ODRŽIVI RAZVOJ U BOSNI I HERCEGOVINI

fond za zaštitu okoliša

zaštitu prirode i

upravljanje otpadom,

upravljanje i zaštitu voda,

zaštitu zraka,

zaštitu okoliša,

Reforme u sektoru okoliša u BiH bile su potaknute potencijalnim članstvom u EU i usvajanjem i preuzimanjem pravne stečevine EU. U periodu 2002-2004 je usvojeno šest temeljnih

okolišnih zakona koji se odnose na:

Bosna i Hercegovina je ratificirala tri glavne UN konvencije koje su donesene na samitu 2002:

§ Konvencija o biološkoj raznolikosti (ratificirana 2002. godine), sa protokolom iz Kartagene o biološkoj sigurnosti (ratificiran 2008. godine);

§ Okvirna konvencija o klimatskim promjenama (ratificirana 2000. godine) sa Kyoto protokolom (ratificiran 2008. godine);

§ Konvencija UN o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa velikim sušama i/ili dezertifikacijom (ratificirana 2002. godine).

Osim ove tri glavne konvencije, Bosna i Hercegovina je potpisnica i mnogih drugih multilateralnih sporazuma u

oblasti zaštite okoliša. Pored drugih međunarodnih sporazuma samo u toku 2008. godine ratificirane su:

Arhuska, Bernska i CITES konvencija,

te Kartagena i Kjoto protokol.

§ Prvi nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama (2009);

§ UNECE EPR1 - Environmental Performance Review 1 (2004);

§ PRSP – Srednjoročna razvojna strategija 2004-2007 (2004);

§ Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP BiH (2003);

§ Procjena održivog razvoja u BiH – Izvještaj za WSSD (2002);

§ Strategija upravljanja čvrstim otpadom (2002);

§ Srednjoročna strategija ekonomskog razvoja 2000 – 2004 (2000);

Urađen je i veliki broj strateških dokumenata u razdoblju 2000-2012., koji predstavljaju osnovu kontinuiranog rada na ostvarenju ciljeva održivog razvoja:

§ Prvi izvještaj o provedbi Arhuske konvencije u BiH (2010);

§ Strategija biodiverziteta sa akcionim planom (2010);

§ Izvještaj NCSA (Samostalna procjena nacionalnih kapaciteta,2012);

§ Razvojna strategija Bosne i Hercegovine (2008 d0 2018,

§ UNECE EPR2 - Environmental Performance Review 2 (2011);

§ Nacrt Perspektive 2012-15 (DEP, april 2012);

§ Nacrt Izvještaja o stanju okoliša u BiH

PREDNOSTI

1. Stabilan makroekonomski ambijent (stabilna unutrašnja i vanjska vrijednost valute)

2. Stabilan bankarski sektor

3. Geo položaj (blizina EU i mediteranskih tržišta)

4. Industrijska tradicija

5. Dobro postavljena osnovna transportna i energetska mreža

6. Diverzifikovanost proizvodnje energije i sigurnost nabavke

7. Izvrsni prirodni resursi (nezagađeno zemljište, klimat,

7. Nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj

6. Zastarjela znanja, vještine, tehnologija i metode upravljanja preduzedem

5. Nedovoljan i fragmentisan okvir za razvoj nebankarskih institucija

4. Slab pristup finansijama, posebno za mikro i mala preduzeda

3. Visok nivo javnih rashoda

2. Neformalna ekonomija i korupcija

1. Nestabilan poslovni ambijent

SLABOSTI

15. Velike površine potencijalno obradivog zemljišta pod minama

14. Nedostatak institucija (organa, laboratorija itd), zakona i dokumenata (strategija pravilnika, investicionih programa) i prihvatanje globalnih i EU standarda

13. Ogromno neracionalno korištenje energije

12. Tehnološki usmjerena strana preduzeća već napuštaju BiH, zbog nedostatka tehnološki visokokvalifikovane radne i istraživačke radne snage

11. Nerazvijenost infrastrukture (fizičke, poslovne, naučne) i nizak nivo njenih usluga

10. Neizgrađenost i nelicenciranost postojećih institucija kontrole kvaliteta roba u izvozu

9. nedovoljno razvijeno jedinstveno tržište unutar BiH (registracija, porezi , doprinosi, itd)

PRILIKE

1. Znatni neiskorišteni resursi (zemlja, radna snaga, kapital, istraživački kadar dijaspore)

2. Razvoj energetskog sektora i posebno obnovljivih izvora energije, te uslužnih djelatnosti

3. Privatizacija strateških kompanija i jačanje korporativnog upravljanja

4. Uključivanje u integrativne procese tržišta kapitala u širem i užem okruženju

5. Uspostava tržišta i institucija na nivou regiona Jugoistočne Evrope

6. Vanjska podrška za procese reformi

7. Mogudnost vojne konverzije i regionalne specijalizacije

8. Mogudnost uključenja u EU programe i korištenje predpristupnih fondova

9. Intermodalni transport, razvoj luka na rijeci Savi i bolja veza sa lukom Ploče u Hrvatskoj

10. Brža izgradnja koridora Vc

11. Mogudnost zadovoljavanja vlastitih potreba hranom i ostvarivanje izvoza

12. Razvoj ruralnog preduzetništva (organska poljoprivreda, ruralni turizam, prerada drveta i bio mase), posebno preduzetništva žena

13. Strana ulaganja mogu omoguditi ne samo nova radna mjesta i moderne tehnologije nego i stvaranje nove preduzetničke i radne kulture

1. Razvoj političke situacije u BiH i regionu te globalne ekonomske situacije

2. Pogoršanje platnobilansne situacije i veličine deviznih rezervi

3. Potencijalna finansijska neodrživost npr. penzionog sistema;

4. Slabo integrisanje u internacionalne sisteme finansijskog nadzora

5. Uvozna inflacija

6. Nedovoljno razumijevanje modernih razvojnih procesa

7. Brži razvoj okruženja u odnosu na BiH, posebno suočavanje sa konkurentnošdu firmi zemalja članica EU uz neadekvatne mehanizme zaštite domade proizvodnje

9. Prevelik socijalni pritisak na javni budžet

10. Neispunjavanje preuzetih međunarodnih obaveza

11. Nedovoljna svijest o očuvanju okoline i resursa

12. Nepostojanje tehničke infrastrukture koja bi podržavala razvoj obnovljivih izvora energije

13. Nepovoljni ugovori o trgovini

14. Širenje zaraznih stočnih i biljnih bolesti

15. Nezainteresovanost internacionalnih fondova za deminiranje šuma i obradivih površina

16. Genetski modifikovana hrana: nema kontrole i regulative u uvozu i proizvodnji

17. Nepoduzimanje mjera za suzbijanje i legalizaciju neformalne ekonomije

18. Demografski faktor (nizak natalitet, pražnjenje ruralnih područja, nezaposlena populacija iznad 40 sa izgubljenim radnim navikama)

§ Socijalna uključenost (obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita).

§ Europske integracije i

§ Održivi razvoj (poljoprivreda i ruralni razvoj, okoliš, okolišna i transportna

infrastruktura, te obnovljivi izvori energije);

§ Zapošljavanje (razvoj malih i srednjih preduzeća, unaprjeđenje tržišta rada i promocija poduzetničke klime);

§ Konkurentnost (klasteri, kompetentnost ljudskih resursa, razvoj naučno -tehnološke i poslovne infrastrukture, te jedinstvenog ekonomskog prostora);

§ Makroekonomska stabilnost (javne finansije, vanjski sektor i razvoj finansijskog tržišta);

Strateškii ciljevi razvoja Bosne i Hercegovine su

Prioriteti za ubrzanje progresa prema održivom razvoju tokom razdoblja od narednih 10 godina su:

· Zaštita i održivo korištenje vodnih resursa;

· Regionalna energetska stabilnost, energetska efikasnost u svim oblastima te orijentacija ka korištenju obnovljivih izvora energije;

· Zaštita i održivo upravljanje planinskim područjima, zaštita biološke raznolikosti i očuvanje stabilnosti ekosistema;

· Proizvodnja hrane.