

sto

divi

dend

e

Šve

dska

3

0%

30%

30

%

− do

pušt

eno

ogra

nien

o izu

zee

za d

ivid

ende

mal

ih i

sred

njih

pod

uze

ææ

Velik

a B

ritan

ija

40%

40

%

32,5

%

− im

puta

cijs

ki k

redi

t izn

osi 1

/9 p

osto

div

iden

de

N

apo

men

a:

1)

Ako

se p

rim

jenju

je p

rogr

esiv

no

opor

eziv

anje d

ohot

ka, naved

ene su

najv

iše gr

anine po

rezn

e stop

e.č

Izvor

: IB

FD

(2004a): G

uid

e to

Euro

pean T

axa

tion

Vol

um

e VI: T

axa

tion

of In

div

iduals in E

uro

pe, A

mster

dam

(lo

ose

leaf) (stanje n

a d

an: 20. 11. 2004.).

Page 9: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 37

Tabl

ica

4.

Pore

zni t

retm

an k

amat

a na

kor

pora

tivn

e i d

r�av

ne o

bvez

nice

te

divi

dend

i u t

ranz

icijs

kim

zem

ljam

a

st

opa

pore

za n

a ko

rpor

ativ

ne o

bvez

nice

st

opa

pore

za n

a dr�a

vne

obve

znic

e

stop

a po

reza

na

divi

dend

e na

pom

ena

uz o

pore

ziva

nje

divi

dend

i

Bug

arsk

a

20%

0

%

15%

Èešk

a R

epub

lika

25%

0

%

25%

Esto

nija

26

%

26%

0%

pore

z na

div

iden

de k

oji p

laa

podu

zee

koje

rasp

odje

ljuje

div

iden

de je

kon

aan

ææ

è

Hrv

atsk

a1)

0%

0%

0%

Latv

ija

25%

0

%

0%

− di

vide

nde

se o

pore

zuju

sam

o ko

d po

duze

a ko

ja p

oslu

ju u

pos

ebni

m

ægo

spod

arsk

im z

onam

a i s

lobo

dnim

luka

ma

Litv

a

15%

0

%

15%

/ 3

3%

− ni�a

sto

pa p

rimje

njuj

e se

na

divi

dend

e do

ma

ih p

oduz

ea

i odr

een

ih s

tran

ih

ææ

ðpo

duze

Ma

arsk

0

%

0%

20

% /

30,

5%

− ni�a

sto

pa p

rimje

njuj

e se

na

divi

dend

e iz

str

anih

izvo

ra

Poljs

ka

20%

0

%

19%

Rum

unjs

ka

1%

1

%

5%

Slo

vaka

è

19

%

19%

0%

divi

dend

e se

opo

rezu

ju s

amo

na ra

zini

pod

uze

Slo

veni

ja

0%

0

%

50%

opor

eziv

a os

novi

ca iz

raun

ava

se u

vean

jem

izno

s di

vide

ndi z

a iz

nos

pla

enog

è

ææ

pore

za p

o od

bitk

u (p

o st

opi o

d 25

pos

to)

i um

anjiv

anje

m z

a 40

pos

to

N

apo

men

a: 1

) Sta

nje n

akon

1.1

. 2005. D

o kra

ja 2

004. stop

a p

orez

a n

a d

ivid

ende iz

nos

ila je

15 p

osto

.

Obj

ašn

jenje: K

PO

= k

ona

an p

orez

po

odbi

tku.

č

Izvor

: IB

FD

(2004b)

: G

uid

e to

Euro

pean T

axation

Vol

um

e V

: Ta

xation

& I

nvestm

ent in

Cen

tral and E

ast E

uro

pean C

ountries, A

mster

dam

(lo

ose leaf) i I

BFD

Taxa

tion

of In

divid

uals in E

uro

pe, A

mster

dam

(lo

ose leaf

) (sta

nje n

a d

an: 20. 11. 2004.), Z

akon

o p

orez

u n

a d

ohod

ak

(NN

177/0

4).

(2004a): G

uid

e to

Page 10: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 38

U starim članicama Europske unije tretman korporativnih i državnih obveznica je

podjednak, osim u Luksemburgu gdje za određene beskuponske državne obveznice

postoji eksplicitno porezno oslobođenje. Za razliku od toga, razmjerno velik broj

tranzicijskih zemalja državnim obveznicama daje porezno povlašteni položaj u

odnosu na korporativne obveznice - Bugarska, Češka, Latvija, Litva i Poljska. Sve

ove zemlje u potpunosti izuzimaju državne obveznice od plaćanja poreza na

kamatu. Razlike poreznih politika prema državnim obveznicama u dvjema

skupinama zemalja mogu se objasniti većom potrebom država u tranzicijskim

zemljama za financiranje zaduživanjem, te njihovim naslijeđenim favoriziranjem

državnog sektora4.

4. Harmonizacija u podruèju oporezivanja dohotka od kamata na štedne depozite u Europskoj uniji

Oporezivanje dohotka od kamata na štedne depozite fizičkih osoba na području

Europske unije još nije predmet harmonizacije, iako je uvođenjem Direktive o

dohotku od kamata na štedne depozite ono djelomično regulirano tom

direktivom. Direktiva o dohotku od kamata na štedne depozite5 usvojena je tek

2003. godine i stupila na snagu 1. srpnja 2005., iako je još u 60-tim godinama 20.

stoljeća započela priprema regulative koja bi uvela određeni stupanj porezne

harmonizacije u to područje (Oravec, 2002). Uzrok nastojanjima da se poreznom

harmonizacijom obuhvati oporezivanje dohotka od kamata na štednju je činjenica

da je važeće načelo kod oporezivanja kamata načelo zemlje prebivališta, koje se krši

time što porezne vlasti mogu porezno zahvaćati prinose kamata samo u zemlji, a

ne i u inozemstvu. To motivira štediše da iznose štednju u druge zemlje i da ne

prijavljuju prinos na tu štednju u zemlji prebivališta, što rezultira gubitkom

potencijalnih poreznih prihoda matičnih zemalja, kao i gubitkom kapitala (Härtel,

2000).

4 Obrazloženje nepovoljnih učinaka poreznog oslobođenja državnih vrijednosnica na učinkovitost i

pravednost u distribuciji može se naći kod Norregaarda (1997).

5 Direktiva o dohotku od štednje (Council Directive 2003/48/EC of 3 June 2003 on taxation of savings

income in the form of interest payments) objavljena je u službenom glasilu EU, Official Journal of the

European Union, 26.6. 2003.

Page 11: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 39

Zemlje članice nisu, međutim, dugi niz godina uspijevale postići suglasnost oko

toga kako ujednačiti porezni tretman dohodaka od kamata. Posebno ograničenje

usuglašavanju postavljao je institut bankarske tajne kojeg se nisu željele odreći neke

zemlje članice (Luksemburg, Belgija i Austrija). Tijekom 2000. godine podnesen je

prijedlog direktive koji predviđa razmjenu informacija, odnosno uvođenje

kontrolnih izvještaja između zemalja članica Europske unije. Belgiji, Luksemburgu

i Austriji dano je prijelazno razdoblje u kojem mogu primjenjivati sustav poreza

po odbitku, koji nakon toga moraju zamijeniti sustavom kontrolnih izvještaja.

Krajnji cilj ove direktive je omogućiti da dohodak od štednje u obliku plaćanja

kamata u jednoj zemlji članici Europske unije rezidentima druge zemlje članice

Europske unije bude efektivno oporezovan u skladu sa zakonima te druge zemlje

članice Europske unije. Polazi se od stajališta da se cilj ove Direktive najlakše može

postići tako da se razotkriju plaćanja kamata od strane ekonomskog subjekta u

jednoj zemlji članici u korist osobe koja je rezident druge zemlje članice putem

automatske razmjene informacija vezanih uz plaćanja kamata između zemalja

članica EU. Obuhvat ove direktive trebao bi biti ograničen na oporezivanje

dohotka od štednje u obliku plaćanja kamata na potraživanja proizašla iz

zaduživanja, a osobito dohodak od državnih vrijednosnica i dohodak od obveznica

i zadužnica, uključujući i premije i nagrade proizašle iz takvih vrijednosnica,

obveznica i zadužnica, te kamatu naplaćenu ili kapitaliziranu prilikom prodaje,

povrata ili otplate takvih potraživanja proizašlih iz zaduživanja, ali ne na naknade

od mirovina ili osiguranja, kao i na kamate na određene prenosive obveznice (kako

bi se izbjegli nepovoljni utjecaji na tržište) tijekom prijelaznog razdoblja, za

obveznice izdane prije 1. ožujka 2001.

U vezi s Direktivom o dohotku od kamata na štedne depozite, važno je naglasiti

da Direktiva ne regulira oporezivanje dohotka od kamata domaćih štediša, već

isključivo porezni tretman dohotka od kamata nerezidenata, da se ne odnosi na

dohodak od kamata osobe kojoj se prebivalište nalazi izvan Europske unije i da

zemlja članica u kojoj porezni obveznik ima prebivalište može odlučiti hoće li ili

ne oporezivati dohodak od kamata. Direktiva, prema tome, ne zahtijeva da zemlje

članice ujednače ni način niti visinu poreznog opterećenja dohodaka od kamata.

Page 12: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 40

5. Porezni tretman kapitalnih dobitaka

U svim starim članicama Europske unije pojavljuje se neki oblik oporezivanja

kapitalnih dobitaka6, bilo u obliku posebnog poreza na kapitalne dobitke, bilo u

obliku oporezivanja unutar poreza na dohodak. Ovdje će se razmatrati oba načina

oporezivanja kapitalnih dobitaka, i to kapitalnih dobitaka od svih vrsta imovine

čiji realizirani dobici podliježu oporezivanju. U Tablici 5. pregledno su prikazani

osnovni elementi poreza na kapitalne dobitke u tim zemljama. Vidljivo je da, mada

sve zemlje u nekoj mjeri oporezuju kapitalne dobitke, postoje bitne razlike u

načinu oporezivanja, pa tako i u poreznom opterećenju kapitalnih dobitaka7.

Zemlje je moguće klasificirati na one koje kapitalne dobitke oporezuju zajedno s

ostalim oblicima dohotka, te na zemlje koje primjenjuju poseban porez na

kapitalne dobitke. Devet starih članica Europske unije (Austrija, Danska, Finska,

Njemačka, Italija, Luksemburg, Portugal, Španjolska i Švedska) kapitalne dobitke

integrira u ukupan oporezivi dohodak te na njih primjenjuje progresivne porezne

stope u skladu s propisanom poreznom tarifom. U dvije skandinavske zemlje u

kojima se primjenjuje tzv. dualni sustav oporezivanja dohotka8, kapitalni se dobici

pribrajaju dohotcima od kapitala i oporezuju porezom na dohodak od kapitala. U

preostalih šest starih zemalja Europske unije (Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj,

Nizozemskoj i Velikoj Britaniji) kapitalni se dobici oporezuju zasebnim porezom.

Porezne stope kojima se oporezuju kapitalni dobici razlikuju se i unutar pojedine

zemlje za različite vrste imovine, i između zemalja. Ako se pretpostavi da u

zemljama u kojima se kapitalni dobici oporezuju progresivnim stopama poreza na

dohodak kapitalni dobici podliježu oporezivanju maksimalnim poreznim

stopama, iz Tablice je vidljivo da se porezne stope kreću između 5 posto za

specifične oblike imovine u Grčkoj i 59 posto u Danskoj.

6 Kapitalni dobici su dobici od promjene cijene imovine od trenutka njezine kupovine do trenutka prodaje.

7 O pojedinostima u vezi oblikovanja poreza na kapitalne dobitke može se vidjeti Messere (1993), dok se

učincima oporezivanja kapitalnih dobitaka na efikasnost, prihode, realizaciju kapitalnih dobitaka, sklonost

preuzimanju rizika, štednju i investicije, cijenu imovine, blagostanje, strukturu portfelja i raspodjelu bave npr.

Auten (1999), Zodrow (1995), Sandmo (1985) i Poterba (2001).

8 Uzroke uvođenja i značajke dualnog sustava poreza na dohodak objašnjava npr. Hamaekers (2003).

Page 13: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 41

U većini, odnosno u deset starih članica Europske unije pravi se razlika između

kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka, odnosno dobici od prodaje

imovine u kratkom roku od stjecanja imovine smatraju se špekulativnim dobicima

čiji tretman mora biti nepovoljniji od tretmana dugoročnih kapitalnih dobitaka. Iz

Tablice 5. u kojoj su navedene vrste imovine koja podliježe oporezivanju porezom

na kapitalne odbitke, odnosno vrste imovine izuzete od plaćanja tog poreza,

vidljivo je da je različit tretman kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka

osobito uobičajen kod nekretnina. Ipak, granica razgraničenja između

kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka prilično se razlikuje, te se kod

nekretnina kreće od 2 do 10 godina, a kod ostale imovine između šest mjeseci i tri

godine.

U devet starih zemalja članica Europske unije određen je prag, odnosno novčani

iznos do kojega su obveznici oslobođeni plaćanja poreza na kapitalne dobitke.

Iako se ranije u više zemalja primjenjivala prilagodba porezne osnovice poreza na

kapitalne dobitke kako bi se oporezivali samo realni, a ne nominalni kapitalni

dobici, danas se indeksacija porezne osnovice primjenjuje samo u dvije zemlje

(Irskoj i Portugalu). Isto tako, u većini zemalja nije dozvoljen odbitak kapitalnog

gubitka, a četiri od preostalih pet zemalja (Danskoj, Irskoj, Luksemburgu,

Nizozemskoj i Švedskoj) dopušten je samo ograničeni odbitak kapitalnog gubitka

od oporezivog dohotka. U pet zemalja dopuštena je, pod određenim uvjetima,

odgoda plaćanja poreza na kapitalne dobitke.

U Tablici 6. dan je pregled poreznog tretmana kapitalnih dobitaka s obzirom na

vrstu imovine, pri čemu se oporezivom imovinom smatra ona koja se eksplicitno

navodi kao oporeziva, a izuzetom ona za koju je eksplicitno navedeno da je

izuzeta. Kao izvor informacija poslužile su publikacije Međunarodnog ureda za

fiskalnu dokumentaciju (eng. International Bureau of Fiscal Documentation,

IBFD) koje sadrže razmjerno detaljne preglede poreznih zakonodavstava europskih

zemalja (IBFD, 2004a i 2004b). Zbog činjenice da u mnogim zemljama postoji

mnoštvo različitih olakšica i posebnih tretmana različitih vrsta imovine, ovaj

pregled valja smatrati samo ilustracijom. Osim vrsta oporezive tj. izuzete imovine,

kada se pravi razlika između kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka,

naveden je i broj godina od stjecanja imovine do kojeg se dobici smatraju

kratkoročnim, odnosno nakon kojeg se smatraju dugoročnim.

Page 14: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 42

Ta

blic

a5

.N

an

opor

eziv

anja

kapi

taln

ihdo

bita

kau

star

imla

nic

èiè

ama

Euro

pske

unije

vrst

aop

orez

ivan

jast

ope1

)ra

zli

ittr

etm

ankr

atko

roni

hi

èè

dugo

roni

hdo

bita

kaè

prag

prila

godb

aza

infla

ciju

odbi

tak

kapi

taln

ihgu

bita

kaod

goda

Aust

rija

UO

Dpr

osje

nest

ope

èpr

imije

njen

ena

opor

eziv

ido

hoda

k,m

aks.

50%

dane

nene

da,u

odre

enim

ðuv

jetim

a

Belg

ija2

)Z

16,5

/33%

dane

nene

neD

ansk

aU

OD

59%

dada

neda

neFi

nska

UO

DK

29%

(28

%od

2005

.)ne

dane

nene

Fran

cusk

aZ

26%

dada

nene

neN

jem

akaè

UO

D47

,48%

dada

nene

neGr

kaè3)

Z5

/20%

nene

nene

neIrs

ka4)

Z20

/40%

neda

dada

,od

kapi

taln

ihdo

bita

kada

Italij

a5)U

OD

12,5

/45%

nene

nene

neLu

ksem

burg

UO

D38

%da

dada

,od

špek

ulat

ivni

hdo

bita

kaN

izoz

emsk

aZ

25%

nene

neda

,od

doho

tka

izis

teka

tego

rije

ne

Port

ugal

UO

D40

%da

neda

,kod

nekr

etni

nada

Špan

jols

kaU

OD

45%

dane

nene

daŠv

edsk

aU

OD

K30

%da

dada

,ura

zli

itom

èpo

stot

kuza

razl

iiteè

oblik

eim

ovin

e

da

Velik

aB

ritan

ijaZ

40%

dada

nene

da

Napo

men

e:1)

Ako

sepr

imje

nju

jepr

ogre

sivno

opor

eziv

anje

doh

otka,naved

ene

sunajv

iše

granine

pore

zne

stop

e.č

2)

Bel

gija

–sn

ižen

apo

rezn

astop

aod

16,5

posto

odn

osise

na

prod

aju

zna

ajn

ogudje

la(o

dvi

šeod

25

posto)

udo

ma

ojkor

pora

ciji,stra

noj

kor

pora

ciji

tena

dugo

trajn

ekapi

taln

ć

dob

itke

odpr

odaj

enek

retn

ina.

Na

osta

leop

orez

ive

kapi

taln

edob

itke

prim

jenju

jese

viša

stop

aod

33

posto.

3)

Gr

kač–

sniž

ena

pore

zna

stop

aod

5po

sto

odnos

ise

na

kapi

taln

edo

bitk

eod

prod

aje

dion

ica

dru

štav

akoj

ane

koti

raju

na

burz

i.N

aos

tale

opor

eziv

ekapi

taln

edo

bitk

epr

imjenju

je

seviša

stop

aod

20

posto.

4)

Irsk

a–

pred

met

opor

eziv

anja

pore

znom

stop

omod

40

posto

sukapi

taln

idobi

ciod

prod

aje

nei

zgra

ene

zem

lje.

Sta

nda

rdna

stop

apo

reza

na

kap

italn

edob

itke

iznos

i20

posto.

đ5)

Italija

–standard

na

stop

apo

reza

na

kapi

taln

edob

itke

je12,5

posto.

Dob

iciod

prod

aje

dio

nic

a,financi

jskih

instru

men

ata

srod

nih

dio

nic

am

ai

udjela

udo

ma

imdru

štvim

ai

ć

part

ner

stvim

aop

orez

uju

sestop

omod

40

posto,

ali

suos

lobo

eni

pla

anja

pore

zau

iznos

uod

60

posto.

đć

Obj

ašn

jenje:U

OD

=ukl

juen

ou

opor

eziv

anje

doh

otka

;U

OD

K=

uklju

eno

uop

orez

ivanje

doh

otka

odkapi

tala

;Z

=za

sebn

o.č

č

Izvor

:IB

FD

(2004a)

:G

uid

eto

Euro

pean

Taxa

tion

Vol

um

eV

I:Taxa

tion

ofIn

div

iduals

inE

uro

pe,A

mster

dam

(loo

seleaf

)(s

tanje

na

dan:20.11.

2004.

);IB

FD

(2004c)

:E

uro

pean

Tax

Han

dboo

k,A

mster

dam

.

1 /2

Page 15: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 43

Tabl

ica

6.Po

rezn

itre

tman

kapi

taln

ihdo

bita

kas

obzi

rom

navr

stu

imov

ine

ust

arim

lani

cam

aEu

rops

keun

ijeè

OPO

REZ

IVA

IMO

VIN

AIZ

UZE

TAIM

OVI

NA

Aust

rija

-po

slov

naim

ovin

a-

nekr

etni

ne<

10go

dina

-ze

mlja

<15

godi

na,o

d5

.do

15.

godi

nesm

anju

jese

osno

vica

-os

tala

imov

ina

(ivr

ijedn

osni

ce)

<1

godi

na-

dion

ice

koje

ine

zna

ajan

udio

èvl

asni

štvu

-do

bici

odlik

vida

cije

druš

tva

ilipo

vrat

aul

oga

dion

iar

ima

è

-ne

kret

nina

koja

jesl

u�ila

kao

osno

vno

preb

ival

ište

uza

dnje

2go

dine

-ne

kret

nine

>1

0go

dina

-ze

mlja

>15

godi

na-

osta

laim

ovin

a(i

vrije

dnos

nice

)>

1go

dina

-ob

vezn

ice

koje

izdaj

edo

ma

iædu�n

ik

Bel

gija

-po

slov

naim

ovin

a-

neiz

gra

ena

imov

ina

<5

godi

nað

-po

rtfe

ljko

jise

prod

aje

inoz

emno

jpra

vnoj

osob

i

-ne

izgr

aen

aim

ovin

a>

5go

dina

ð

Dan

ska

-di

onic

e<

3go

dine

-os

tale

dion

ice

koje

neko

tiraj

uin

jihov

avr

ijedn

ostp

rela

zi13

3700

DKK

-in

tele

ktua

lno

vlas

ništ

vo

-di

onic

e>

3go

dine

-ob

vezn

ice

idru

gidu�n

iki

vrije

dnos

nipa

piri

deno

min

irani

uda

nski

mkr

unam

a,è

koji

nose

kam

atnu

stop

uvi

šuod

min

imal

ne-

deriv

ativ

nifin

anci

jski

inst

rum

enti

str

ansf

erom

unut

ar2

dana

-ku

a,st

anik

ua

zaod

mor

koja

jesl

u�i

ææ

laka

opr

ebiva

lište

vlas

niku

Fins

ka-

nekr

etni

nena

mije

njen

est

anov

anju

nako

n>

2go

dine

nepr

ekid

nog

koriš

tenj

aFr

ancu

ska

-po

slov

naim

ovin

aip

oslo

vnip

ortfe

lji-

nekr

etni

ne-

pokr

etna

imov

ina

osim

nam

ješt

aja,

mot

orni

hvo

zila

iku

ansk

ihap

arat

-ne

kret

nina

koja

jeos

novn

opr

ebiv

ališ

tepo

rezn

ogob

vezn

ika

Nje

maè

ka-

posl

ovna

imov

ina

-ne

kret

nine

<10

godi

na-

pokr

etna

imov

ina,

uklju

uju

idio

nice

iobv

ezni

ce<

1go

dine

èæ

-po

vla

enje

imov

ine

izpo

slov

anja

è–

nekr

etni

ne<

10

godi

na,a

osta

laim

ovin

a<

1go

dine

-de

rivat

ivne

tran

sakc

ije,u

govo

rno

razd

oblje

<1

godi

ne

-ne

kret

nine

>1

0go

dina

-po

kret

naim

ovin

e,uk

ljuuj

uid

ioni

ceio

bvez

nice

>1

godi

nuè

æ-

povl

aen

jeim

ovin

eiz

posl

ovan

jaè

–ne

kret

nine

>10

godi

na,a

osta

laim

ovin

a>

1go

dine

-de

rivat

ivne

trans

akci

je,u

govo

rno

razd

obl

je>

1go

dine

Grè

ka-

posl

ovna

imov

ina

-di

onic

edr

ušta

vako

jene

kotir

aju

-ud

jeli

upa

rtne

rstv

ima

ilidr

uštv

ima

sog

rani

enom

odgo

vorn

ošu

èæ

-go

odw

illili

zašt

itniz

nak

-os

tali

oblic

iim

ovin

e

Irska

-im

ovin

ako

jani

jeizu

zeta

-ve

likbr

ojizu

zeta

ka-

nekr

etni

nako

jaje

osno

vno

preb

ival

ište

pore

znog

obve

znik

a

Page 16: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 44

Tabl

ica

6.

Nas

tava

k Ita

lija

-

posl

ovna

imov

ina

- ze

mlja

-

nekr

etni

ne <

5 g

odin

a -

udje

li u

druš

tvim

a i p

artn

erst

vim

a -

vrije

dnos

ni p

apiri

-

deriv

ativ

ni in

stru

men

ti

- ne

kret

nine

> 5

god

ina

Luks

embu

rg

- po

slov

na im

ovin

a -

nekr

etni

ne <

2 g

odin

a

- po

kret

na im

ovin

a <

6 m

jese

ci

- zn

aaj

ni u

djel

i u v

lasn

ištv

u è

- ob

vezn

ice

koje

izda

ju d

oma

i rez

iden

tiæ

Nizo

zem

ska

-

zna

ajni

udj

eli u

vla

sniš

tvu

è

Port

ugal

-

nekr

etni

ne (

sam

o 50

%)

- in

tele

ktua

lno

i ind

ustr

ijsko

vla

sniš

tvo

(50%

) -

dion

ice,

obv

ezni

ce <

1 g

odin

a

- m

ater

ijaln

a im

ovin

a in

divi

dual

nog

podu

zetn

ika,

ako

se

prih

odi r

einv

estir

aju

u sl

ina

sre

dstv

a u

nare

dne

3 go

dine

è

- ne

kret

nina

koj

a je

osn

ovno

pre

biva

lište

por

ezno

g ob

vezn

ika,

ako

se

ukup

an

prih

od in

vest

ira u

nab

avku

iste

imov

ine

unut

ar 2

god

ine

Špan

jols

ka

- im

ovin

a <

1 g

odin

e -

nekr

etni

na k

oja

je o

snov

no p

rebi

vališ

te p

orez

nog

obve

znik

a, a

ko s

e uk

upan

pr

ihod

inve

stira

u n

abav

ku is

te im

ovin

e un

utar

2 g

odin

e

Šved

ska

-

priv

atna

imov

ina

nam

ijenj

ena

stan

ovan

ju (

2/3

kapi

taln

ih d

obita

ka)

- ne

kret

nine

nam

ijenj

ene

posl

ovno

j akt

ivno

sti o

bvez

nika

(9

0% k

apit

alni

h do

bita

ka)

Velik

a B

ritan

ija

- im

ovin

a ko

ja n

ije iz

uzet

a

- uz

def

inira

ne u

vjet

e, m

ogu

je iz

uzet

ak r

azli

itih

oblik

a im

ovin

e (n

pr.

æè

mat

erija

lne

pokr

etne

imov

ine

ija je

vrij

edno

st n

i�a o

d od

reen

og iz

nosa

, è

ðob

vezn

ica

s nu

ltom

ili s

ni�e

nom

kam

atno

m s

topo

m, m

otor

nih

vozil

a,

osno

vnog

pre

biva

lišta

i dr

.) i

odgo

da n

a ra

zli

ite o

blik

e im

ovin

Izvor

: IB

FD

(2004a): G

uid

e to

Euro

pean T

axa

tion

Vol

um

e V

I: T

axa

tion

of In

div

iduals in E

uro

pe, A

mster

dam

(lo

ose

leaf) (

stanje n

a d

an: 20. 11. 2004.); IB

FD

(2004c)

:

Euro

pean T

ax

Handbo

ok, A

mster

dam

.

Page 17: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 45

Može se zaključiti da oporezivanju obično podliježe poslovna imovina i

kratkoročni kapitalni dobici od prodaje nekretnina i vrijednosnih papira te udjela,

dok su izuzeti kapitalni dobici od prodaje nekretnine koja je služila kao osnovno

prebivalište te dugoročni kapitalni dobici od prodaje nekretnina, vrijednosnih

papira i udjela. U nekim zemljama (npr. Belgiji, Nizozemskoj) porezom na

kapitalne dobitke oporezuju se samo dobici od vrlo specifičnih i malobrojnih

oblika imovine, te se gotovo može reći da u tim zemljama i ne postoji porez na

kapitalne odbitke.

Iako bi se na osnovi činjenice da u starim članicama Europske unije postoje brojna

izuzeća od plaćanja poreza na kapitalne dobitke, kao i da se u nekim zemljama

primjenjuju različite stope poreza na kapitalne dobitke na različite oblike imovine,

moglo zaključiti da porezna zakonodavstva stvaraju značajne ne-neutralnosti

između kapitalnih dobitaka od različitih oblika imovine, usporedbe u vremenu

svjedoče o napretku prema većoj neutralnosti (Joumard, 2001). Uvođenje dualnog

sustava oporezivanja dohotka u skandinavskim zemljama doprinijelo je jednakosti

u poreznom tretmanu kapitalnih dobitaka od različitih vrsta imovine, pa čak i u

poreznom tretmanu različitih oblika dohodaka od kapitala. Ipak, očito je da se i

dalje države pri oblikovanju oporezivanja kapitalnih dobitaka ne rukovode

načelima ostvarivanja neutralnosti među oblicima imovine i jednakosti u

poreznom tretmanu različitih oblika imovine, već prioritet daju fiskalnim i

političkim ciljevima, ne vodeći računa o tim načelima. U području oporezivanja

kapitalnih dobitaka za sada na razini Europske unije ne postoji inicijativa za

harmonizacijom, te se u tom području vjerojatno još neko vrijeme ne mogu

očekivati bitnije promjene.

Odabranih jedanaest tranzicijskih zemalja također poznaje oporezivanje kapitalnih

dobitaka. U Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj kapitalni se dobici oporezuju zasebnim

porezom, a u ostalim zemljama oporezuju se integrirano s ostalim oblicima

dohotka porezom na dohodak. U Mađarskoj se kapitalni dobici u načelu

oporezuju kao dohodak, ali se gotovo na sve vrste kapitalnih dobitaka primjenjuje

jedinstvena proporcionalna stopa.

Iz Tablice 7. u kojoj su prikazane osnovne karakteristike oporezivanja kapitalnih

dobitaka u tranzicijskim ekonomijama vidljivo je da se stope poreza na kapitalne

Page 18: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 46

dobitke razlikuju od zemlje do zemlje. Raspon poreznih stopa također je vrlo velik

i kreće se od 1 u Rumunjskoj do 50 posto u Sloveniji, ali može se primijetiti da se

u većini tranzicijskih zemalja porezna stopa koncentrira oko 20 posto.

Za razliku od starih članica Europske unije koje u pravilu dopuštaju porezno

oslobođenje kapitalnih dobitaka do određene granice, među tranzicijskim

zemljama samo Madžarska i Litva oslobađaju kapitalne dobitke do određenog

praga. Prilagodba porezne osnovice za inflaciju dopuštena je u Bugarskoj, Sloveniji

i Hrvatskoj, a odbitak kapitalnog gubitka u Sloveniji, i to do visine kapitalnih

dobitaka te Hrvatskoj ako se kapitalni dobici oporezuju u okviru poreza na dobit,

te kapitalni gubici umanjuju poreznu osnovicu. Odgoda plaćanja poreza na

kapitalni dobitak moguća je u Mađarskoj i Poljskoj.

U Tablici 8. navedeni su oblici imovine koja dovodi do nastanka obveze plaćanja

poreza na kapitalne dobitke, i imovina izuzeta od obveze plaćanja poreza na

kapitalne dobitke u tranzicijskim ekonomijama. U usporedbi sa starim članicama

Europske unije čini se da manji broj imovine generira dobitke oporezive porezom

na kapitalne dobitke, te da također postoji nešto manji broj izuzeća. Ponešto

jednostavnije i neutralnije oporezivanje kapitalnih dobitaka u tranzicijskim

ekonomijama moglo bi se pripisati činjenici da je oblikovanje poreza na kapitalne

dobitke u manjoj mjeri opterećeno tradicijom nego u starim zemljama članicama

Europske unije.

Page 19: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 47

Ta

blic

a7.

Na

inop

orez

ivan

jaka

èpi

taln

ihdo

bita

kau

tran

zici

jski

mek

onom

ijam

avr

sta

opor

eziv

anja

stop

e1)ra

zli

ittr

etm

ankr

atko

roni

èid

ugor

oni

hdo

bita

kaè

prag

prila

godb

aza

infla

ciju

odbi

tak

kapi

taln

ihgu

bita

kaod

goda

Bug

arsk

aIO

D2

9%da

neda

nene

Èešk

aR

epub

lika

UO

D3

2%da

nene

nene

Esto

nija

UO

D2

6%(2

004

.)24

%(2

005.

),22

%(2

006.

)i

20%

(od

200

7.)

dane

nene

ne

Hrv

atsk

a2)

UO

D15%

/25%

ili20%

dane

dada

daLa

tvija

UO

D2

5%da

nene

nene

Litv

aZ

15%

dada

nene

neM

aar

ska

ð3)

UO

D/Z

20%

/45%

dada

nene

da,k

odne

kret

nina

Poljs

ka4

)Z

10%

/19%

dane

nene

da,k

odne

kret

nina

Rum

unjs

kaZ

1%ne

nene

nene

Slov

akaè

UO

D1

9%da

nene

nene

Slov

enija

5)U

OD

50%

dane

dada

,od

dobi

taka

ne

Obj

ašnjenje

:U

OD

=ukl

juče

no

uop

orez

ivanje

doh

otka;U

OD

K=

uključe

no

uop

ore

Kod

zem

alja

ukoj

ima

sena

kapi

taln

edob

itke

prim

jenju

jepr

ogre

sivno

opor

eziv

anje

doh

otka

dana

jem

aksim

aln

agr

anič

na

pore

zna

stop

a.

osnov

ipr

imit

aka

oddo

djele

ili

opci

jske

kupn

jevla

stitih

dion

ica,dok

sena

doh

odak

odot

uđen

ja

nek

retn

ina

iim

ovin

skih

prava

plaća

pore

zpo

stop

iod

25

posto,

od1.1

.2005

.go

din

e.D

okra

ja2004.go

dine

stop

apo

reza

na

doh

odak

odot

uđen

janek

retn

ina

i

imov

insk

ihpr

ava

iznos

ila

je35

posto.

Doh

odak

odot

uđe

nja

nek

retn

ina

ne

opor

ezuje

seako

jenek

retn

ina

služi

laza

stanov

anje

pore

znom

obve

znik

uiliuzd

ržavan

im

članov

ima

nje

gove

uže

obit

elji,a

iu

sluča

juako

jenek

retn

ina

iliim

ovin

sko

pravo

otuđen

onako

ntr

igo

dine

oddana

nab

ave

-pr

ema

tom

e,po

stoj

ira

zlič

ittr

etm

an

kra

tkor

očnih

idugo

ročn

ihdob

itaka.

Sto

paod

20

posto

prim

jenju

jese

ako

sepo

rezn

iob

vez

nik

opre

dijel

iza

plaća

nje

pore

zana

dob

it.O

pore

ziva

nje

mkap

italn

ih

dob

itaka

ovdje

sesm

atr

aop

orez

i

Mad

žars

kajedin

stven

astop

aod

20

posto

prim

jenju

jese

na

već

inu

kapi

taln

ihdob

itaka

stop

omod

10

posto

opor

ezuje

sedo

bita

kod

prod

aje

pokre

tnin

a,nek

retn

ina

ivla

sničkih

prava

ako

prod

aja

nastupa

unut

ar

5go

dina

odkup

ovin

e,dok

su

viš

omstop

omod

19

posto

opor

ezov

ani

kapi

taln

ido

bici

odpr

odaje

dio

nic

aios

talih

vri

jednos

nih

papi

ra

venija

kapi

taln

idob

ici

seop

orez

uju

prvo

po

stop

iod

30

posto,

ata

jse

pore

zuraču

nav

au

konačn

upo

rezn

uob

vezu

.

zivanje

doh

otka

odkap

itala

;Z

=za

sebn

o

Napo

men

e:

Hrv

atsk

aniž

omstop

omod

15po

sto

opor

ezuje

sepo

odbi

tku

dohod

ak

po

vanje

svakog

dob

itka

odpr

omjene

cijene

imov

ine,

bilo

da

prop

isi

taka

vdo

hoda

knaz

ivaju

doho

tkom

odkapi

tala

,ili

dohot

kom

od

imov

ine

iim

ovin

skihp

rava.

Pol

jska

niž

om

Slo

Izvor

:IB

FD

(2004b)

:G

uid

eto

Euro

pean

Taxa

tion

Vol

um

eV

:Taxa

tion

&In

ves

tmen

tin

Cen

traland

Eas

tE

urop

ean

Cou

ntr

ies,

Am

ster

dam

(loo

sele

af)

(sta

nje

na

dan

:20.

11.2004.),Z

akon

opo

rezu

na

doh

odak

(NN

177/0

4).

1)

2)

3)

5)

4)

Page 20: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 48

Ta

blic

a8.

Pore

znit

retm

anka

pita

lnih

dobi

taka

sob

ziro

mna

vrst

uim

ovin

eu

tran

zici

jski

mek

ono

mija

ma

OP

OR

EZIV

AIM

OVI

NA

IZU

ZETA

IMO

VIN

ABu

gars

ka-

nekr

etni

ne-

pokr

etna

imov

ina

–au

tom

obili

,avio

ni,

amci

,dio

nice

iudj

eli<

1go

dine

è-

dion

ice

koje

kotir

aju

naBu

gars

kojb

urzi

-os

novn

o>

3go

dine

koriš

tenj

aili

>5

godi

navl

asni

štva

Èešk

aRep

ublik

a-

mot

orna

vozil

a,av

ioni

ibro

dovi

<1

godi

ne-

nekr

etni

ne<

5go

dina

-vr

ijedn

osni

papi

ri,di

onic

e,ud

jeli

udi

oni

kim

druš

tvim

a<

6go

dina

è-

udje

liu

osta

limdr

uštv

ima

<5

godi

na

-m

otor

navo

zila,

avio

niib

rodo

vi>

1go

dine

-ne

kret

nine

>5

godi

na-

vrije

dnos

nipa

piri,

dion

ice,

udje

liu

dion

iki

mdr

uštv

ima

>6

godi

naè

-ud

jeli

uos

talim

druš

tvim

a>

5go

dina

Esto

nija

-im

ovin

ako

jani

jeizuz

eta

-pr

odaj

avla

stito

gst

ana

-ku

eza

odm

or>

2go

dine

æ-

razli

itipr

ogra

mir

estit

ucije

è-

pokr

etna

imov

ina

koja

slu�

iza

vlas

tite

potre

bepo

rezn

ogob

vezn

ika

Latv

ijane

kret

nine

<1

godi

na-

dion

ice

iost

aliv

rijed

nosn

ipap

irine

kret

nine

>1

godi

naLi

tva

-im

ovin

auk

ljuuj

uid

ioni

ceè

æ-

nekr

etni

nair

egis

trira

napo

kret

naim

ovin

a>

3go

dine

-di

onic

e>

1go

dine

,ako

obve

znik

nepo

sjed

uje

više

od10

%ka

pita

lau

subj

ektu

uza

dnje

3go

dine

-im

ovin

aos

imne

kret

nina

idio

nica

,ak

one

prem

ašuj

uizn

os24

puta

veio

osno

vnog

osob

nog

odbi

tka

Mað

arsk

a-

nekr

etni

ne-

vrije

dnos

nipa

piri

-po

kret

naim

ovin

a-

povl

aen

jepo

duze

tni

keim

ovin

è

-ne

kret

nine

,ak

ose

kapi

taln

idob

icik

oris

teka

kobi

seku

pilo

traj

nopr

ebiv

ališ

teza

obve

znik

ain

jego

vuro

dbin

uod

1go

dine

prije

do5

godi

nana

kon

prod

aje

Poljs

ka-

dion

ice

iost

aliv

rijed

nosn

ipap

iri-

nekr

etni

ne,v

lasn

ika

prav

aip

okre

tnin

e<

5go

dina

è-

stan

,zgr

ada

izem

ljako

jese

neko

riste

zapo

slov

neak

tivno

sti,

ako

seno

vac

isko

risti

unut

ar2

godi

neza

kupo

vinu

drug

ogst

ana,

zgra

deili

zem

ljeRu

mun

jska

-di

onic

edi

oni

kih

druš

tava

iudj

eliu

druš

tvim

as

ogra

nie

èè

nom

odgo

vorn

ošu

teæ

roni

ugov

ori

è-

imov

ina

koja

nije

opor

eziva

Slov

aèka

-st

ambe

nipr

osto

rkoj

ije

preb

ival

ište

pore

znog

obve

znik

a<

2go

dine

-os

tala

imov

ine

<5

godi

na-

stam

beni

pros

tork

ojij

epr

ebiv

ališ

tepo

rezn

ogob

vezn

ika

>2

godi

ne-

osta

laim

ovin

e>

5go

dina

Slov

enija

-ne

kret

nine

,dio

nice

iudj

eli<

3go

dine

-ne

kret

nine

,di

onic

eiu

djel

i>3

godi

ne

Izvor

:IB

FD

(2004b)

:G

uid

eto

Euro

pea

nTa

xation

Vol

um

eV

:Taxa

tion

&In

ves

tmen

tin

Cen

traland

East

Euro

pean

Cou

ntr

ies,

Am

ster

dam

(loo

seleaf)

(sta

nje

na

dan:20.11.2004.),Z

akon

opo

rezu

na

doh

odak

(NN

177/0

4).

Napo

men

a:1)Sta

nje

nakon

1.1

.2005.

Page 21: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 49

6. Zakljuèna zapa�anja

U prethodnim su poglavljima provedene jednostavne usporedbe osnovnih

zakonskih odredbi vezanih uz oporezivanje dohotka od kamata, dividendi i

kapitalnih dobitaka u starim članicama Europske unije i nekim zemljama u

tranziciji. Kako se te usporedbe ne bi nepotrebno komplicirale, u načelu nisu

razmatrani teorijski koncepti na kojima se temelje porezni sustavi tih zemalja.

Ipak, i jednostavna usporedba može navesti na neke zaključke.

Što se tiče oporezivanja kamata na štedne depozite, jasno je vidljivo da stare članice

Europske unije oporezuju taj izvor dohotka razmjerno visokim stopama od 15 do

59 posto. U želji da ipak oporezivanjem ne destimuliraju štednju, mnoge zemlje

dopuštaju određena porezna oslobođenja, i predviđaju porezne povlastice za

pojedine oblike štednje. Zemlje u tranziciji nastoje, s druge strane, u što većoj mjeri

dohodak od štednje izuzeti od obveze oporezivanja, te oporezuju uglavnom samo

prinose na štednju ostvarene u stranim bankama.

Stare članice Europske unije jednako tretiraju prinose na korporativne i državne

obveznice, pri čemu su porezne stope na kamatu od obveznica jednake ili niže od

poreznih stopa na kamate na štedne depozite. Tranzicijske zemlje kamate na

korporativne obveznice porezno opterećuju više nego kamate na štedne depozite,

ali još uvijek niže nego stare članice Europske unije. Državne obveznice uglavnom

izuzimaju od obveze plaćanja poreza.

Stope poreza na dividende u starim zemljama Europske unije jednake su ili niže od

stopa poreza na obveznice, što se može objasniti nastojanjem da se ublaži

dvostruko oporezivanje dividendi. U tranzicijskim zemljama stope poreza na

dividende u prosjeku su niže nego u starim članicama Europske unije, a nemali

broj tih zemalja u potpunosti oslobađa dividendu plaćanja poreza.

Kod poreza na kapitalne dobitke postoji najveća raznolikost i u pogledu visine

poreznih stopa, i u pogledu oblikovanja tog oblika poreza na kapital te tretmana

kapitalnih dobitaka od različitih vrsta imovine. Razlike u oporezivanju kapitalnih

dobitaka osobito su izražene u “staroj” Europi, što je vjerojatno posljedica

Page 22: Oporezivanje dohodka u EU

Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 50

djelovanja tradicijskih faktora na oblikovanje poreza na kapitalne dobitke. Stope

poreza na kapitalne dobitke mnogo su ujednačenije u tranzicijskim zemljama, i

manji je broj oblika imovine čiji kapitalni dobici podliježu oporezivanju ovom

vrstom poreza.

Hrvatska se ističe kao zemlja u kojoj je porezna politika osobito blaga prema

stjecanju dohotka od kapitala, budući da se dohodak od kamata na štednju ne

oporezuje, kao ni dividende niti prinosi od obveznica, dok se oporezuju kapitalni

dobici ostvareni prodajom tek malobrojnih oblika imovine. Ipak, kada se usporedi

s drugim zemljama u tranziciji, takav porezni tretman dohodaka od kapitala nije

neuobičajen. Bitno je primijetiti da na razini Europske unije ne postoje propisi

koji bi zahtijevali harmonizaciju poreznog opterećenja za ovu vrstu poreza.

Literatura

Auten, Gerald, 1999, “Capital Gains Taxation” u The Encyclopedia of Taxation and

Tax Policy, Joseph Cordes, Robert D. Ebel i Jane G. Gravelle (ur.), The Urban

Institute Press, str. 58-61.

Banks, James, 1996, “Tax Incentives for Saving” (skraćena verzija članka

objavljenog u New Economy, December 1996), pod nazivom “Putting TESSA in the

Dock”, http://www.ifs.org.uk/pensions/taxincentivesforsaving.html

Bernheim, B. Douglas, 1999, “Taxation and Saving”, NBER Working Paper Series,

br. 7061, http://www.nber.org/papers/w7061.

Gorter, Joeri i Ruud A. de Mooij, 2001, “Capital income taxation in Europe,

Trends and trade-offs”, CPB Series, CPB Netherlands Bureau for Economic Policy

Analysis, The Hague.

Härtel, Hans-Hagen, 2000, “EU-Zinsbesteuerung weiterhin ungeklärt”,

Wirtschaftsdienst 7/2000.

Hamaekers, Hubert, 2003, “Taxation Trends in Europe”, IBFD Asia-Pacific Tax

Bulletin, February, str. 42-50.

IBFD, 1996, International Tax Glossary, IBFD Publications BV.

Page 23: Oporezivanje dohodka u EU

Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 51

IBFD, 2004a, Guide to European Taxation Volume VI: Taxation of Individuals in

Europe, Amsterdam (loose leaf).

IBFD, 2004b, Guide to European Taxation Volume V: Taxation & Investment in Central

and East European Countries, Amsterdam (loose leaf).

IBFD, 2004c, European Tax Handbook, Amsterdam.

Joumard, Isabelle, 2001, “Tax Systems in European Union Countries”, OECD

Economics Department Working Papers, br. 301.

Messere, Kenneth C., 1993, Tax Policy in OECD Countries: Choices and Conflicts,

IBFD Publications BV, Amsterdam.

Narodne novine, Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04.

Norregaard, John, 1997, “The Tax Treatment of Government Bonds”, IMF

Working Paper, br. 25, March 1997.

Official Journal of the European Union, 2003, Council Directive 2003/48/EC of 3

June 2003 on taxation of savings income in the form of interest payments, 26.6.2003., L

157/38 – L 157/48.

Oravec, Peter, 2002, “Taxation of Interest Income in European Union Countries”,

BIATEC, Národná banka Slovenska, Vol. X, 7/2002, str. 19-24.

Poterba, James M., 2001, “Taxation, Risk-Taking and Household Portfolio

Behaviour”, NBER Working Paper, br. 8340, http://www.nber.org/papers/w8340.

Robson, Mark H., 1995, “Taxation and Household Saving: Reflections on the

OECD Report”, Fiscal Studies, 16(1), str. 38-57.

Sandmo, Agnar, 1985, “The Effects of Taxation on Savings and Risk Taking”,

Handbook of Public Economics, vol. I, A. J. Auerbach i M. Feldstein (ur.), Elsevier

Science Publisher B.V. (North-Holland).

Zodrow, George R., 1995, “Economic Issues in Taxation of Capital Gains”,

Canadian Public Policy – Analyse de Politiques, 21, str. 25-57.