Industrijska revolucija - Primjena parnog stroja u proizvodnji prva industrijska revolucija kraj 18. st. VB SAD dalje runi i ivotinjski rad stroj tekstil, eljezo, ugljen Energija - voda parni stroj promet kanali, eljeznica

Tekstil - Richard Arkwright (1732.-1792.) - otac industrijske revolucije osniva tvornikog sustava proizvodnje (automatizirana proizvodnja pamunog konca za predenje) Cromford Mill, Masson Mill energija vode + stroj + radnici organizacija rada masovna proizvodnja tvornika naselja (mill towns) 1768. konstruirao prvi tkalaki stroj pamuni konac od sirovog pamuka, pokretali konji

irenje SAD - Tvornika proizvodnja na SI - Samuel Slater - Slater Mill (Rhode Island) predionica pamuka, 1790. poetak industrijske revolucije u SAD vodeni pogon, para djeji rad

Francis Cabot Lowell - 1813. prvi ameriki tkalaki stroj prva potpuna tekstilna tvornica u svijetu (sve faze proizvodnje pamunog platna pod jednim krovom) Primjena sustava proizvodnje: vuna, satovi, oruje, polj. alati, obua, eljezo, strojevi Lowell mill girls tekstilna industrija (Massachusets) 70 sati tjedno, iz farmerskih obitelji 3 $ (pola za smjetaj u tvornikoj spavaonici) kulturni i obrazovni program, zarade miraz uzor za druge industrije -ameriki sustav neprekidnog procesa proizvodnje (tekua traka) Oliver Evans i Eli Whitney uzor za razvoj svjetske industrije

Razvoj strojeva - - spinning Jenny (James Hargreaves, 1764.) - modifikacija tradicionalnog tkalakog stana, jedan kota pokree vie vretena spinning mule (Samuel Crampton, 1775.) - hibrid izmeu spinning Jenny i Water Frame R. Arkwrighta

Razvoj energetike - a) voda (cotton mills) vodenice, vodene turbine rijeke, jezera, kanali b) para parni stroj

Parni stroj - Pretvara energiju vodene pare u mehaniku energiju prva industrijska revolucija 1712. prvi parni stroj Thomas Newcomen (crpio vodu iz rudnika) usavrio James Watt, 1764. Kondenzirao paru u posebnoj zatvorenoj posudi Prvo uporaba u rudnicima, tvornicama, prometu prednosti: mjesto (gdje nema puno vode), vrijeme (cijela godina) Promjene - burza pamuka u Manchesteru = trgovako sredite (Cottonopolis, dimnjak svijeta, metropola rada) Urbanizacija velika stopa rasta stanovnitva, npr. u Manchesteru 45% izmeu 1821. i 1831. Stanovanje posebne gradske etvrti za radnike (nehigijenski uvjeti, skuenost, siromatvo, prljavtina) radnici mukarci, ene, djeca prva regulacija i zakoni Prvo VB i SAD, danas Indija, Kina

Promet kanali - Antika, Kina, Indija, srednji vijek Canal du Midi (Kanal dvaju mora), 17. st. 1761. Bridgewater Canal - prvi veliki kanal u VB; konstruirao ga James Brindley; financirao vojvoda od Bridgewatera od Worsleya u sj. Engl. do Manchestera, za transport ugljena akvedukt iznad rijeke Irwell turistika atrakcija VB zlatno doba kanala (1770ih-1830ih) "canal mania" (1790ih do 1810ih) - preko 100 kanala, 6400 km Individualni ili zajedniki pothvati (trgovci, vlasnici manufaktura i rudnika) SAD 6500 km kanala Canal Erie, 1825.(New York-Velika jezera), 570 km, NY / Srednji Zapad / meunarodna trgovina 1 konj + kola 3 t, 60-70% jeftinije narrowboat - 20x2 m, 30 t

Parobrodi 1807. Robert Fulton (Clermont); 1819. parobrod Savannah preplovio Atlantik Mississipi do 1830. g. 187 parobroda

More (oceani) - Suez (1869.) 163 km, najblia pomorska veza izmeu zap. i ist. polutke; geostrateko znaenje; kanali od starog vijeka Kiel (1895.) 98 km, skrauje put za 519 km prvo Eiderski kanal 1784. Panama (1914.) 81,6 km; jedan od najsloenijih inenjerskih pothvata; skrauje put 13.000 km

Promet eljeznica - 1. parna lokomotiva na zupanike (Salamanca, 1812.) Stephenson, 1814. parna lokomotiva 1825. prva elj. pruga: Stockton Darlington; u SAD 1827. (do 1848. 6000 milja, ostale zemlje 3000) zlatno doba od 1840. - vie tereta, bre, gdje treba, jeftinije, pouzdanije

Novi izumi - 1752. gromobran Benjamin Franklin 1815. Davyjeva svjetiljka u rudnicima 1829. pismo za slijepe Louis Braille 1837. telegraf Morseova abeceda 1858. prvi podmorski telegrafski kabel izmeu Amerike i Europe 1839. usavren fotografski aparat Louis Daguerre 1854. bicikl s pedalama Charles Goodyear vulkanizacija nain dobivanja gume iz kauuka

Agrarna revolucija - Nakon 1750. poinje moderna poljoprivreda: uzgoj naveliko intenzivan uzgoj ivotinja (selektivan uzgoj) poboljanje poljoprivredne tehnike etverogodinji plodored (repa, djetelina, jeam i penica) odabir kvalitetnijeg sjemena upotreba strojeva (vrilica 1786. Andrew Meikle) + parni stroj (nakon 1850.) uporaba mineralnog gnojiva Prvo u VB Tri agrarne revolucije prva (neolitska) poetak obrade tla (oko 8000. pr. Kr.); druga lemeni plug i plodored, uravnoteena poljoprivreda; trea (kemijska) kemijska sredstva, strojevi, selektivni uzgoj biljaka i ivotinja

Druga industrijska revolucija (tehnika) - Od 1850ih, nove znanstvene spoznaje i tehnika otkria Nafta, elektrina energija, elik Znanstveni izumi kemija, fizika, medicina, druge znanosti

Transkontinentalne pruge (1869. SAD; 1904. Transsibirska (Moskva Vladivostok); automobili, zrakoplovi Masovna proizvodnja Nafta - 1859. u SAD-u; benzinski motor promet automobili, brodovi, lokomotive, zrakoplovi 1877. Nikolaus August Otto motor s unutarnjim sagorijevanjem 1885. Daimler i Benz prvi automobili s benzinskim motorom 1896. Dieselski motor Po. 20. st. masovna proizvodnja automobila na tekuoj traci (Henry Ford) petrolej svjetlo 1900. Rusija (preko 50% svjetskih potreba) 1906. prvi naftovod (Baku-Batumi) tankeri braa Nobel

Elektrina energija - 1879. - elektrina arulja (Thomas Alva Edison) istosmjerna struja Nikola Tesla izmjenina struja 1887. motor na izmjeninu struju (Nikola Tesla) izmjenina struja + transformator (struja visokog napona) jeftino prenoenje na vee udaljenosti i masovna primjena 1880-te ulina rasvjeta (London, Berlin) industrija promet elektrini tramvaj 1881. u Berlinu 1895. elektrina lokomotiva (pruga Baltimore Ohio) (prva je sagraena 1879. za berlinsku izlobu Siemens)

elik - Tehniko eljezo Bessemerov konverter, 1855.- proces masovne proizvodnje jeftinog elika (1 t = 50-60 na 7 ) dekarbonizacija upuhivanjem vrueg zraka Siemens-Martinova pe, 1864. Siemensi napravili pe, a Martini postojanu oblogu i proizveli lijevano eljezo; procesni prostor + regulator za predgrijavanje (obloga zamjenjiva) ubrzo najraireniji postupak mostovi, eljeznica, neboderi, veliki brodovi, elini kablovi & ploe kotlovi pod visokim tlakom, jai strojevi Danas: konverter i elektrina pe

Znanstvena dostignua - Medicina Robert Koch uzronici tuberkuloze i kolere Louis Pasteur uzronici bjesnoe i kolere, cjepivo protiv bjesnoe 1885. utemeljitelj bakteriologije Wilhelm Conrad Rntgen 1895. otkrio X-zrake u medicini, fizici, tehnikim znanostima

Znanstvena dostignua - Ostalo 1867. Alfred Nobel dinamit Charles Darwin O podrijetlu vrsta pomou prirodnog odabira, 1859. teorija evolucije 1876. Alexander Graham Bell prvi upotrebljivi telefon 1902. Guglielmo Marconi prva radijska poruka 1895. braa Lumiere pokretne slike

Znanstvena dostignua - Zrakoplovstvo 1891. Otto Lilienthal poletio zranom jedrilicom s krilima kraj 90-ih zrani brod cepelin (Ferdinand von Zeppelin i David Schwarz) 1903. braa Wright u SAD-u poletjeli zrakoplovom s dvostrukim krilima 1909. Louis Bleriot preletio La Manche Kemija i fizika - 1869. Dimitrij Ivanovi Mendeljejev sistematizirao kemijske elemente prema atomskoj masi periodni sustav elemenata Marie Sklodowska-Curie i Pierre Curie - otkrili radij i plutonij 1905. Albert Einstein teorija relativnosti industrijska batina istraivanje, valorizacija, prenamjena, industrijska arheologija

Socijalna politika - Glavni prijepori u politici u 19. st. - politika pitanja ustav, parlament, ljudska i graanska prava, proirenje prava glasa poetak i sredina 19. st. - socijalno pitanje poboljanje poloaja radnika, bolje plae i uvjeti rada, zatita 1890-ih Pobune, intervencije vojske drava prisiljena preuzeti odgovornost za socijalnu politiku

Odgovori na socijalne probleme - Pomo radnicima i siromanima Samopomo radnika drava protiv liberalizam - teti razvoju potencijala pojedinca, potie na lijenost konzervativizam - paternalizam pomo siromanima, humanitarne udruge socijalizam - pomo i borba za vea prava i zatitu (sindikati) vlast radnika (stranke)

Socijalno pitanje - Rana industrijalizacija Grad, prvo u VB gore nego na selu? (jeftinija hrana, stanovanje, nedostatak posla, nesigurnije nego u gradu) Nezatienost u starosti, bolesti tada nema prihoda Standard skuenost, nehigijenski uvjeti, loa prehrana, nema vodovoda i kanalizacije; u posebnim gradskim etvrtima Velika Britanija - protoinudstrijalizacija / industrijalizacija = kriza Nezaposlenost najugroeniji su majstori-tkalci, ne mogu se prekvalificirati radi dobi uvjeti ivota (grad nema socijalne mree, obiteljske pomoi), radni dan 12-18 sati, 6 dana tjedno

Socijalne mjere: - radnika samopomo radnike organizacije, sindikati socijalizam drava

Radniki pokreti - Ludizam (1811.-16.), Ned Ludd - prvi radniki pokret spontana reakcija (ne organizirani, svjesni, klasni pokret s programom) smrtna kazna 1812. za unitavanje strojeva Europa 1830te i 1840te unitavanje industrijskih i poljoprivrednih strojeva Lyon 1831. i 1834.; leski tkalci 1844.

artizam (1837.-48.) - 1837.-39. kriza, nezaposlenost Poticaj londonska radnika udruga (William Lovett) 1837. Narodna povelja (People's Charter) ope i jednako pravo glasa godinji izbori tajno glasovanje jednaki izborni okruzi ukidanje izbornog cenzusa za Parlament dnevnice zastupnicima politiki program vodstvo Feargus O'Connor povezati irske seljake i engl. Radnike Konvencija u Londonu, 1839. peticije Parlamentu nejedinstveni odgovor na odbijanje peticije (konvencija antiparlament, generalni trajk, nasilje) Peticije: 1. 1839. - 1,2 mil potpisa, 2. 1842. 3,3 mil, 3. 1848. - 2 mil Donji dom odbio peticije, nema podrke u viim slojevima prvi nacionalni protestni pokret, prvi put ideja jedinstva radnike klase, jaa samosvijest radnika upozorenje poslodavcima i politiarima reforme - engleski tjedan 10-satni radni dan, slobodno subotnje poslijepodne

Radnike organizacije - Sindikati Velika Britanija Njemaka Francuska 1864. odobreni 1871. Parika komuna 1884. obnova sindikata = nezatienost 1910. 10 % radnika u sindikatu (u VB 26%) samopomo nema socijalne drave

Nacionalna federacija sindikata 1874. prvi zakon inspekcije u tvornicama 1890-ih zakonske regulacije

Socijalizam - Reakcija na liberalizam i rani kapitalizam pojedinac drutvo / drava drutvo = zajednica, harmonija sklad, a ne konkurencija Ideologija prije nastanka moderne radnike klase - intelektualci drutv. nejednakost, priv. vlasnitvo, akumulacija bogatstva = uzroci nejednakosti i neslobode

Utopijski socijalizam - Saint-Simon (1760.-1825.) - sudjelovao u Ratu za neovisnost SAD, u Fr. revoluciji podravao ekstremnu ljevicu grof, nesustavan, u ekonomskim pitanjima nesposoban, financijska potpora bankara Rodridueza Newtonov zakon gravitacije prirodni red stvari Prirodne znanosti model harmoninog ustroja drutva Kozmologija prethodi sociologiji jedan od osnivaa sociologije Industrija (1817.) - Ljudsko djelovanje proizvodnja korisnih stvari utilitarizam pobjeda znanosti i industrije u budunosti, politika = upravljanje kapitalom drutva Znanstvenici duhovno vodstvo, praktikanti upravljanje industrijski savjet (tvorniari, trgovci, uzgajivai) zamijenit e zakonodavstvo i vlast; bankari izvrna vlast Novo kranstvo, 1825. - kranstvo nije doktrina, nego novi sustav drutvenog morala ljudsko bratstvo Cilj drutva kraj izrabljivanja ovjeka (svatko daje prema mogunostima i darovitosti, a dobiva prema svojim djelima; Pierre Leroux: dobiva prema potrebama) ukinuti: konkurenciju, nasljeivanje, osobni rad termin klasa, masa

dravno-tehnokratski socijalizam (znanstvenici) - Napoleon III prihvaao ideje Mistina religioznost - sekta

Utopijski socijalizam - Charles Fourier (1772.-1837.) - Newtonovo privlaenje harmonija udruivanja civilizacija splet normi uguila je strasti reforma civilizacije - harmonija falansterije zajednice samodovoljnog rada na povrini od 400 ha vrt, vonjak, uzgoj stoke za odravanje falange od 1620 ljudi univerzalna organizacija falansterija (sredite Istanbul, veleelnik) dragovoljno udruivanje harmonino zajedniki ivot i rad rad = zadovoljstvo, razvoj osobe slobodna ljubav brojni sljedbenici

Robert Owen (1771.-1858.) - industrijalac, drutveni reformator suvlasnik predionice u kotskoj model tvornice - ograniio je djeji rad, skratio radno vrijeme, poboljao uvjete rada i stanovanja, osnovao javnu zdravstvenu pomo, zgrade za rekreaciju, kuhinju i menzu 1824.-29. u Americi New Harmony teoretiar i promicatelj radnikog zadrugarstva rad radnika izvor vrijednosti stalno usavravanje radnika, meusobno poduavanje protiv revolucija i klasne borbe preobrazba drutva u 5-10 god. ukidanje novca (vlasnitva) bez vlade (anarhijski raj)

Znanstveni socijalizam - klasa gospodarski razvoj temelj povijesni razvoj nunost smjene klasa revolucija (klasna borba) besklasno drutvo

Karl Marx, Friedrich Engels (Komunistiki manifest, 1848.) - Socijalistike stranke - raznolikost VB - Laburisti (iza 1918. uspjeh na tradiciji artizma i sindikata) Drutvo fabijanaca (prosvjeivanje, ne revolucija; privatno u dravno vlasnitvo) Njemaka 1913. 110 zastupnika najjaa stranka u Njemakoj najjaa socijalistika stranka uope Francuska dvije tradicije: revolucija i demokracija marksisti (Jules Guesde) umjereni (Jean Jaures) anarhisti posibilisti

Anarhizam - sloboda unitenjem drave prosvjeivanje ili promidba djelovanjem (atentati) Mihael Bakunjin (1814.-76.) Strast za razaranjem je takoer kreativna strast. Italija, panjolska, Francuska Napasti utvrde vlasti - raspad sustava niz atentata 1894.-1901., ubijeni: car Aleksandar II. (R), carica Elizabeta (Au), Umberto I (Italija), Juraj I (Grka), Carnot (Fr), McKinley (SAD), Canovas, Canalejah (panjolska), Stolipin (R), Franjo Ferdinand (Au)

Radikalizacija - sindikalizam opim trajkom sruiti kapitalizam (Mediteran) borbenija forma anarhosindikalizam nova desnica pojava 1880-ih populizam, demagogija, nacionalizam, esto rasizam

Rusija - 1890-ih 5. industrijska sila Velika koncentracija radnika, krize, loi uvjeti, esti trajkovi intervencije vojske Sindikati i trajkovi zabranjivani Gosp. rast ne prate socijalne reforme Autokracija birokracije anomalija SD prva stranka (1898.) Prva ruska revolucija 1905.-6. - Krvava nedjelja, 9.1.1905., procesija 150.000 radnika pop Gapon predati caru peticiju Zimski dvor vojska puca -1.000 mrtvih unitena predodba o caru kao ocu ljeti 1905. pobuna na krstarici Potemkin

Prva ruska revolucija 1905. - val trajkova u St. Peterburgu i drugdje seljake bune opi trajk u St. Peterburgu u X. 1905. Listopadski manifest 1905. obean ustav Proba za Listopadsku revoluciju 1917. 1905. Lenjin za neprekinutu revoluciju ne treba prvo graanska revolucija (revizija Marxa) Sovjet radnikih deputata (Trotsky) X. 1905. = revolucionarna vlada Nakon smirivanja vlada djelomino ispunila obeanja Intervencija drave - Promjena drutvene strukture u 2/2 19. st. tvorniari radnitvo siromatvo - epidemije - kriminal

1830-ih traenje vladine intervencije Angaman drave potaknuli - evangelici (anglikanski pokret), utilitarijanci ukidanje ropstva 1833. moralno zgraanje novo oruje politike Lord Ashley (Shaftesbury), torijevac- glavna pokretaka snaga reformi - za regulaciju djejeg rada, to je moralno loe, ne moe biti politiki dobro! Evangelici za poboljanje poloaja djece i ena - 1832. ogranienje u tekstilnoj industriji zabrana rada ispod 9 godina, 9-13 godina - 8 sati + 3 sata kola, 13-18 godina do 12 sati 1842. ogranienje u rudnicima - ene zabranjeno, djeaci iznad 10 godina novo - vladina povjerenstva = kontrola Evangelici: djeca i ene - 1847. - 10-satni radni dan za i djecu (prosjeno, protegnuto i na M) = 60-satni radni tjedan (engleski tjedan) pon - pet : 7-19 h (pauza 1,5 sat)- sub. : 7-14 h (pauza 0,5 sati) samo industrija (trgovina i dr. - 90-satni tjedan, bez pauze za jelo) otpor i poslodavci i radnici

Utilitarijanci / bentamisti - Jeremy Bentham (1748.-1832.) osnovao sveuilite u Londonu, internacionalizam, ideja lige naroda, pojednostaviti engl. jezik prosvjetiteljstvo, racionalizam odgovornost vlade stvoriti preduvjete za razvoj pojedinca korisno = dobro, ovjek tei za ugodnim, za to vei broj ljudi pojedinac, a ne nacija kritiari: iz sebinog traganja za vlastitim dobrom ne moe ispasti ope dobro siromatvo endemina bolest nezaposleni, bolesni, stari, s psihikim poremeajima - do tada briga upa Odnos prema siromasima - 1834. zakon o sirotinji (Poor Law), radionice (workhous) zajedniki financira vie upa; uasni uvjeti (Ch. Dickens, Oliver Twist) novo: dravna kontrola

Sir Edwin Chadwick - Izvjee o higijenskim uvjetima radnikog stanovnitva u VB, 1842. povezanost loih ivotnih uvjeta, bolesti, nemorala i kriminala Udruga za zdravlje grada voda u svaku kuu, poploavanje ulica, sanitarna gradska uprava Rezultat: drava intervenira u socijalne probleme 1840-ih dravna povjerenstva - zatvori, ludnice, privatne filantropske udruge irenje ideje - loi ivotni uvjeti = nemoral = bolest = kriminal higijena: vodovod, kanalizacija, poploene ulice 1848. Zakon o javnom zdravlju - uvoenje vodovoda, kanalizacije, higijenskih mjera dugo nije proveden -1875. slobodno djelovanje sindikata; ovlasti lokalnih vlasti za ruenje zgrada (da bi izgradile zdravije etvrti); zakon o javnom zdravstvu

Njemaka - Inicijative u Pruskoj 1839. ogranienje rada djece 1853. dravna kontrola inspektori Uvedeno u Bavarskoj, Badenu i dr. Siromani smjetaj u obitelji (drava plati), humanije nego u drugim europskim dravama Kampfzeit - protiv socijalista (1878.-90.) 1875. Gotha Socijalistika stranka Njemake (marksistika) 1877. 10% glasova, 12 mjesta u Reichstagu Reakcija drave: represija i socijalno zakonodavstvo represija - 1878. - zabrana srodnih radnikih organizacija, trajkova, tiska, progoni pol. Voa, cenzura, promidba (socijalizam = sramota)

Socijalno zakonodavstvo - dravni socijalizam (Staatssozialismus) obvezno osiguranje uplate: radnici i poslodavci (dravi) dravna kontrola 1881. bolesnike blagajne 1883. - zdravstveno osiguranje - radnici (2/3) i poslodavci (1/3) 1884. - osiguranje kod nesrea na radu - plaa samo poslodavac 1889. - starosno i invalidsko osiguranje - radnici (1/2) i poslodavci (1/2) (drava subvencionira), kasnije i poljoprivredni radnici, obrtnici, sluge regulacija duljine rada, plae (ak i sluge) posebni sudovi za sporove radnik poslodavac do 1911. oko 14 mil. ljudi osigurano (bolest, nesrea, starost)

Rezultati socijalnog zakonodavstva u Njemakoj - 1890. prestaje Zakon protiv socijalista 1893. socijalisti 23% glasova socijalna drava obuhvaa i organizira razna podruja ivota: kultura, sport, turizam, zadruge, sindikati

Utjecaj na druge drave - reformni socijalizam (revizionizam) Eduard Bernstein sindikati Utjecaji Vatikan - Lav XIII. (1878.-1903.) - Rerum novarum (1891.) - socijalni nauk Crkve, ne samo karitativne mjere uloga drave pravo radnika na udruivanje prirodno pravo, nadzor drave nad ugovorima radnika Velika Britanija - Lloyd George - reforme 1908.-11. 1905. dravni fond za pomo nezaposlenima 1908. mirovinski fond (1. put iz poreza) 1911. National Insurance Act osiguranje za bolest i nezaposlenost obvezno, radnici, poslodavac, drava (1/3)

Socijalna politika - faze - 1. drava = zatita od zloupotrebe; privatnici - filantropija 2. naelo radnike samopomoi (osiguranje) sindikati, radniki pokret 3. poeci socijalne drave (samo u industriji)

Demokratizacija: robovi i ene - Deklaracija neovisnosti ->Svi se ljudi raaju jednaki->Prve glasove protiv ropstva nalazimo u Deklaraciji neovisnosti iz 1776. te u Deklaraciji o pravima ovjeka i graanina

Ropstvo: Rob nije pravna osoba(nema slobode: kretanja, sklapanja poslova, imovina, braka)No, u 19. stoljeu dolazi do toga da veina drava ukida robove->Kao posljedica velikog useljavanja robova na prostor Amerike, 30 % stanovnitva dananjeg Brazila i SAD-a su potomci robovaEmancipacija robova je tekla u vie koraka : zabrana trgovine robovima : 1807.-1810.-VB, SAD, NIZOZEMSKA-1850-ih stanovnitvo Brazila se sastojalo od 37 % afrikih robova oslobaanje robova: VB->Engleska 1772. godineFrancuska->1794.(pa poniteno), poslije ponovno ukinuto 1848. godineSaint Dominigue (Haiti)-1804-ustanak, proglaena republika1830-ih do 1860-ih oslobaanje robova u HaitijuKuba(1886.) Brazil(1888.) Azija(od 1860.-ih do 1914.)Afrika-20. stoljeeOstaje rasna supermacija i segregacija

Ropstvo u SAD-u : Sjever - Rat za nezavisnost-ukidanje ropstvaSmatrano je kako, s obzirom da su na sjeveru robovi inili tek 1 % stanovnitva, robovski rad nema ekonomsku vanost- Jug: Postoji socijalni problem s obzirom da robovi ondje ine 35 % stanovnitvaTrgovina cvjeta unato zabrani, robovi imaju ondje vanu gospodarsku ulogu-ine radnu snagu (duhan, pamuk)1798. Eli Whitney izumio Cotton Gin-pomou kojeg su se mehaniki odvajala pamuna vlakna(pomou parnog stroja)

Ropstvo dravni problem u SAD-u - Missouri kompromis-1820.-> Missouri primljen kao robovlasnika drava a Maine kao slobodnaMissouri prva zapadna drava prikljuena Uniji izvan teritorija 13 kolonija(robovlasnitvo dolazi na zapad) Kansas-Nebraska Act-1854.(proizvodne skuptine trebaju donijeti odluku o ropstvu, Missouti okruen, bespravne odluke i nasilje)Nastanak Republikanske stranke(protiv ropstva)-1854.(slobodna zemlja, slobodan rad, slobodni ljudi)

Ropstvo-drutveni problem1. faza: ropstvo teret bijelaca(uvaju drutvo od agresije siromanih bijelaca)2. faza: pozitivno dobro- Thomas Dew-opravdanje robovlasnitva ekonomskim i religiozno-moralnim razlozima ; george Fithugh je pak ustvrdio kako robovi ive bolje od nadniara na Sjeveru i od seljaka u Europi

-rasprava u Virginiji-1831.-1832. ->virginija ostaje robovlasnika drava 1. Ustanak Nat Turnera(Virginia)od 8. do 9. mjeseca 1831. ->60 bijelaca ubijeno, voa obijeen Posljedice: strah, zabrana abolicijskog tiska, zakonske reforme(stroga kontrola)2. Abolicionizam(Sjever)Agitacija na Sjeveru :-postupno oslobaanje uz naknadu vlasnicimaWilliam Lloyd Garrison : knjiga The Liberator, 1831.)Osuda robovlasnika-grijeh->Vrlo ratoborna retorika- beskompromisna ideologija neposrednosti- osloboenje bez odgode, uvjeta i naknade-nije bio popularan ak ni na sjeveru1820.-te-podzemna eljeznica(underground railroad)100 tisua bjegunaca u susjedne zemlje-razlozi protiv oslobaanja crnaca : lijenost, krae, bjegovi, vjerska povezanost(metodisti ili baptisti- Negro spirituals)->vrsta obiteljska povezanost i solidarnost Postojale su dvije slike robovlasnitva: idealizirana i potpuno crna 1833.-Ameriko antirobovlasniko drutvo-1000 ogranakaAbolicionisti(bogati) bijelci , osloboeni crnci->Frederick Douglass(J)-odbjegli rob, napisao autobiografiju, bila je najitanija sve do ia Tomine kolibe-Sojourner Truth(S)-osloboenica, izvrsna govornica, pisala pjesme ->Harriet Beecher Stowe, Uncle Toms Cabine 300 tisua primjeraka godinje, ilustracijom idealizirana slika gospodara ->1860.-4 milijune robova

Ukidanje ropstva: tzv rekonstrukcijski amandmani: 13. 14. i 15. od 1865. do 1870. Robovi u SAD-u osloboeni i dobili pravo glasa1890ih-obrazovni cenzus, odnosi se i na bijelceSegregacija postojala sve do 1965. godine

Druge rase(graanska prava) - Indijanci-1925., Azijci-1940-ih - Razlozi : Gospodarski-robovski rad gubi vanostIdeoloki te demografski Posljedica : Zamjena-prisilna radna snaga(ugovor, plaa, vremenski ogranieno, vezanost za poslodavca, kazne)Danas po zakonu ne postoji ali UN-ova procjena kae da ilegalno postoji 27 mil robova

ENE: Poloaj ene - obitelj i pravni ivot -supruga i majka->Idealna ena, bespomona i ovisna- Sposobnosti: voenja domainstva, moral odgoj djece odnos prema suprugu: potpuno podreene(ak i tjelesne kazne su postojale do 1850. u SAD-u), nemaju pravo na vlastite prigode, obrazovanje ena izvan kue - Veze s uom i irom obitelji, Udruge(uloga uvarice morala) - karitativne, vjerske, antialkoholiarske Model graanske obitelji - Patrijahalna obitelj, mu je apsolutni gospodar, ena primjer pokornosti, moralan odgoj djece->Oponaanje modela graanske obitelji - Seljatvo i radnitvo, Aristokracija ene u javnom ivotuA) pravna nejednakost - Graansko pravo(Code Civil)-nejednak status ena- Privatno vlasnitvo(samo preko mukog skrbnika)- Obrazovanje-ogranieno, enske skole- Zapoljavanje-ugl kao slukinje ili krojaice

Drutvena emancipacija: Florence Nightingale(1820.-1910.) - Iz obitelji bogatih zemljoposjednika, vrlo obrazovana(uila i matematiku) Prva njena afirmacija je bila za vrijeme Krimskog rata(brinula se za njegu ozljeenih)Moe se rei kako je bila pretea Crvenog kria(osnovanog 1863. u enevi)

Sufraetski pokret-staleke razlike - Vise klase- vlasnika prava, obiteljski zakoni, obrazovanje, - pravo glasa- Nie klase-pravo na rad i jednaku plau(prve intervencije drave)- Politika nejednakost ena - politika prava=zasluga, ne pravo- 1875. Vrhovni sud SAD-pravo glasa je privilegija->Borba mukaraca za opce pravo glasa, pri emu se u potpunosti zaboravljaju eneArgumenti ZA pravo glasa enama : dosljedna provedba naela jednakosti(svako vlasnitvo treba biti reprezentativno u politici), ene su bolje za enska pitanja(kua, djeca, higijena, moral), ene su praktine i nesebinijePokret je dobivao veu potporu od konzervativaca, nego od liberala, socijalista ili radikala

Sufraetski pokret - Sufraetski pokret je pokret koji se zalagao za prava ena, a osobito za pravo glasa. Sam pojam se prvi put pojavio u britanskom asopisu daily mail suffragette,a od engleske rijei suffrage, to znai pravo glasa. ene koje su se borile za takva prava nazivaju se sufraetkinje. Najpoznatija sufraetkija je Emmeline Pankhurst. Odakle potjee potreba za ovakvim pokretom? Sjetimo se kako su iz dviju poznatih deklaracija-amerike nezavisnoti i francuske o ovjeku i graaninu, izbaene, odnosno nikad nisu niti uvedene da takva prava vrijede i za ene. Upravo zato pripadnice lijepeg spola poinju dizati svog glas protiv toga. Sufraetski pokret bio je jae izraen u velikoj britaniji nego u sad-u. Ve je 1791. Feministikinja i abolicionistkinja Olympe de Gouges napisala deklaraciju o pravima ene i graanke kao parodiju na deklaraciju o pravima ovjeka i graanina. 1793. Zavrila je na giljotini pod jakobinskim terorom. Nejednak status ena oitovao se u: -privatno vlasnitvo- preko mukog skrbnika -obrazovanje-ogranieno,enske kole -zapoljavanje-slukinje,radnice, krojaice -status u obitelji

Florence Nightingale (1820.-1910.), je engleska medicinska sestra koja se brinula o ranjenicima iz krimskog rata (1853.-1856.). Bila je to prva afirmacija njege u ratnim uvjetima. Bolniarke su se od tada obrazovale i vrile patronanu slubu. To je pretea crvenog kria. 19. I 20. 7 1848. U Seneca Fallsu odrana je prva konferencija o pravima ena, a 1869. U Wyomingu je doneseno prava glasa enama iznad 21 godinu. Sufraetkinje su u samo nekoliko godina nakon ww1 postigle vei dio svojih ciljeva. U Britaniji je 1918. Parlament donio zakon kojim je priznato pravo glasa kuevlasnicama iznad 30 godina, suprugama kuevlasnica, najmoprimcima nekretnina s godinjom rentom iznad 5 funti te diplomanticama sveuilita. U SAD-u gdje je pravo ve postojalo u pojedinim dravama, ene su konano izjednaene u pravu glasa 19. Amandmanom amerikog ustava iz 1920. (sjeti se ta su odobrili 13.,14. I 15. Amandman!). U Britaniji su mukarci i ene potpuno izjednaeni novim zakonom 1928.

Abigail Adams(SAD)-Sjetite se ena kad ete stvarati zakone 1776. godinaMary Wollstonecraft(VB), Obrana enskih prava, 1792. godina-Seneca Falls -19.-20.7. 1848. prva konferencija o pravima ena:Lucretica Mott , Elizabeth Stanton--> Deklaracija osjeaja i rjeenja 1848. :->mi drimo da su ove istine same po sebi jasne, da su svi ljudi i ene stvoreni jednaki->Ozbiljna parodija na Deklaraciju o neovisnosti, potpisalo ju 68 ena i 32 mukarca(skupa s Frederickom Douglasom)ene->Aktivnije nakon protezanja glasa na crnce(15. amandmanom 1870.)

Pravo glasa ena u SAD-uWyoming 1869. pravo glasa enama iznad 21 godineUtah-1870.-poligamija mormona! Opozvao Kongres 1887 ; Ponovno u Ustavu 1895.Colorado 1893.-prva drava, referendum (radnici-rudnici srebra)Idaho-1896. postala lanica Unije i uvela pravo glasa za ene->Oivljavanje sufraetskog pokreta u SAD-u oko 1910.-mnoge drave dale pravo glasa enama

SUFRAETSKI POKRET U SAD-u - Susan Antony-zajedno s Elizabeth Stanton 1869. osnovala National Woman Suffrage Association->Alice Paul-National Women's party-Zajedno s Lucy Burns vodila kampanju za pravo glasa ena, rezultiralo->19, amadmanom 1920.-enama garantirano pravo glasa Emmeline Pankhurst(VB) na elu enske socijalne i politike unije za zensko pravo glasa-radikalne metode(na to vlast odgovara zatvorima , neke su ene strajkale glau, na to bi pak vlasti odgovarale prisilnim hranjenjem)1918. parlament u VB donio zakon o priznavanju prava glasa kuevlasnicima, suprugama kuevlasnika i enama sa sveuilinim obrazovanjemPRAVO GLASA : Novi Zeland 1893. Australija 1901. VB(potpuno pravo glasa za ene) 1928. Finska 1906. godine

NACIJE - do 1848. ideja nacije bila je opeprihvaena Nacija postaje prirodan i neizbjean politiki okvir za ivot naroda 1) Ujedinjene drave->uzor(svakoj naciji) jer doprinose povezivanju 2)Razjedinjene tako poinju u 19. st traiti nain da se ujedine (Italija, Njemaka) 3) Vienacionalne-vlada nestabilnost->Graanstvo je prihvatilo nacionalnu ideju, s obzirom da je ona povezivala sve drutvene slojeve

Poetak irenja ideje nacije - kraj 18. st->kao reakcija na kozmopolitizamJohann Gottfried Herder->smatra kako treba sauvati lokalne kulture, i kako je nuno vratiti se tradiciji i korijenima(odbacuje kozmopolitizam) ->za vrijeme franc. revolucije nacija kao pojam poela se oblikovati i u sebe ukljuivati elitu i slojeve.ideja nacije u franc. irila se u svojim prirodnim granicama u smislu do kuda je franc dosezala u to vrijeme (pirineji, rajna)bitka naroda, bitka u kojoj je sudjelovalo vie razl. naroda, (recimo da je tu ideja nacije krenula->borile su se razliite narodnosti)

Poetci nacionalizma - Immanuel Kant->svoje etiko uenje iznio u djelu Kritika praktinog - uma(1788.)->iznio je uenje o osobnoj volji, o moralnosti kao kategorikog imperativu, po njemu je svrha ispunjenje dunosti(potivanje zakona), svrha je samokontrola i dostojanstvo ovjeka->Njegovo je djelo stvorilo ozraje za nacionalizam temelj na slobodnoj volji, naporu i rtvi- Johann Fichte ->djelo Adresa njemakoj naciji(1807.-1808.)->protiv francuske okupacije, podie nacionalnu svijet->Nacija po njemu nije isto to i drava, daje naglasak na duhovnoj vezi izmeu pripadnika nacije(jezik, kultura, tradicija)->Njemaka nacija jest po njemu nositelj ideje slobode- Johann Herder->postavio temelj komparativnoj filologiji. Djela : Rasprava o podrijetlu jezika , Glasovi naroda u njihovim pjesmama->promie jezik i narodnu kulturu(narodne pjesme, prie, folklor, glazbu i umjetnost)->one su odraz duha naroda, one stvaraju nacijuGenij naroda=jedinstvenostZa njega je nacija etnika kategorija, promicao patritotizam, i stavljao teite na individualnost osobe

Promicatelji nacionalizma:->inteliencija i mediji(kola, kazalite,novine)IDEOLOZI:1)Giuseppe Mazzini->osnovao Mlada Italija(1831.)->cilj-ujedinjenje ItalijeNacionalna misija->Italija vodi svijetNacija-drutvo sklada, osnovao je i ujedinjenu Europu->preko kojeg e slobodne nacije osnovat europsku federaciju Ideal nacionalizma su slobodne nacije udruene u Europi, pri tome bi nacionalna drava, odnosno stvaranje iste bio prvi korak, a drugi bi bio suradnja nacijaVrijednost nacije po nacionalizmu jest to to ona donosi kulturni doprinos ovjeanstvuNacija mora biti iznad politike, naciju povezje mistino jedinstvo, a ono je osebujni duh nacije->Lingvistiki nacionalizam u 19. st.->promie jezik kao glavni kriterij pripadnosti naciji(tisak, kole, nacionalno kazalite, nacionalna glazba, prouavanje narodnih pjesama, obiaja, predaje, nacionalna povijest, nac. kultura)->Nacionalizam negira pojedinca u svrhu zatite i promicanja nacionalnih interesa

Ujedinjenje Njemake (1800. postojalo je jos uvijek Sveto Rimsko Carstvo Nj. narodnosti)U njemakoj je vladala politika podijeljenost(vie od 300 zemalja, 23 mil stanovnika+1400 gradova i podruja s autonomijom) ->razlike su bile i u kulturi i u vjeri, sjever je bio protestantski i konzervativni, dok je jug bio vie liberalan i apsolutno katolikiGospodarska nerazvijenost->prevladava poljoprivreda, no ne postoji zajedniko trite, ni valuta, a komunikacija i povezanost su izrazito slabe->Na snazi su jo uvijek stare drutvene strukture, trgovina je slaba, a i cehovi jo uvijek postoje

Politiko ujedinjavanje Njemake:->1)Napoleon->dao poticaj ujedinjenju, lijevu obalu Rajne je osvojio i stavio pod Francusku 1801., dok je podruje desne obale ujedinio pod imenom Rajnska konfederacija i to 1806. u kojoj je bilo 16 srednje velikih drava(Pruska i HM iskljuene)->Obnova Pruske:->pruski barun Stein provodi korijenite reforme : oslobaa kmetove uz naknadu, ublauje staleke razlike, uvodi opu vojnu obvezu, ali i provodi obrazovne reforme(osnovna kola postaje obavezna)->Nacionalizam->Prije Fr. revolucije postojalo je jako malo znakova domoljublja, no nakon toga dolazi do prihvaanja ideja iste revolucije, do stvaranja nacionalnih osjeaja, radi nezadovoljstva velikim financijskim i vojinim optereenjimaUbrzo se pojavljuju nacionalni mitovi->Luzowljevi dragovoljci ; rat za osloboenje od Napoleona-nije bio narodni ustanak

Njemaka konfederacija 1815.-1866.Na Bekom kongresu, 39 drava-bila je to labava konfederacija s parlamentom u Frankfurtu, Austrija igra glavnu ulogu, nije bilo zajednike vojske, a odluke parlamenta nisu bile obvezujue. Ova konfederacija nije bila nacionalna- Gospodarsko ujedinjavanje->zapoinje osnivanjem Carinske unije 1819. godine, u kojoj pruska ima malu politiku ali veliku gospodarsku korist->trite, pruske zatitne carine ; gospodarski boom ceste i eljeznice, industrija jaaSamo Austrija, Hanover, Hamburg i Hansa nisu bili lanovi ovi unije

Preduvjeti za revoluciju u Europi1)Drutveno gospodarski->jaanje graanstva, porast stanovnitva, industrijalizacija, soc. problemi, agrarna kriza 1840-ih, nezadovoljstvo mjerama vlade2)Politiki-kriza legitimiteta, paraliza uprave3)Stvaranje ideologija-liberalizam, nacionalizam, socijalizam, socijaldemokracija4)Promjena javnog mnijenja->irenje obrazovanja, jaanje medija, koji trae ukidanje cenzure5)ensko pitanje->politika prava ena, jednakost SVIH pred zakonom

Njemaka 1848. 1)Graanska revolucija-utjecaj revolucije u Fr i It (Bavarska Jug napredniji)->trai se ustav u oujku 1848. ->Vlade najavljuju reforme i donoenja ustava(dolazi do seljakih i radnikih nemira2)Nacionalno ujedinjenje->Frankfurtski parlament, izabrani poslanici raspravljaju o problemima : odreivanje granica (Velikonjemake struja (HM bez Ugarske), Malonjemaka struija(Bez nenjemakih teritorija, ali s Pruskom) )Oblik ustava->novi oblik nije dobio podrku niih slojevaKraj Frankfurtskog parlamentaRast otpora u Pruskoj->udaljavanje umjerenih, jaanje konzervativaca, smatraju preradikalnim zahtjeve i ideje parlamenta u FrankfurtuBERLIN-FRANKFURT-BE3. mjesec 1849.->konsenzus->ponudili krunu F. Wilhelmu kao nasljednom njemakom caru, mogao bi zapovijedati vojskom, imao bi suspenzivni veto, mogao bi raspustiti Donji dom no on to odbija!->Vojska rastjerava Frankfurtski parlament u 6. mj 1849. Kontrarevolucija u Pruskoj->10. mj 1848. vojna intervencija, dolazi nova vlada, rasputa se parlament donosi se oktroirani ustav->Erfurtska unija->Pruska intervenirala u drugim dravama, prihvatila malonjemako rjeenja, dolazi do ujedinjenja 28 dravica u 3. mjesecu 1849. godine

Uspon Otta von Bismarcka(ivio 1815.-1898.)->politiar, u poetku konzervativan, 1849. zastupnik u Pruskom parlamentu, kasnije predstavnik Pruske u Njemakom savezu(koji je obnovljen 1850. godine), bio je veleposlanik i kancelar->Ve 1849. istaknuo kako mu je ujedinjenje Njemake vaan cilj, bio je poznat po promicanju Realpolitika(politika je umijee mogueg)Izjednaavao dobro sa dobrobiti Pruske, bio je lojalan Pruskoj i kralju. Smatrao kako bi Pruska trebala imati prvenstvo u savezu radi njene realne snage, dobio nadimak eljezni kancelar(jer je rekao kako se Njem. moe ujedniti samo krvlju i eljezom)

Bismarckova politika->Od 1850.-ih bio je izraziti protivnik Austrije(nije bilo vie Metternicha koji bi mogao odravati ravnoteu)->Bio je za malonjemako rjeenjeSmatrao je kako Pruska treba ui u sastav njemake kao glavna sastavnica iste, jer je nacionalno homogena, ima jako gospod. ima snaan dravni aparat i vojsku, a i zato jer nema ambicija izvan njemakih granica->Bismarck postaje kancelarom 1862., promie politiku krvi i eljeza

1864. Danski rat-> Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein PruskojHolstein ide Austriji, a kao to smo rekli Schleswig Pruskoj(raste antagonizam prema AU.)Austrijsko-pruski rat 1866.-> rat izmeuAustrijskog carstvai njegovih njemakih saveznika sa jedne strane, iPruske, njenih njemakih saveznika iItalijesa druge strane-> Poslijedica ovog rata bila je dominacija Pruske u Njemakoj konfederaciji na raun Austrije, to je bio veliki korak prema buduem ujedinjenju Njemake.OSTVARENI CILJEVI->Austrija iskljuena iz Njemakog saveza, a Pruska teritorijalno proirenaSjeverno-njemaka konfederacija(1867)->22 draveNjemako-Francuski rat 1870. 1871.-> Uzrok rata bilo je jaanje utjecaja Pruske u Njemakoj i Europi nakon pobjede u prusko-austrijskom ratu godine 1866. te stvaranje Sjevernonjemakog saveza koji je imao potencijal postati, ako bude ujedinjen s junim dijelom Njemake, veom silom od dotada dominantne Francuske.-> Neposredan povod za rat bio je bezuspjeni pokuaj pruske dinastije Hohenzollern da jednog svog lana postavi na panjolsko prijestolje. Hohenzollerni su odustali nakon francuskog ultimatuma, ali je kancelar Otto von Bismarck cijelu aferu objavio u tzv. Emskom brzojavu iji je uvredljivi ton natjerao francusku vladu da pod pritiskom ovinistike javnosti Pruskoj objavi rat.->Francuska je u rat ula uvjerena u svoju brzu pobjedu zbog prijanjih uspjeha u Krimskom ratu te u uspjesima na Crnom kontinentu. No Prusi su imali nadmi u artiljeriji, ali im je glavna prednost bila to su imali glavni stoer na elu s Helmutom von Moltkeom->Francuska vojska na elu s carem Napoleonom III., biva teko poraena u bitci kod Sedana 1. rujna 1870., prisiljena na predaju.->Potpisan je Frankfurtski mir, u 2. mjesecu 1871. ->Fr. izgubila Alzac i Loren(nac. ponienje

Njemako carstvo->proglaenje 18. 1. 1871. godine, car Njemake->F. Wihelm(pruska najjaa u carstvu)- Bismarck i kulturkampf-> nakon njemakog ujedinjenja, Bismarck je nastavio sa svojom unutarnjom politikom, promovirajui snane drutvene reforme i osiguravajui kredite za vojne trokove. meutim, njegova se politika sukobila s oivljavanjem moi katolikog sveenstva koje je postalo glavna jezgra oporbe. Bismarck je tada zapoeo opasnu kulturnu borbu (kulturkampf, 1872.-1879.) koja je dosegnula vrhunac svibanjskim zakonima (1873.-1875.) kojima je kleru oduzeo inspekciju u kolama, zabranio poduavanje vjerskim skupinama, izbacio isusovce, zaplijenio prihode prelata, stavio sjemenita pod nadzor drave itd. svoju politiku prema crkvi izmijenio je kada je Leon xiii. postao papa, dogovarajui se s Vatikanom i s centrom oko ukidanja jednog dijela svibanjskih zakona. poslije (1882.-1887.) nisu uspjeli pokuaji da se od svete stolice odvoji njemaka katolika stranka centra. Bismarck je istodobno vodio borbu protiv radnike socijalistike stranke koja je osnovana 1875., iako je vodio brigu o razvoju vanoga sustava za socijalnu pomo i skrb, ime je paternalistiki teio vezati radnike mase za carski reim. Bismarck je iskoristio dva atentata protiv cara, optuivi socijaliste te je Reichstag odobrio da se provedu izvanredne mjere protiv njih, iako to nije moglo zaustaviti brz uspon nove stranke. kad su postignuti veliki ciljevi pruske politike, Bismarck je pokuao odrati mir i izolaciju francuske, zakljuivi trojno saveznitvo (1882.), uvreno tajnim dogovorima s rusijom. kad je Wilhelm II. doao na prijestolje (ubrzo je doao u sukob sa svojim kancelarom), Bismarck je morao dati ostavku (1890.) i srdito se povui na svoje posjede u Friedrichsruhu. umro je 1898. godine.

UJEDINJENJE NJEMAKE - 1806. Napoleon ukinuo SRCNJN 1815. na bekom kongresu stvoren njemaki savez:38 drava i 4 slobodna grada zapreke ujedinjenju: sukob Austrije i Pruske oko dominacije u savezu, vjerska i gospodarska raznolikost

U drugoj polovici 19.st. Pruska jaa-teritorijalno proirenje, industrijalizacijapostaje sredite njemakog ujedinjenja 1833. osnovana Njemaka carsinska unija bez plaanja carina unutar tog podruja 1862. u Pruskoj za kancelara i ministra vanjskih poslova postavljan Ott von Bismarckzagovornik vojno-politikog jaanja Pruske radi ujedinjenja Njemake krvlju i eljezom 1864. rat pruske i Austrije protiv Danske mirom u Beu Danskoj oduzete pokrajine Schleswig(Pruska) i Holstein(Austrija) Pruska sklapa savez s Italijom i Francuskom-pripreme za rat s Habsburkom Monarhijom lipanj 1866.-car Franjo Josip I.navijestio rat Pruskoj i Italiji 3.7.1866.-bitka kod Sadove-pobjeda pruske vojske Austrija gubi Veneciju u korist Italije, izbaena iz Njemakog savezamora plaati ratnu odtetu 1867. Pruska stvara Sjevernonjemaki savez s junim njemakim dravama sklapa sporazume o nenepadanju i saveznitvu srpanj 1867.-ustav Sjevernonjemakog saveza(predsjednika saveza Wilhem I, a kancelar Bismarck) ustavom su vanjska politika i zpovjednitvo povjereni pruskom karalju zakonodavna vlastSavezno vijee i Savezni parlament uvedeno ope pravo glasa Pruska ugroava francusku prevlat u Europi19.7.1870. Francuska navijestila rat Pruskoj povod za rat: sukob oko panjolskog prijestolja Prusi u savezu sa njemakim dravama pobijedili u bitci kod Sedana i opsjeli Pariz june njemake drave pristupaju Sjevernonjemakom savezu

UJEDINJENJE NJEMAKE - 18.1. 1871. u dvorani ogledala u Versaillesu proglaeno drugo Njemako Carstvo (Drugi Reich) pruski kralj Wilhem I.postaje njemaki car, a Bismarck njemaki kancelar travanj 1871.-doneen ustav Njemakaustavna monarhija ouvana su autonomna prava pojedinih drava, ali je ojaala sredinja vlast

NJEMAKA POLITIKA I GOSPODARSKI RAZVOJ - Bismarck nastoji popraviti odnose s Austro-Ugarskom i umanjiti napetosti izmeu A-U i Rusije 1873. stvoren Trocarski savez 1879. Dvojni savez (A-U i Njemaka); 1882. Italija 1887. njemako-ruski ugovor o uzajamnom osiguranju

NJEMAKA POLITIKA I GOSPODARSKI RAZVOJ - Njemaka se poinje ubrzano gospodarski razvijatinapredak tehnologije i industrije(Kruppova tvrtka) postaje pomorska sila irenje na izvaneuropske kolonijelne posjede 1890. Pangermanski savez-cilj: potpora izvaneuropskoj kolonijalnoj politici i njemakom prodoru na istok 1890. car Wilhem II. Otputa kancelara Bismarcka-mijenja se smjer njemake politikepovezivanje s A-U

RUSIJA U DRUGOJ POLOVICI 19. - IRENJE RUSKOG CARSTVA U PRVOJ POLOVICI 19.STOLJEA - car Nikola I.(1825.-1855.) - autokratska monarhija i feudalna drava prva polovica 19.st.-Rusija se iri na Finsku, Besarabiju, Kavkaz, SI Sibir, poluotok Kamatku, Kurile i Aleute, Azerbeidan i Kazahstan 1831.gui ustanak u Poljskoj i pretvara dijelove Poljske u rusku pokrajinu

UKIDANJE KMETSTVA - nakon poraza u Krimskom ratu Rusija je kolos na glinenim nogama nuno je provesti reforme Propagiranje reformiintelektualci oko asopisa Savrjemenik i Kolokol car Aleksandar tijekon sljedeih godina primoran provesti reforme glavni problem:feudalni sustavseljako pitanje(koi razvoj) krepostnoe pravo-kmetsko pravo-nalik ropstvu 19.2.1861. car izdaje dekret o ukidanju kmetstvasvi seljaci dobili osobnu slobodu pitanje vlasnitvaseljaci mogu otkupiti zemlju, no dok ne otplate svu zemlju imaju obveze prema zemljoposjednicima postojanje seoskih zadruga(mir) vlasnici zemlje postaju zadruge seljaka, a ne pojedinci siromatvo i agrarna prenapuenost dovodi do iseljavanja u gradpoetak industrijalizacije 1864. uvedena je lokalna samouprava (kolstvo, zdravstvo, gospodarstvo, ceste..)-napredak pojedinih regija ukida se staleki karakter suda, uvedena institucija odvjetnitva i porote skraenje vojnog roka sa 20 na 6 godina

REFORME CARA ALEKSANDRA II. (1855.-1881.) - Gospodarska (19.2.1861.ukidanje kmetstva, kmet dobiva osobnu slobodu) Upravna (1864. lokalna samouprava) Vojna (skraenja vojnog roka sa 20 na 6 godina) Sudska (ukidanje stalekog karaktera suda, uvedena institucija porote i odvjetnitva)

1863.pojava panslavistikog pokretacilj: ujedinjenje slavenskih naroda pod ruskom krunom 1867. odran Slavenski kongres ponovno dolazi do vala seljakih nemira seljaci trae konano oslobaanje od svih obveza prema zemljopsjednicima interese seljaka podupiru i mladi intelektualci-narodnjatvo 1876.osnovana organizacija Zemlja i voda-zagovaraju prosvjeivanje seljaka 1879. dio pripadnika Zemlje i vode osniva Narodnu volju-prihvaa urotniku djelatnost i teror kao metodu

1881. pripadnici Narodne volje izvrili atentat na cara-ubacili bombu u njegovu koiju, nasljeuje ga sin Aleksandar III. urotnici uhieni i ubijeni

druga polovica 19.st.-pojava antisemitizma 1882.-prvi progoni ruskih idova, kasnije 1903.g. Protokoli Sionskih mudraca-optuuje idove da ele ostvariti vladavinu nad svijetom iseljavanje idova

INTERESI NA BALKANU I SUSTAVI VEZA - 1873. Rusiji se ukida ogranienje na Crnom morunastavlja politku irenja ujecaja na balkanu na raun O.C. 1872.-1873.-stvoren Trocarski savez 1875.-ustanak u Bosni i Hercegovini-dogovor izmeu Rusije(Bugarska) i A-U(Bosna i Hercegovina) 1876. poraz Srbije protiv Osmanlija 1877.Rusija objavila rat Osmanskom carstvuruska vojska dolazi do Carigrada i u oujku 1878. potpisan mir u San Stefanu-dogovoreno stavranje velikobugarske drave pod ruskim pokroviteljstvom 1878. Berlinski kongres-revidirane odredbe Santefanskog mira-Austro-Ugarska zaposjeda Bosnu i Hercegovinu, aa Rusija dobila Besarabiju zbog sporova na Balkanu Trocarski savez doivljava krizu-Rusija i Austo-Ugarska se sukobljavaju oko prevlasti 1887. raspad Trocarskog saveza 1891.pogoravaju se rusko-njemaki odnosi-Rusija se povezuje s Francuskom 1893.stvoren rusko-francuski vojni savez u sluaju napada Trojnog saveza Nikolaj II. (1894.-1917.) 1898.predlae velikim silama ogranienje naoruanja i uvoenje arbitrae 1899.u Haagu odrana meunarodna konferencija o obustavi utrke u naoruavanju i sprjeavanju ratnih sukoba osnovan stalni ratni sud provodi rusifikaciju Ukida finski parlament-Finsku pretvara u rusku pokrajinu 1897.obnova suradnje sa A-U(austrougarsko-ruski savez)

RUSKO-JAPANSKI RAT - spor oko Koreje i zona utjecaja na Dalekom istoku (Mandurja) 1855.sporazum Rusije i Japana- juni Kurili pripadaju Japanu, a sjeverni Rusiji 1860.rusko-kineski sporazum-ruska granica pomaknuta do Vladivistoka 1867. Rusi prodali Americi Aljasku(otkrio je Vittus Bering) 1875. Rusi kupuju Sahalin od Japana 1891.gradnja Transsibirske eljeznice; Kinezi za granju ustupili dio Mandurije i luku Port Arthur svibanj 1905.-bitka kod Tshushime-poraz ruskog brodovlja mir u mir u PortsmouthuRusija priznaje utjecaj Japana u Koreji, predaje Port Arthur i juni dio Sahalina

REVOLUCIJA U RUSIJI 1905. I NJEZINE POSLJEDICE - bune se radnici (poboljanje uvjeta rada) i seljaci (zemlja) tijek revolucije - sijeanj 1905. krvava nedjelja-pokolj prosvjednika jedne tvornice uslijedile masovne demonstracije, bune se i ugnjetavani neruski narodi lipanj 1905.-pobuna na ruskom brodu Knez Potemkin u Odessi listopad 1905.-opi trajk do 1907.revolucija uguena, ali car prisiljen izdati LISTOPADSKI MANIFEST(sazivanje Dume, agrarne reforme , graanske slobode) POZITIVNE POSLJEDICE - smanjena apsolutna vlast cara osnivanje legalnih politikih stranaka izbori za dumu dekret kojim je seljacima omoguen izlazak iz zadruga pravo na individualno posjedovanje zemlje NEGATIVNE POSLJEDICE - crne satnije-ete kriminalaca napadi na manjine-idove

VELIKA BRITANIJA U DRUGOJ POLOVICI 19.ST. - VIKTORIJANSKO DOBA vlast pripada parlamentu izvrna vlast-vlada:a) konzervativci(TORIJEVCI)-Disraeli monarhija, carstvo, drutvene reforme intenzivna imperijalistika politika b) liberali (VIGOVCI)-Gladstone mir, tednja, reforme bori se protiv imperijalizma kraljica Viktorija (1837.-1901.)-VIKTORIJANSKO DOBA-obiljeeno kulturno gospodarskim i politikim znaajkama

VIKTORIJANSKO DOBA - do 70-ih god 19.st.- Velika Britanija vodea industrijska zemlja svijeta -svjetska radionica 1851.svjetska gospodarska izloba u Londonu- (Kristalna palaa) razvijena eljeznika mrea(1863.podzemna eljeznica u Londonu) od 70-ih godina Britanija poinje zaostajatiprestiu je SAD i Njemaka gubi monopol na svjetskom tritu unutarnji politiki problemi - Izborna reforma-1867.-izborno pravo dobili svi stanovnici gradova koji plaaju 10 funti poreza na godinu, 1884.-nova reforma-izborno pravo dobilo i seosko stanovnitvo izborni cenzus i dalje na snazi poloaj radnika (sukob kapitalista i radnika, artizam-pokret za poboljanje poloaja radnika i demokratizaciju izbornog prava) irsko pitanje

IRSKO PITANJE - a) borba za neovisnost b) rjeavanje agrarnih odnosa: britanski zemljoposjednici (landlord) uzimaju zemlju irskih seljakaorganiziraju Agrarnu ligu sukob s landlordom Boycottom 1881.zabranjena Agrarna liga 1793.irski katolici (Sjedinjeni Irci) trae jednaka prava kao i engleski protestanti 1798.-ustanak (Wolff Tone)-uguen 1800.-Irska proglaena dijelom V.B. 40-ih god 19.st-bolest krumpirau SAD seli 2 milijuna Iraca kulturna borba-Keltski preporod oruana borba-Fenijani 1873.osnovano Irsko udruenje za samouprvu 1879.Irsko narodno zemaljsko udruenje 1882.-zaotravanje sukoba-Irska nacionalna liga 1886.Gladstone: Zakon o irskoj samoupravi (Home rule)-odbio ga Gornji dom 1905. osnovan Sinn Fein do I.svj.rata Irska nije ostvarila ni autonomiju ni nezavisnost

KOLONIJALNI IMPERIJ VELIKE BRITANIJE - kolonijalizam- proces u kojem snane drave zauzimaju i zadravaju u ovisnom odnosu slabije razvijena podruja i zemlje 19.st.-klasino doba kolonijalizma

UZROCI KOLONIJALIZMA - prenapuenost razvijenih zemalja tenja da se monopolizira meunarodna trgovina osvajanje trita, izvora sirovin, izvora jeftine radne snage strateki razlozi irenje civilizacijskih i vjerskih misija Europljana druga polovina 19.st-velika kolonijalna sila 2 tipa kolonija: a)naseljanike (Kanada, Australija, Novi Zeland)b) kolonije u kojima se vlast uspostavlja preko britanskog guvernera (Bocvana, Rodezija, Kenija, Uganda, Nigerija, Indija, Hong Kong, Singapur,Fiji,dio Bornea...) 1875.-kupuje najvei broj dionica Sueskog kanala-postaje njegov vlasnik 1882.-okupacija Egipta druga polovina 19.st.na prostoru Transvaala pronaeni zlato i dijamanti (pod upravom Nizozemaca) 1880. Velika Britanija pokree vojnu akciju u Transvaalu-poraz 1881. 1899. BURSKI RAT-Buri poraeni 1902. mir u Pretoriji- Oranje i Transvaal postaju britanske kolonije

FRANCUSKO CARSTVO NAPOLEONA III. - Napoleon III.(1852.-1870.) - Luis Bonaparte neak Napoleona I.mali neak velikoga strica 1851.izvrio dravni udar 2.2.1852.proglasio se carem-Napoleon III. gospodarski napredak Francuske utemeljitelj modernog Pariza gradi prometnice, kanale kreditiraju se javni radovi poveava proizvodnju elika i ugljena vanjska politika: ratuje s Austrijom u savezu sa Pijemontom 1859. Krimski rat (1853.-1856.) graanski rat u SAD-u-1862.zauzeo Meksiko srpanj 1870.-ulazi u rat s Pruskom- 2.9..1870.poraz kod Sedana zakonodavna skuptina rui Napoleona s vlast -u Francuskoj proglaena Trea republika (4.9.1870.) osnovana vlada nacionalne obrane sijeanj 1871.-kapitulacija Francuske 10.5. 1871.-mir u FrankfurtuFrancuska plaa veliku odtetu, a Pruskoj mora prepustiti pokrajine Alsace i Lorraine

Novi predsjednik Francuske: Luis Adolphe Thiers Thiers donosi odluku o razoruanju Nacionalne garde 18.3.1871. tome se suprotstavljaju radnici i graanstvo-zauzimaju vladine ustanove i preuzimaju valst u Parizu poslije izbora proglaavaju Pariku komunu-vlast imaju socijalisti donose se neki socijalistiki zakoni 28.5.1871 uguen ustanak zbog nedostatka potpore-prvi pokuaj uspostave diktature proletarijata nakon sloma komunara-izgradnja republikanskog ureenja 1875. ustav Tree republike (viestranaki sustav,koalicijaka vlada, legaliziraju se sindikati, obavezno kolstvo)

FRANCUSKA U DOBA TREE REPUBLIKE - 1894. Dreyfusova afera - osuen na doivotnu robiju pod lanom optubom za pijunau 1906.proglaen nevinim u obrani asnika nastupa i Emile Zola (Optuujem) druga polovina 19.st.-znaajan izvoznik kapitala politika stabilnost dovodi do gospodarskog procvata-irenja kolonijalnih posjeda Kolonije Alir (1831.Legija stranaca), Tunis,unutranjost Sahare,dio Konga, Madagaskar,Obala bjelokosti,Indokina, Tahiti

Novi imperijalizam - Zadnja etvrtina 19. st. jak porast imperijalne ekspanzije Teorija kontinuiteta i diskontinuiteta 1830.-50. VB - Cape, Ceylon, Malta (1815.), Singapur (1819.), Hong Kong (1842.), D. Burma (1852.), Lagos (1861.) Francuska - Napoleon III (Alir, Tahiti, Senegal, Indokina, od 1830-ih do kraja 1850-ih) kompenzacija za pad utjecaja u E. do 1870ih - carstvo slobodne trgovine Nakon toga izravna politika kontrola i intervencija ili neizravna kontrola gosp. i kult. utjecajem 1880. = nema interesa / 1890. = dunost vlade Kolonizatori: Z Europa, SAD, Rusija VB 1/5 Zemlje, 400 mil. podanika Kolonizirani - Afrika 1870. 10% (obala) / 1900. - 10% jo nije, I i JI Azija

Jagma za Afrikom - 1879. bazen Konga Belgija, Njem., Fr. Berlinska konferencija 1884.-85. sve velesile Nezavisna Drava Kongo (do 1908. privatni posjed belg. kralja Leopolda) podruja interesa doktrina djelatne okupacije = jagma za Afrikom

Podjela Afrike - zapadna - Francuska, povezati Z - SZ - Crveno more sukob s VB (Faoda, 1898.) srednja - VB i NJ (ideja Srednje-afrikog carstva, Mittelafrika) juna - VB Cecil Rhodes (Cape Kairo) istona i sjeverna - Italija (Libija, Eritreja, Somalija) 1896. neuspjeh u Abesiniji (Etiopiji), VB

Otpor oruani - oruje politika (podijeli pa vladaj, domaa vojska) VB: Zulu (1879.-91.), sultanat Sokoto (Nigerija), mahdijevci (Sudan, 1898.) Fr: uz Niger (Samori, 1898.) uspjeni Abesinija i Maroko (do 1912., tada ga podijelile p. i Fr.) 1914. nezavisni: Liberija, Abesinija Nacionalizam - kulturni nacionalizam, politiki nacionalizam VB kontrolira Indijski ocean

Azija - Rusko irenje - Kavkaz i Turkestan sukobi s VB (Afganistan, Perzija, Tibet) 1907. sporazum Tibet Kini, Afg. pod utjecajem VB, Perzija podjela sfera Indija VB Indijski ocean sukob s Fr (Burma)

Kina - od 1840ih slabi sredinja vlast, diplomatski, trgovaki i teritorijalni ustupci VB, Fr, Nj i Japanu Kina - od 1840ih podruja interesa (VB, Fr., Nj, Japan) 1890ih Japan u Manduriji i Tajvanu; Fr. kontrola na J Kine, VB Tibet i podruje uz Jang-Tse, Nj. uz Hoang-Ho otvorena vrata (SAD, 1899.) Opijumski rat (1839.-42; 1856.-60.) Bokserski ustanak (1900.-1901.)

Imperijalizam SAD-a - 1844. ugovor s Kinom, 1854. silom otvaranje Japana 1867. Aljaska i Midway 1890ih novo gledanje - Amerika zauzeta, drugi se ireIdeologija: - Manifest Destiny (1845.), John L. OSullivan - nostalgija za granicom izvor vitalnosti nacije, demokracije, stabilnosti osjeaj zaostajanja Th. Roosevelt, ovrsnuti u ponekom ratu civilizirati = dunost, Nije ljudsko pravo ivjeti na stupnju barbarstva John Burgess

Srednja Amerika - Kongres odobrio izgradnju flote + uporita Na raun p. ustanak u Kubi, 1898. p.-am. rat novine potpiruju atmosferu - uti tisak (strip The Yellow Kid) sjajni mali rat veliki ljudski gubici (bolesti) protektorat nad Kubom Do 1914. veina srednjoamerikih drava: utjecajna sfera SAD (Venezuela) protektorat (Panama 1903., Nikaragua 1909.) posjed (Puerto Rico, 1898.) Panamski kanal, 1914.

Tihi ocean - Hawaii (1898.) unosna trgovina eerom, ugroavaju je am. zatitne carine, trae sjedinjenje sa SAD Guam, Filipini (1898.) jaa ameriki utjecaj u Kini

imbenici koji su omoguili imperijalizam - tehnoloki i znanstveni napredak oruje (puka sa zatvaraem, strojnica, artiljerija) komunikacije - eljeznica, parni brodovi, telegraf, telefon otkria tropske medicine - 1881. uta groznica (Carlos Finlay), 1882. kolera (Robert Koch), 1897. malarija (Ronald Ross), 1892. cijepljenje (Waldemar Haffkine) samo za kolonizatore; europske bolesti; epidemije

Ideologija - ne-europska drutva su nazadna - pravo po prirodi najjai tei biti najbolji socijalni darvinizam = neizbjenost imperijalizma pravo jaega = prirodno (La Politique Internationale, 1886: Manje savrena ivotinja slui kao plijen jaoj, manje savreno drutvo radi za ono bolje) put napretka - prirodna selekcija militarizam rat = ienje i lijek protiv socijalnog i moralnog pada izvjetaji istraivaa rasizam - stupnjevi (znanost) - bijela (Arijci - ), Kina, Indija, Arapi, Afrika, Indijanci, Oceanija (Aboridini) nii: izumiranje

Misija - opravdanje = nuno za irenje civilizacije, Boja volja (Rudyard Kipling, Teret bijelog ovjeka) dunost odgoj u mukim kolama (idealizam, poseban etos, arogancija i humanitarnost) U ime slobode, ljudskih prava, jednakosti, a zapravo rasizam Potiskivanje domae elite, ak i obrazovane i europeizirane Misionari - Humanitarno djelovanje pokuaji zatite domaeg stanovnitva od pretjerane eksploatacije Ouvanje obiaja, tradicionalnog gospodarstva, plemenskog ustroja

Kulturni imperijalizam - Despotska vladavina Zakoni iskljuuju cijela plemena Reakcija: omrznuti stranci, nacionalizamUtjecaj na kolonije - ekologija - nove bolesti (do 90%), promjene u biljnom i ivotinjskom svijetu ropstvo - Afrika: 150 mil. ljudi rat + 50% ne preivi transport ili prva 3 mjeseca M i , 15-35 godina Zapadna trgovina - 12 mil, teki uvjeti prijevoza, okrutne kazne za pokuaj bijega Islamska trgovina - 28 mil, vea smrtnost pri transportu, manje okrutno, vie ena (haremi), dui ivotni vijek; M- 1:2 Gospodarstvo - deindustrijalizacija (u Indiji pamuna industrija) potiskivanje mjeovite privrede u korist monokultura glad (1876.-9.; 1896-1900.) u Indiji, Kini, Brazilu 30-60 mil umrlih - jedna od najveih katastrofa u povijesti razvoj nerazvijenosti Drutvo - raspad drutvenih veza preseljavanje, prisilni rad, eksploatacija, nema socijalne zatite, sukob s obiajima, opijati, alkohol Razvoj nacionalizma Pozitivno - tehnologija, institucije, uprava, trite

Uprava Neizravna - Lokalni vladar + kolonijalni savjetnici Izravna - dva drutva - via klasa VB najpoeljniji poslovi domaa elita razvlatena, novac, najnie slube (kontakt s narodom) koritenje nesloge dvojno zakonodavstvo nema Z institucija (stranke, parlamenti) Imperijalizam = kola zloina i dobrih namjera Imperijalizam bez kolonijalizma - utjecaj velikih sila na Osmansko Carstvo, utjecaj VB u Lat. Americi, vojne intervencije za ouvanje utjecaja