op Šta psihologija v

59
OPŠTA PSIHOLOGIJA V LIČNOST, INTEGRITET, IDENTITET

Upload: liza

Post on 19-Jan-2016

137 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

OP ŠTA PSIHOLOGIJA V. LIČNOST, INTEGRITET, IDENTITET. LIČNOST. LIČNOST. Olport: Ličnost je dinamička organizacija u okviru individue onih psihofizičkih sistema koji određuju njegovu jedinstvenu, specifičnu podešenost prema svojoj sredini - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

OPŠTA PSIHOLOGIJA V

LIČNOST, INTEGRITET, IDENTITET

Page 2: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

LIČNOST

Page 3: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

LIČNOST

• Olport: • Ličnost je dinamička organizacija u okviru individue onih

psihofizičkih sistema koji određuju njegovu jedinstvenu, specifičnu podešenost prema svojoj sredini

• Teorije ličnosti: bihejviorističke, psihoanalitičke, Frojdova, Olportova, Katelova, Fromova itd.

Page 4: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

LIČNOST

• Strukturu ličnosti čini veliki broj raznih osobina ili crta

• Osobine ličnosti moguće je grupisati na sledeći način:

1. Fizičke osobine i osobine koje znače spoljašnji izgled

2. Karakterne osobine3. Osobine temperamenta4. Osobine sposobnosti5. Ostale osobine

Page 5: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

TEMPERAMENT

• Temperament – karakterističan način reagovanja pojedinaca u različitim situacijama

• Obično se misli na učestalost, brzinu, intenzitet i kvalitet emocija

Najstarija podela – Hipokrat:• Kolerični• Sangvinični• Flegmatični• Melanholični

Page 6: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

HIPOKRATOVA TIPOLOGIJA temperamenta (i ličnosti)

• Kolerik- jake, nagle i ceste reakcije sa sklonošcu ka uzbudenjimai konfliktima

• Sangvinik- brze, ali ne tako snažne i jake reakcije. Sklon lakim icestim promenama raspoloženja

• Flegmatik- retka, spora i slaba reagovanja zbog kojih osobaizgleda mirno, staloženo i pasivno

• Melanholik- retke ali intenzivne reakcije, snažno emocionalnoobojene, sa tendencijom neprijatnih i tužnih osecanja koja dugotraju

Kom tipu ličnosti vi pripadate?

Page 7: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

KARAKTER

• Posebnu grupu osobina čine karakterne osobine

• Karakter neki psiholozi izjednačavaju sa pojmom ličnosti, neki sa moralom i moralnim komponentama, drugi sa konativnim/voljnim osobinama itd

• Karakter – integrisana ličnost, otporna na moralna i druga iskušenja

• Karakter je deo strukture ličnosti, obuhvata voljne, ali i sa njima povezane dispozicije za moralno i nemoralno ponašanje

Page 8: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

KARAKTER

• Karakterne osobine/crte su takve crte kojima se izražavaju i voljne osobine i ostvarivanje određenih moralnih principa

• Lično iskustvo i učenje kao vrlo značajan faktor oblikovanja karaktera

• Nasleđe – opšta osnova za neke karakterne crte poput, odlučnosti, energičnosti, upornosti, istrajnosti..

Page 9: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

ČETIRI GRUPE KARAKTERNIH OSOBINA1.Opšte karakterne osobine:• Odlučnost• Doslednost • Hrabrost ..

2.Karakterne crte koje se tiču odnosa prema drugima:• Humanost • Nesebičnost• Poštenje• Odanost• Iskrenost• Tolerantnost..

Page 10: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

3.Karakterne crte koje se tiču odnosa prema radu:• Savesnost• Odgovornost• Marljivost• Ažurnost• Predanost...

4.Karakterne crte koje znače odnos prema sebi• Skromnost• Kritičnost• Promišljenost ..

Page 11: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

INTEGRITET

Page 12: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

MERILA INTEGRITETA

• Integritet nije zasebna funkcija ličnosti, niti zasebna crta ličnosti, već proces kojim se objedinjavaju crte ličnosti i funkcije koje su na njima zasnovane u ponašanju

• Dobro integrisana ličnost prihvata sebe, druge i radno je efikasna

• Olport: tri osnovna merila za procenu integriteta ličnosti:

1. raznovrsnost autonomnih interesa,2. objektivan stav prema sebi,3. jedinstvena filozofija života

Page 13: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

POREMEĆAJI INTEGRITETA

• Kada dolazi do poremećaja integriteta?

• Izraženije krize integriteta javljaju se onda kada čovek ne uspe da ostvari neki važan cilj (koji je u funkciji jedne ili više bitnih čovekovih potreba)

• Student koji upiše, a ne završi fakultet, značajni životni neuspesi u profesiji, braku...

• Krizu integriteta prati gubitak poverenja u vlastite sposobnosti, pad samopoštovanja, uznemirenost

• Potreba za stručnom pomoći

Page 14: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

POREMEĆAJ INTEGRITETA

• Ako je ličnost u stanju da sagleda prave uzroke neuspeha i da iznađe puteve za izbor nove aktivnosti i postigne uspeh u njoj, kriza integriteta može imati pozitivno dejstvo na ličnost

• Rogers: kriza koja je u granicama adaptivnih mogućnosti ličnosti podstiče njen razvoj

• Do krize može doći i ako je nivo aspiracije pogrešno određen

Page 15: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

POREMEĆAJI INTEGRITETA KOD OSOBA POREMEĆENOG MENTALNOG ZDRAVLJA

• Dezintegrisana ličnost – pojam iz psihijatrijske i psihološko kliničke prakse

• Dezintegracija ličnosti ispoljava se kroz:

1. Poremećaje u razvoju regresivnog tipa – puzanje kod dece koja su već hodala, infantilne/detinje reakcije odraslih osoba, napadi nekontrolisanog besa; psihotične regresije na intelektualnom ili emotivnom planu

2. Razne vrste situacionih i privremenih poremećaja koji nastupaju u situaciji kada ličnosti iz nekog razloga ne uspe da svoje potencijale iskoristi za rešavanje problema, tj za adaptivno ponašanje

Page 16: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

POREMEĆAJI INTEGRITETA KOD OSOBA POREMEĆENOG MENTALNOG ZDRAVLJA

• Poremećaje integracije ličnosti prate dve vrste promena:

1. Emocionalne prirode – teskoba, neodređeni strah, smanjena otpornost na neuspeh u zadovoljenju osnovnih potreba

2. Promene u efikasnosti, kako na radu, tako i u odnosima sa ljudima

• Neurotski poremećaji integriteta pretežno su izazvani faktorima socijalne prirode – serija neuspeha koja pojačava osetljivost ličnosti na naredne neuspehe

Page 17: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

NORMALNOST LIČNOSTI

• Kakva je “normalna” ličnost?

• Na osnovu čega postavljamo kriterijum normalnosti i kažemo da je neko “normalan”?

Page 18: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

NORMALNOST LIČNOSTI

• DESKRIPTIVNI MODELI

• Subjektivni model – ličnost procenjivača služi kao model normalnosti. Drugi su normalni ako se ne razlikuju značajnije od onoga ko procenjuje

• Normativni model – polazi se od idealnog ponašanja, pa se prema tom idealu vrši poređenje. Kompletna normalnost je bliska savršenstvu, idealu na osnovu kog se vrši poređenje

Page 19: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

NORMALNOST LIČNOSTI

• Statistički model – “prosek” je merilo normalnosti. Što je neko bliži proseku, to je bliži normalnosti

• Kulturni model – normalno je ono što je usvojio kao poželjan oblik ponašanja najveći broj ljudi u jednoj kulturi – najčešće se sreće u psihijatrijskoj literaturi

Page 20: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

NORMALNOST LIČNOSTI

• EKSPLANATORNI MODELI:

• Model bolesti – medicinski model, poremećaj ličnosti posmatra se kao bolest, a ova kao nenormalnost

• Psihodinamski model – u centar stavlja nesvesnu motivaciju, nesvesne konflikte i nesvesnu borbu da se savladaju ti konflikti. Kada ta unutrašnja borba sa konfliktima ne da željeni ishod, pojavljuju se simptomi poremećaja ličnosti

Page 21: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• Model učenja – akcenat je stavljen na način na koji se životno iskustvo oblikuje u ponašanju individue. Anormalno ponašanje se objašnjava zakonima uslovljavanja i drugim oblicima učenja

• Stres model – poremećaj ličnosti je odgovor na stres ili pritisak koji ličnost nije u stanju da savlada na uspešan način. Stres je rezultat fizičkog, psihološkog i socijalnog pritiska ili njihove kombinacije

Page 22: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

IDENTITET

Page 23: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

IDENTITET

• Erikson: krize identiteta, najčešće se javljaju za vreme adolescencije kada pojedinac sazrevajući mora integrisati nove sposobnsoti, osećaje, uloge i fizički izgled u svoj raniji identitet deteta

• Ličnost se razvija sledeći unutrašnji plan po kojem se određene osobine i sposobnosti intenzivno razvijaju u određenim uzrastima, nezavisno od kulture u kojoj se razvija.

• Ovladavanje razvojnim stadijumima na određenom uzrastu je od ključnog značaja za razvoj pozitivnih ljudskih sposobnosti i identiteta osobe.

Page 24: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

IDENTITET

• Whitbourne: traganje za identitetom je proces koji traje ceo život, a ne samo posebni stadijum ili faza

• Nivo celovitosti identiteta menjaće se sa društvenim ulogama i odgovaranjem na životne događaje

• Neko može imati jasno određen identitet kao direktor na poslu, ali može imati teškoća sa svojim identitetom kao supružnik

Page 25: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

ZRELOST LIČNOSTI

Page 26: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

ZRELOST LIČNOSTI

• Neka obeležja zrelosti: optimalan nivo razvoja sposobnosti, funkcija i osobina ličnosti

• Usklađenost, celovitost sposobnosti, funkcija i osobina ličnosti

• Aktivan odnos prema sebi i sredini• Ravnoteža između osobe i sredine..

• Zrelost ličnosti – proces koji se odvija čitavog života i od koga zavisi tačnost u opažanju sopstvene ličnosti (self concept), drugih ljudi i uspeh u svakodnevnim situacijama

• Zrelost uvek posmatramo u odnosu na uzrast, sredinu, a delimično i u odnosu na profesiju

Page 27: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

ZRELOST LIČNOSTI

• Hrnjica: zrelost je stepen postignute ravnoteže između identiteta i integriteta jedne ličnosti

• Tri tipa nezrelosti:• Nezrelost konformističkog tipa – prihvatanje normi

bez preispitivanja vrednosti; osnova ove nezrelosti je strah od konflikta, anksioznost, osećanje zavisnosti i manje vrednosti

• Nezrelost osobenjačkog tipa – suština ove nezrelosti je u tome što se uvek polazi od sebe i samo od sebe i što ne postoji razumevanje za druge

• Nezrelost “nerazvijene”ličnosti- nezrelost ovog tipa je u nerazvijenom identitetu, što se odražava na asocijalno i antisocijalno ponašanje

Page 28: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Koje osobine karakterišu zrelu ličnost?

Koje komponente zrelosti poznajete?

Page 29: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• KOMPONENTE ZRELOSTI:

1.Fizička zrelost

2. Intelektualna zrelost

3.Emocionalna zrelost

4.Socijalna i moralna zrelost

5.Psihoseksualna zrelost

Page 30: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• Šta označava intelektualna zrelost?

• Intelektualna zrelost – zavidan nivo razvijenosti intelektualnih procesa, samostalnost mišljenja, spremnost da se prihvate nove ideje, objektivnost i otvorenost ka novom iskustvu, realističko suđenje, stabilan i prihvatljiv vrednosni sistem, odgovarajući stil života i životna filozofija...

• Herlok: najvažniji kriterijumi određivanja intelektualne zrelosti su: zrelost interesovanja, zrelost stavova, odsustvo sujetnih uverenja i realnost procene

Page 31: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Šta označava emocionalna zrelost?

Koje su znaci emocionalne nezrelosti?

Emocionalno zrelu osobu karakteriše:• Odsustvo izrazitih i nerealnih stavova• Samostalnost u ponašanju i odlučivanju• Čvrste emocionalne veze sa drugim ljudima• Emocionalna stabilnost• Odsustvo zavisti i ljubomore• Frustraciona tolerantnost• Emocionalna kontrola

Page 32: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Najčešći znaci emocionalne nezrelosti:

• Česti i neuobičajeni strahovi• Zavisnost• Nemogućnost uspostavljanja dubljih emocionalnih veza

sa drugima• Povećana razdražljivost• Netrpeljivost• Produžena i izražena ljubomora• Nizak nivo frustracione tolerancije• Emocionalna nestabilnost, češći afekti..

Page 33: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• Socijalna zrelost• Koje osobine karakterišu socijalno zrelu osobu?

• Socijalno zrela osoba uspešno sarađuje sa drugima, spemna je da preuzme odgovornost za sebe i druge, socijalno je osetljiva – oseća potrebu i uspeva da sopstvene potrebe usaglasi sa potrebama drugih ljudi (Hrnjica,1990)

• Kriterijumi socijalne nezrelosti: nostalgija, regresija, uobraženost, snobizam, neodgovarajuće reakcije u odnosima sa ljudima

Page 34: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• Moralna zrelost• Šta označava moralna zrelost?

• Dosledno manifestovanje moralnosti i pridržavanja moralnih normi

Kriterijumi moralne i socijalne zrelosti:• Kooperativnost sa drugim ljudima• Spremnost da se preuzme odgovornost za sebe i druge• Usklađenost sopstvenih potreba sa potrebama drugih• Osamostaljivanje od roditelja• Odsustvo sugestibilnosti• Brzo prilagođavanje u radnim i socijalnim situacijama• Odsustvo konformizma• Altruizam • Prihvatanje moralnih normi

Page 35: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• Psihoseksualna zrelost • Psihoseksualna zrelost - pozitivni stavovi prema

suprotnom polu i dobro prilagođavanje na pripadnike/ce suprotnog pola, što isključuje stav dominacije i stav submisivnosti u odnosu na njih

• Psihoseksualna zrelost - prihvatanje sebe i sopstvenog pola, uspostavljanje dobrih emocionalnih odnosa sa partnerom, prihvatanje partnera onakvim kakav jeste, razumevanje potreba partnera, poštovanje njegove ličnosti i spremnosti da mu se pomogne

Page 36: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

FRUSTRACIJA I REAKCIJA NA FRUSTRACIJU

Page 37: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

FRUSTRACIJA I REAKCIJA NA FRUSTRACIJU

• Frustracija – stepen otpornosti na jednu ili više nezadovoljenih značajnih čovekovih potreba

• Značajne individualne razlike u stepenu tolerancije na frustraciju

• Značajna razlika i u sposobnosti istog čoveka da se odupre frustraciji u razna vremena i u odnosu na razne izvore frustracije

Page 38: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• Rozencvajg: frustraciona tolerancija – “sposobnost ličnosti da se odupre odlaganju zadovoljenja potrebe, sprečavanju zadovoljenja potrebe ili konfliktu potreba, bez maladaptivnih reakcija”

• Individualne razlike u sposobnosti ličnosti da se odupre frustracijama imaju, najčešće poreklo u porodičnoj situaciji (deca koja prožive razvod, situaciju smrti jednog roditelja, odvajanje iz bilo kog razloga i sl

Page 39: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

FRUSTRACIJE I KONFLIKTI

FRUSTRACIJE: Velike ili teške spoljašnje prepreke ili nesposobnosti koje se ni dugotrajnim naporima ne

mogu lako savladati

KONFLIKTI: Sukobljavanje dva motiva.

Page 40: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Izvori frustracija:

1. Fizička prepreka u doslovnom smislu. (npr. dete - kolači na polici)

2. Prepreke mogu biti socijalne prirode, drugi ljudi, njihova shvatanja (pr. roditelji – dete)

1. Izvor može biti u samoj osobi (nedovoljna hrabrost, veština...)

Page 41: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

VRSTE KONFLIKATA

K. LEVIN, 3 tipa konflikata:

1. KONFLIKT DVOSTRUKOG PRIVLAČENJA: Čovek treba da se opredeli za jedan od dva privlačna cilja. Od dva dobra treba odabrati jedno.

2. KONFLIKT DVOSTRUKOG ODBIJANJA: Situacije u kojima se mora učiniti jedna od dve neprijatne stvari. Od dva zla treba izabrati manje. Beg iz konfliktne situacije u bolest. Ratna neuroza

3. AMBIVALENTNOST ILI KONFLIKT PRIVLAČENJA I ODBIJANJA: Situacije kada prema jednom istom objektu, prema jednoj istoj osobi postoji istovremeno i privlačnost i odbojnost, tj, suprotna, ambivalentna osećanja. Najteži tip konflikta

Page 42: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

REAKCIJE NA FRUSTRACIJE I KONFLIKTE

Frustracije mogu da izazovu dve vrste reagovanja:

a) Povećanje pozitivnih napora da se prepreka savlada – realistička reagovanja na konflikte i frustracije

b) Manje realističke reakcije, “odbrambeni mehanizmi”

Pozitivne posledice frustracije: Suočavanje sa teškoćama – naprezanje snaga – razvijanje sposobnosti i ličnih osobina.

Page 43: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

REAKCIJE NA FRUSTRACIJE I KONFLIKTE

Realističko reagovanje na frustracijeNajzdraviji i najrealističniji način reagovanja na frustraciju je:

• povećano ulaganje napora da se prepreka otkloni ili da se lični nedostatak nadoknadi dužim i kvalitetnijim radom,

• promena u načinu pristupanja problemu, • svesna zamena cilja,• Indirektna, posredna zamena cilja.

Page 44: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

REAKCIJE NA FRUSTRACIJE I KONFLIKTE

Realistički, ali negativni, neuspešni način reagovanja na frustracije:Situacije kada dugotrajna i uporna frustracija dovodi najzad do pojave agresivnog ponašanja.

Premeštanje agresije, regresija, dezorganizovanost i krutost u ponašanju...

Page 45: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

VEŽBA

ERIKSON

FAZE RAZVOJA IDENTITETA

Page 46: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt Važni događaji Ishod

1. Stadijum bebe- od rođenja do 18 meseci

Poverenjenasuprot nepoverenja

Hranjenje, nega, prihvatanje, uzajamno prepoznavanje

Pozitivan: Dete razvija osećaj -poverenja u druge i sebe i -sposobnost da prima.Vrlina koja se razvija je Nada Negativan:nepoverenje, gubitak nade i vere.

Page 47: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt

Važni događaji

Ishod

2. Rano detinjstvo-od 2. do 3. godine

Autonomija nasuprotstidu

Trening za čistoću (navikavanje na nošu...)

Detetu je potrebno da razvije osećaj lične kontrole nad fizičkim veštinama i osećaj nezavisnosti. Uspešan razvoj vodi do osećanja nezavisnosti, -neuspešan razvoj vodi do -stida i sumnje u sebe (neodlučnosti)Vrlina koja se razvija:-Volja, samostalno donošenje odluka

Page 48: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt

Važni događaji

Ishod

3. Predškolski uzrast-3-5 god.

Inicijativa nasuprotkrivice

IstraživanjeDete ima potrebu da počne sa izražavanjem osećaja kontrole i moći nad okolinom. Uspešan razvoj vodi do osećanja svrhe, radoznalosti i inicijativeDeca koja pokušavaju da nametnu previše moći okolini doživljavaju neodobravanje i razvijaju osećaj kriviceNeuspeh-osećaj krivice, gubitak inicijative i radoznalostiVrlina koja se razvija:Svrha, usmerenost ka ciljevima

Page 49: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt Važni događaji

Ishod

4. Školski uzrast 6-11 god.

Umešnost-marljivost (Kompetencija) nasuprot inferiornosti

Škola Detetu je potrebno da ovlada socijalnim i školskim zahtevima. Uspeh vodi do osećaja kompetencijeNeuspeh vodi do osećanja inferiornostiVrlina koja se razvija je osećaj kompetencije

Page 50: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt

Važni događaji

Ishod

5. Adolescencija 12-18 god.

Identitetnasuprotkonfuziji udentiteta

Socijalni odnosi

Tinejdžerima je potrebno da razviju osećaj sebe i ličnog identiteta.

Uspeh vodi do sposobnosti da se bude iskren prema sebi-autentičan

Neuspeh-konfuzija uloga i slab osećaj sopstvenosti.Vrlina koja se razvija je Vernost, odanost

Page 51: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt Važni događaji

Ishod

6. Mlađe odraslo doba od 19-25

Intimnost nasuprot nepristupačnosti izolaciji

Veze Mlade odrasle osobe imaju potrebu da razviju intimnu ljubavnu vezu sa drugim ljudima.Uspeh-vodi do duboke, snažne vezeNeuspeh- vodi do osećanja usamljenosti i izolacije.Vrlina koja se razvija-Afilijativnost, zrela ljubav

Page 52: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt Važni događaji

Ishod

7. Srednje doba od 25-40

Generativnost (plodnost, produktivnost)nasuprotstagnaciji (sebičnosti)

Rad I roditeljstvo

Odrasla osoba ima potrebu da kreira ili razvija, odgaja nekoga ili nešto što će nadživeti nju samu. Generativnost je briga o stvaranju i usmeravanju sledeće generacije. Najčešće su to sopstvena deca ili kreiranje pozitivnih promena koje će pomoći razvoju i dobrobiti drugih ljudi.Uspeh vodi do osećanja korisnosti i ostvarenosti.Neuspeh vodi do plitke uključenosti u svet i stagnacijeVrlina koja prati produktivne osobe je briga, staranje o onome što treba razviti, uraditi...Zaštita.

Page 53: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Stadijum Bazični konflikt

Važni događaji Ishod

8. Zrelo doba-40-do smrti

Integritet nasuprotočajanja

Refleksija o životu

Starije odrasle osobe imaju potrebu da se osvrnu na život i da budu prožete osećajem ispunjenosti. Prave životni bilans i integrišu životna iskustva.Uspeh: Oni koji su shvatili da njihov život ima smisla u širem kontekstu stiču osećaj IntegritetaNeuspeh: Razvija se osećaj kajanja, propuštenosti i promašenosti, gorčine,  nemoći, straha od smrti i očaja.Vrlina koja se razvija je mudrost

Page 54: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Razmislite o tipičnim ličnim i socijalnim događajima koji karakterišu sledeće faze

identiteta po Eriksonu:

-mlađe odraslo doba-srednje odraslo doba

-starost

Page 55: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

MLAĐE ODRASLO DOBA19 – 35

TIPIČNI RAZVOJNI ZADACI

Page 56: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

SREDNJE ODRASLO DOBA35- 59

TIPIČNI ZADACI

Page 57: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

STAROST65-

TIPIČNI ZADACI

Page 58: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

Pitanja koja prate temu:• Šta čini strukturu ličnosti?• Šta je integritet?• Šta je kriza integriteta i kako se manifestuje?• Šta su po Hrnjici kriterijumi za procenu integriteta ličnosti?• Koje vrste dezintegracije ličnosti postoje?• Šta je identitet?• Šta je temperament?• Šta označava karakter?• Koji faktori utiču na oblikovanje karaktera?• Koje grupe karakternih osobina razlikujemo?• Nabrojte i pojasnite deskriptivne modele normalnosti ličnosti• Nabrojte i pojasnite eksplanatorne modele normalnosti ličnosti

Page 59: OP ŠTA PSIHOLOGIJA V

• Koje promene prate poremećaje integracije ličnosti?• Koje aspekte zrelosti ličnosti poznajete?• Koja su merila zrelosti ličnosti po Hrnjici?• Šta označava intelektualna zrelost?• Šta označava emocionalna zrelost?• Šta označava psihoseksualna zrelost?• Šta označava socijalna zrelost?• Koje vrste razvojnih stadijuma razlikuje Erikson i koje vrste bazičnih

konflikata?• Šta je frustracija?• Koje vrste prepreka postoje u osnovi frustracije?• Koji su načini razrešavanja/odgovora na frustracije?• Koje vrste odbrambenih mehanizama postoje?• Šta označava termin frustraciona tolerancija?• U čemu se ogledaju individualne razlike u reagovanju na frustraciju?• Koji su oblici realističnog reagovanja na frustraciju?