opi predavanje

115
doc. dr. sc. Ljupko Šimunović, dipl. ing. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb Zavod za gradski promet OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA 1. PREDAVANJE 21. 02. 2011.

Upload: matija-turudic

Post on 03-Jan-2016

164 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

lalalalala

TRANSCRIPT

Page 1: Opi Predavanje

doc. dr. sc. Ljupko Šimunović, dipl. ing.

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

Zavod za gradski promet

OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA

1. PREDAVANJE 21. 02. 2011.

Page 2: Opi Predavanje

UPOZNAVANJE S PREDMETOM

Page 3: Opi Predavanje

OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA 3/45 sati

Izvođač: dr. sc. Ljupko Šimunović tel: 01/2380 224 [email protected]

Asistent: mr. sc. Pero Škorput, dipl. ing tel: 01/2380 [email protected]

Literatura: Bošnjak, I., Badanjak, D.: Osnove prometnog inženjerstva, Zagreb, 2005.

Dodatna literatura: časopisi - Transportation Research - Traffic Technology

Page 4: Opi Predavanje

OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA

Cilj kolegija

Usvajanje matičnih znanja o prometnom sustavu kroz zajednička funkcionalna načela prometnog inženjerstva neovisno o granskoj i modalnoj izvedbi

Povezivanje spoznaja iz različitih prometnih grana u jedinstven prometni sustav

Osposobljavanje studenta za razumijevanje i pravilnu primjenu alata iz područja djelovanja prometnog inženjerstva i tehnologije prometa

Omogućavanje studentima stjecanje kompetencija za uspješno rješavanje prometnih problema u svim prometnim granama

Page 5: Opi Predavanje

OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA

UVJETI ZA POTPIS I NAČIN POLAGANJA ISPITA

Prisustvovanje na nastavi i vježbama 1 ECTS Izrada seminarskog rada 2 ECTS Polaganje ispita 5 ECTS

8 ECTSPRISUSTOVANJE NA NASTAVI I VJEŽBAMA Student je dužan prisustvovati na predavanju i vježbama,

minimalno 60%, čime može ostvariti od 0 do 10 bodova (minimalno 6 bodova)

UVJET ZA DOBIVANJE POTPISA prisustvovanje na nastavi (min. 60%)IZRADA SEMINARSKOG RADA Student je dužan, tijekom semestra, samostalno ili u grupi

izraditi seminarski rad čime ostvaruje maksimalno 30 bodova.

Seminarski rad se predaje prije ispitnog roka, a najkasnije do kraja akademske godine (30. 06.)

Studenti koji izlaze na ispitne rokove prije 30. lipnja dužni su predati seminarski rad 10 dana prije ispitnog roka

Page 6: Opi Predavanje

OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA

UVJET ZA IZLAZAK NA ISPIT Prisustvovanje na nastavi tj. potpis u indeksu i Izrađen seminarski rad Odnosno prikupljeno min. 21 bod, max. 40 bodova Student ne može pristupiti polaganju ispita ukoliko nema uredno izvršene

obveze POLAGANJE ISPITA: Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita Student se može osloboditi pismenog dijela ispita ukoliko položi dva

kolokvija i skupi najmanje 30 bodova (na svakom kolokviju potrebno je osvojiti minimalno po 15 bodova).

Na oba kolokvija može se ostvariti maksimalno 60 bodova (2×30 bodova) Student koji ne sakupi po 15 bodova na svakom kolokviju upućuje se na

pismeni dio ispita. Na pismenom ispitu student može ostvariti maksimalno 60 bodova Na temelju prisustvovanja na nastavi i vježbama, seminarskog rada te

polaganja pismenog djela ispita student može ostvariti maksimalno 100 bodova.

Sustav ocjenjivanja je slijedeći: Bodovi/Ocjena: 51 – 62 dovoljan (2), 63 – 74 dobar (3), 75 – 87 vrlo dobar

(4), 88 – 100 izvrstan (5) Konačna ocjena formira se na usmenom djelu ispita

Page 7: Opi Predavanje

OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA

Dijagram toka: stjecanje prava na potpis i način polaganja ispita

Page 8: Opi Predavanje

PROMETNI PROBLEMI PROMETNIPROBLEMIRJEŠENJEZNANOSTSTRUKA

Page 9: Opi Predavanje

Naglasak na sustavskom i funkcionalnom pristupu

Markovljevimodeli

Ne-Markovljevimodeli

Teorijacestovnog toka

Teorija repova

Ostaleteorije

Teorija teleprometa

Generička teorija prometa

Fundamentalne jednadžbe

homogenog toka

razinapoopćavanja

"Headway˝modeli

Doprinosi razvoju generičke teorije prometa

Ras

tuća

gene

raliz

acija

i aps

trak

cija

konk

retiz

acija

KONCEPTUALNI PRISTUP

Page 10: Opi Predavanje

PAUZA

Page 11: Opi Predavanje

POJMOVI ZNANOST I STRUKA

Znanost (science) je viša sustavska razina čija je osnovna zadaća stvaranje znanja, odnosno produkcija znanstvenih informacija uz korištenje znanstvenih metoda i postupaka (I. Bošnjak)Znanost - proučavanje u svrhu svrstavanja i sređivanja činjenica, formuliranja kvantitativnih zakona u svrhu određivanja naravi ili načela onoga što se spoznaje.

sistematizirana i argumentirana suma znanjaorganizirano znanjenačin spoznajesaznanje o činjenicama, pojavama, zakonima i uzrocima

Struka je pojedino definirano područje znanosti odnosno niža sustavska razina orijentirana na rješavanje konkretnih praktičnih problema (oblik ljudske djelatnosti) korištenjem znanstvenih spoznaja, metoda i postupaka

Page 12: Opi Predavanje

POJMOVI ZNANOST I STRUKA

Da bi nešto bilo znanstvena disciplina mora imati:

svoje područje radasvoj specifični fond znanstvenih informacijasvoje znanstvene metode svoje znanstvene rezultate

Page 13: Opi Predavanje

POJMOVI ZNANOST I STRUKA

Sveukupnu znanosti čine određena područja ili dijelovi

Nekad je među njima teško postaviti čvrste granice jer se međusobno isprepleću i dopunjuju

Prema nekim znanstvenicima struka i znanost su istoznačni pojmovi, a prema drugima se razlikuju.

Page 14: Opi Predavanje

POJMOVI ZNANOST I STRUKA

Klasifikacija znanosti: Područja:

Prirodne znanosti (kemija, fizika,..)

Biomedicina i zdravstva

Tehnička znanost, engineering

Društvene znanosti

Humanističke znanosti

Tehnička znanost (proučavanje uz eksperimentalno istraživanje svojstva tvari, pretvorbe energije i komuniciranja u svrhu ostvarenja ljudskih potreba: sustava, tvorevina, materijala, proizvodnih postupaka, umotvorina, uslužnih djelatnosti, itd.)

polje 2.12 Tehnologija prometa i transportgrane: cestovni, željeznički, pomorski, riječni,

poštansko-telekomunikacijski,

zračni i ITS

Page 15: Opi Predavanje

POJMOVI ZNANOST I STRUKA

Proizvod znanosti jest znanstveno znanje – “scientific knowledge”

Proizvod tehničkih znanosti koji sadrži odgovore na pitanja kako projektirati, konstruirati, graditi, proizvoditi, rukovati i prometati materijale, generirati i distribuirati energiju, postupati s informacijama i prenositi ih, voditi procese, organizirati rad, itd. je tehničko znanje – “technical knowledge”

Tehničko znanje (zvanje)

o Znanstveno (mr. sc.)o Stručno (mr. struke)

Page 16: Opi Predavanje

POJMOVI TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

Postoji oko 160 definicija tehnike (mađarski znanstvenik?)

Tehnika (grč. Τέχνη) je umijeće ili vještina koja ljudima omogućuje da svoje izume i otkrića uporabe za zadovoljavanje svojih potreba i želja (World Book Encyclopedie )

Tehnika je vještina, mehanička spretnost, umješnost, zanat, umjetnost, znanost (S. Kukoleča)

Tehnika je oprema za izvođenje radnoga procesa ili sredstva rada u industrijskim ili zanatskim organizacijama, kao što su: instrumenti i pribor, strojevi, alati, aparati, uređaji, prometala. .

Tehnika je vezana uz proizvodnju i uporabu artefakata (artefakti su umjetne tvorevine koje je čovjek stvorio svojim znanjem i voljom)

Tehnika - metoda, način ostvarenja nečega

Page 17: Opi Predavanje

POJMOVI TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

Tehnika – označava sredstavo ili pojedinačni precizni postupak u okviru određene tehnologije (I. Bošnjak)

Tehnika obuhvaća konstrukcijska rješenja, tehnička rješenja (čijim se provođenjem prave stvari), i ona

Tehnika je sinonim za tehničke znanosti Tehnika - stupanj ekspertnosti pri izvođenju stanovite

operacijeTehnika prometa je orjentirana na projektiranje,

konstrukciju, izgradnju i održavanje prometne infrastrukture (prometnice, fiksni objekti i uređaji) i suprastrukture (prijevozna i prekrcajna sredstva)

Tehnika – (orjentacija) hardware, više spominjana u području ljudskog djelovanja.

Page 18: Opi Predavanje

POJMOVI TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

Tehnologija (f, technology) je primjenjena znanost (M. Bunge)

Tehnologija znanje kako činiti i upotrebljavati stvari, izrađivati i upotrebljavati tvorevine (C. Mitcham)

Tehnologija je znanost o procesima, načinima i postupcima proizvodnje usluga (I. Bošnjak)

Tehnologija je postupak izvršenja nekog posla uz korištenje tehničkih sredstava (I. Bošnjak)

Page 19: Opi Predavanje

POJMOVI TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

Tehnologija je znanosti o tehničkim postupcima pri preradbi sirovina u proizvode, znanost o proizvodnji artefakata

Tehnologija f, technology - postupci, znanja i vještine provedbe zadatka, znanje kako činiti i upotrebljavati stvari, izrađivati i upotrebljavati tvorevine

Tehnologija je postupak provedbe stanovitog zadatka

Tehnologija je sustav pomoću kojeg stanovito društvo zadovoljava svoje potrebe i želje (Steel)

Tehnologija - (orjentacija) software, češće se spominje u kontekstu/smislu znanosti

Page 20: Opi Predavanje

TEHNOLOGIJA PROMETA I TRANSPORT

Tehnologija prometa i transport predstavlja relativno novu znanost nastalu iz već postojećih znanstvenih područja (građevine, strojarstva, elektrotehnike..) od kojih se počinje bitno razlikovati po svojim znanstvenim rezultatima i metodama.

Tehnologija prometa znanstveno polje unutar tehničke znanosti proizvodnje prometnih usluga

Predmet istraživanja:

temeljne zakonitosti prijevoza ili prijenosa transportnih entiteta

“end to end” procesi (priprema, provedba i završetak prijevoza i prijenosa)

zakonitosti iskorištavanja i preventivnog održavanja prometne infrastrukture te prijevoznih i prekrcajnih sredstava

Page 21: Opi Predavanje

TEHNOLOGIJA PROMETA I TRANSPORT

Prema načinu istraživanja, stvaranja i tumačenja znanstvenih rezultata Tehnologija prometa i transport je multidisciplinarna znanost.

Nasuprot monodisciplinarnim znanostima koje imaju svoj pristup problemima, svoje metode istraživanja (matematika), multidisciplinarne znanosti se u svom istraživanju pored vlastitih metoda služe i metodama i saznanjima drugih znanstvenih disciplina, ali rezultate istraživanja interpretiraju na poseban način, različito od drugih

Page 22: Opi Predavanje

PROMETNA TEHNIKA I INŽENJERSTVO

(engineering)

U svakodnevnici se često susreće riječ inženjerstvo. Koje je značenje tog naziva?

Prema J. Burrellu, u engleskome naziv engineering znači: "profesija primjene znanstvenih načela pri projektiranju, konstruiranju, izradbi i održavanju strojeva, vozila, energetskih strojeva itd".

Na temelju te definicije, a postoje i drugi dokazi, moguće je inženjerstvo i tehniku smatrati istoznačnicama

Page 23: Opi Predavanje

PROMETNO INŽENJERSTVO

Prometno inženjerstvo je tehničko znanje (technical knowledge),produkt tehničkih znanosti

Prometno inženjerstvo označava primjenu inženjerskih znanja u rješavanju prometnih problema

Prometno inženjerstvo • znanstveno objašnjavanje, predviđanje i rješavanje prometnih problema neovisno o granskoj i modalnoj izvedbi

• integrira spoznaja iz različitih prometnih grana u jednu cjelinu

• sustavska primjena prometnih načela, koncepata, modela i matematičko statističkih metoda u prometnom planiranju, funkcionalnom dizajnu, operativnom vođenju i upravljanju dijelova prometnog sustava s ciljevima učinkovitog, sigurnog, brzog, udobnog, ekonomičnog i ekološki pogodnog prijevoza i prijenosa ljudi, roba i informacija

Page 24: Opi Predavanje

PROMETNO INŽENJERSTVO

Naglasak prometnog inženjerstva je na:

a) sustavskom pristupu (skupina pojava pokušava se shvatiti što cjelovitije, zajedno s njihovom okolinom, a zatim se postupno, primjenom saznanja i metoda teorije sustava približava tom cilju)

b) konceptualno-funkcionalnom pristupu (prometni problemi nisu matično vezani za tehničke komponente nego za interakcije ili relacije između komponenti. Naglasak je na funkcionalnom dizajnu

Page 25: Opi Predavanje

Klasični udžbenici pod nazivom prometno inženjerstvo uglavnom obrađuju granski - cestovni promet (geometrija prometnica, dinamika vožnje, kočenje, duljina preglednosti, prometni tokovi: presjecanje, mimoilaženje, uplitanje, isplitanje,..)

Ovakvo prometno inženjerstvo često se poistovjećuje s disciplinama prometne tehnike

Prometno inženjerstvo predstavlja sintezu svih spoznaja o prometu

Poopćavanjem temeljnih granskih koncepata i spoznaja korištenjem analogija i izomorfija stvara se okosnica za sustavsko izgrađivanje prometnog inženjerstva

PROMETNO INŽENJERSTVO

Page 26: Opi Predavanje

PROMETNO INŽENJERSTVO Ciklus razvoja prometnog inženjerstva

razvoj prometnog inženjerstva kao

posebne znanosti

znanstvena validacija

inženjersko rješavanje prometnih problema

menadžment znanja

temeljna inženjerska znanja

sustavske i matematičke metode

empirijske spoznaje

Page 27: Opi Predavanje

2727

PROBLEMSKO PODRUČJE PROMETNOG INŽENJERSTVA

Važni dijelovi problemskog područja prometnog inženjerstva su:

planiranje i funkcionalni dizajn prometnica prema transportnoj potražnji upravljanje preraspodjelom potražnje na modove i rute funkcionalna adaptacija prometnih entiteta nadzor i operativno vođenje prometnih tokova prometna analiza procesa u čvorovima i linkovima prometno-tehnološko dizajniranje procesa u terminalnim podsustavima sigurnosno razdvajanje vozila, zrakoplova, brodova itd.

modeliranje propusnosti i razine usluge mrežnih elemenata

upravljanje prometom

proračun sigurnosnog rizika u prometu

preventivno održavanje raspoloživosti, itd.

Page 28: Opi Predavanje

ORCHARDOVA MORFOLOŠKA MREŽA INŽENJERSKOG RJEŠAVANJA PROBLEMA

Izvorni sustav

Podaci

PonašanjaStrukture

S-T

"objekt" od interesa (prometni problem)

riješen problem

R. Ochard koristi bazične sustavne definicije (source system, data system, behavior system, structure system)Rješavanje problema postiže se: promjenom ponašanja sustava ili promjenom strukture sustavaS –T – stanja i prijelazi

Page 29: Opi Predavanje

15’

PAUZA

Page 30: Opi Predavanje

TERMINOLOGIJA – NAZIVLJE

Jedna od zadaća OPI je stvaranje stručne terminologije na hrvatskom standardnom jeziku

Standardni jezik jest kodificirani i normirani jezik opće pismenosti (jezik školstva, kulture, znanosti, uprave,.)

Stručni jezik jest jezični podsustav namijenjen sporazumijevanju u određenoj struci

Terminologija je ukupnost termina ili naziva potrebnih za to da bi neka znanstvena disciplina ili pak neka struka ili djelatnost mogla funkcionirati i razvijati se.

Termin je normirani jezični izraz koji omogućava jednoznačno i precizno imenovanje pojmova (konkretna razina) i odnosâ među pojmovima (apstraktna razina).

Pojam je misaona sinteza bitnih, zajedničkih obilježja istovrsnih predmeta koja ima oblik i sadržaj

Page 31: Opi Predavanje

POJMOVI PROMET, TRANSPORT I LOGISTIKA

Promet je rodni pojam za više jednosmislenih pojmova.

U hrvatskom jezičnom sustavu susreće u tri smisla:

u najširem smislu promet znači odnos među ljudima (društveni promet, premet među ljudima…); u tome smislu riječ promet znači isto što i strana riječ komuniciranje

u nešto užem smislu promet znači ekonomsku odnosno ekonomsko-financijsku kategoriju (robni, devizni, turistički, platni, trgovinski, malogranični i drugi prometi)

u najužem smislu promet obuhvaća prijevoz i operacije u vezi s prijevozom putnika i prijevozom robe te komunikacije.

Page 32: Opi Predavanje

PROMET

Promet je sustav ili proces čija je svrha obavljanje prijevoza ili prijenosa transportnih entiteta (ljudi, roba, informacija) u odgovarajućim prometnim entitetima zauzimanjem dijela kapaciteta prometnice/kanala prema utvrđenim pravilima i protokolima (I.Bošnjak)

Page 33: Opi Predavanje

PROMETPromet u tehničkom smislu je interesantan kao

dinamički proces. Riječ koja ga najbolje opisuje je kretanje P = f(v, t, s)Promet = krvotok

Page 34: Opi Predavanje

Osnovni čimbenici prometa

Page 35: Opi Predavanje

Razvoj poopćene teorije prometa

Nakon “kratkog” uvoda o općoj teoriji sustava došli smo i do nama najvažnijeg dijela – prometnog sustavaSustavsko modeliranje usko je povezano s razvojem poopćene teorije prometa/ apstrakcija

Markovljevimodeli

Ne-Markovljevimodeli

Teorijacestovnog toka

Teorija repova

Ostaleteorije

Teorija teleprometa

Generička teorija prometa

Fundamentalne jednadžbe

homogenog toka

razinapoopćavanja

"Headway˝modeli

Doprinosi razvoju generičke teorije prometa

Ras

tuća

gene

raliz

acija

i aps

trak

cija

konk

retiz

acija

3. TEMELJNI ZAJEDNIČKI KONCEPTI I MODELI

Page 36: Opi Predavanje

Razvoj poopćene teorije prometa

Poopćeni model (apstraktni) – polazni model za opisivanje strukture i ponašanja bilo kojeg prometnog sustava

Temeljni transformacija I/O procesa opisuje se kao promjena prostornih i vremenskih koordinata prometnih entiteta uz očuvanje transportiranih entiteta

Transportirani entitet TrE

Adaptacija

Prometni entitet TfE

Upravljanje prometom

Prometna mreža

AeAe ts ,

ulazne prostorne i vremenske koordinate

entiteta e

izlazne prostorne i vremenske koordinate

entiteta e

DeDe ts ,

Page 37: Opi Predavanje

Karakteristike prometa1. Prostorna dimenzija - Svladavanje prostora

Click & Ride

JEDNA EUROPA - JEDNA USLUGA

Page 38: Opi Predavanje

Karakteristike prometa 1. Prostorna dimenzija - Svladavanje prostora

Promet se ne može ograničiti na jednu prugu, cestu i dio mreže pa čak ni na nacionalnu mrežu

Page 39: Opi Predavanje

Prometni koridori

Page 40: Opi Predavanje

Karakteristike prometa 2. Vremenska dimenzija

Page 41: Opi Predavanje

Karakteristike prometa

Harmonizacija tehnoloških procesa Integralno korištenje transportnih kapacitetaTehološko jedinstvo sredstava za rad tipizacija,

unifikacija, standardizacija (interoperabilnost)Prometna kretanja su masovne pojave pri čemu

postoje pravilnosti (vremenska i prostorna kolebanja, ovisnost volumena prometa o namjeni površina, demografsko-socijalnim i gospodarskim karakteristikama..)

Mjerljivost parametara prometnog toka Jedinstvo zakona i znanstvenih principaUsuglašavanje ciljeva na razini EU

Page 42: Opi Predavanje

Ekonomska teorija prometa

Promet je gospodarska djelatnost (grana gospodarstva)

U ekonomskom smislu proces proizvodnje je završen tek onda kada roba dođe do potrošača

Različita mjesta proizvodnje roba i potrošnje - različita odredišta ljudi, te izvori i korisnici informacija - postoji potreba za njihovim povezivanjem.

Upravo u tom povezivanju i razmjeni promet ostvaruje svoju osnovnu zadaću i omogućuje proces

reprodukcije.

Page 43: Opi Predavanje

Međudjelovanje gospodarstva i prometa

Page 44: Opi Predavanje

Povijesni razvitak prometa

Page 45: Opi Predavanje

Značaj prometa u brojkama

6-10% BDP-a7-9% zaposlenih20-25% ukupnih investicija

Page 46: Opi Predavanje

Podjela prometa

Promet se može podijeliti prema različitim kriterijima i to:

Promet mediju:

kopneni ili suhozemni (cestovni, željeznički..) vodni (riječni, jezerski, kanalski, pomorski) zračni cjevovodni telekomunikacijski

Prema području na kojem se odvija, odnosno teritorijalnom djelokrugu poslovanja:

unutarnji ili tuzemni ili domaći međunarodni ili inozemni pogranični tranzitni

.

Page 47: Opi Predavanje

Podjela prometa

Prema sredstvima/prometnim entitetima promet se dijeli na:

automobilski željeznički brodski zračni telegrafski telefonski radio promet

Page 48: Opi Predavanje

TRANSPORT

Transport je jednosmislen pojam i to je sinonim za prijevoz

Transport (lat – transportare, engl. transport, njem. Transport, fr. transport i tal. transporto) je prijenos ili prijevoz transportnih entiteta (robe i putnika) s jednog mjesta na drugo.

Svrha prometa je transport.

Prijevozna usluga nema svog materijalnog oblika, neopipljiva je i ne može se uskladištiti i kasnije ponuditi tržištu.

Page 49: Opi Predavanje

TRANSPORTProblemi

Izraz “transport” se u hrvatskom jeziku često puta prevodi kao promet.

Promet je širi pojam od transporta. Promet obuhvaća sve vrste transporta, uključujući pripremno završne procese, prometnu mrežu, sigurnost prometa te informacijske tokove.

U engleskom govornom području “transportation engineering” šire značenje u odnosu na “traffic engineering”

Pojam prometa, u znanstvenoj se i stručnoj literaturi često poistovjećuje s pojmom transporta (pogrešno)

Page 50: Opi Predavanje

TRANSPORTTransport se javlja kao posljedica razmještaja

različitih aktivnosti (mjesto stanovanja-zaposlenja, izvor sirovine, prerada i potrošnje..)

Page 51: Opi Predavanje

STRUKTURA PRIJEVOZA PUTNIKA, HRVATSKA, (%), 2001.

Page 52: Opi Predavanje

STRUKTURA PRIJEVOZA PUTNIKA, EU

Page 53: Opi Predavanje

STRUKTURA PRIJEVOZA ROBE, HRVATSKA

Page 54: Opi Predavanje

STRUKTURA PRIJEVOZA ROBE, EU

Page 55: Opi Predavanje

Ciljevi transportne politike

povećanje brzine prijevozapovećanje prijevozne jedinicesmanjenje vremena mirovanja tereta na putusmanjenje manipulacijskih operacijasmanjenje troškova prijevoza, povećanje proizvodnosti i ekonomičnosti

Page 56: Opi Predavanje

Karakteristike transportaZnačaj transporta ogleda se i kroz angažovanje više

od 10% zaposlenih u zemlji. Transportni sektor troši 60% naftnih derivata, 20%

čelika, 80% olova, 70% plastike, 40% lijeva od lakih metala itd.

Page 57: Opi Predavanje

Podjela transportaPrema transportnim entitetima/predmeta prijevoza ili prijenosa promet se dijeli na: putnički teretni (robni) promet vijesti

Prema načinu organizacije, promet se dijeli na: linijski promet slobodni promet prigodni promet

Prema namjeni, tj. prema korisniku usluge, promet se dijeli na: javni; promet za vlastite potrebe

Prema mjestu odvijanja: ako se odvija unutar poslovnog sustava radi se o unutarnjem transportuako pak se radi o prijevozu između poslovnih sustava radi se o vanjskom transportu

Page 58: Opi Predavanje

VRSTE TRANSPORTA Konvencionalni ili unimodalni prijevoz (transport)

jest prijevoz transportnih entiteta (npr. putnika, tereta) s jednog mjesta na drugo, samo jednim prijevoznim sredstvom, jedne prijevozne grane (npr. vagonom ili kamionom) bez primjene suvremenih transportnih tehnologija.

Znači za njega je znakovito: (1)   omogućuje direktan prijevoz predmeta od

jednog mjesta do drugog (2)   nije bitno jesu li manipulacijsko-transportne

jedinice okrupljene ili ne (3)   odvija se samo na temelju jednog ugovora

o prijevozu (4)   takav proces organizira samo jedan

organizator (špediter) Do prije 40-50 godina postojao je samo klasični prijevoz

Page 59: Opi Predavanje

Konvencionalni ili unimodalni prijevoz

Jedno transportno sredstvo

Page 60: Opi Predavanje

VRSTE TRANSPORTA

Integralni transport

Prijevoz robe na paletama ili u kontejnerima koja zajedno s robom postaje teret koji efikasno i racionalno mogu preuzeti prometna sredstva svih prometnih grana

Umetanjem tehničkih sredstava između robe i transportnog sredstva postiže se okrupnjavanje tereta, a time i mogućnost uporabe transportne mehanizacije, bez diranja robe na cijelom transportnom putu “od vrata do vrata” izuzev pri utovaru i istovaru.

Page 61: Opi Predavanje

INTEGRALNI TRANSPORT

Jedno transportno sredstvo

Page 62: Opi Predavanje

SUVREMENE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE Paleta je specijalno izrađena i najčešće drvena podloga na koju

se po stanovitim pravilima slažu komadni tereti (kartoni, sanduci, vreće, bale, gajbe, bačve, role, i sl. s teretom) radi oblikovanja većih standardiziranih teretnih jedinica kojima se sigurno, jednostavno, brzo i raconalno manipulira.

Paletizacija je skup organizacijsko povezanih sredstava za rad i tehnoloških postupaka za automatizirano manipuliranje i transport okrupljenim jedinicama tereta od sirovinske baze do potrošača.

Kontejner je čvrsta, zatvorena i na vremenske prilike otporna, stalno upotrebljiva manipulacijsko transporta jedinica (prenosivi spremnici, transportni sanduci, transportne posude ili druga slična konstrukcija), s najmanje jednim vratima, konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno pune i prazne koja je upotrebljiva za transport vodenim, kopnenim i zračnim prometnim sredstvima.

Kontejnerizacija – skup međusobno i uzajamno povezanih sredstava i tehnoloških postupaka za automatizirano manipuliranje u kombiniranom i mutimodalnom (integralnom) transportu robe u kontejnerima.

Page 63: Opi Predavanje

KONTEJNERI

Page 64: Opi Predavanje

VRSTE TRANSPORTA

Mješoviti prijevoz

prijevoz klasičnog tereta i okrupnjenih jedinica uz sudjelovanje više prometnih grana

izdavanje jedne prijevozne ispraveobavezan je organizator prijevoza jer se radi o

uzastopnom prijevozu

Page 65: Opi Predavanje

VRSTE TRANSPORTA

Kombinirani prijevozprijevoz robe obavljaju najmanje dva prijevozna

sredstva iz dviju različitih prijevoznih grana (cesta-željeznica) ali ne istovremeno nego uzastopno

u prijevoznom pothvatu u pravilu sklapa se onoliko ugovora u prijevozu koliko sudjeluje prijevoznih grana odnosno različitih vrsta prijevoznih sredstava

cjelokupni prijevozni proces može organizirati jedan prijevozni operator ili pak više njih.

Intermodalni = kombinirani (anglosaksonske zemlje)

Page 66: Opi Predavanje

KOMBINIRANI PRIJEVOZ

Prvo transpor sredstvo

Drugo transporsredstvo

Page 67: Opi Predavanje

VRSTE TRANSPORTA

Značajke multimodalnoga prijevoza jesu: roba se prevozi barem s dva različita prijevozna

sredstva odnosno barem uz sudjelovanje dviju različite prometnih grana, pri čemu prvo transportno sredstvo zajedno s teretom postaje teret za drugo transportno sredstvo iz druge prometne grane, na jednom dijelu puta

operatori multimodalnoga prijevoza i primatelji roba nalaze se u dvjema različitim zemljama

cjelokupni pothvat temelji se samo na jednom ugovoru o prijevozu što ga prijevoznik sklopi s pošiljateljem

cjelokupni prijevozni proces organizirati samo jedan operator.

Page 68: Opi Predavanje

MULTIMODALNI PRIJEVOZ

Page 69: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZA

ROLL ON - ROLL OFF (RO-RO transportna tehnologija) – to je horizontalni ukrcaj i iskrcaj najčešće utovarenih transportnih sredstava na kotačima (utovarenih kamiona, tegljača, autobusa s putnicima itd.) na specijalne tzv. RO-RO brodove.

Teret se ukrca vlastitim kotačima preko ukrcajne rampe koja spaja obalu i brodsko skladište (ROLL ON, dokotrljati, uvažanje) a iskrcava se nakon prijevoza morem, također na vlastitim kotačima, preko iskrcajne rampe koja spaja brodsko skladište i obalu (ROLL OFF, otkotrljanje, izvažanje).

Prednost RO-RO je da nije potrebna posebna lučka i brodska infrastruktura (posebne dizalice),

Page 70: Opi Predavanje

Utovar cestnih vozila preko specialne rampe

Page 71: Opi Predavanje
Page 72: Opi Predavanje

Utovar cestnih vozila preko specialne rampe

Page 73: Opi Predavanje

Hybrid RO-RO / Container ship

Page 74: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZA

LIFT ON - LIFT OFF (LO-LO transportna tehnologija) to je vertikalni ukrcaj i iskrcaj kontejnera (ili ukrcanih transportnih sredstva na kotačima) koji se obavlja vlastitom dizalicom broda ili lučkom dizalicom koja ima hvatač tj. spredar za automatsko pričvršćivanje kontejnera.

Kontejneri se smještaju u skladište broda, u vertikalne ćelije s vodilicama koje uz pomoć uređaja za centriranje kontejnera omogućuju njihovo slaganje točno jedan na drugi.

LO-LO i RO-RO se najčešće koristi u zatvorenim malim morima na kratkim relacijama. ROLO transporta tehnologija je odgovarajuća kombinacija RORO i LOLO transportnih tehnologija.

Page 75: Opi Predavanje
Page 76: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZA Float on – Flot off (FO-FO, doplutaj – otplutaj) je

specifična tehnologija transporta za koju je karakterističan horizontalni i vertikalni ukrcaj i iskrcaj mauna (barži, teglenica, potisnica) s raznim komadnim i/ili sjedinjenim jedinicama tereta, i/ili rasutim, i/ili tekućim teretima iz LASH (Lighter Aboard Ship – mauna ili barža na brodu) brodova.

Najvažnija sredstva za rad u ovoj tehnologiji transporta su:

•matični brodovi ili nosači mauna (LASH sustav, SEE-BEE, BACT) •maune (barže, teglenice, potisnice)

Page 77: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZA

FO-FO ili LASH

Upotrebljavaju se 3 tipa broda:SEABEE (sustav s horizontalnim načinom

prekrcaja mauna)BACAT (mauna na katamaran)LASH (sustav s vertikalnim načinom prekrcaja

mauna)

Page 78: Opi Predavanje
Page 79: Opi Predavanje
Page 80: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZAHUCKEPACK transportna tehnologija

je zapravo uprtni prijevoz (nositi na leđima), odnosno prijevoz utovarenih kamiona ili prikolica na željezničkom vagonima. U praksi se primjenjuju 3 vrste huckepact tehnologije ( odnosno 4- tehnologija A naglavačke):

Page 81: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZA

HUCKEPACK tehnologija A – utovar kompletnog cestovnog vozila ili tegljača s poluprikolicom na željeznički vagon. Vozač upravlja svoje vozilo preko utovarne rampe na niskopodne specijalne vagone.

Page 82: Opi Predavanje

HUCKEPACK TRANSPORTNA TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA A

Page 83: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZA

HUCKEPACK tehnologija B – utovar prikolice ili poluprikolice cestovnog vozila na željeznički vagon.

Utovar se obavlja unatraške (vožnjom unatrag) preko rampe na vagonu ili se dizalicom podiže u vagon..

Page 84: Opi Predavanje

HUCKEPACK TRANSPORTNA TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA B

Page 85: Opi Predavanje

OBLICI MULTIMODALNOG PRIJEVOZA

HUCKEPACK tehnologija C: utovar i istovar specijalno za tu tehnologiju izrađenih zamjenjivih i standardiziranih sanduka sličnih kontejnerima, dizalicama na kontejnerske ili «džepne» željezničke vagone.

Page 86: Opi Predavanje

HUCKEPACK TRANSPORTNA TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA C

Page 87: Opi Predavanje
Page 88: Opi Predavanje
Page 89: Opi Predavanje
Page 90: Opi Predavanje

DIZALICE I MANIPULATORI

Page 91: Opi Predavanje
Page 92: Opi Predavanje
Page 93: Opi Predavanje
Page 94: Opi Predavanje
Page 95: Opi Predavanje

BIMODALNA TEHNOLOGIJA TRANSPORTA

Ova tehnologija omogućuje «pretvaranje» klasičnih cestovnih prikolica kojima se teret prevozi cestom u specijalne teretne željezničke vagone kojima se teret prevozi željeznicom.sigurno, brzo i racionalno povezivanje cestovnog i

željezničkog transporta bez pretovara tereta sa cestovnih vozila na željezničke vagone,

Page 96: Opi Predavanje

Bimodalni sustav

road railerroad railer

Page 97: Opi Predavanje
Page 98: Opi Predavanje
Page 99: Opi Predavanje
Page 100: Opi Predavanje
Page 101: Opi Predavanje
Page 102: Opi Predavanje
Page 103: Opi Predavanje
Page 104: Opi Predavanje
Page 105: Opi Predavanje

POVEZANOST PROMETA, TRANSPORTA I SUSTAVA AKTIVNOSTI

Bazične interakcije između:

1) mrežne infrastrukture (cestovnih, željezničkih, zračnih, vodnih i drugih prometnica)

2) prometnih entiteta (cestovnih vozila, brodova, zrakoplova, itd.)

3) transportiranih entiteta (ljudi, roba i informacija).Vozila, brodovizrakoplovi itd.

Ljudi, roba,informacije

Mrežna infrastruktura(prometnice)

Aktivnosti

Temeljna povezanost prometa, transporta i sustava aktivnosti

Page 106: Opi Predavanje

ADAPTACIJA TRANSPORTNIH ENTITETA PREMA PROMETNOM (ZRAKOPLOV DC-10)

Page 107: Opi Predavanje

LOGISTIKA

Logistika je višeznačan pojam.

Podrijetlo riječi može biti od grčke riječi logistikos, što znači vješt i iskusan u zaključivanju, procjeni i prosudbi kod donošenje optimalnih strateških i taktičkih odluka, od riječi 'lego – zamisliv, i logik - proračunat, logički misleći, te francuske riječi loger – zbrinjavanje gosta…

Logistika - aktivnosti fokusirane na dostavu traženog proizvoda, adekvatne kvalitete i količine, u pravo vrijeme, na pravom mjestu, a sve uz minimalna troškove

Obilježje logističkih sustava je shvaćanje povezanosti procesa kretanja ili transporta s procesima zadržavanja ili skladištenja (smanjenje zaliha, skraćivanje vremena protoka dobara i informacija te skraćivanje vremena reakcija na naloge kupaca - rokova isporuke)

Page 108: Opi Predavanje

LOGISTIKA

DEFINICIJE:

Pod logistikom se podrazumijeva upravljanje fizičkom distribucijom materijala i proizvoda, ili vanjski tok kretanja proizvoda od proizvođača do potrošača, uključujući i informacije koje služe uspješnom obavljanju svih djelatnosti kojima se ona bavi.

Pod logistikom se podrazumijeva ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih osoba i sredstava koje su pretpostavka, prateća pomoć ili osiguranje za tokove unutar jednoga sustava.

Logistika kao znanost potječe iz SAD-a – shvaćena je kao sustav toka robe, materijala i energije koji povezuje nabavna tržišta s proizvodnim i potrošačkim mjestima. Sustavni elementi logistike su ljudi, dobra i informacije.

Američka definicija: logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira uspješan, učinkovit tok i zalihe proizvoda, usluga i informacija od točke izvora do točke potrošnje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca.

Page 109: Opi Predavanje

LOGISTIKA

Komponente logistike:

gospodarska, vrijednosna (koliko) – tržište traži u sve kraćim rokovima isporuke nove i raznovrsnije proizvode u sve manjih količina.

tehnička (kako skladištiti, transportirati, pakirati) – bolji transportni i skladišni sustavi.

informacijska (što je kriterij za odlučivanje) – priprema i distribucija podataka unutar i izvan poduzeća, računalno integrirana logistika.

Logistika se može raščlaniti na:

makrologistiku – logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva – logistika između poduzeća – elementi su poduzeća i institucije koje se bave robnim tokovima.

mikrologistiku – logistika bolnice, vojna logistika i logistika poduzeća – elementi su joj skladišta, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje i regulaciju proizvodnje (prostorno-vremenske transformacije materijalnih dobara).

Page 110: Opi Predavanje

LOGISTIKA

Logističke aktivnosti:proizvodnja, prerada, obrada, dorada, održavanje,

pakiranje, signiranje, slaganje, sortiranje, vaganje, mjerenje, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, tramakanja, skladištenje, punjenje i pražnjenje kontejnera…špediciju, agenciju, osiguranje, pravnoekonosmkoreguliranje odnosa između brojnih sudionika u logističkim procesima

Page 111: Opi Predavanje

LOGISTIKA

Dodatne usluge

Finalizacija proizvodaObilježavanje i etiketiranjeDorada proizvodaMontaža i sklapanjeOplemenjivanjeSušenje, zamrzavanje

proizvoda

Osnovne logističke usluge

Špedicija Transport Skladištenje Pretovar Pakiranje Opsluživanje transportnih

sredstava

Kompletna logistička usluga “door to door” usluga

Page 112: Opi Predavanje

ŠPEDICIJA

Špedicija – specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u svezi.

Špediter – obavlja špediciju, a to je privrednik, pravna ili fizička osoba koja se isključivo bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata s pomoću vozara i drugim poslovima koji su s tim u vezi, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu.

Poslovi međunarodne špedicije: poslovi otpreme robe iz vlastite u stranu zemlju (izvozna špedicija), poslovi dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija) i poslovi provoza robe između stranih zemalja preko vlastite zemlje (provozna špedicija), te drugi poslovi koje špediteri obavljaju s tim u vezi..

Page 113: Opi Predavanje

Odnosi se ne mogu opisati klasičnim pojmovima izrazitih skupova (crisp set) već je potrebno primjenjivati neizrazitu (fuzzy) logiku

logistikapromettransport

RELACIJE S DRUGIM DISCIPLINAMA

ODNOSI TRANSPORTA, PROMETA I LOGISTIKE

1

3

2

1 – transport2 – promet3 – logistika

Prekrivajući i dijelom ortogonalni odnosi transporta, prometa i logistike

Page 114: Opi Predavanje

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Što je znanost2. Što je struka3. Što je tehnologija prometa4. Što je tehnika prometa5. Što je prometno inženjerstvo6. Objasnite pojam “promet”7. Objasnite pojam “transport”8. Što je konvencionalni ili unimodalni transport9. Što je integralni transport10. Što je kombinirani prijevoz11. Što je multimodalni prijevoz12. Što je RO-RO transport13. Što je LO_LO transport14. Objasnite HUCKE PACK transportnu tehnologiju15. Što je bimodalna transportna tehnologija16. Objasnite što je logistika i koje aktivnosti obuhvaća17. Što je špedicija18. Što su prometni entiteti19. Što su transportni entiteti20. Grafički prikažite povezanost prometa, transporta i sustavskih aktivnosti

Page 115: Opi Predavanje

HVALA NA POZORNOSTI !