odrŽavanje elektroenergetskog sustava

ODRŽAVANJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Eksternalizacija u održavanjuEksternalizacija u održavanjuprijenosne mreže

Prof dr sc Igor KuzleProf.dr.sc. Igor Kuzle

Fakultet elektrotehnike i ra unarstvač

Zavod za visoki napon i energetiku

Uvod 1

Prijenosna mreža ima ključnu ulogu u j j gelektroenergetskom sustavu i na tržištu električne energije.g j

Temeljna zadaća prijenosne mreže je postizanje što veće pouzdanosti pogona, uz razumne troškove p p g ,pogona i održavanja, te prihvatljiv utjecaj na okoliš.

U troškovima pogona i održavanja prijenosne mreže U troškovima pogona i održavanja prijenosne mreže značajan udjel imaju troškovi održavanja rasklopnih postrojenja.p j j




Uvod 2

U okruženju sve većih zahtjeva za što većom j jraspoloživošću i što manjim troškovima korištenja prijenosne mreže, kontrolirano smanjivanje troškova p j j jpogona i održavanja rasklopnih postrojenja ima posebnu važnost.

Održavanje rasklopnih postrojenja u Hrvatskoj utemeljeno je na strategiji održavanja prema j j g j j punaprijed zadanim rokovima, te orijentiranosti na vlastite resurse i infrastrukturu održavanja, koji su rezultirali pouzdanim pogonom prijenosne mreže, ali i znatnim troškovima održavanja.




Uvod 3

S obzirom na brojnost i različitost poslova j podržavanja i znatan broj postrojenja te s time povezanu potrebnu infrastrukturu i osoblje p p jodržavanja, nije moguće, a niti opravdano, obavljanje svih poslova vlastitim angažiranjem.

Zbog toga se za dio poslova održavanja angažiraju vanjski izvoditelji radova – OUTOURCING, odnosnoj jEKSTERNALIZACIJA!

Razvojem gospodarstva i tržišta roba, usluga i radova j g p , gstvoreni su uvjeti za izdvajanje sporednih poslova održavanja iz temeljne djelatnosti, s ciljem j j j , jsmanjivanja troškova i povećanja učinkovitosti održavanja.




Uvod 4

Važno je razlikovati outsourcing od kooperanta:j g p KOOPERANT obavlja zacrtani zadatak unutar

sustava održavanja, odnosno izvodi jedan od više sustava održavanja, odnosno zvod jedan od v še poslova, a tvrtka koja plaća kooperanta još uvijek upravlja cjelokupnim procesom održavanja.p j j p p j

OUTSOURCING znači povjeriti kompletno upravljanje sustavom održavanja vanjskoj firmi.upravljanje sustavom održavanja vanjskoj firmi.




Uvod 5

Analiza mogućnosti primjene eksternalizacije u g p j jodržavanju rasklopnih postrojenja pokazuje da se odnos vlastitog obavljanja radova održavanja i g j j jangažiranja vanjskih izvoditelja vremenom mijenjao.

Opravdano je izdvajanje sporednih djelatnosti iz p j j j p jtemeljne djelatnosti jer one imaju znatno veće troškove od istovrsne usluge na tržištu.g

Moguća mana: poslovna prevara!




Troškovi održavanja prijenosne mreže 1

Troškovi održavanja prijenosne mreže zbroj su j p j jtroškova:

– materijala, j– usluga, – općih troškova poslovanja te – troškova osoblja.




Troškovi održavanja prijenosne mreže 2

Troškovi održavanja prijenosne mreže Troškovi održavanja prijenosne mreže podijeljeni su prema:

objektima održavanja (vodovi transformatorske – objektima održavanja (vodovi, transformatorske stanice),

st m d ž j (p ti p m st j – vrstama održavanja (preventivno, prema stanju, modifikacije, korektivno, interventno, elementarne nepogode) te elementarne nepogode) te

– naponskim razinama (110, 220, 400 kV).




Struktura troškova održavanja prijenosne mrežeUKUPNI TROŠKOVI

ODRŽAVANJA PRIJENOSNE MREŽE

Troškovi održavanja dalekovoda

Troškovi održavanja transformatorskih stanica

Troškovi preventivnog održavanja

Troškovi održavanja prema stanju

Troškovi modifikacija

Troškovi korektivnog održavanja

Troškovi interventnog održavanja

Troškovi održavanja nakon elementarnih nepogoda




Metoda održavanja prijenosne mreže 1

Održavanje elektroenergetskih objekata Održavanje elektroenergetskih objekata prijenosne mreže temelji se na strategiji održavanja prema unaprijed utvrđenim održavanja prema unaprijed utvrđenim rokovima i radovima održavanja.

k d l Visoka pouzdanost pogona, ali i znatni troškovi održavanja.j

Temeljna načela održavanja prijenosne mreže proizlaze iz usmjerenosti na mreže proizlaze iz usmjerenosti na periodičko redovito održavanje, vlastite

i j i f t kt d ž jresurse i razvoj infrastrukture održavanja.





Održavanje se obavlja pri isključenom stanju Održavanje se obavlja pri isključenom stanju elemenata prijenosne mreže.P lazna pretp stavka državanja p r k vima Polazna pretpostavka održavanja po rokovima bila je nemogućnost uvida u stanje k đ komponenti te svojstava opreme i uređaja po isteku određenog vremena. g

Zato se unaprijed prema preporuci proizvođača odredio rok za pojedine radove proizvođača odredio rok za pojedine radove redovnog održavanja.





Glavni razlog znatnih troškova održavanja u Glavni razlog znatnih troškova održavanja u provedbi održavanja prema rokovima je prevelika učestalost radova u velikom broju prevelika učestalost radova u velikom broju objekata, te s tim povezani znatni troškovi d ž njodržavanja.

Strategija održavanja po rokovima, odnosno g j j pzadanog održavanja, uzrokuje znatnu neraspoloživost objekata prijenosne mreže neraspoloživost objekata prijenosne mreže, te s time povezane povećane troškove pogona sustava te povećani pogonski riziksustava te povećani pogonski rizik.





Stoga je nužna promjena postojeće strategije održavanja i uvođenje novih metoda održavanja, od kojih je posebno j , j j pznačajno održavanje prema stanju.

Zbog velikog broja objekata prijenosne Zbog velikog broja objekata prijenosne mreže i njihove rasprostranjenosti na širem

t št b lj j i prostoru, što boljeg upoznavanja opreme i potrebe brzih intervencija u slučaju kvarova, od početka razvoja prijenosne djelatnosti, pa sve do današnjih dana, u Hrvatskoj je j , j jprisutno usmjerenje na održavanje objekata vlastitim resursima



ODRŽAVANJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVAvlastitim resursima.

Poslovi održavanja prijenosne mreže 1

Poslovi održavanja vodova i rasklopnih Poslovi održavanja vodova i rasklopnih postrojenja uvjetno se mogu podijeliti na glavne i sporedne posloveglavne i sporedne poslove.

Glavnim poslovima smatraju se poslovi na d ž d k d održavanju vodova te primarnoj i sekundarnoj

opremi u rasklopnim postrojenjima.p p p j j Glavne poslove pregleda, revizija i remonta

vodova i funkcionalnih cjelina i podsustava u vodova i funkcionalnih cjelina i podsustava u rasklopnim postrojenjima obavlja, u pravilu, l tit t č i ij li tičk blj vlastito stručno i specijalističko osoblje

operatora prijenosnog sustava.Fakultet elektrotehnike i ra unarstvač



Poslovi održavanja prijenosne mreže 2

Izuzetak su poslovi održavanja koji se mogu Izuzetak su poslovi održavanja koji se mogu obaviti jedino u tvornici proizvođača, specijalistička dijagnostička mjerenja i specijalistička dijagnostička mjerenja i ispitivanja, za koja operator nije ovlašten, te p sl i d ž nj inf m ijskih poslovi održavanja informacijskih podsustava.




Poslovi održavanja prijenosne mreže 3 Sporednim poslovima održavanja smatraju se

i t li l i t b i j l it svi ostali poslovi potrebni za cjelovito obavljanje održavanja objekata prijenosne mreže, kao što su:– poslovi transporta, poslov transporta, – građevinski radovi,

elektromehanički radovi – elektromehanički radovi, – strojobravarski radovi,

l č šć – poslovi čišćenja, – poslovi sječe raslinja u trasama vodova, – hortikulturni poslovi, – fizička zaštita objekata itd




fizička zaštita objekata itd.

Provođenje održavanja prijenosne mreže

Održavanja prijenosne mreže provodi se u Održavanja prijenosne mreže provodi se u četiri glavna koraka:

planiranje – planiranje, – priprema,

đ d– izvođenje radova,– izvješćivanje.j j

Na temelju planova održavanja osiguravaju se pričuvni dijelovi isključenja elemenata iz se pričuvni dijelovi, isključenja elemenata iz pogona i potrebni resursi infrastrukture održavanja nakon čega se može pristupiti održavanja, nakon čega se može pristupiti izvođenju radova održavanja i izvješćivanju.




Razlozi uvođenja eksternalizacije 1

Stalni pritisak na smanjivanje troškova Stalni pritisak na smanjivanje troškova prisutan je u svim djelatnostima, pa tako i u elektroenergetskim djelatnostimaelektroenergetskim djelatnostima.

Menadžeri u svim djelatnostima i na svim d k ć razinama imaju jasan zadatak: povećanje

učinkovitosti i smanjivanje troškova j jposlovanja, što se može postići promjenama dosadašnjeg pristupa održavanjudosadašnjeg pristupa održavanju.




Razlozi uvođenja eksternalizacije 2 Jedan od načina za smanjivanje troškova

d ž j j i i t d j održavanja je novi pristup gospodarenju imovinom, koji uključuje izdvajanje sporednih poslova iz temeljne djelatnosti i ugovaranje predmetnih poslova s vanjskim izvoditeljima p p j jradova.

Potreba smanjivanja troškova održavanja Potreba smanjivanja troškova održavanja, teško pronalaženje specijalista za d ž j i i lj j t č blj održavanje i umirovljenja stručnog osoblja

bez adekvatnih zamjena, dodatni su razlozi jza proširenje eksternalizacije sa sporednih i na glavne poslove održavanja.




na glavne poslove održavanja.

Razlozi uvođenja eksternalizacije 3 Nadalje, unutar temeljne djelatnosti i u

k ž j t l ji j t šk okruženju stalnog smanjivanja troškova poslovanja, vrlo je teško pratiti brzi razvoj tehnologije i specijalističkih znanja u glavnim, a posebice u sporednim g , p pdjelatnostima održavanja.

U tom pogledu tehnologija infrastruktura i U tom pogledu tehnologija, infrastruktura i stručna znanja, a time i kvaliteta sporednih dj l t ti či j t j ti djelatnosti vremenom počinju zaostajati u usporedbi s istovrsnim poslovima na tržištu, p ppri čemu nerijetko troškovi sporednih djelatnosti postaju sve veći.




djelatnosti postaju sve veći.

Razlozi uvođenja eksternalizacije 4

Na taj način sporedni poslovi, koji znatno Na taj način sporedni poslovi, koji znatno utječu i na glavne poslove održavanja, postaju kritična točka u održavanju kako u postaju kritična točka u održavanju kako u tehničkom, tako i u ekonomskom pogledu.

d d h l h č š Jedan od prihvatljivih načina rješavanja problema kritičnih sporednih poslova u p p podržavanju, je njihovo izdvajanje iz temeljne djelatnosti odnosno primjena djelatnosti, odnosno primjena eksternalizacije.




Prednosti uvođenja eksternalizacije 1

Smanjivanje troškova poslovanja, budući se Smanjivanje troškova poslovanja, budući se istovrsne usluge i radovi izvršavaju uz manje ukupne troškoveukupne troškove.

Eksternalizacija omogućava fleksibilnost k š l h f k h d korištenja planiranih financijskih sredstava u održavanju jer se određeni radovi i/ili usluge j j gnaručuju i plaćaju onda kada je to potrebno.

Kada predmetni sporedni poslovi nisu Kada predmetni sporedni poslovi nisu izdvojeni troškovi osoblja i infrastrukture d ž j t j i t d li održavanja postoje neovisno o tome da li se

usluga izvršava ili ne izvršava.Fakultet elektrotehnike i ra unarstvač




Eksternalizacija sporednih usluga također Eksternalizacija sporednih usluga također omogućuje učinkovitije obavljanje temeljne djelatnosti budući se iz poslova pripreme djelatnosti, budući se iz poslova pripreme, angažiranja potrebne infrastrukture i i đ nj d isklj č j p dm tni di izvođenja radova isključuje predmetni dio sporednih poslova, koji se ugovara s vanjskim

šizvoditeljem radova, te ostaje više prostora i resursa za kvalitetnije obavljanje glavnih j j j gposlova.





Ugovaranje sporednih poslova s vanjskim Ugovaranje sporednih poslova s vanjskim izvoditeljima radova prema tržišnim načelima u pravilu za posljedicu ima načelima, u pravilu, za posljedicu ima snižavanje cijene usluga i radova uz ist d bn d ž nj p st j ć k lit t istodobno zadržavanje postojeće kvalitete, a često puta i postizanje bolje kvalitete radova i usluga.





Vanjski izvoditelji radova, specijalizirani za Vanjski izvoditelji radova, specijalizirani za pojedine poslove, u slučaju potrebe hitnih intervencija raspolažu odgovarajućim intervencija, raspolažu odgovarajućim resursima za hitni odziv i što bržu int n ij št p t p ij n sn intervenciju, što operator prijenosnog sustava nije uvijek u mogućnosti osigurati za

žsve glavne i sporedne poslove održavanja.





Vanjski izvoditelji radova, zbog što boljih Vanjski izvoditelji radova, zbog što boljih referenci i zadovoljstva svojih kupaca, posebno će se truditi u pogledu urednog posebno će se truditi u pogledu urednog, pravodobnog i kvalitetnog obavljanja sp dnih p sl d ž nj i s j t ti sporednih poslova u održavanju i savjetovati poboljšanja učinkovitosti pogona i povećanja žživotnog vijeka opreme i uređaja koji su predmet eksternalizacije.p j





Kada sporedne djelatnosti nisu izdvojene iz Kada sporedne djelatnosti nisu izdvojene iz temeljne djelatnosti angažiranje, zadržavanje i plaćanje osoblja zadržavanje i plaćanje osoblja specijaliziranog za predmetne sporedne dj l tn sti p s bn j sj tlji i sl ž n djelatnosti posebno je osjetljivo i složeno pitanje, koje ima za posljedicu znatne

šizravne i neizravne troškove poslovanja. Izdvajanjem navedeni problemi prelaze na Izdvajanjem navedeni problemi prelaze na

stranu vanjskih izvoditelja radova i rasterećuju operatora u tehničkom pravnom rasterećuju operatora u tehničkom, pravnom i ekonomskom pogledu.





U slučaju kada nije provedena U slučaju kada nije provedena eksternalizacija poslova održavanja, u slučaju bolovanja i godišnjih odmora osoblja slučaju bolovanja, i godišnjih odmora osoblja održavanja, sporedne poslove obavljaju n st čn ili p i č n s bnestručne ili priučene osobe.

Tada je kvaliteta radova upitna, te je j p jprisutan povećan rizik od neželjenih događaja i povećanih troškovadogađaja i povećanih troškova.




Određivanje razine eksternalizacije 1

Pitanje koje poslove održavanja izdvojiti, a Pitanje koje poslove održavanja izdvojiti, a koje obavljati u okviru temeljne djelatnosti glavno je pitanje mnogih strategija glavno je pitanje mnogih strategija održavanja.P k b d ž Prema prvom kriteriju se zbog zadržavanja stručnih znanja i kontrole nad strateškom jimovnom, u pravilu iz temeljne djelatnosti izdvajaju sporedni poslovi održavanjaizdvajaju sporedni poslovi održavanja.





Međutim, i u tom slučaju za specifičnu Međutim, i u tom slučaju za specifičnu opremu i uređaje, kada operator nema potrebne resurse i znanje za održavanje potrebne resurse i znanje za održavanje, može se dopustiti eksternalizacija određenih l nih p sl d ž nj p p t:glavnih poslova održavanja poput:

– preventivnog održavanja regulacijskih preklopkienergetskih transformatora,

– korektivnog održavanja energetskih kabela g j gnazivnog napona 110 kV, itd.





Drugi kriterij su troškovi održavanja pri Drugi kriterij su troškovi održavanja pri čemu se iz temeljne djelatnosti trebaju izdvojiti poslovi održavanja čiji su troškovi izdvojiti poslovi održavanja čiji su troškovi veći od tržišnih cijena istovrsnih poslova.

ć k l č b l Treći kriterij su poslovi za čije obavljanje u okviru temeljnih djelatnosti nisu ispunjeni j j p jtemeljni uvjeti, odnosno infrastruktura i kvalificirano osobljekvalificirano osoblje.





Na temelju navedenog razvidno je da odluku Na temelju navedenog razvidno je da odluku o tome koje poslove izdvojiti, a koje ne iz temeljne djelatnosti može donijeti jedino temeljne djelatnosti može donijeti jedino vlasnik imovine, uzimajući u obzir prethodno n d n k it ij k nk tn p ilik navedene kriterije, konkretne prilike u temeljnoj djelatnosti i u okruženju, te u

čskladu s dugoročnim planom razvoja predmetne djelatnosti.p j





S obzirom da je proces eksternalizacije u S obzirom da je proces eksternalizacije u pravilu nepovratan, odluka o izdvajanju poslova održavanja mora se donijeti vrlo poslova održavanja mora se donijeti vrlo pažljivo, uzimajući u obzir ukupne tehničke, k n msk i p n k tk čn i d čn ekonomske i pravne kratkoročne i dugoročne

posljedice. Odluka o eksternalizaciji ima dvije

dimenzije: stratešku i tržišnudimenzije: stratešku i tržišnu.





Tržišna dimenzija odnosi se na usporedbu Tržišna dimenzija odnosi se na usporedbu cijena poslova održavanja u okviru temeljne djelatnosti sa djelatnosti sa cijenama ist snih istovrsnih poslova

ž šna tržištu.





a) Strateški poslovi koji se obavljaju prema a) Strateški poslovi koji se obavljaju prema tržišnim cijenama ne izdvajaju se.

b) Tr šk vi strateških p sl va čije su cijene b) Troškovi strateških poslova čije su cijene veće nego na tržištu, moraju se smanjivati

internim mjerama.c) Nestrateški (sporedni) poslovi koji imaju c) Nestrateški (sporedni) poslovi koji imaju

cijenu istu ili manju nego na tržištu, ne izdvajaju seizdvajaju se.

d) Sporedni poslovi koji imaju cijenu veću nego na tržištu, ovisno o razlici u cijeni i značaju mogu se izdvojiti.




g j

Primjena eksternalizacije Primjeri poslova koji se izdvajaju iz temeljne

dj l t ti i k ji i j j j djelatnosti i na kojima se primjenjuje eksternalizacija:

– projektiranje– građevinski radovi– dijagnostička ispitivanja opreme– specijalistički obrtnički radovi– održavanje informacijskih sustava– specijalni transport

kih f– remont energetskih transformatora– fizička zaštita objekata

j č li j t d l k d– sječa raslinja na trasama dalekovoda– hortikulturno održavanje rasklopnih postrojenja




Zaključak 1

Troškovi poslovanja prijenosne mreže obuhvaćaju p j p j jtroškove održavanja rasklopnih postrojenja te vodova.

Jedan od načina smanjivanja troškova održavanja, ali i postizanja brojnih tehničkih i drugih pozitivnih p j j g pučinaka u poslovanju, je izdvajanje određenih poslova održavanja iz temeljne djelatnosti.p j j j

Budući da je proces eksternalizacije u pravilu nepovratan, odluka o razini izdvajanja poslova p , j j podržavanja treba se donijeti vrlo pažljivo, uzimajući u obzir ukupne strateške, tehničke, ekonomske i p , ,pravne kratkoročne i dugoročne posljedice, te prednosti i nedostatke eksternalizacije.




Zaključak 2

Iz temeljne djelatnosti izdvajaju se sporedni poslovi j j j j p podržavanja kada troškovi obavljanja predmetnih poslova u vlastitom angažmanu postanu znatno veći p g pod istovrsne usluge na tržištu, te kada postojeći resursi i osoblje više ne mogu osigurati obavljanje predmetnih poslova održavanja.




odrŽavanje elektroenergetskog sustava

Documents