odreĐivanje mjesne nadleŽnosti od strane viŠih … dika.pdf · zakonu mjesno nadležan (v. infra...

M. DIKA, Određivanje mjesne nadležnosti od strane viših sudova u parničnom...Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 39, br. 1, 1-44 (2018) 1

ODREĐIVANJE MJESNE NADLEŽNOSTI OD STRANE VIŠIH SUDOVA U PARNIČNOM POSTUPKU U POJEDINIM

PREDMETIMA

Dr. sc. Mihajlo Dika, prof. emer.* UDK 347.91/.95(497.5) https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.1.1 Ur.:1.ožujka2018. Pr.:6.ožujka2018. Izvorniznanstvenirad

Sažetak

Predmet rada su tri instituta kojima se uređuje određivanje mjesne nadležnosti od strane viših sudova u parničnom postupku u pojedinim predmetima – institut tzv. nužne delegacije nadležnosti, institut tzv. svrhovite delegacije nadležnosti te institut tzv. ordinacije nadležnosti. Prigodom obrade svakog od navedenih instituta nastoji se odrediti njihov pojam, pretpostavke i pravni učinci njihove primjene. Nastoji se upozoriti i na mogućnost njihove funkcionalne interferencije te potrebu razgraničenja u primjeni. Posebno je istaknut utjecaj relativno recentnih intervencija u uređenje organizacije sudova i njihove nadležnosti na njihovo praktično značenje.

Ključne riječi: mjesna nadležnost, nužna delegacija mjesne nadležnosti, svrhovita delegacija mjesne nadležnosti, ordinacija mjesne nadležnosti

1. UVOD

Uparničnompostupkuvišisudovimogudoćiuprigodudaupojedinimpravnimstvarimaodređujumjesnunadležnostnadvanačina:prvo,prenošenjemtenadležnostisa suda koji je po zakonu tako nadležan na drugi stvarno nadležni sud te, drugo,određivanjem koji će od stvarno nadležnih sudova biti nadležan u slučajevima ukojima postoji jurisdikcija hrvatskih sudova, ali se, na temelju važećih pravila omjesnojnadležnosti,nemožeutvrditikojijesudmjesnonadležan.Naprvinaznačeninačinmjesnasenadležnostnižihsudovadelegirauslučajevimaukojimasuispunjeniuvjeti za tzv. nužnu (67.)1 i za tzv. svrhovitu delegaciju (68.) takve nadležnosti,

* Dr.sc.MihajloDika,professor emeritusPravnogfakultetauZagrebu.1 U ovom radu odredbe pojedinih zakona označavat će se navođenjem broja članka, stavka,

odvojenog kosom crtomod broja članka, te točke ili rečenice u istom stavku, odvojene odbrojačlankailistavkatočkom.Višećestavakailitočakaistogačlankailistavakameđusobnobiti odvojeno zarezom. Crtica između brojeva dvaju članaka ili stavaka koristit će se radioznačavanjadasesveodredbeizmeđutihbrojevaodnosenatekstisprednjih.Zaoznačavanje

M. DIKA, Određivanje mjesne nadležnosti od strane viših sudova u parničnom...Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 39, br. 1, 1-44 (2018)2

na drugi naznačeni način dolazi do ordinacije te nadležnosti.2 Tzv. generička(prezidentalistička)3delegacijamjesnenadležnostinemaznačenjedelegacijemjesnenadležnostiupojedinimparničnimpostupcima(arg. ex 11.ZS).4 5

Zajedničkojenužnojisvrhovitojdelegacijimjesnenadležnostidasetičuslučajevaukojimafunkcionalnonadležnivišisudodređujeniži(upraviluprvostupanjski,ali,uzodređeneuvjete, i drugostupanjski) sudkoji ćebitimjesnonadležanodlučivatiuodređenompredmetuumjesto sudakoji jepozakonu takonadležan.Nadležnostdelegiranogsudaukonkretnompredmetupoobanavedenatipadelegacijenećese,dakle,temeljitiizravnonazakonu,većnaodlucinadređenogsuda(forum iudiciale).6 Onise,međutim,ipak,razlikujupopretpostavkamaipostupkunjihoveprimjeneteučincimakojiproizvode.

Funkcija je i nužne i svrhovite delegacije mjesne nadležnosti u pojedinimslučajevimapomoćnai/ilikorektivna-njimasepribjegavakadzatopostojiprocesnanužda, dakle, kad po zakonu nadležan sud nemože postupati (nužna delegacija),odnosnokadsepokažedabibilooportunijedaunekompredmetusudinekidrugisudaneonajkojijepozakonumjesnonadležan(svrhovitadelegacija).Premdasekoddelegacijemjesnanadležnost neposrednoutemeljujeodlukomvišega suda, i u timslučajevimasudisudčijajenadležnostutvrđenauskladusazakonom,jervišisudovisvojeovlaštenjedelegiratimjesnunadležnostizvodeizzakona.

Praktična je važnost instituta nužne delegacije nadležnosti relativno mala,posebnonakonnedavnihsukcesivnihreorganizacijamrežeopćinskihsudovainjihovaspajanja i time okrupnjavanja. S druge strane, institut svrhovite delegacijemnogosečešćeprimjenjujeupraksi,osobitousvojojkorektivnojfunkcijiukojojunekimslučajevimazapravopreuzimaulogu(moderirane)nužnedelegacije.

Institutom ordinacije nastoje se premostiti blokade do kojih može doći uslučajevima u kojima (u pravilu) na temelju pravila o međunarodnoj nadležnostipostoji nadležnost hrvatskih sudova, ali se na osnovi važećih pravila o mjesnoj,uključujući iopćemjesnoj,nadležnostinemožeutvrditisudkojibi in concreto bio

pojedinihpropisakoristitćesenjihovekratice,kojećebitidefiniraneu tekstu.JedinoćeseodredbeZakonaoparničnompostupku(SLSFRJ4/77–35/91;NN26/91,53/91,91/92,12/99,88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 28/13 – ZS i 89/14.; ZPP; Zakon)navoditibeznaznakekratice.

2 Nazivi tih vrsta delegacija nemaju uporišta u zakonu – oni su doktrinarno-kvalifikacijskeprirode.

3 Izrazjedoktrinarnakonstrukcija–usp.TRIVA-DIKA,Građanskoparničnoprocesnopravo,7.izd.,2004.,271.UnastavkuovaćeknjigabiticitiranakaoTRIVA-DIKA,GPPP,uznaznakubrojastranice.

4 PremaZakonu o sudovima (NN 28/13,33/15, 82/15, 82/16; ZS.), predsjednik zajedničkogneposrednovišeg suda ovlašten je (i dužan) odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta postupadrugistvarnoimjesnonadležnisud,akosudkojijepozakonustvarnoimjesnonadležanzbogvelikogbrojapredmetakoje imau radunemožeu razumnomrokuraspraviti tepredmete idonijetiodluku,zbogpostizanjaravnomjerneopterećenostisudovailizbogpromjenaustvarnojimjesnojnadležnostisudova(11/1.ZS).

5 Određivanjemjesnenadležnostiuslučajevimaukojimadolazidosukobaotojnadležnosti(22.-24.)nijepredmetovograda.

6 Usp.TRIVA-DIKA,GPPP,271.


mjesno nadležan. Praktična je važnost instituta ordinacije relativno mala. Taj ćeinstitut jošviše izgubitina relevantnostinakonstupanjanasnagunovogZakonaomeđunarodnomprivatnompravu(v.infra ad 4.).

Instituti nužne i svrhovite delegacije, kao uostalom i institut ordinacijenadležnosti, nepotpuno su uređeni, zbog čega bi, s teorijskog aspekta, njihovaprimjenaupraksimoglaizazvatinizozbiljnihproblema.Ipak,zahvaljujućitomeštosepotrebazaprimjenominstitutanužnedelegacije iordinacijemjesnenadležnostivrlo rijetko javljaupraksi, ti potencijalniproblemi,kad je riječo tadva instituta,nisuimaliodgovarajućegodjekaujudikaturi.“Sudbina”svatatriinstitutazapravopokazuje kako se određenim intervencijama u organizaciju sudova i određivanjenjihove nadležnosti može radikalno izmijeniti proceduralna važnost i značenjepojedinihinstitutaparničnogpostupovnogprava.

Cilj jeovogaradainicirati interesdaseozbiljnijepočnupreispitivatinekiod“tradicionalnih”institutakompetencijskoggrađanskogpostupovnogpravateskrenutipozornost na njihovu važnost u urednom funkcioniranju pravozaštitnog sustavaopćenito.Ciljjeovogradaiupozoritinamogućnostinterferencijerazličitihprocesnihinstituta u istom slučaju i potrebi njihove odgovarajuće interpretacije radi njihovaprimjerenjazahtjevimakojisenamećuupojedinimslučajevima.

2. NUŽNA DELEGACIJA

2.1. Općenito

Institut tzv.nužnedelegacijeuređen jeodredbomčlanka67.ZPP-a,pokojojje nadležni sud, koji zbog izuzeća ili iz drugih razloga nemože postupati, dužanobavijestitiotomeneposrednovišisud,kojićeodreditidautompredmetupostupadrugistvarnonadležnisudsnjegovapodručja.Nužnajedelegacija,dakle,prenošenjemjesnenadležnostiodlukomteritorijalnoneposrednovišegasuda(istevrste)sasudakojijepozakonutakonadležannadrugistvarnonadležnisudspodručjatogvišegsudazatoštosudkojijepozakonumjesnonadležannemožepostupatiuodređenompredmetu.7

Budući da glede toga u Zakonu nisu propisana nikakva ograničenja, nužnadelegacijajemogućasjednognadrugistvarnonadležanprvostupanjskisudodlukomneposrednovišegsuda(istevrste)načijemsepodručjutisudovinalaze,aliisjednognadrugidrugostupanjskisud istestvarnenadležnostiodlukomtimsudovimavišegsudanačijemsepodručjuoninalaze(Vrhovnogsuda).

Oodnosurazlogazanužnuisvrhovitudelegaciju teomogućoj interferencijiovihdvajuinstitutaupraksiv.infra ad 2.11.,aliiad 3.4.5.

Smanjenju potrebe za primjenu instituta nužne delegacije, redovito zbogizuzeća sudaca, svakako pridonosi i “okrunjavanje” prvostupanjskih i, svakako,drugostupanjskihsudova,povećanjebrojasudacautimsudovima.

7 PrijeNovele2003.nužnojsedelegacijimoglopribjećisamokadasudkojijepozakonubiomjesnonadležannijemogaopostupatizbogizuzećasuca(sudaca)(prij.67.).Novelom2003.nužnajedelegacijaproširenanasveslučajeveukojimasudkojijepozakonumjesnonadležannemožepostupatiuodređenompredmetu(v.infra ad 2.4.).


2.2. Pretpostavke

Iz supra ad 2.1. navedene odredbe članka 67. ZPPmože se izvesti da je zaodređivanje nužne delegacije, u bitnome, potrebno da se kumulativno ispune ovepretpostavke:

(1)postupakuodređenompredmetutrebabitipokrenutpredsudomkojijepozakonumjesnonadležan(v.infra ad 2.3.),

(2)tajsudizodređenihrazloganesmijemoći(trajnoilizaodređenovrijeme)postupatiutompredmetu(v.infra ad 2.4.),

(3)onotojnemogućnostipostupanjatrebaobavijestitineposrednovišisud(istevrstenačijemsepodručjunalazisudkojinemožepostupati)(v.infra ad 2.5.) i

(4)sudnakojisenadležnostprenositrebase(unačelu)nalazitinapodručjuad (3)naznačenogneposrednovišegsuda,trebabitistvarnonadležani,svakako,trebamoćipostupatiupredmetukojićesenanjegaprenijeti(v.infra ad 2.6.).

Budući da glede toga nema nikakvih ograničenja, nužna bi delegacija bilamogućaneovisnootomepokojojjeosnovizasnovanamjesnanadležnostsudakojinemožepostupati,neovisnootomejelionopće,elektivno,isključivo,atrakcijskiiliprorogacijskimjesnonadležan.

2.3. Postupak pokrenut pred mjesno nadležnim sudom

Doslovno po Zakonu (67., v. supra ad 2.1.), nužna je delegacija moguća uslučajevimau kojima je postupak pred sudomkoji je po zakonumjesno nadležanvećpokrenutupojedinompredmetu,koji,međutim,izbilokojegrazloga,pravnogilifaktičnog,nemožeunjemupostupati.Naime,prematojodredbi,obavijestneposrednovišemsuduonemogućnostipostupanja trebauputiti sudkoji jepozakonumjesnonadležan,akojićetomoćiučinititeknakonštomutužbabudepodnesena.

Prije Novele 2003. takva impostacija mogućnosti iniciranja postupka nužnedelegacije nije izazivala nikakvih problema jer se o izuzeću suca (sudaca)mogloodlučiti tek nakon što bi postupak bio pokrenut (arg. ex 72.), zbog čega se tektadamoglo i postaviti pitanje takve delegacije. NakonNovele 2003., proširenjemmogućnostinužnedelegacijenasveslučajeveukojimasudukonkretnompredmetunemožepostupati,postalojeaktualnopitanjemoželisenužnojdelegacijipribjećiiprijepokretanjapostupka,itonainicijativupotencijalnogatužitelja.Naime,akobinekisudbioapsolutnospriječenpostupati,trajnoilizaodređenovrijeme,tužiteljsenebiimaokomeobratiti,paseondanebinimoglaispunitistandardnapretpostavkaza nužnu delegaciju - da se ona određuje u povodu obavijesti suda koji nemožepostupatiukonkretnompredmetu,daklenakonštojepostupakprednjimepokrenut.Upravosestogaotvaradilematrebaliutakvimslučajevima,mutatis mutandis (per analogiam,per necessitatem), primijenitipraviloonužnojdelegacijiilioordinaciji(69.,v. infra ad 4.),odnosnona temelju tih institutakreirati jedannovikojibibioprimjerenspecifičnostimapostavljenogproblema.Uprilognužnedelegacijegovorilabiokolnostdaseurazmatranomslučajuznadekojijesudmjesnonadležanpozakonu,ali da, zato što ne može postupati u pojedinom sporu, treba odlučiti o prijenosu


nadležnostinadrugistvarnonadležansud,auprilogordinacijerealitetdasesudnakojibimjesnunadležnosttrebalodelegiratitrebaodreditidabiseznalopredkojimse sudompostupakuopćemožepokrenuti.Čini sedabi trebalozauzeti stavda jezapravoriječojednomprijelaznomslučajukojiizlaziizvanmatricanužnedelegacijei ordinacijemjesne nadležnosti stricto sensu, o slučaju za koji bi trebalo izgraditimodificiraniinstitutnužnedelegacijekojojbisepribjegavaloiupovoduinicijativepotencijalnogtužiteljakoji–izraznihrazloga-nebimogaopokrenutipostupakpredsudomkojijepozakonumjesnonadležan.

Valja uzeti da bi u slučajevima u kojima prvostupanjski sud ne bi mogaopostupati, ali u kojima iz analognih razloga ne bimogao postupati ni neposrednoviši sud pa ni delegirati predmet na drugi stvarno nadležni prvostupanjski sud sasvogapodručja,nužnudelegacijuodređivaoVrhovnisudkaofunkcionalno“viši”sudprvostupanjskomsudu,iakoformalnoneineposrednoviši,kojibiubititoipostaojerneposrednovišisudnebimogaobavitisvojuzadaću.

Upraksićeseslučajeviukojimaodređenisudovinećeuopćemoćipostupatiredovitoprevladavatinaširemplanu,izmeđuostalogaitzv.generičkomdelegacijomnadležnosti8 (v. infra ad2.12.)iliodređivanjemnovogsjedištasuda(v.infra ad2.13.),aliipribjegavanjemtzv.svrhovitojdelegaciji.

2.4. Nemogućnost postupanja

Nemogućnostpostupanjasudakojijepozakonunadležanmožebitipravna,npr.zbogizuzećajedinogsuca9ilisvihodvišesudaca,ilifaktična,npr.zbogsmrtijedinogilivišesudaca,njegoveilinjihovedužebolesti,općenitozbogprestankaradausuduizrazličitihrazloga,itd.

Premdabi,doslovnopoZakonu,zanužnudelegacijubilodovoljnosamotodamjesnonadležnisudzbogizvjesnihrazloganemožepostupatiuodređenommomentu,ipak bi nužnoj delegaciji trebalo pribjegavati samo kad se može pretpostaviti dabi nemogućnost postupanja trajala toliko dugo da bi to opravdavalo prenošenjenadležnosti.Tubistandardrazumnogrokaukojemusepostupaktrebaprovesti(arg. ex 29/1.URH,10/1.ZPP,11/1.,63.-70.ZS)mogaoposlužitikaoimpliciranikriterijzaodređivanjevremenskogtrajanjanemogućnostipostupanja.

2.5. Obavijest o nemogućnosti postupanja

Obavijest o nemogućnosti postupanja daje “sud” (u smislu organizacijskejedinicesudbenevlasti)predkojomsevodipostupakukojemusenemožepostupati,anesudackojivoditajpostupak.Zatotuobavijestneposrednovišemsuduupućujepredsjedniksudakojijepozakonumjesnonadležan,upovoduinicijativesucakojismatra da se u određenom predmetu nemože postupati ili po službenoj dužnosti,npr.upovoduzahtjevaza izuzeće.Na toupućuje iodredbapokojoj jesudackoji

8 V.bilj.4.9 Nakonreorganizacijemrežesudovainjihovogznačajnogokrupnjavanjaslučajeviukojimabi

neki(općinski)sudmogaoimatisamojednogsucasuzapravoteškozamislivi.


jesaznaozapostojanjekojegodrazlogazaisključenje(71.1.-6.)dužanprekinutisvakiradnapredmetuiotomeobavijestitipredsjednikasuda,kojimutrebaodreditizamjenika.Akojeriječoizuzećupredsjednikasuda,onsamsebiodređujezamjenikaizredasudacatogsuda,aakotonijemoguće,dužanjeotomeobavijestitineposrednovišisudradinužnedelegacije(72/1.)–ito,trebauzeti,neufunkcijisucakojivodipostupakvećpredsjednikasuda.

Oslučajevimaukojimausudukojijepozakonumjesnonadležannemanikogatko bimogao uputiti obavijest neposredno višem sudu i omogućnosti da strankainiciradelegacijuodnosnoordinacijuv.supra ad 2.3.

Obavijest o nemogućnosti postupanja ima zapravo oblik denuncijacije oodređenompostupovnopravnomstanjui,eventualno,opotrebidelegacije,aneaktakojimse,kaokodtzv.svrhovitedelegacije,tražidelegacijanadležnosti(v.2.2.,2.3.).Ipak,neposrednojevišisuddužanpostupitiupovodutakveobavijesti–određivanjemdelegacijeilikonstatacijomdazatonemauvjeta,uobaslučajaposebnimrješenjem.

U obavijesti o nemogućnosti postupanja ne treba biti naznačen drugi sud spodručjaneposrednovišegsudanakojibinadležnosteventualnotrebaloprenijeti.Otomeslobodnoodlučujeneposrednovišisud.

2.6. Nužna delegacija suda višeg stupnja

Članak67.ZPPjetakostipulirandasemožeprimijenitiiuslučajevimaukojimaodređenidrugostupanjskisudnemožezbogizuzećailiizdrugihrazlogapostupatiukonkretnompredmetuupovodupravnogalijekailinekogdrugogpravnogsredstva.Praktično u takvoj se situacijimogunaći samopojedini županijski sudovi.Dakle,Vrhovnibisudutakvimsituacijamatrebaodonijetiodlukuodelegacijifunkcionalne(mjesne)nadležnostisažupanijskogsudakoji jepozakonufunkcionalno(mjesno)nadležannaneki drugi županijski sud, vodeći računao tomeda se predmet smijeprenijetisamonažupanijskisudkoji jestvarnonadležanzanjegovorješavanje(v.infra ad 2.11.).

2.7. Neposredno viši sud

PremaZakonunužnudelegacijuodređujeneposrednovišisud,trebauzetiistevrste.Kadjeriječoopćinskimsudovima,neposrednovišisudježupanijskisudnačijemsepodručjunalaziopćinskisudskoganadležnosttrebaprenijetiiopćinskisudnakojijetrebaprenijeti,kadjeriječotrgovačkimsudovima,neposrednovišisudjeVisokitrgovačkisud,akadjeriječožupanijskimsudovima,Vrhovnisud.

Ratio inzistiranjanatomedasenužnadelegacijaprovodisjednognadrugisudnapodručjuzajedničkogneposrednovišegsudatrebatražitiuimpliciranompravno-političkomstavudasudnakojisenadležnostprenositrebateritorijalnobitištobližisuduskojegaseonaprenosikakobisetakvimprenošenjemnadležnostiuštomanjojmjeri dovelo u pitanje pravo na suđenje pred sudom čija je nadležnost utvrđenazakonom,npr.pravatuženikadamusudisudnapodručjukojegajenjegovopćiforum.Prihvaćenojerješenje,zapravo,kompromis,sjednestrane,izmeđunavedenogprava


nasudčijajenadležnostutvrđenazakonom,a,sdrugestrane,usituacijikadtajsudnemožeizfaktičkihilipravnihrazlogapostupati,pravanapristupsudu,nasuđenjeopćenito,odnosnonasuđenjeprednepristraniminezavisnimsudom.

Doslovno po Zakonu (67.), za utvrđivanje suda koji će biti funkcionalnonadležanzaodređivanjenužnedelegacijemjerodavanje teritorijalnikriterij– to jezajedničkineposrednovišisudzasudkojinemožepostupatiizasudnakojisezbogtogamjesnanadležnosttrebaprenijeti.

PremaZakonuopodručjimaisjedištimasudovaiz2014.10svižupanijskisudovinemaju jednaku drugostupanjsku nadležnost, jer su samo neki od njih ovlašteniodlučivati o žalbama podnesenim protiv prvostupanjskih odluka općinskih sudovadonesenihuodređenimposebnimvrstamasporova(4.ZPSS).Zatosemožepostavitipitanje koji bi od županijskih sudova različite drugostupanjske nadležnosti trebaobiti funkcionalnonadležanodređivatinužnudelegaciju–županijski sudkoji jepoteritorijalnimkriterijuneposrednovišisuduskojegamjesnunadležnosttrebaprenijetiisudunakojijetrebaprenijeti,neovisnootomejeli“stvarno”nadležanodlučivatio žalbama protiv odluka tih sudova donesenimu vrsti sporova kojoj pripada sporu kojemu treba odrediti nužnu delegaciju, ili neki od županijskih sudova koji su“stvarno”nadležniodlučivatio žalbamau tojvrsti sporova.Naime,premanovomuređenju stvarne nadležnosti županijskih sudova i pojam neposredno viši suddobivadrukčijeznačenje–zaodlučivanjeožalbamaunekimvrstamasporovanijevišeuvijeknadležanžupanijski sudnačijemsepodručjunalaziodređeniopćinskisud,većsamonekiodžupanijskihsudovakojiće in concreto biti individualiziraniprimjenom “algoritamskog” kriterija.11 U prilog prvog rješenja govorilo bi, ipak,višerazloga.Prvo,odredbačlanka67.ZPP,usvomdoslovnomznačenju,upućujenaneposrednovišisudkojibibioodređenpremateritorijalnomkriteriju.Drugo,isamZPSSkadnormirapodručjaisjedištažupanijskihiopćinskihsudovapolaziprimarnood teritorijalnog kriterija pa tako područja županijskih sudova određuje premapodručjimaodređenih općinskih sudova (arg. ex 2.ZPSS14).Treće, teritorijalno-funkcionalnikriterijjeubitnomerelevantanikadjeriječoposlovimasudskeupravekojejeovlaštenobavljativišisuduodnosunanižesudove.Četvrto,trebauzeti,tajje kriterij mjerodavan i za odlučivanje o sukobu nadležnosti (arg. ex 23/1. ZPP),dakle,zarješavanjepitanjakojasufunkcionalnobliska.Peto,toserješenječinibitnopragmatičnijim. Po njemu bi se predmet za koji jemjesno nadležan općinski sudčijejepodručjenapodručjuodređenogžupanijskogsudaprenijelonadrugiopćinskisudčije jepodručje takođernapodručju togžupanijskog suda,dakle, s jednognadrugiteritorijalnobliskisud.Akobiseprihvatiokauzalno-funkcionalnikriterij,tadabipodručjecijeledržavebilopodručjezakojebi“mjesno”bionadležanžupanijskisudkojibi,prema“algoritamskom”kriteriju,postaostvarnonadležanodlučivatiožalbama u određenim vrstama sporova. Slijedeći logiku njegovog tako određenogpodručja, on bimogao delegirati nadležnost i na bitno udaljeni sud, što bimoglo10 NN128/14;ZPSS.11 Žalbeni se predmeti županijskim sudovima dodjeljuju u rad elektroničkom nasumičnom

dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika(arg. ex 4.,5.ZSPS).Iznimno,akojeupovodužalbeodlukaukinuta,predmetse,uslučajuponovnežalbe,dodjeljujeistomžupanijskomsudu(5/2.ZPSS).


dovestiupitanjeostvarivanjetemeljnihpostulataodkojihpolazepravilaomjesnojnadležnosti.Poredtoga,višibisudpokauzalno-funkcionalnomkriterijumogaobitibitnoudaljenodsudačijunadležnosttrebadelegiratiizbogtogasetežeupoznatispravomsituacijomkojapostojiutomsudu,aliiusudunakojibinadležnosttrebaloprenijeti.

Ako na području županijskog suda kao neposredno višeg suda ne bi biloopćinskogsudanakojibisenadležnostmoglaprenijeti,tadabiotometajžupanijskisudtrebaoobavijestitiVrhovnisud,kojibi,akobiocijeniodasuzatoispunjeniuvjeti,nadležnostdelegiraonastvarnonadležnisudspodručjanekogdrugogžupanijskogsuda. Na prihvaćanje mogućnosti da o nužnoj delegaciji u naznačenom slučajuodlučujeVrhovnisudupućivalabilogikainstituta.Naime,akonapodručjuodređenogžupanijskogsudakaoneposrednovišegsudanebibilosudanakojibisenadležnostmoglaprenijeti,tadabioprijenosutrebaomoćiodlučitisudkojijeneposrednovišitomžupanijskom sudu, koji bi, zato što županijski sudne bimogaoobaviti svojuzadaću,preuzeonjegovufunkciju.Uovombislučaju,zapravo, interferirali razlozizanužnuisvrhovitudelegacijizbogčegabiuslučajuokojemujeriječinstitutnužnedelegacijetrebalodopunskirazvitikorištenjemkompetencijskihrješenjapropisanihzasvrhovitudelegaciju(v.infra ad 3.).

2.8. Vrijeme do kojega se može predložiti nužna delegacija

Nužnudelegacijutrebamoćizatražitiinakonzaključenjaglavneraspravepredprvostupanjskim sudompa sve do donošenja odluke, ali i radi obavljanja poslovanjezinedostave.Naime,akoseonaneodredi,nećebitisucakojićedonijetiodnosnoodluku, odnosno suca koji će obaviti radnje nužne za njezinu dostavu. Nužnudelegacijujemogućeodreditiiradipoduzimanjaradnjipredprvostupanjskimsudomupovodužalbeilinekogdrugogpravnoglijekailisredstva,npr.radi togadabisedonijelaodlukaoprekidupostupka,dabiseodlučiloozahtjevuzapovratuprijašnjestanje,itd.Analognobivrijediloizapostupakpreddrugostupanjskimsudom.

2.9. Tijelo koje je u višem sudu funkcionalno nadležno odlučivati o nuž-noj delegaciji

Zakonomnijeizrijekomriješenokojetijelouneposrednovišemsuduodlučujeonužnojdelegaciji.Činisedabirješenjutogapitanjabilomogućedvojakopristupiti.Premajednojmogućnosti,otomebiodlučivaosudacpojedinactogasuda.Natobiupućivale,per analogiam,arg. a cohaerentia,odredbeosastavusudauslučajusukobaonadležnosti(23/3.)iotzv.svrhovitojdelegaciji(68/3.,v.infra ad 3.6.4.1.).Premadrugojmogućnosti,onužnojbidelegacijiodlučivaopredsjednikneposrednovišegsudazatoštoonodlučujeioizuzećupredsjednikanižegsuda,upovodučegaćesenajčešćetopitanjeipostavljati.Uprilogtakvomrješenjugovorilabiiokolnostdajekodnužnedelegacijeriječopćenitoonemogućnostisudadapostupa,zatimokolnostdaobavijestonemogućnostipostupanjadajepredsjedniksudanižegstupnja(v.supra ad 2.5.),aliiodredbapremakojojprijedlogzatzv.generičkudelegacijunadležnosti


daje predsjednik suda nižeg stupnja, o kojemu odlučuje predsjednik neposrednovišegsuda(11.ZS).UsvakomslučajuriječjeozakonskojprazninikojubitrebaloprevladatiprigodomnekeodnarednihnovelaZakona.

2.10. Određivanje drugog stvarno nadležnog suda

Kodnužnedelegacijeneposrednoviši sudprenosinadležnost sa sudakoji jepozakonunadležannadrugistvarnonadležnisudasasvogapodručja.Utomsmislusud na koji se nadležnost prenosi treba biti sud iste vrste, istoga ranga ali i istestvarnenadležnosti.Zbog toga,kad je riječosudovima istevrste,npr. trgovačkimižupanijskimsudovima,alidjelomičnorazličitestvarnenadležnosti(v.4.,5.,7.,8.ZPSS),prigodomnužnedelegacijenadležnostitrebavoditiračunaotomedasudnakojisenadležnostprenosibudeistvarnonadležanzasuđenjeuprenesenomsporu.12 Inače bi se nužnom delegacijom mogla izmijeniti (“zaobići”) zakonski različitoimpostiranastvarnanadležnostpojedinihsudovaodređenevrste istupnja,odnosnoranga.

Ipak, u slučajevima u kojima je po zakonu samo jedan od svih trgovačkihodnosnožupanijskihsudovanadležanrješavatiodređenesporove,npr.odlučivatiotužbizaponištajarbitražnogpravorijeka(43.ZA),načeloprocesnenuždezahtijevalobida senadležnost zapostupanjeukonkretnompredmetumožeprenijeti i na sudkoji po zakonu nije nadležan. Takvom bi delegacijom delegirani sud postao nesamomjesnovećistvarnonadležanzarješavanjeodnosnogspora.Stavdautakvimslučajevimanužnadelegacijanebibilamoguća,impliciraobipristajanjenauskratupristupasudu,zbogčegabibiouprotivnostisUstavom.

Nužnudelegacijunadležnostisjednognadrugiopćinskisudobavljažupanijskisudkaoneposrednovišisud,sjednognadrugitrgovačkisudVisokitrgovačkisud,asjednognadrugižupanijskisudVrhovnisud.Uslučajevimaukojimabinapodručjunekogžupanijskogsudapostojao samo jedanopćinski sud, zanužnubidelegacijubio nadležanVrhovni sud jer bi on bio neposredno viši sud općinskom sudu čijunadležnosttrebaprenijetiiopćinskomsudunakojijetrebaprenijeti.

Neposrednovišisudnijevezanzaocjenunižegsudaotomedanemožepostupatiu konkretnom predmetu. To znači da viši sud može odlučiti da je u konkretnompredmetudužanpostupatisudkojijepozakonunadležan.

Glededopuštenostiiosnovanostiinicijativezanužnudelegacijuvrijedilobinaodgovarajućinačinonoštovrijediizasvrhovitudelegaciju(v.infra ad 3.6.4.4.).

2.11. Nužna i svrhovita delegacija

Nužnasedelegacijarazlikujeodsvrhovite(68.,v.infra ad 3.)potomeštojepretpostavka za nužnudelegaciju nemogućnost postupanja suda koji je po zakonumjesno nadležan, dok se svrhovitoj delegaciji pribjegava kad je očito da će drugi

12 Prema ZPSS iz 2010. (NN 144/10, 84/11) postojali su općinski sudovi različite stvarnenadležnosti (arg. ex 3. ZPSS 10), dok prema važećem uređenju svi oni imaju istu stvarnunadležnost(arg. ex 2.ZPSS14),štojebilomogućepostićinjihovim“okrupnjavanjem”.


sudlakšeprovestipostupakiliakozatopostojedrugivažnirazlozi.Ratioprvejestprocesna nužda, druge (u pravilu) procesni oportunitet. Ipak, u praksi razlozi zaovedvijedelegacijemoguinterferirati.Naime,nemogućnostpostupanjailiotežanamogućnostpostupanjamogu se smatrati i drugimvažnim razlozimazbogkojih semožeodreditisvrhovitadelegacija.

Ipak, i u slučajevima u kojima zbog određenih razloga sud ne bi mogaopostupati,dakle,ukojimabibilaispunjenaosnovnapretpostavkazanužnudelegaciju(67.,v.supra ad 2.4.),moglobisepribjećisvrhovitojdelegaciji,npr.ondakadabisepokazalodabibilopotrebnomjesnunadležnostprenijetinasudkojisenebinalazionapodručjuneposrednovišegsuda.Dotogabi,npr.moglodoćikadabizbogizuzećasudacatrebaloodreditidrugisudizvanpodručjaneposrednovišegsuda.UtakvojbisituacijiVrhovnisudtrebaodelegiratinadležnost.V.supra ad 2.8.,aliiinfra ad 3.5.4.

Trebalobizapravozauzetiistajalištedabiuslučajevimaukojimabikoincidirali(interferirali)razlozizanužnuisvrhovitudelegacijutrebalooptiratizaonuodnjihkojabiomogućavaladaseuštopotpunijojmjeripostigneonoštojepravozaštitniciljsvakeodnjih-štopotpunijeostvarivanjepravanasudipravanapravičnosuđenjeurazumnomrokupredneovisniminepristranimsucem.

Nužnubidelegaciju,per necessitatem,trebaloodreditiiuslučajevimaukojimabizaizvjesnepravnestvaribionadležansamojedanprvostupanjskisudvišegranga,kao što je to, npr., za donošenje odlukeo zabrani štrajka ili isključena s rada kadštrajkiliisključenjesradaobuhvaćapodručjedvijuilivišežupanijastvarnoimjesnonadležansamoŽupanijskisuduZagrebu(219/2.ZR),13arazlozizaizuzećebiseticalisvihsudacatogasuda.UtakvimbislučajevimaVrhovnisudtrebaokao(stvarnoi)mjesnonadležandelegiratinekidrugižupanijskisud,koji,strogopozakonu,nebibiostvarnonadležan(slučajnužnedelegacijestvarnenadležnosti).

Nakon što bi došlo do nužne delegacije, delegirani bi sudmogao predložitisvrhovitudelegaciju–akobizatobiliispunjenipropisaniuvjeti,izmeđuostaloga,predložitidasenadležnostvratinasudskojegamujeprenijeta,npr.zatoštosuumeđuvremenuprestalirazlozizbogkojihjenužnadelegacijabilaodređena.14

2.12. Nužna i generička delegacija

Slučajevi u kojima određeni sud ne može postupati u pojedinom predmetumogusepodudaratis(privremenomilitrajnom)nemogućnošćunekogsudadauopćepostupa ili samo u nekoj kategoriji predmeta.U takvim bi slučajevima razlozi zapojedinačnunužnudelegacijuuvećembrojupredmetailiusvimpredmetimamoglikoincidiratisonimazatzv.generičkudelegaciju(11/1.ZS),15pričemuseovadrugačiniprimjerenijimnačinomrješavanjatakvihsituacija.

13 ZR:Zakonoradu,NN93/14.14 UtomsmisluiVSRH:Gr1-207/04–IO1/04-262.15 V.4.bilj.


2.13. Privremeno određenje drugog sjedišta suda

Akozbogvišesilesudnijeumogućnostidjelovatiusvojemsjedištu,ministarpravosuđadužanjedonijetiodlukukojomćeprivremenoodreditidrugosjedištesudadokstanjevišesiletraje(10.ZPSS).Određivanjemdrugogsjedištaodređenogsuda,npr.napodručjunekogdrugogsudaistevrste,nemijenjasemjesnanadležnostsudakojijedobiodrugosjedište–tajćesudposloveizsvojestvarneimjesnenadležnostiobavljatiusvomnovomsjedištu.Zatojemogućanužnadelegacijamjesnenadležnostiitakvogsuda–uzispunjenjepropisanihpretpostavaka.

2.14. Detaširanje i premještanje sudaca

De lege latanemavišezakonskoguporištazadetaširanjeodnosnozapremještajsudaca jednogsudaudrugisud istevrsteuslučajevimaukojimasuci togsudanemoguzbogizuzećailiizdrugihrazlogapostupati.Bilajeriječozakonskojmogućnostikojomsuse,izmeđuostaloga,mogleprevladatinekeodsituacijaukojimajepotrebnoodreditinužnudelegaciju.16

2.15. Problem nenadležnosti delegiranog suda i izazivanje sukoba o nad-ležnosti

Trebauzetidabipoopćimpravilimaprigovorapsolutneistvarnebilomogućeistaknutiiupostupkupreddelegiranimsudom,osobitouslučajevimaukojimaprijedonošenjaodlukeodelegacijistrankamanebibiloomogućenodaseotomeizjasne.

3. SVRHOVITA (SVRSISHODNA) DELEGACIJA

3.1. Određenje pojma i pretpostavke

Svrhovita delegacija jest prenošenje mjesne nadležnosti u “pojedinompredmetu”sasudapredkojimjepostupakutijekuikojijepozakonutakonadležannadrugi stvarnonadležni sududržavi, na temeljuodlukenajvišeg sudaodređenevrste doneseneupovodu inicijative sudakoji je po zakonumjesnonadležan, zatoštojeočitodaćesetakolakšeprovestipostupakilizatoštozatopostojedrugivažnirazlozi(arg. ex 68.).17

Zasvrhovitudelegacijutrebajukumulativnobitiispunjeneovepretpostavke:(1)trebabitipokrenutpostupakpredsudomkojijepozakonustvarnoimjesno

nadležan(v.infra ad3.2.);18

16 PremaZS2011,sudacjemogaouzsvojpristanakbitiprivremenoupućennaradudrugisudistogstupnja,nazahtjevpredsjednikasudaukojiseupućuje(102/3.).Rješenjeoprivremenomupućivanjunaradudrugisuddonosiojepredsjednikzajedničkogneposrednovišegsuda,uzobavijestDržavnomsudbenomvijeću(102/4.).

17 Ovajseizrazdoktrinarnakonstrukcija(usp.,npr.,TRIVA-DIKA,GPPP,282.,kojizaovajoblikdelegacijenadležnostikoristeizrazsvrsishodnadelegacija)kojijeprihvaćeniusudskojpraksi.

18 Utomjesmislusuđenodadosvrsishodnedelegacijenemožedoćiprijenegoštotužbabude


(2)trebapostojatikojiodrazlogazasvrhovitudelegaciju(v.infra ad3.3.);(3)sudkojijepozakonunadležanmorazatražiti(prijedlogom)odnajvišegsuda

određenevrstedajeodredi(v.infra ad 3.2.);19 (4)sudnakojisenadležnostpredlažeprenijetitreba(upravilu)bitioznačenu

zahtjevuzadelegaciju(arg. ex68/1.);20

(5)sudnakojisenadležnostpredlažeprenijetitrebabitistvarnonadležan.Zasvrhovitudelegacijunijebitnokakvajemjesnanadležnostčijeseprenošenje

traži:delegiratisemože,lege non distinguente,iisključivamjesnanadležnost,aliimjesnanadležnostutemeljenanasporazumuomjesnojnadležnosti.

Kadjeriječodelegacijiprorogiranemjesnenadležnostisudakojijetraži,trebapoćiodtogadajeprorogacijaosnovazatodaodređenisudpostanemjesnonadležanjednakokaoidrugenadovezaneokolnostizautemeljenjetenadležnosti.Razlozikojiopravdavaju delegaciju su,međutim, razlozi zbogkojih bi već utemeljenumjesnunadležnost,neovisnoo tomekako jedo togadošlo, trebaloprenijetinanekidrugisud.Ipak,prigodomodlučivanjaodelegacijiprorogiranemjesnenadležnostitrebalobiuzetiuobzirokolnostda jenadležnost sudakoji tražidelegacijuutemeljenanasporazumu stranaka, sporazumu koji ima značenje jače osnove za utemeljenjenadležnostioddrugihzakonskihosnova,osimonihkojidovodedoisključivemjesnenadležnosti(arg. ex 70/1.).

3.2. Sud koji predlaže delegaciju

Doslovno prema Zakonu, svrhovitu delegaciju predlaže “nadležni sud prvogstupnja”(68/1.).Onodlučujeioprijedlogustrankezasvrhovitudelegaciju(68/2.).Onjegovompakprijedloguodlučujesudacpojedinacnajvišegsudaodređenevrste(68/3.).Pritom,podpojmomprvostupanjskogsudaukontekstuodredabačlanka68.ZPPtrebalobirazumjetisudusastavuukojemuvodipostupak.

Sudkojipredlažedelegacijutrebabitiutompostupkustvarnoimjesnonadležan.Naime,akonijenadležan,dužanje,ugranicamaukojimajenatoovlašten,oglasitisenenadležnimiustupitipredmetnadležnomsudu(arg. ex 17.,20/2.).Ipak,budućidaprvostupanjskisudoviuparničnompostupkuupraviluvišenepazeposlužbenojdužnosti na svoju mjesnu nadležnost (arg. ex 20.), sud pred kojim je postupakpokrenutmogaobi,redovitonakonštobituženikpropustioistaknutiprigovormjesnenadležnostidoupuštanjauraspravljanjeoglavnojstvari(20/1.),predložitisvrhovitudelegacijuakobiocijeniodazatopostojevažnirazlozi.Pritombionmogaopredložitidasenadležnostprenesenasudkojibipozakonubiomjesnonadležan,dabiutome

podnesena(VSH:R-112/88–PSP40/90).19 UpravojezbogtogaodbačenprijedlogzadelegacijukojijestrankaizravnouputilaVrhovnom

sudu–usp.:VSRH:Gr1-75/13-2od24.travnja2013.20 Odredba stavka1. članka68. glasi: “Nadležni sudprvog stupnjamože sam ili naprijedlog

strankezatražitiodnajvišegsudaodređenevrstedaodredidaupojedinompredmetupostupadrugistvarnonadležnisudsnjegovapodručjaakojeočitodaćesetakolakšeprovestipostupakiliakozatopostojedrugivažnirazlozi”.


bilivažnirazlozizadelegacijuin concreto.21 22

Iakobiizsupra navedenihodredabačlanka68.ZPPproizlazilodabisvrhovitudelegacijumogaopredložitisamosudpredkojimjeutijekuprvostupanjskipostupak,23 ipakbitrebalodopustitiisvrhovitudelegacijusažupanijskogsudakojijepozakonufunkcionalnonadležanodlučivatikaosuddrugogstupnjanadrugižupanijskisududržavi– akobi županijski sudnakoji bi nadležnost trebaloprenijeti lakšeproveopostupakiliakobizatopostojalidrugivažnirazlozi.Tobinalagalalogikainstitutasvrhovitedelegacije,npr.potrebadadrugostupanjskisudnaraspraviponovnoizvedesve dokaze koje je izveo prvostupanjski sud (373.b).U tom bi slučaju odredbe osvrhovitojdelegacijikojesupropisanezasudoveprvogstupnjatrebaloprimijenitinaodgovarajućinačin.24Utomjesmislusuđenodadasemožeodreditidaupojedinompredmetu postupka drugi žalbeni sud,25 odnosno da je to što je drugostupanjskisud koji bi trebao u ovršnom postupku odlučivati o žalbi protiv prvostupanjskogrješenja ovršenik u tom postupku važan razlog koji opravdava delegaciju drugogdrugostupanjskogsuda.26Iizjudikatapremakojemuprijedlogzadelegacijudrugogdrugostupanjskogsudanijedopuštendoksejošvodipostupakpredprvostupanjskimsudom, jer je takav prijedlog dopušten samo dok traje postupak pred sudom čijase delegacija traži,27 može se izvesti zaključak o tome da sudska praksa prihvaća

21 Npr. ako bi se time bitno olakšalo procesnu poziciju tuženika koji se nalazi u prekarnojegzistencijalnojsituacijiikojijeizneznanjapropustioprigovoritimjesnojnenadležnostisudakomejetužbepodnesena.

22 Unaznačenomsmisluinstitutsvrhovitedelegacijemogaobibitiiskorišteniza“zaobilaženje”iliotklanjanjenegativnihposljedica(relativnog)isključenjamogućnostidasudex officiopaziireagiranasvojumjesnunenadležnost.

23 PrijeNovele2003.o svrhovitoj delegaciji odlučivalo se “naprijedlog stranke ili nadležnogsuda”(prij.68.).Upravojestogabilomogućedasvrhovitudelegacijupredložiidrugostupanjskisudkao“mjesno”nadležansud.

24 Županijski bi sudovi svoju odluku da zatraže delegaciju donosili ex officio ili u povoduprijedlogastrankeiznesenogužalbiilitijekomdrugostupanjskogapostupka,npr.nasjednicivijeća ili na drugostupanjskoj raspravi.Odredbe članka 68.ZPP trebalo bi zapravo shvatitikaoodredbekoje,nepotpunouređujućisamodelegacijumjesnenadležnostitijekompostupkapredprvostupanjskimsudom,ne isključujumogućnostda seonazatraži i tijekompostupkapred drugostupanjskim sudom.Neovisno o tome, prenošenje nadležnosti s jednog na drugižupanijskisudmoglobiseuslučajuosobitepotrebepostići ielastičnomprimjenompravilao nužnoj delegaciji (v. supra ad 2.), pri čemu bi se važnim razlozima zbog kojih nadležnižupanijskisudnebitrebaopostupatiupojedinompredmetusmatralirazlozizbogkojihonnebimogaopostupati.

25 VSRH:R-63/87–PSP35/151.26 VSRH:Grl-121/2007-INF-N5655/07.Ukonkretnomslučajujavnijebilježnikdoniorješenje

o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv županijskog suda. U povodu prigovora,prvostupanjski je sud ukinuo provedene radnje i obustavio postupak. Uslijedila je žalba upovodukojejetrebaoodlučivatisudprotivkojegajerješenjeoovrsibilodoneseno.Upovoduoficijelne inicijative drugostupanjskog suda,Vrhovni je sud delegirao drugi županijski sudda odluči o žalbi. U konkretnom slučaju delegacija koja je određena okvalificirana je kaosvrhovita, iako subile ispunjenepretpostavke zanužnu jer se županijski sudkao strankaupostupkuizuzeoex officio.

27 VSRH: Grl: 745/2012-2 – INF-br. 6290-6291/2014. Treba uzeti da prijedlog za takvu“anticipiranudelegaciju”nebibiodopuštenvećistogaštoseonjegovojumjesnostiodlučujes


mogućnostsvrhovitedelegacije“mjesne”nadležnostinesamoprvostupanjskihvećidrugostupanjskihsudova.Delegacijadrugostupanjskogsudamoglabisetražititeknakonštobižalbabilapodnesena.28

3.3. Razlozi za svrhovitu delegaciju

3.3.1. Općenito

Sedes materiae tzv. svrhovite delegacije je u odredbama članka 68. ZPP (v.supra ad 3.1.)ukojimasupostavljeneiosnovezautvrđivanje(nekihod)razlogazatudelegaciju.Prematimodredbama,svrhovitadelegacijaseodređuje(1)akojeočitodaćesetakolakše provesti postupakili(2)akozatopostojekojidrugi važni razlozi (arg. ex68/1.).Premanačinunakojisuimpostiranirazlozizasvrhovitudelegacijubilobi,naprvipogled,mogućezaključitidajeovajinstitutmotiviransamorazlozimaprocesnopravnogoportuniteta.Međutim,iakosetajinstitutubitnometemeljinatimrazlozima,njegovrationijesamou“golom”procesnopravnomoportunitetu,većiuprocesnopravnomoportunitetukojijeufunkcijiafirmacijezahtjevanačelneprirode,zahtjeva ostvarenju kojih, s jedne strane, treba poslužiti mogućnost prenošenjanadležnosti s jednognadrugi sud,alikoji, sdrugestrane,nameću iograničenjaukorištenjutemogućnosti.Utomsmisludelegacijanadležnostimožekorisnoposlužitiu ostvarivanju načela suđenja u razumnom roku, procesne ekonomije i efikasnostiopćenito.Sdrugestrane,njenimsekorištenjemnebismjeloozbiljnodovestiupitanje(izigrati ili,blaže rečeno, zaobići)ostvarivanjenačelaopravunazakonskogsuda,na pravično suđenje, dezavuirati pravno-politički razlozi na kojima su zasnovanazakonskapravilaomjesnojnadležnosti,itd.(v.infra ad 3.4.3.).

3.3.2. Očitost lakše provedbe postupka

Pravni standard očitosti da će delegirani sud lakše provesti postupak trebalobishvatitiusmisludasenatemeljuokolnostikojeseiznoseuprilogdelegacije,uprvomredunatemeljunavodauprijedloguzadelegaciju(strankei)sudakojijetražiiprilogauznjega,eventualnotužbeiodgovoranatužbuteprilogauztepodneske,kaoimožebitnihlikvidnihdokazakojimasupokrijepljeni,možezaključitidajeočito(prima facie), dakle bez potrebe upuštanja u daljnje istraživanje, da će predloženisudjednostavnije,brže,jeftinije,paiučinkovitijeprovestipostupak.Zato,akobiseizprijedlogaionogačimejepotkrijepljenmoglozaključitidabisudkojijemjesnonadležantrebaoangažiratisudčijasedelegacijapredlažedakaozamoljenisudobavipretežnidiodokaznogpostupka,tadabipostojaliozbiljniindicijidabidelegacijanatajdrugi sudbilaopravdana.29Tako jeocijenjenodaćesepostupak lakšeprovesti

obziromnastanjestvariuvrijemeodlučivanja,dakleustadijupostupkaukojemuseonečemumožeodlučivati,dakle,neuvrijemekadseineznahoćeliuopćedoćidotogstadija.

28 Usp.:VSRH:Gr-272/00–IO1/01-163;VSRH:Gr-13501–IO1/02-184.29 Npr. s jednogna drugi općinski sud.Kad je riječ o trgovačkim sudovima, s obziromna to

daoniunačelunisustvarnonadležnizapružanjepravnepomoći, jedanodtihsudovanebimogaooddrugogtakvogsudatražitidakaozamoljenisudobaviodređeneradnjeupojedinompostupku.De lege ferenda,trebalobi,eventualno,predvidjetidatrgovačkisudovijednidrugim


predsudomnačijemsepodručjunalazinekretninasobziromnakojutrebaprovestivještačenjeteostalidokazikojisepoprirodistvarinalazenanjegovupodručju,aliiprebivališteodnosnosjedištetužiteljaigotovosvihtuženika.30Sdrugestranesmatralosedanemaznačenjevažnograzlogakojibiopravdavaosvrhovitudelegacijuokolnostdavišesvjedokakojetrebasaslušatinemaprebivalištenapodručjunadležnogsuda,31 odnosnookolnostdaćesedokazočevidomuzsudjelovanjevještakaprovestiumjestunastankaštetnogdogađaja,akojejeizvanmjestanadležnogsuda,32kaoniokolnostdanapodručjuparničnogsudanemaprikladnogvještaka.33

3.3.3. “Drugi važni razlozi”

Utvrđenjepostojanja“drugihvažnihrazloga”upojedinimslučajevima,razlogakojisuindiciranitekkvalifikativom“važni”,prepuštenojedelegacijskimsudovima–onisuovlašteniocijenitijesulisenekiodnjihilivišenjihrealiziraliin concreto.

Prigodomutvrđivanjapostojelidrugivažnirazlozizasvrhovitudelegacijusudbisetakođertrebaozadržatinarazini(upravilupretežnije)vjerojatnosti.Utvrđivanjepretpostavakazatakvudelegacijunebismjelopostatisamosebisvrhom,pretvoritiseu“postupakupostupku”.

Postojanjerazlogazasvrhovitudelegacijutrebauskotumačiti,izmeđuostalogaizatoštosetakvomdelegacijomin concretodezavuirajuzakonskapravilaomjesnojnadležnostiipravopolitičkalogikanakojojsetemelje.Ikodtebidelegacijezapravonaspecifičannačindolazilodoizražajanačeloproporcionalnosti:odstupanjeodpravanazakonomustanovljenogsuda (16.,29/1.URH), štobi, izmeđuostaloga, trebaloshvatitiikaoodstupanjeodpravadasudisudčijajenadležnostutvrđenazakonom,trebanaćisvojeopravdanjeuostvarivanjudrugihtemeljnihpostupovnihprava,pravanapravičnosuđenje,pravanasuđenjeurazumnomroku,pravakoja,uzostalo,trebajuosigurati pružanje i kvalitetnije (istinitije – eventualno kroz ostvarivanje načelaneposrednosti i slobodne ocjene dokaza), efikasnije (koncentracija u postupanju),jeftinije(itimedostupnije)itd.pravnezaštite.

Zamislivjeislučajdastrankapredložidelegacijuisudjeodlučizatražitizatoštoprednekimdrugimsudomtečeilitekupostupciskojimabisepostupakkojibitrebaloprenijetimogaospojiti(prenošenjenadležnostiradispajanjapostupaka).

3.3.4. Judikatura o drugim važnim razlozima

Upraksijeocijenjenoda(drugi)važnirazlozizasvrhovitudelegacijupostojeuslučajuukojemu:-jetužiteljuparnicizatražionaknaduštetekojajenavodnonastalauslijedpropustanadležnogsuda;34-jetužiteljsudacparničnogsuda,35odnosnojedna

kaozamoljenisudovipružajupravnupomoć–tomebiupriloggovorilaisvevećaproceduralnadiferencijacijapostupkapredtrgovačkimsudovimaodonepredredovnimsudovima.

30 VSRH:Gr-1-573/02-INF-N5204-5205/04.31 VSH:R-329/78-NZp11/79-76.,VSRH:Gr-133/&01–INFbr.5032-5033/2002.32 VSRH:Gr-133/01–INFbr.5032-5033/2002.33 VPSH:Rp-87/80-PPP7/84-63.34 VSH:Gr-218/89–PSP46/90.35 VSH:R-117/81-NZp19/82-134.


odstranakasudacsudakomejepodnesenatužba;36-setražinaknadašteteuzrokovaneradom parničnog suda;37 - je stranka bivši sudac parničnog suda;38 - je tužiteljevakćerka sudac parničnog suda;39 - je predsjednik prvostupanjskog suda stranka upostupku;40 - je stranka radnik umanjem parničnom sudu;41 - je predsjednik sudatuženikovzet;42-jestrankapredsjednikvišegsudanadređenogparničnomsudu;43-jetužiteljsudacnadređenogsuda,anjegovajesuprugasudacparničnogsuda;44-jeprotivstrankepodnesenakaznenaprijavazbogvrijeđanjasudairaspravnogsuda;45 -jetužiteljzatražionaknaduštetezakojutvrdidajenastalazbogpropustasudakomejetužbapodnesena;46-jenezakonituradnjuodkojesetražizaštitaučinionadležnisud;47-jetužiteljicapredsjednicastvarnoimjesnonadležnogsuda;48-jesintužiteljicesudac nadležnog suda;49 - je riječ o sporu koji je zbog svoje prirode od interesa iza ostale žitelje kraja i kojem djeluje tuženik, pa uz ostalo i od interesa za sucenadležnogasuda;50-jetužiteljpokrenuoodštetnuparnicuprotivRepublikeHrvatsketvrdeći damu je šteta nanesena nezakonitim radom djelatnika nadležnoga suda;51 - je jednaod stranakamajka sucanadležnog suda;52 - je strankabrat predsjednikasuda;53-jedrugostupanjskisudstrankaupostupku,atajsudtrebaodlučivatiožalbiprotiv odluke prvostupanjskog suda kojom se taj sud, u povodu tužbe za poništajrješenjadrugostupanjskogsudaizaprimitaktužiteljanaradnomjestovišegsudskogsavjetnika,oglasiostvarnonenadležnimsmatrajućida jestvarnonadležanUpravnisudupovodu;54-jevelikibrojdržavnihslužbenikaodnosnonamještenikaodređenogsudapodniotužbetomsuduprotivRepublikeHrvatskeradiostvarivanjatražbinaizistepravneosnove;55 itd.

Sdrugestrane,zauzetjestavdanepostojivažanrazlogzasvrhovitudelegacijuu slučajuukojemu: - je strankabivši sudacnadležnogdrugostupanjskog suda;56 -jekaosvjedoksaslušanpredsjednikparničnogsuda;57 - je strankaopćinanačijem

36 VSRH:Gr1-241/082.7.08–INF-N5701/08.37 VSH:R-147/79-NZp16/80-63.38 VSH:R-274/78-NZp14/79-76.39 VSH:R356/83-NZp25/85-125.40 VSH:R-100/83-PSP23/246.41 VSH:R-172/83-NZp23/84-160.42 VSH:R-174/84-NZp26/85-110.43 VSH:R-380/84-NZp27/85-101.44 VSH:R-329/85-NZp27/85-101.45 VSH:R-51/87-PSP35/150.46 VSH:Gr-218/89-PSP46/90.47 VSRH:Gr-476/97-INF4680/99.48 VSRH:Gr-24/99-INF-N4873/00.49 VSRH:Gr-288/00od20.6.2000.50 VSRH:Gr-584/00-INF-N4960-4961/01.51 VSRH:Gr-565/00-INF-N5010/02.52 VSRH:Gr-967/00-INF-N5016-5017/02.53 VSRH:Gr-353/01-INF-N5023/02.54 VSRH:Gr-511/01-INF-N5028/02.55 VSRH:Gr-974/03-INF-N5307/05.56 VSH:R-42/83-SP6/84-50.57 VSH:R-275/83-NZp24/84-129.


je teritoriju parnični sud;58 - je stranka zaposlenau parničnom sudu;59 - je strankaodvjetniksuredomusredištunadležnogsuda;60-jeraspravnisudacpripoduzimanjuprocesnihradnjapropustiovoditiračunaopotrebidasepostupakneodugovlači;61-jetužiteljuzboglošihmaterijalnihprilikateškoputovatiusjedištenadležnogsuda;62 -jesuprugajedneodstranakasudacnadležnogsuda;63-sudspororješavapredmetnepridržavajućiseodredabapostupka;64-tuženicainjenpunomoćniknaročištimavrijeđaju tužitelja;65 - stranka sumnja u objektivnost sudaca zato što je jedan odsudaca zet punomoćnika tuženika;66 - je supruga jedne od stranaka zaposlena kaoupravitelj sudske pisarnice;67 - stranka sumnja u objektivnost vještaka pri davanjunjegovanalazaimišljenja;68-jestrankaprijeobnašaladužnostžupanijskogdržavnogodvjetnika za područje nadležnog suda;69 - su kao stranke u postupku sudjelovalislužbenici općinskog i županijskog državnog odvjetništva s područja nadležnogsuda;70 je tužiteljica zaposlenica i ranije ravnateljica lokalnog Centra za socijalnuskrbkoja učestalokao stručnaosoba sudjeluje u postupcima iz obiteljskihodnosakodprvostupanjskogsuda,akoja je tužila radinaknadeštete iz radnogodnosa tajCentar koji pruža sudu stručnu pomoć i sudjeluje gotovo svakodnevno u velikombrojupostupakatezaposlenikateistepravneosobe;71

Izloženistavovizauzetiujudikaturinebisesmjelismatratipravilimakojihbisenajvišisudoviodređenevrstetrebaličvrstodržati–oniimajuznačenjemogućihorijentira, indicija za ocjenu o postojanju razloga za svrhovitu delegaciju.Naime,odluka o prihvaćanju ili odbijanju inicijative za svrhovitu delegaciji u svakom sepojedinomslučajutrebatemeljitinaspecifičnimokolnostimatogaslučaja,zbogčegasu eventualne apodiktične generalizacije na temelju stavova zauzetih u judikaturiteškomoguće.

3.3.5. Razgraničenje razloga za svrhovitu i nužnu delegaciju

Timeštoidrugivažnirazlozimogubitiosnovomzasvrhovitudelegaciju,ovajse institut približio razlozima zbog kojih se (osobito nakon Novele 2003.) možepribjećinužnojdelegaciji.Zatobitrebalonastojatiutvrditikriterijezarazgraničenjenjihoveprimjene.Tubibilamogućabaremdvainterpretativnapristupa.

Prema jednom interpretativnom pristupu, crta razgraničenja trebala bi biti u

58 VSH:R-155/83-NZp23/84-161.59 VSH:R-288/84-SP12/85-53.60 VSRH:Gr-216/93-IO1994/282.61 VSRH:Gr-143/93-IO1994/281.62 VSRH:Gr-408/93-IO2/1995-120.63 VSRH:Gr-184/98-INF-N4868-4869/00.64 VSRH:Gr-261/98-INF-N4825/00.65 VSRH:Gr-103/99-INF-N4876-4877/00.66 VSRH:Gr-256/00od27.6.2000.67 VSRH:Gr-282/00-INF4925/01.68 VSRH:Gr-2/00-INF-N4962-4963/01.69 VSRH:Gr1-576/02-INF-N5190/03.70 VSRH:Gr1-613/02-INF-N5182.71 VSRH:Gr1-94/15-2od3.ožujka2015.


tome da razlozi koji bi dovodili do nemogućnosti postupanja suda koji jemjesnopozakonunadležan,makarbisamiposebibilivažnirazlozizbogkojihbisemoglopribjećiisvrhovitojdelegaciji,nebimoglibitiosnovomzatakvudelegaciju-onibibilirazlozizanužnudelegaciju.Ovajbiinterpretativnipristupmogaobitiomekšanstavomdabiseipakiuslučajevimaukojimazbogodređenihrazlogasudnebimogaopostupati,dakleukojimabibilaispunjenaosnovnapretpostavkazanužnudelegaciju(67.,v.supra ad 2.4.),moglopribjećisvrhovitojdelegaciji.Takobi,npr.,uslučajuukojemubisepokazalodabibiloopravdanomjesnunadležnostprenijetinasudkojisenebinalazionapodručjuneposrednovišegsuda,konkretnonapodručjužupanijskogsudanačijemsepodručjunalaziopćinskisudkojinemožepostupatiupojedinompredmetu,većnaopćinskisudkojisenalazinapodručjunekogdrugogžupanijskogsuda–trebalopribjećisvrhovitojdelegaciji.

Prema jednoj drugoj interpretativnojmogućnosti, u slučajevima u kojima bikoincidirali (interferirali) razlozizanužnu i svrhovitudelegaciju trebalobioptiratizaonuodnjihkojabiomogućavaladaseuštopotpunijommjeripostigneonoštojepravozaštitniciljsvakeodnjih,odnosnoopćenitopružanještokvalitetnijepravnezaštite, pravne zaštite koja bi jamčila što potpunije i uravnoteženije ostvarivanjetemeljnihpostupovnihpostulata.

Kao drugi važni razlozi često se, kako to praksa pokazuje, javljaju razlozikoji, strogo uzevši, nisumotivirani procesnim oportunitetom, već i principijelnimrazlozima,uprvomredupotrebomdaseosiguravećarazinaobjektivnostiusuđenju.Zatoseinazivsvrhovita(svrsishodna)72delegacijakojiindiciraprocesnioportunitetkaoodređujućirazlogzatakvudelegaciju,pokazujenedovoljnopreciznim.73

3.3.6. Stvarna nadležnost i sposobnost suda na koji bi delegaciju trebalo prenijeti da ispuni njezinu svrhu

Sudnakojibitrebaloprenijetinadležnostzarješavanjeodređenogsporatrebabitistvarnonadležanzanjegovorješavanje.Toznačidabitrgovačkisudnakojibitrebaloprenijetu tunadležnost trebaobitistvarnonadležanzarješavanjeodnosnogspora.Tako,npr.,mjesnasenadležnostsaTrgovačkogsudauZagrebuzarješavanjenekogsporakojiseodnosinabrodoveiplovidbunamorunebimoglaprenijetinaTrgovačkisuduZadrujerovajsudnijestvarnonadležanzarješavanjetevrstesporova(arg. ex 7., 8.ZPSS).Sličnobi vrijedilo i kad trebadelegirati žalbenepredmete sjednognadrugižupanijskisud(arg. ex4.,5.ZPSS).

Prigodom ocjene postoje li razlozi za delegaciju trebalo bi uzeti u obzir ikapacitetsudakojemubipredmettrebalodelegirati,jeliikakojeopterećentebiliseprenošenjemnadležnostinanjegaostvarilasvrhadelegacije(v.iinfra ad 3.5.).

72 V.bilj.16.73 Moždabi zatokorektniji bionazivdelegacijamjesnenadležnosti izvažnih razloga. Ipak, s

obziromnaukorijenjenostnazivasvrhovitadelegacija injegovurelativnu lapidarnost, tajbiizraztrebalozadržati.


3.3.7. Supsidijarnost svrhovite delegacije

Delegacijaunačelunebibilapotrebnauslučajevimaukojimabisenekeradnjezbogprovedbekojihsetražiprenošenjecijelogpredmetamoglerelativnojednostavnoobaviti preko zamoljenog suda, odnosno koje bi svrhovitije mogao obaviti sudacpojedinacodnosnopredsjednikvijeća(paivijeće)sudakojivodipostupaknapodručjudrugogsuda(25.).

3.4. Svrhovita delegacija i suđenje u razumnom roku

Jedanod(impliciranih)ciljevasvrhovitedelegacijebi, svakako, trebalobiti iosiguranjesuđenjaurazumnomroku.Utombisesmisluona,uz ispunjenjeopćihuvjetazanjezinoodređivanje,moglakoristitiikadbiupojedinimpredmetimabilopotrebno osigurati takvo suđenje. Postizavanje suđenja u razumnom roku trebalobi,međutim, biti i jedan odmomenata o kojemu bi (uvijek) trebalo voditi računaprigodomvaganjarazlogazadonošenjeodlukeoprenošenjunadležnosti–momentkojibiunekimslučajevimasamposebimogaobitiododlučujućevažnosti.

3.5. Postupak

3.5.1. Općenito

Postupak u kojemu treba odlučiti o svrhovitoj delegaciji provodi se u četiriosnovna stadija: stadij donošenja odluke o predlaganju i podnošenja prijedloga,stadijodlučivanjaoprijedlogu,stadijrealizacijeodlukeodelegacijiistadijpostupkapreddelegiranim sudom.Posljednjadva stadija neprovode se ako se prijedlog zadelegacijuodbaciiliodbije.

Zavrijemetrajanjaincidentalnogdelegacijskogpostupka,dakle,odpodnošenjaprijedloga za postavljanje zahtjeva za delegaciju ili od iniciranja ex officio togapostupka, do dostave odluke delegacijskog suda sudu koji ga je podnio kojim seprijedlog odbacuje ili odbija, odnosno do ustupanja predmeta delegiranom sudu,glavnisepostupakneprekidanitidolazidonjegovazastoja(arg. ex 212.,213.,215.a)–ontečekaoiudrugimslučajevimaukojimaseotvarajupitanjanenadležnostiilisukobaonadležnosti(15.-24.,v.§§).

3.5.2. Donošenje odluke da se delegacija zatraži

Svrhovitu delegaciju sud može predložiti ex officio ili na prijedlog stranke(68/1.).74 75Prijedlogmožepodnijetijednaodstranaka,amoglebigaobjepodnijetizajednički ilikonkurentno,s istimili različitimargumentima.Pritombionemoglepredložitiistiilirazličitisudkaosudnakojibinadležnosttrebaloprenijeti.

74 Prijedlogzadelegacijumoglabikaotuženik,svakako,podnijetiiRepublikaHrvatska,osobitostogaštomožebitituženaumjestukojeodgovaratužitelju(arg. ex 48,49.).

75 Novelom2003.jeograničenopravostranakadatražeizravnosvrhovitudelegacijujerseonočestozlorabiloupraksi.Prvostupanjskisudbisvakakotrebaovoditiračunaiotommomentuprigodomdonošenjaodlukeotomehoćeliupovoduprijedlogastrankezatražitidelegaciju.


O prijedlogu stranke odnosno prijedlozima stranaka sud odlučuje rješenjemprotivkojegažalbanijedopuštena(68/2.),štoznačidatajpravnilijeknijedopuštenneovisnootomejelirješenjemprijedlogprihvaćeniliodbijen.

Sud koji bi našao da bi ex officio valjalo predložiti delegaciju, trebao bistrankama, u pravilu, omogućiti da se o tomeprethodno izjasne (arg. ex 5., 7/3.).Pružanjestrankamamogućnostidaseizjasneomožebitnojsvrhovitojdelegacijibilobiosobitovažnozatoštoseprenošenjemmjesnenadležnostisasudakojijepozakonu(ili na temelju sporazuma stranaka) mjesno nadležan na drugi sud može ugrozitiostvarivanje njenogpravada joj sudi sud čija je nadležnost utvrđena zakonom (v.supra ad 3.4.),odnosnonjenopravonapravičnosuđenje.Naime,strancibimoglobitibitnootežanijeostvarivanjepravanasudjelovanjeupostupkupreddelegiranimsudom,npr.zbogvećeudaljenosti,povećanihtroškova,negoštobijojtobilopredsudomkojijepozakonunadležan.

Sudbiodlukuotomedasedelegacijapredložitrebaodonijetinesamokadbiotomeodlučivaoupovoduinicijativestranke,većikadbiocijeniodatotrebaučinitiex officio. Ta bi odluka imala značenje rješenja o upravljanju postupkom (278/2.,288/4.,311/5.),naštoupućujeiokolnostdaprotivnjegažalbanijedopuštena(arg. ex 68/2.,311/4.,343/2.).Tubiodlukutrebalostrankamadostavitizajednosmožebitnimprijedlogom za delegaciju: po pravilima o dostavi rješenja protiv kojih žalba nijedopuštena(343/2.).

3.5.3. Prijedlog za svrhovitu delegaciju

3.5.3.1. Stadiji postupka u kojima se delegacija može predložiti

Prijedlogzasvrhovitudelegacijumožesepodnijetiteknakonštojepostupakpredprvostupanjskimsudompokrenut.Prijetoganema“pojedinogpredmeta”predsudomkojijepozakonumjesnonadležan,nitistranakakojebisudjelovaleupostupku.Poredtoga,prijenegoštosetuženiciupokrenutompostupkuotomeneizjasne,nijemogućeznatihoćelidelegacijabitisvrhovita.Utomsmisluseizjasnilaijudikatura.76 Delegacijasenemožepredložitininakonštodođedopovlačenjatužbejernitadanema“pojedinogpredmeta”ukojemubijetrebalozatražiti.77Iakojesuđenodasedelegacijanemožetražitinakonštojepostupakpravomoćnozavršen,78trebauzetidabiseonamoglapredložitiiupostupkuupovoduprijedlogazaponavljanjepostupka.

Stadijpostupkaukojemusekojaodmogućihinicijativazadelegacijupoduzimaitimeuvjetovanarazina“zrelosti”stvarizaodlukuupostupkuprednadležnimsudom,mogaobibitirelevantanzaocjenunjihoveopravdanosti.Takobinakonzaključenjaglavneraspravebilovrloteškopronaćiopravdanerazlogezapodnošenjeprijedlogajerbitadastvarupraviluvećbilazrelazadonošenjeodluke.Delegacijabisemoglaeventualnopredložitiakobiprvostupanjskisudpreotvorioglavnuraspravu.

Županijskibisudkaodrugostupanjskidelegacijumogaopredložiti teknakonštobimupredmetupovodužalbebiodostavljentesvedokseožalbineodluči.

76 VSH:R-174/72-NZp2/73-29;VSRH:Gr-266/00-INFN4939/01;VSRH:Gr-1034/01-INF-N5179/03.

77 VSRH:Gr-133/04-INF-N-5287/04.78 VSRH:Gr-497/97-INF.N4899/01.


3.5.3.2. Funkcionalna nadležnost za podnošenje prijedloga

Prijedlogzadelegacijuuprvostupanjskompostupkupodnosisudacpojedinackojipostupakvodiilipredsjednikvijećaustvarimaukojimasudivijeće,natemeljuodluke vijeća, a ne predsjednik suda kao kod nužne delegacije (v. supra ad 2.5.). Naime,riječjeoradnjiuokvirukonkretnogapostupkakojisemožeprovesti,aneoradnjiupostupkukojisenemožeprovestiikojomsetražipovjeravanjepredmetasudukojibitomogaoučinitikaokodnužnedelegacije.Sličnobiiužalbenompostupkuprijedlogpodnosilisudacpojedinackojivoditajpostupakilipredsjednikvijećaakosepostupakprovodipredvijećem

3.5.3.3. Prijedlog za delegaciju

Prijedlogzasvrhovitudelegacijutrebabitisupstanciran.Ontrebasadržavatii“delegacijskizahtjev”,zahtjevdasedoneseodlukaodelegacijiodređenogsadržaja–uzodgovarajućeobrazloženje.Prijedlogutrebapriložitiispisjeronredovitosadržipodatke na temelju kojih se može formirati ocjena o stanju stvari, uključujući izapisnikeoizvedenimdokazima,odnosnosamedokaze,npr.isprave.

U prijedlogu za delegaciju trebalo bi, u pravilu, naznačiti i sud na koji binadležnosttrebaloprenijeti,jerocjenaotomejelisvrhovitodelegiratinadležnostnanekidrugisudmožeseupraviludonijetisamouspoređivanjemuvjetaukojimabidvasuda-onajkojijepozakonunadležanionajkojibitrebaopostatinadležan-provelapostupak.Uprijedlogubise,eventualno,moglonaznačiti (indicirati) idva ilivišesudovanakojebinadležnosttrebaloprenijetizatoštobisvakiodnjihpostupaklakšeproveo.Štoviše, iznimno,akobisedelegacijatražilaiztzv.drugihvažnihrazloga,zapravoredovitoizrazlogabliskihrazlozimazatzv.relativnoizuzeće(71.7.),79bilobidovoljnozatražitidelegacijunabilokojidruginespecificiranistvarnonadležnisudiprepustitinajvišemsuduodređenevrstedaodlučiotomekojibitosudbio.

Prijedlogzadelegaciju,međutim,nemaznačenjeformalnogaktakojimbivišisud bio vezan u sadržajnom smislu.On bi zapravo imao značenje akta u povodukojegabiviši sudbiodužanpostupiti iodlučiti,ali sadržajemčijegzahtjevanebibio vezan u smislu da bi gamorao ili prihvatiti ili odbiti; viši bi sud, već premaslučaju,bioovlaštenodlučiti iextra petita, npr.predmetdelegiratinekomdrugomsuduumjestopredloženom.

Sudkojibizatražiodelegacijunebibiovezanzasvojuodlukuotomeisvojbiprijedlogmogaopovućisvedokseonjemunebiodlučilo.Naime, ta jeodlukaomaterijalnomupravljanjupostupkomizatosudnjomenijevezan(arg. ex 311/4.,343/3.).

Osupstanciranostiitimeuvjetovanojuvjerljivostisamogprijedlogabi,svakako,ovisiloinjegovoprihvaćanje.

79 Premaodredbičlanka71.točke7.ZPPsudacnemožeobavljatisudačkudužnostakopostoje(druge)okolnostikojedovodeupitanjenjegovunepristranost.


3.5.4. Podnošenje prijedloga i odlučivanje o prijedlogu

3.5.4.1. Sud funkcionalno nadležan odlučivati o delegaciji

Prijedlogzadelegacijupodnosisenajvišemsuduodređenevrste(68/1.).O prijedlogu za delegaciju odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda određene

vrste(68/1.,3.),dakle,akodelegacijupredložiopćinskisudiližupanijskisud,sudacpojedinacVrhovnogsuda,80aakodelegacijupredložiotrgovačkisud,Visokitrgovačkisudkaonajvišispecijaliziranisudodređenevrste.81

3.5.4.2. Pribavljanje dopunskih izvješća i provedba izviđaja

Iako to nije izrijekompredviđeno, sud koji odlučuje o delegaciji ovlašten jezatražiti od suda koji je predložio delegaciju, ali i od suda na koji bi nadležnosttrebaloprenijetiodgovarajuća izvješća,odnosnoprovedbuodređenih izviđaja(arg. per analogiam ex 360.,361.,399/1.);onbipotrebne informacijemogaozatražiti iodneposrednovišegsuda. Delegacijskisudbimogao,akoocijenidajetopotrebno,zatražitiodsudakojijepredložiodelegacijuili,akojedelegacijupredložiovišisud,odprvostupanjskogsudadasaslušaistranke.Popotrebi,trebalobizatražitiiočitovanjesudanakojibinadležnosttrebaloprenijeti.

3.5.4.3. Moment relevantan za odlučivanje o osnovanosti prijedloga

Zaodlučivanjeoprijedlogurelevantnojestanjestvariuvrijemeodlučivanjaoprijedlogu,zapravostanjestvariuvrijemekadjedelegacijskisuddovršioprikupljanjematerijalanatemeljukojegaćeodlučiti.

3.5.4.4. Odlučivanje

Sudacpojedinacnajvišegsudaodređenevrsteodlukuoprijedloguzadelegacijudonosiuoblikurješenjajerjeriječoodluciprocesnogkaraktera(arg. ex 129.,325.).

Prijedlogtrebaodbacitiakoseocijenidanijedopuštenzatošto jedelegacijupredložiosudkojinato(više)nijeovlašten,npr.prvostupanjskisudtijekomžalbenogpostupka,ilisudkojijezatražiodasenadležnostprenesenanjegasasudakojijepozakonunadležan;zatim,akojepredloženadelegacijakojanijepredviđenazakonom,npr. delegacija stvarne nadležnosti, delegacija suda koji bi odlučivao o reviziji,82

80 UZS-u suopćinski i županijski sudovi okvalificirani kao redovni sudovi, dok su trgovačkisudoviiVisokitrgovačkisudovispecijaliziranisudovi(14/1.ZS).PoložajVrhovnogsudakaonajvišegsudanijeposebnookvalificiran.Neovisnootome,trebalobiuzetidajeVrhovnisudkaonajvišisudinajvišisudzaredovnesudove,budućidanepostojiposebannajviširedovnisudkaoštojetopropisanozatrgovačkesudovekaospecijaliziranesudove.

81 ZaVisokitrgovačkisudjeizrijekompredviđenodaodlučujeosvrhovitojdelegaciji(24/2.ZS).82 VSH:Gr-1/89,R-362/88–PSP41/92.Naime,otomjepravnomlijekuisključivofunkcionalno

nadležanodlučivatiVrhovnisud.


delegacija zapoduzimanjepojedineparnične radnjeupostupku,83 itd.Ponovljeni84 prijedlogzadelegacijutrebatakođerodbacitiakoseokolnostinakojimasetemeljinisubitnoizmijenile–bilabiriječopresuđenojincidentalnojstvari.Uistombisporuinačebilomogućepodnijetiivišesukcesivnihprijedlogazadelegaciju–uzispunjenjepropisanihuvjeta.

Prigodomodlučivanjaoprijedlogutrebalobivoditi računa io tomeje lisudkoji iniciradelegacijustvarno imjesnonadležan te je li sudnakoji trebaprenijetinadležnoststvarnonadležan.Naime,akosudkojipredlažedelegacijunije(stvarnoi/ilimjesno)nadležan,otklanjanjenadležnostiiupućivanjepredmetanadležnomsudu,akoza to jošuvijekpostojeprocesnemogućnosti,akonijedošlodoprekluzije togprava,trebaostvarivatiprimjenompravilaopostupanjuuslučajunenadležnosti(arg. ex 17.,20.,21.),aneodelegacijinadležnosti.

Prijedlogzadelegacijutrebaprihvatitiakoseutvrdidapostojezatozakonompropisanirazlozi(v.supra ad 3.4.).

Prijedlog za delegaciju treba odbiti ako razlozi zbog kojih je ona zatražena,sami po sebi, ne opravdavaju, po ocjeni delegacijskog suda, da se ona odredi(nekonkluzivnost prijedloga s obzirom na razloge), odnosno ako nisu učinjenidostatnovjerojatnima.

Prigodom ocjenjivanja osnovanosti prijedloga delegacijski sud treba uzetiu obzir i “stvarnu” nadležnost suda kojemu bi predmet trebalo delegirati. Naime,budućidapostojetrgovačkisudovisužene,standardneiproširenenadležnosti(arg. ex34.bZPP,7.,8.ZPSS,43.ZA),Visokitrgovačkisudbinadležnostsmioprenijetisamonatrgovačkisudkojijepozakonustvarnonadležansuditiukonkretnomsporu.AnalognotrebapostupitiiVrhovnisudprigodomprenošenjanadležnostisjednognadrugižupanijskisud(arg. ex 34.aZPP,4.,5.ZPSS,43.ZA,219/2.ZR).

Delegacijskisudsvojuodlukuizravnodostavljasudukojijedelegacijupredložio(arg. ex 398/1.).

3.5.4.5. Isključenje pravnih lijekova

Protivrješenjaoprijedloguzadelegacijužalbanijedopuštena:prvo,stogaštojemogućnostžalbeprotivprvostupanjskihodlukaVrhovnogasudaposrednoisključenatimeštouopćenijeutvrđena (funkcionalna)nadležnost togasudazaodlučivanjeotakvompravnomlijekuprotivvlastitihprvostupanjskihodluka (arg. ex34.d/1.), tezatimtimeštouopćenijepredviđenoukakvombisastavuonodlučivaou takvomslučaju(arg. ex44.,v.);drugo,per analogiam,arg. a cohaerentia,a completudine,

83 Naime,zahtjevzaobavljanjepojedinepravneradnjemožeseizravnopodnijetizatonadležnomsudukaozamoljenomsudu(224.).Uostalompojedinuradnjemožeinadležnisudobavitinapodručjudrugogsuda(25.).

84 Tako bi trebalo razumjeti i judikat (VSRH: Gr-1-262/02 - INF-N 5106/03.) donesen prijeNovele 2003. kojom je reformiran institut svrhovite delegacije, prema kojemu bi sud kojije ovlašten odlučivati o delegaciji trebao odbaciti ponovni prijedlog stranke utemeljen naneizmijenjenimokolnostima.Naime,prijeNovele2003.odelegacijiseizravnoodlučivaloiupovoduprijedlogastranke;nakontenovelesudpredkojimjepostupakutijekuodlučujehoćelijeupovoduprijedlogastrankezatražiti(68/1.,2.).


zatoštožalbanijedopuštenaniprotivprvostupanjskihodlukaVrhovnogasudakadodlučujeosukobunadležnosti(arg. ex 24/3.).

3.5.5. Postupak pred sudom koji je predložio delegaciju nakon donošenja odluke o prijedlogu

Postupanje sudakoji jedelegacijupredložionakon štomusedostaviodlukao prijedlogu ovisi o sadržaju te odluke. U povodu negativne odluke, odluke oodbacivanjuiliodbijanjuprijedloga,tajjesuddužannastavitipostupak,dokupovodupozitivneodluke,predmet trebaustupiti sudunakoji jenadležnostprenesena–uzodgovarajućuprimjenupravilaopostupanjuupovodupravomoćnogrješenjakojimsesudovioglašavajunenadležnima(21.).Usvakomjeslučajudužanprimjerakodlukedostavitistrankama.

3.5.6. Postupak pred sudom na koji je nadležnost prenesena

Sudnakojijenadležnostprenesenadužanje,unedostatkuposebnihodredabaotome,postupitikaokadmupredmetustupisudčija jenenadležnostpravomoćnoutvrđena(22.).Pritom,budućidajesudkojiodlučujeodelegacijikaozajedničkivišisudistodobnoovlaštenrješavatiisukobonadležnostiizmeđusudačijajenadležnostprenesenaisudanakojijeonaprenijeta,odnosnovišisudtomsudu,sudnakojijenadležnostprenesenavezanjetomodlukom.(Arg. per analogiam ex 22/3.)

Delegiranijesudovlaštenpredložitinužnuilisvrhovitudelegacijuakosezatonaknadnoispuneuvjetikojisupropisanizatedelegacije.

3.6. Problem nenadležnosti delegiranog suda i izazivanje sukoba o nad-ležnosti

Upostupkupreddelegiranimsudommogaobisepoopćimpravilimaistaknutiprigovorapsolutneilistvarnenenadležnosti.Tobiosobitovrijedilouslučajuukojemubiseoprijedloguzadelegacijuodlučilobezprethodnekonzultacijeobijustranaka. Unačelubi, ipak, trebalouzetidaodlukaodelegaciji implicirastavopostojanjuijurisdikcijehrvatskihsudovakaoistavdajedelegiranisudstvarnonadležan,stavkojibi,svakako,poopćimpravilimabilomogućedovestiupitanje.

4. ORDINACIJA MJESNE NADLEŽNOSTI

4.1. Općenito

Ordinacija mjesne nadležnosti85 je jedna od metoda određivanja mjesnonadležnogsudaupojedinomsporu,metodakojojsepribjegavakada jezasuđenjenadležansuduRepubliciHrvatskoj,alisepremapravilimaomjesnojnadležnosti86ne

85 Oterminuordinacijausp.TRIVA-DIKA, op. cit.,284.86 Iakopremaodredbičlanka69.ZPPordinacijitrebapribjećiakosepremaodredbamaZPP-ane

možeutvrditikojijestvarnonadležnisudmjesnonadležan,mjestaprimjeniovoginstitutaima


možeutvrditikojijesudmjesnonadležan:utakvomslučajuVrhovnisudRepublikeHrvatske, na prijedlog stranke, određuje koji će stvarno nadležni sud biti mjesnonadležan(arg. ex 69.).Dakle,ordinacijamjesnenadležnostijestodređivanjemjesnenadležnostiodstraneVrhovnogsudaRepublikeHrvatskeupojedinompredmetuzasuđenjeukojemupostojijurisdikcijahrvatskihsudova,aliukojemuse,natemeljupravilaomjesnojnadležnosti,nemožeutvrditisudkojijemjesnonadležan(arg. ex 69.).87

Riječjeojošjednompodnormiranominstitutu,štoizazivaičitavnizozbiljnihpitanjaprinjegovojinterpretaciji.

Ključnoodtihpitanjatičesepravozaštitnogciljaistimepovezanimučincimaordinacije.Pitanjeje,naime,imaliordinacijazaciljsamoindividualiziratisudkojemćesemoćipodnijetitužbaiupostupkupredkojimćese,zatim,poopćimpravilimao tome,moći iznovaotvoriti svapitanjanadležnosti, ili jenjezinpravozaštitni ciljdefinitivno riješiti pitanje jurisdikcije, stvarne i mjesne nadležnosti u pojedinompredmetu,baremsobziromnapočetnufazupostupka.Svakaodnaznačenihsolucijazahtijeva i odgovarajuće uređenje postupka u povodu prijedloga za ordinaciju iučinakaodlukekojabiseunjemudonijela.Jednooddaljnjihpitanjakojesenamećugledeovoginstitutajesttrebaliuzprijedlogzaordinacijupriložitiitužbuilijeodlukuotomeprepuštenatužitelju.Povezanosovimpitanjemjestipitanjepravnihučinakapodnošenja prijedloga za ordinaciju uz koji tužba nije priložena, odnosno pitanjemomenta na koji se u tom slučaju odnose pravni učinci pokretanja postupka predsudomčijajemjesnanadležnostodređena–jelitomomentpodnošenjaprijedlogailimomentpodnošenjatužbeordiniranomsudu.Itd.

Praktičnojeznačenjeinstitutaordinacijezapravomalo,naštoukazujeirelativnooskudna judikatura. Njegova će praktična važnost biti dodatno smanjena nakonstupanja na snagu novogZakona omeđunarodnomprivatnom pravu (NN 101/17;ZMPP;v.iinfra ad 4.2.2.3. ).88

4.2. Pretpostavke za ordinaciju mjesne nadležnosti

4.2.1. Vrste pretpostavki

DabiVrhovnisudordiniraomjesnunadležnostuodređenomsporu,potrebnojedabuduispunjenedvijeposebnekategorijepretpostavaka.O(pozitivniminegativnim)pretpostavkamaprvekategorijeovisiformiranjestavaVrhovnogsudaotometrebaliuopćedonijetiodlukuoordinacijiukonkretnomsporu,dokopretpostavkamadrugekategorijeovisisamizborstvarnonadležnogsudakojićebitimjesnonadležan.

Prvukategorijučinečetiripretpostavke,odkojihsutrikompetencijskemeritornepretpostavke,itodvijepozitivne,ajednanegativna,dokječetvrtaposebnapozitivna

samoondakadaseuopćenatemeljupravilaomjesnojnadležnosti,neovisnootomeukojemsehrvatskomzakonunalaze,nemožeutvrditikojijestvarnonadležnisudmjesnonadležan.

87 Ovaj institut nije izmijenjen nakon preuzimanja ZPP-a 1991., kada su riječi Vrhovni sudJugoslavije zamijenjene riječima Vrhovni sud Hrvatske. Novelom iz 1992. je samo riječ“stepen”zamijenjenariječju“stupanj”.

88 ZMPPtrebastupitinasnagu29.siječnja2019.


procesnapretpostavka:(1)zasuđenjeusporutrebabitinadležansuduRepubliciHrvatskoj(v.infra ad

4.2.2.),89(2)moraseznatisudovikojesuvrstei,eventualno,rangazatostvarnonadležni

(v. infra ad 4.2.3.),(3)nesmijesemoćinatemeljupravilaomjesnojnadležnostiutvrditikojijesud

mjesnonadležan(v.infra ad 4.2.4),(4)tužiteljtrebapodnijetiprijedlogzaordinaciju(v.infra ad 4.2.5.).Druga i treća navedena pretpostavka ove kategorije tiču se stvarne imjesne

nadležnostiprvostupanjskogsuda.Dopotrebazaordinacijomsudovavišegstupnjaupojedinompostupkunemožedoći.Situacijaukojojfunkcionalno(stvarnoimjesno)nadležni drugostupanjski sud ne može postupati ne rješava se ordinacijom, većnužnomdelegacijomnadležnosti(v.supra ad 2.6.).

Drugukategorijučineovepretpostavke:(1)sudčijaćesenadležnostordiniratitrebabitistvarnonadležan(v.infra ad

4.2.3.1.),(2)tajsudtreba,prima facie,ispunjavatizahtjevdaćesuđenjeobavitipravično

iurazumnomroku(v.infra ad 4.2.3.2.),(3)njegovizbortrebaobavitislijedećibitnepravnopolitičkezasadenakojima

se temeljezakonskapravilaomjesnojnadležnosti (v. infra ad 4.2.3.2.)– taj izbornesmijebitiizrazpukearbitrarnostiordinacijskogsudailiseisključivozasnivatinarazlozimapravosudnogoportuniteta.

Pored navedenih pretpostavaka trebaju biti ispunjene i standardne procesnepretpostavkeokojimaovisidopuštenostordinacije.

4.2.2. Pretpostavke o kojima ovisi odluka o potrebi ordinacije

4.2.2.1. Jurisdikcija

Postojanje jurisdikcije hrvatskih sudova, prvu kompetencijsku meritornupretpostavku zaodređivanjeordinacije,moguće jeutvrditi na temeljupravilakojautvrđujugranicejurisdikcijetihsudovauparničnompostupku,posebnonatemeljupravilao tzv. internoj jurisdikciji i/ilipravilaonjihovojmeđunarodnojnadležnosti(27.).

Ustavnuosnovuzautvrđenjejurisdikcijehrvatskihsudovaugrađanskopravnimstvarimapredstavljaodredbačlanka29.stavka1.URH,kojasvakomejamčipravodazakonomustanovljenineovisniinepristranisudpravičnoiurazumnomrokuodluči,uzostalo,onjegovimpravimaiobvezama.Ovajeodredbarazrađenaodredbomčlanka3. stavka2.ZS,premakojoj sudovi,uzostalo,odlučujuu sporovimao temeljnimpravimaiobvezamačovjeka,opravimaiobvezamaRepublikeHrvatskei jedinicalokalneipodručne(regionalne)samoupraveteopravimaiobvezamadrugihpravnihosoba,rješavajusporoveoosobnimodnosimagrađana,radne,trgovačke,imovinskeidrugegrađanskopravnesporove teodlučujuudrugimpravnimstvarimakadje to

89 TakoiVSRH:Gr-316/97-INF-N5076-5077/02.


zakonomodređeno.Tajeodredbaprimjerenaparničnompostupkuodredbomčlanka1.ZPP,kojapropisujedasetimzakonomuređujupravilapostupkanatemeljukojihsud raspravlja i odlučuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjekai građanina, o osobnim i obiteljskim odnosima građana te u radnim, trgovačkim,imovinskim i drugimgrađanskopravnim sporovima, ako zakonomnije za nekeodtihsporovaodređenodaunjimasudrješavapopravilimakojegadrugogpostupka.Granicejurisdikcijehrvatskihsudovauparničnompostupku,postavljenenavedenomodredbomčlanka 1.ZPP, dopunski su razrađene pravilima toga zakona o stvarnojnadležnostisudovautompostupku(34.-34d.),asvakakoipravimadrugihzakonaotakvojnadležnosti.Usporovimasmeđunarodnimobilježjemzautvrđivanjagranicajurisdikcije hrvatskih sudova mjerodavne su odredbe drugih domaćih zakona imeđunarodnihsporazumaomeđunarodnojnadležnostihrvatskihsudova,aliinormeodgovarajućihakataEuropskeunije.

4.2.2.2. Stvarna nadležnost

Utvrđenje sudovikoje suvrste i, eventualno, ranga stvarnonadležni suditi uprvom stupnju u konkretnom sporu (drugakompetencijskameritorna pretpostavkaiz prve kategorije pretpostavki za određivanje ordinacije – v. supra ad 4.2.1.) jevažnozatoštoovrstisudovakojisustvarnonadležniuprvomstupnjumožeovisitiprovjerajeliispunjenaitreća,negativna,kompetencijskameritornapretpostavkazaodređivanje ordinacije – da na temelju pravila omjesnoj nadležnosti nijemogućeutvrditi koji je od stvarno nadležnih sudovamjesno nadležan (v. supra ad 4.2.1.). Naime,pravilaomjesnojnadležnostisudovauparničnompostupkupredtrgovačkimsudovimamogusedjelomičnorazlikovatiodonihkojavrijedezaodređivanjemjesnenadležnostiuparničnompostupkupredopćinskimsudovimaitd.(arg.,inter alia,ex 492.),pazatoukauzalnoistovrsnomsporumogućnostutvrđenjamjesnenadležnostimožeovisitiotomesudovikojesuvrstestvarnonadležni.

Uslučajevimaukojimapostojijurisdikcijahrvatskihsudova,stvarnosenadležnisudmožeuvijekutvrditi:akosepopravilimaostvarnojnadležnostinemožeutvrditikojijesudodređnevrsteirangastvarnonadležan,nadležanćebitiopćinskisudkaoopćestvarnonadležan(arg. ex 34/2.ZS).

4.2.2.3. Nemogućnost da se utvrdi sud koji je mjesno nadležan

Treća,negativna,kompetencijskameritornapretpostavkazadonošenjeodlukeopotrebiordinacije,dakle,dasenatemeljuzakonskihpravilaomjesnojnadležnostinemožeutvrditikojijeodstvarnonadležnihsudovamjesnonadležan,možebitiispunjenauslučajevimaukojimazaodređenispornebipostojalaposebnapravilaomjesnojnadležnosti,odnosno,akobiipostojala,dasenebimoglaprimijenitinakonkretnispor,amjesnosenadležnisudnebimogaoutvrditinipopravilimaoopćojmjesnojnadležnosti.90 Naznačena bi nepodudarnost kriterija za utvrđivanjemeđunarodne i

90 Jedan od primjera u kojemu bi moglo doći do potrebe za ordinacijommjesne nadležnostiticaobi sezasnivanjenadležnostihrvatskihsudovaza tzv.materijalnesuparničare (196/1.1.


mjesnenadležnostimoglabitiprevladananakonštostupinasnaguZMPP.Naime,premaodredbičlanka59.ZMPP,akosemjesnanadležnostsudaRepublikeHrvatskenećemoćizasnovatiprimjenomposebnihzakona,onaćeseodređivatiodgovarajućomprimjenomodredabaZMPP-aomeđunarodnojnadležnosti,aakosemjesnanadležnostnitakonećemoćizasnovati,mjesnoćebitinadležansuduZagrebu.91

4.2.2.4. Prijedlog za ordinaciju

Pozitivna procesna pretpostavka za donošenje odluke o tome je li potrebnaordinacija jest prijedlog potencijalnog tužitelja Vrhovnom sudu da donese takvuodluku.Oordinacijise,naime,neodlučujeposlužbenojdužnosti.

Osadržajuprijedlogaimogućnostidauznjegabudepodnesenaitužbav.infra ad 4.3.1.-3.3.

4.2.3. Dopunske pretpostavke za ordiniranje određenog suda

4.2.3.1. Formalna pretpostavka

Jedina dopunska formalna pretpostavka koja treba biti ispunjena prigodomindividualiziranja sudačijaće senadležnostordinirati jestda taj sudbude stvarnonadležan. Inzistiranje na ovoj pretpostavci je osobito važno u onim slučajevima ukojimapostojesudovinominalnoistevrsteirangaalirazličitestvarnenadležnosti.ZatoVrhovnisudprigodomordinacijetrgovačkogsudakojićebitimjesnonadležanu

ZPP).Naime,međunarodnanadležnosthrvatskihsudovazamaterijalnesuparničarepostojiikadjedanodtuženikaimaprebivališteodnosnosjedišteuRepubliciHrvatskoj(46/4.Zakonao rješavanju sukoba zakona s propisimadrugih zemalja u određenimodnosima,NN53/91,88/01;ZRSZ).Pritomnijebitnonalaze li seonimeđusobnouodnosuglavnih ili sporednihobveznika–usvimslučajevimamaterijalnogsuparničarstvadolazidoatrakcijemeđunarodnenadležnostihrvatskih sudovačim takvaopćanadležnosthrvatskih sudovapostoji za jednogod njih.To znači da bi semeđunarodna nadležnost hrvatskih sudovamogla zasnovati i zaglavnesuobveznikezatoštopostojizakojegodsporednih.Budućidautomslučajunebizaglavnesuobveznikemoglodoćiidoatrakcijemjesnenadležnostisudakojijetakonadležanzanekogodsporednih(arg. ex 50/1.ZPP),tužiteljbi,dabipredsudomkojijemjesnonadležanza tog sporednog suobveznikamogao tužiti i glavne,morao zatražiti odVrhovnog suda daordiniranadležnosttogasuda(69.).Opisanajesituacijaposljedicaokolnostidameđunarodnai mjesna nadležnost nisu određene prema simetričnim atrakcijskim kriterijima. Zbog takvenepodudarnostipotrebazaordinacijommoženastatiubračnimsporovima(61.,63.ZRSZ,54.ZPP),usporovimazautvrđivanjeiliosporavanjeočinstvailimajčinstva(64.ZRSZ,55.ZPP),itd.Ujednomizvanparničnompredmeturadiproglašenjanestaleosobezaumrlusuđenojedazahtjevzaordinacijunijeosnovanzbognedostatka jurisdikcije jerosobečijeseproglašenjezaumrlutražinijenapodručjuRepublikeHrvatskeimaosvojeprebivalištenitijebionjezindržavljanin,anijeumronanjezinomteritoriju(78/1.,2.ZRSZ)(VSRH:Gr.Broj:Gr1383/08-2od18.prosinca2008.).UjednomsličnomslučajuiVSRH:Gr1382/08-2od27.studenoga2008.Ujednomovršnompredmetuodbijenjeprijedlogzaordinacijujerjeocijenjenodasenatemeljupravilaoodređivanjumjesnonadležnogsudamožeutvrditikojijesudmjesnonadležan(VSRH:Broj:Gr1-127/12-2od29.ožujka2012.).

91 TrebaprimijetitidazakonopisciZMPP-unisuuzeliuobzirokolnostdauZagrebupostojetriopćinskasuda(arg. ex 2/XII.,XV.ZPSS).


određenompomorskomsporumoravoditiračunaotomedatobudejedanodčetirijutrgovačkih sudova koji su nadležni za rješavanje takvih sporova, dakle, izabratiizmeđutrgovačkihsudovauOsijeku,Rijeci,SplituiZagrebu(arg. ex 8.ZPSS).

4.2.3.2. Materijalni kriteriji za izbor suda čija će se mjesna nadležnost ordinirati

Prigodomopredjeljenjaizmeđuvišepotencijalnomjesnonadležnihsudovaistestvarnenadležnostitrebavoditiračunaiotomedaizabranisud,sjednestrane,prima facie,jamčidaćesesuđenjeobavitipravičnoiurazumnomroku(arg. ex 29/1.URH,4/2.ZS,10/1.ZPP),a,sdrugestrane,danjegovizborbudeobavljanslijedećibitnepravnopolitičkezasadenakojimasetemeljezakonskapravilaomjesnojnadležnosti,voditiračunaiotomedatajizbornesmijebitiizrazpukearbitrarnostiilisezasnivatina razlozima pukog pravosudnog oportuniteta. To znači da prigodom donošenjaodlukeoordinacijitrebauzeti,izmeđuostaloga,uobzirvrstuspora(usubjektivnom,objektivnom i vrijednosnom smislu) te ocijeniti koji bi od kriterija impliciranih uzakonskim pravilima omjesnoj nadležnosti bili što primjereniji za obavljanje togizboraukonkretnomslučaju.Kaoorijentirbi,međutim, svakakomogliposlužiti ikriterijipropisanizasvrhovitudelegaciju:ordiniranisudtrebabitisudkojiće(očito)(naj)lakšeprovestipostupakilisudzačijeordiniranjepostojedrugivažnirazlozi(arg. ex 68/1., v. supra ad 2.4.): ordinacija je zapravo jedan specifični oblik delegacijenadležnosti.92

Razlikapremanužnojisvrhovitojdelegacijibilabiutomeštosekodtedvijedelegacijeznadekojijesudmjesnonadležan,aliseizodgovarajućihrazlogamjesnanadležnostprenosis togsudanadrugisud,doksekodordinacijeznadedapostojijurisdikcijahrvatskihsudovapase,zatoštosenatemeljuzakonskihpravilaomjesnojnadležnostinemožeutvrditikojijeodstvarnonadležnihsudovamjesnonadležanupojedinomslučaju,izmeđusvihpotencijalnomjesnonadležnihodređujeonajkojemućetakvanadležnostbitipovjerena.

4.3. Ordinacijski postupak

4.3.1. Prijedlog za ordinaciju

Postupak za ordinacijumjesne nadležnosti pokreće se prijedlogom“stranke”(69.),poprirodistvari,potencijalnogtužitelja,akouzprijedlogzaordinacijutužbanijepodnesena,odnosnotužiteljaakojetoučinjeno.Smisaoje,naime,ordinacijedaseodredikojićeodstvarnonadležnihsudovabitimjesnonadležanzakonkretnisporkakobisetomsudutužbumoglapodnijeti(proslijediti).

Pored onoga što treba sadržavati svaki podnesak (106.), u prijedlogu trebasupstanciratisamsporuključujućiipravnuzaštitukojasenamjeravatražiti(ilitražiu priloženoj tužbi) pred sudom čija će se mjesna nadležnost ordinirati. Zatim bi

92 Tobiodgovaraloidvojakomznačenjuriječidelegacija,delegiranje,delegiratikaoprenošenjanečegasnekogananekogdrugog,aliikaodavanjeovlastinekomezanešto.Usp.:KLAIĆ,Rječnik stranih riječi, 1990., 271., 272.;Rječnik hrvatskog jezika, Leksikografskog zavodaMiroslavKrležaiŠkolskeknjige,2000.,166.


trebalosupstanciranoustvrditidapostojinadležnosthrvatskihsudovazasuđenjeukonkretnomsporu,dasuzatostvarnonadležnisudoviodređenevrsteiranga,alidasenatemeljupravilaomjesnojnadležnostinemožeutvrditikojibiodtihsudovabiomjesnonadležan.UprijedlogujedovoljnouopćenozatražitidaVrhovnisudodredistvarnonadležni sudkoji ćebitimjesnonadležan.Uprijedlogu semoženaznačitisudkojibitrebaloordiniratikaomjesnonadležnisud,aliordinacijskisudnijevezantakvimprijedlogom.Prijedlogbitrebaobitipotkrijepljeniodgovarajućim(likvidnim)dokazima–otomebimoglaovisitiocjenaonjegovojosnovanosti.

Prijedlog za ordinaciju se izravno podnosiVrhovnom sudu (arg. ex 68.) jerstrankakojagapodnosineznakojembiprvostupanjskomsudumoglapodnijetitužbu.

4.3.2. Podnošenje tužbe uz prijedlog za ordinaciju

UZakonunijeizrijekomriješenopitanjetrebalitužiteljuzprijedlogpodnijetiitužbu.

Uteorijijeizraženstavdabisetužbapodnosilateknakonštobipotencijalnitužiteljprimiorješenjeoordinacijijerdaseprijetoganeznakojembijesudutrebalopodnijeti.93Međutim,uprilogstavudabitužbutrebalopriložitivećuzprijedlogzaordinaciju, poredpragmatičnog razlogada seVrhovni sudmoženajbolje upoznatis prirodomsporauvezi s kojim trebaodlučiti o tomprijedlogu tek ako raspolažetužbom kojom se pokreće postupak za rješenje toga spora (činjenično i pravnosupstanciranu, s određenim tužbenim zahtjevom), govore i drugi nezanemarivirazlozi. Prvo, samo ako se tužba podnese uz prijedlog za ordinaciju, moći će seprigodomodlučivanjaotomprijedloguprimijenitipravilodasenadležnostocjenjujenatemeljunavodautužbiičinjenicakojesusudupoznate(15/2.),jerVrhovnisudsobziromnaokolnostikojepostojeutommomentutreba,odlučujućiotomprijedlogu,utvrditipostojilijurisdikcijadomaćihsudovate,akonađedapostoji,moželiseilinemoženatemeljupravilaomjesnojnadležnostiutvrditikojijeodstvarnonadležnihsudova mjesno nadležan. Drugo, time se omogućava potencijalnom tužitelju dapravodobnimpokretanjempostupka izazove pravne posljedice koje se uz to vežu.Naime, ako bi tužiteljmorao čekati daVrhovni sud odluči o njegovu prijedlogu itekondapodnijeti tužbuordiniranomsudu,moglebigapogoditi štetneposljediceprekluzijepravanapodnošenjetužbe(282/2.),zastare,itd.94Treće,samotakoćebitimoguće ostvariti koincidenciju kompetencijsko relevantnog činjeničnog stanja zaodlučivanjeoprijedloguzaordinacijuizaocjenuopostojanjuuvjetazazasnivanjemjesne nadležnosti određenog stvarno nadležnog suda. Budući da su za ocjenunadležnosti(upravilu)mjerodavneokolnostikojesupostojaleuvrijemepodnošenjatužbe sudu (arg. ex 15/3.) (perpetuatio fori),Vrhovni sud, odlučujućioprijedloguzaordinaciju,moramoćiprovjeritipostoje lipretpostavakazajurisdikciju,stvarnu

93 Usp.TRIVA-DIKA,GPPP,284.94 Tužitelj ne bi smio biti izložen riziku da snosi štetne posljedice okolnosti damu zakonska

pravilaonadležnostineomogućavajudautvrdisudkomećepodnijetitužbu.Sveovosvakakouzpretpostavkudase,akoseprihvatikritiziranoshvaćanje,neprihvatiistajalištedabiseutakvimslučajevimasmatralodajepostupakpokrenutpodnošenjemzahtjevazaordinaciju,zašto,međutim,nemaodređenoguporištauZakonu(v.,međutim,infra ad 4.3.3.).


imjesnu nadležnost s obzirom na istimoment s obzirom na koji se one općenitoutvrđujuupostupku.

Utužbikojubitužiteljpriložiouzprijedlogzaordinacijupoprirodistvarinebimogaobiti individualiziransudkojibibiomjesnonadležanzasuđenjeuprvomstupnju.NjegabisvojimrješenjemindividualiziraoVrhovnisud.

Podnošenjem tužbe ordinacijskom sudu uz prijedlog za ordinaciju pokretaobiseiparničnipostupakukonkretnojpravnojstvari(arg. ex 185.).Uztakvobisepodnošenjetužbevezaliisviučincinjezinapodnošenja.

AkoVrhovnisudprihvatiprijedlogidoneserješenjeoordinaciji,ordiniranombisudukaomjesnonadležnomtrebaoproslijeditiprimljenutužbu.Akobiutvrdiodasemožeutvrditisudkojijemjesnonadležan,trebaobiodbitiprijedlogzaordinaciju,akotužbanebibilapriloženauztajprijedlog,iliodbitiprijedlogzaordinacijuitužbuproslijeditisudukojijemjesnonadležanilijednomodelektivnonadležnihsudova.Trebalobi,naime,uzetidaprijedlogzaordinacijuovlašćujeVrhovnisudizaizborizmeđuvišeelektivno(konkurentno)mjesnonadležnihsudova.

4.3.3. Učinci prijedloga uz koji tužba nije priložena

Ako se prihvati stajalište da se tužba ne treba podnijeti uz prijedlog zaordinaciju,većdaćeodispozicijitužiteljaovisitihoćelijeikadanaknadnopodnijetiordiniranom sudu, bilo bi nužno odgovoriti na pitanje kakvi bi u tom slučaju biliučincipodnošenjaprijedlogazaordinaciju,aliinapitanjekadbiseutakvomslučajusmatralo da je postupak pokrenut i da su nastupili i koji pravni učinci njegovapokretanja–umomentupodnošenjaprijedlogazaordinaciju,umomentudonošenjarješenja o ordinaciji ili u momentu podnošenja tužbe.Ako se prihvati stav da bise i razmatranom slučaju postupakpokretao tek naknadnimpodnošenjem tužbe, unačelubitektimmomentomnastupalepravneposljedicenjenogpodnošenja,izmeđuostaloga iprekid raznihprekluzivnih izastarnih rokova.Tajbimoment trebaobitirelevantanizanaknadnoprosuđivanjenadležnosti,apsolutne,stvarneimjesne,jerbiseodlukakojomjeordinacijaodređenaodnosilanapodnošenjutužbeprethodećemmomentu, između kojeg bi momenta i momenta podnošenja tužbe moglo protećidostavremena.95Akose,međutim,prihvatistavdabiseuzpodnošenjeprijedlogazaordinacijuvezalipravniučincipokretanjapostupka,zapravoučincipodnošenjatužbe,dokojegbisestavadolazilogeneralizacijompravilapokojemusezastaraprekidala“svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom(...)radiutvrđivanja,osiguranjailiostvarivanjatražbine”(241.ZOO),stavakojibiimpliciraodaprijedlogzaordinacijuimaznačenjetakveradnje,tadabimoralipristati

95 Upravosezato,akoseprihvatistavdatužbunebitrebalopodnositiuzprijedlogazaordinaciju,moglo postaviti pitanje o roku u kojemu bi nakon donošenja odluke o ordiniranjumjesnonadležnog suda trebalo tom sudu podnijeti tužbu.Naime, stav da bi jednomordinirani sud“zauvijek”biomjesnonadležanprotiviobiserealitetudasenadležnostprosuđujeiodređujes obzirom na određenimoment u razvitku odnosa pravnih subjekata, ali i “života pravnogporetka”.Naime,nakonštobimjesnonadležansudbioordiniranmoglibiseizmijenitizakonisobziromnakojejeodlučenooprijedloguzaordinaciju,pabisezatomogloiznovapostavitipitanjeoopravdanostiordinacije.


nesamonatodajepodnošenjemtogaprijedlogadošlodoprekidatijekaprekluzivnihizastarnihrokova,većidajepostupakopćenitopokrenut,čijećeaktualiziranje,ipak,ovisitiotomehoćeliikadatužiteljzaistapodnijetitužbu.Takvobirješenjesvakakozahtijevalodasenaodgovarajućinačinnjemuprimjeriipravnipoložajtuženika–ionbisemoraomoćikoristitiposljedicamastavadabisesmatralodajepostupakpokrenutpodnošenjemprijedlogazaordinaciju,injemubitrebalodopustitidaupovodutakvaprijedloga,osobitoakobimusedostavioradiočitovanja(v.infra ad 4.3.4.),postupikaoupovodutužbekojamujedostavljenanaodgovor–baremupogledupitanjajesuliispunjenepretpostavkezaordinaciju.96

Akobisezauzeostavdabiseuzprijedlogzaordinacijuvezali(neki)pravniučincipodnošenjatužbesudu,trebalobizauzetiistavotomeukojembirokutužiteljtrebaopodnijetitužbunakonštobimubilodostavljenorješenjekojombiordinacijabilaodređena.Trebalobi,činise,zauzetistavdabi tobiodužanučinitiurokuodnajkasnijetrimjeseca(arg. per analogiam, a cohaerentia ex 242.,243.ZOO).97

Svinaznačeniprobleminebisenametaliakobiseprihvatiostavdabitužiteljuz prijedlog za ordinaciju bio dužan podnijeti i tužbu. Prihvaćanjem takva stavauspostavila bi se bitna ravnoteža pravne pozicije tužitelja i tuženika u postupku ukojemutrebaordiniratimjesnunadležnost.

4.3.4. Kontradiktornost ordinacijskog postupka

UZakonunijeizrijekomriješenopitanjetrebaliprijedlogzaordinaciju,prijenegoštoseonjemuodluči,dostavitipotencijalnomtuženikunaodgovor.Zbogtogabigledetogatrebalopostupitipoopćimpravilima,štoće,opet,ovisitiostavukojićesezauzetiotometrebaliuzprijedlogzaordinacijupriložitiitužbu,odnosno,akojenetrebapriložiti,kakvibibiliučinciodlukeoordinaciji.

Unačelu,prijedonošenjaodlukeoprijedloguzaordinaciju,protivnojbistrancitrebaloomogućitidaseonjemuizjasni(5/2.)–dostavomprijedlogazajednostužbomspozivomdaseočituje samooprijedloguzaordinaciju,odnosnodostavomsamo

96 Akobisetuženikuprijedlogzaordinacijukojibisesmatraoaktomkojimsepostupakpokrećedostavljaoradiočitovanjaupogledupostojanjapretpostavakazaordinaciju,očitovanjakojebiimaloznačenjeograničenogodgovoranatužbu,trebalobiuzetidabidostavomtogprijedlogatuženiku nastupale i pravne posljedice litispendecije (194/1.). Kad je riječ o ograničenostiočitovanja tuženikaokojemu je riječ, tuženika senebi smjelomoći ograničiti daunjemuiznosiimeritornorelevantnemomentekojebimogaoiznositiu“pravom”odgovorunatužbu–umjeriukojojbiotimmomentimaovisilodonošenjeodlukeoprijedlogu.Utombismisluto očitovanjemoglo sadržajno odgovarati pravom odgovoru na tužbu, sa svim relevantnimposljedicamadavanjatakvaodgovora.Upravosestogapostavljaipitanjebiliituženikmogaoupovoduprijedlogazaordinacijukojimujedostavljenradiočitovanjapodnijetisvojprijedlogzaordinacijunadležnostiistogsudazaeventualnuprotutužbu,uzkojibiseprijedlogvezalesvepravneposljedicepodnošenjatakveprotutužbe(189.).

97 Naime, ako tužbaprotivdužnikabudeodbačenazbognenadležnosti suda ilikojegadrugoguzrokakojisenetičebitistvari,pavjerovnikponovnopodnesetužbuurokuodtrimjesecaoddanapravomoćnostiodlukeoodbacivanjutužbe,smatrasedajezastaraprekinutaprvomtužbom(243/1.ZOO),a istovrijedi izapozivanjeuzaštitu, iza isticanjeprijebojatražbineusporu teuslučajukadjesudilidrugotijelouputilodužnikadasvojuprijavljenutražbinuostvarujeuparničnompostupku(243/2.ZOO).


prijedloga, ako uz njega tužba ne bi bila priložena. Naime, odlukom o ordinacijinerješavasesamopitanjejurisdikcijehrvatskihsudova,većipitanjekoji jesudukonkretnomsporustvarnoimjesnonadležan.Akobi tuženikavezala takvaodlukau smislu da više ne bi mogao dovoditi u pitanje postojanje jurisdikcije hrvatskihsudova te stvarnu i mjesnu nadležnost ordiniranog suda, on bi naknadno tijekompostupkamogaoistaknutiprigovornenadležnostisamoizrazlogakojibisetemeljilinaokolnostimakojebinastalenakonmomentasobziromnakojibiseocjenjivalanadležnostprigodomdonošenjaodlukeoordinaciji.Akomusenebiomogućilodaseočitujeoprijedloguzaordinaciju,bilobipovrijeđenonjegovopravonasaslušanjeupostupku, napravično suđenje, pravona suca čija bi nadležnost bila utvrđenauskladusazakonom.Akobisezauzeostavdaex parte donesenaodlukaoordinacijineprekludiratuženikadaunastavljenompostupku,uskladusopćimpravilimaotome,iznosi sveoneprigovorenenadležnostikoje inačemože iznositiupostupkunakonštomu je tužba dostavljena na odgovor, dakle i prigovor nepostojanja jurisdikcijehrvatskih sudova te prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti ordiniranog suda,ordinacija bi izgubila svaki smisaoosimonogada je potrebna samozatodabi seodrediosudkojemubitužiteljmogaopodnijetitužbu,sudzakojibisenaknadno,upovoduprigovoratuženika,moglopokazatidanijenadležanzatoštonemajurisdikcijehrvatskihsudova,danije stvarnonadležan ilidanijenimjesnonadležan jer susestvarnaimjesnanadležnostmogleutvrditinatemeljuzakona.

Iznimno,u slučajevimaukojimabi većna temelju samogprijedlogamogaodonijetiodlukuoodbacivanjuiliodbijanjuprijedlogazaordinaciju,Vrhovnisudnebitrebaoprijedlog,eventualnospriloženomtužbom,dostavitiprotivnojstranci.

Zato se čini da bi, između ostaloga, s jedne strane, načela ekonomičnosti,koncentracijeiefikasnostiupostupanjutepravnesigurnosti,asdrugestrane,načelosaslušanjastranakakaoaspektzahtjevadasvakojstrancitrebaosiguratiostvarivanjepravanapravičnosuđenje,zahtijevaladaseprijedonošenjaodlukeoprijedloguzaordinacijuomogući(potencijalnom)tuženikudaseočitujeotomeprijedlogu.Nakontoga, tuženik bi u nastavljenom postupku bio prekludiran u iznošenju prigovoranenadležnosti – s obzirom namoment s obzirom na koji bi se odnosila odluka oordinaciji.

Prigodom očitovanja o prijedlogu za ordinaciju tuženik bi se trebao pozvatiinapostojanje sporazumaoprorogaciji,u smisludabinakondonošenjaodlukeoordinacijigubiopravodaseunastavljenompostupkupozivanatajsporazum.

Iuordinacijskombipostupkutrebalovrijeditinačelapomoćineukojstranci(11.)iotvorenogpravosuđenja(5.,7.,219.,220.,288.a/2.),aliiopćapravilaopostupanjusnerazumljiviminepotpunimpodnescima(109.).

Potreba za ordinacijom u naznačenom smislu bi prestala nakon stupanja nasnagunovogZMPP-a,jerbiseuvijekznalokojijesudmjesnonadležanakosenatemelju pravila omjesnoj nadležnosti on ne bimogao utvrditi – to bi bio stvarnonadležnisuduZagrebu(v.supra ad 4.2.2.3. in fine).


4.3.5. Odlučivanje

4.3.5.1. Funcionalna nadležnost i sastav ordinacijskog suda

OprijedloguzaordinacijuodlučujeVrhovnisud(69.).IakouZakonunijeizrijekompropisanoukojemsastavuVrhovnisudodlučujeo

ordinaciji(arg. ex 44.,69.),trebauzetidaoordinacijiodlučujesudacpojedinactogasuda.Natakavstavupućuje,arg. per analogiam,a cohaerentia,odredbačlanka68.stavka3.ZPP,pokojomotzv.svrhovitojdelegacijiodlučujesudacpojedinacnajvišegsudaodređenevrste,dakleiVrhovnisudkadnastupautojfunkciji.Naime,budućidajeordinacijanadležnostiuširemsmislutakođersvojevrsnadelegacijanadležnosti,za sve bi slučajeve u kojima najviši sud određuje nadležnost nižih sudova trebalavrijeditiodgovarajućapravila.98

4.3.5.2. Prethodno ispitivanje prijedloga za ordinaciju

Poštoprimiprijedlog,Vrhovnibisudnajprijetrebaoispitatijeliondopušten.Upovodunerazumljivogi/ilinepotpunogprijedlogatrebalobipostupitikaou

povodusvakogdrugogpodneskastakvimnedostacima(106.-109.).Prijedlognebibiodopuštenakonebibileispunjenepozitivneodnosnoakobi

postojale negativne procesne pretpostavke o kojima bi ovisila dopuštenost svakoginicijalnogakta stranakauparničnompostupku.99TrebauzetidabiVrhovni sudunačelubiodužanpoduzetipotrebne radnje radiotklanjanjaotklonjivihnedostatakazbog kojih prijedlog ne bi bio dopušten (arg. ex 109., 291.). Prijedlog ne bi biodopuštenniakobisenatemeljuonogaštojeunjemuiznesenomoglozaključitidasuprotekliprekluzivnirokoviukojimasetužbatrebalapodnijetisudučijaseordinacijatraži. Isto bi vrijedilo i ako prethodno ne bi bio proveden propisani postupak zaizvansudskorješenjespora(arg. ex 282.).

Ako bi tužba bila podnesena uz prijedlog, eventualni nedostaci zbog kojihbi ona bila nedopuštena, a koji bi semogli otkloniti u postupku pred sudom kojibi bio ordiniran, ne bi trebali priječiti donošenje meritorne odluke o prijedlogu.O dopuštenosti tužbe s naznačenim nedostacima odlučivalo bi se postupku predprvostupanjskimsudom.

4.3.5.3. Prikupljanje procesnog materijala za donošenje odluke

Vrhovni sud svoju odluku o prijedlogu za ordinaciju može zasnovati nanavodimautomprijedlogu,eventualnonanavodimaizpriloženetužbe,(likvidnim)dokazima,upraviluispravama,kojisupriloženiuzprijedlogipriloženutužbu,zatim

98 UprilogtakvomrješenjegovorilabiiokolnostdajeNovelom2003.institutsvrhovitedelegacije(68.)reformiran,izmeđuostalogainanačindajeizrijekompropisananadležnostsucapojedincanajvišegsudaodređenevrstezaodlučivanjeotojdelegaciji,dokjetopropuštenoučiniti iuodnosunainstitutordinacijenadležnosti(69.),kojijeostaoidaljepodnormiran.

99 Opojmuprocesnihpretpostavkiusp.TRIVA-DIKA,GPPP,§6.,DIKA,Građanskoparničnopravo,VII.,§31.,32.


na navodima imožebitnim (likvidnim) dokazima iz očitovanja protivne stranke oprijedlogu,ali inaonomeštobinaknadnopribavioodstranaka ilidržavnih tijela,npr. nižih sudova tijekomordinacijskog postupka.Naime,Vrhovni sud, provodećiincidentalni ordinacijski postupak, ne nastupa kao najviša sudbena instancija uodređenompostupku, već kao sud koji u prvom i posljednjem stupnju odlučuje oodređenompravnompitanjuorješenjukojegaovisimogućnostpokretanjaiprovedbeodređenogpostupaka.

4.3.5.4. Vezanost prijedlogom i meritorna odluka

UnačeluVrhovnisud,odlučujućioprijedloguzaordinaciju, trebaodlučivatiu granicama toga prijedloga.100 To znači da je taj sud pri donošenju svoje odlukevezan za određenje spora u prijedlogu, ali i zahtjevom za ordinaciju sadržanomutomprijedloguusmisludanesmijesuditiprekoimimotogazahtjeva.UpravostogaiodlukekojeVrhovnisudmožedonijetiupovoduprijedlogaoviseoonomeštojenjimein concreto zatraženo.

AkoutvrdidazasuđenjeukonkretnomsporunepostojinadležnostsudovauRepubliciHrvatskoj,prijedlogzaordinaciju trebaodbiti.Tajprijedlog trebaodbitiiakosenatemeljupropisaomjesnojnadležnostimožeutvrditikoji jesudmjesnonadležan.

Ako je prijedlogom za ordinaciju od njega zatraženo da sam odredi koji ćeodsudovauRepubliciHrvatskojbitistvarnoimjesnonadležan,Vrhovnisudje toovlaštenučiniti,svakakouzuvjetdautvrdidapostojinadležnosttihsudova.

Akopredlagateljzatražidaseordiniramjesnanadležnostsudaodređenevrsteiranga,takavprijedlogtrebaodbitiakoVrhovnisudocijenidazasuđenjeukonkretnomsporunisustvarnonadležnisudovitevrsteiranga,svakakouzuvjetdapredlagatelj(akoseuopćeprihvati stavda tome imamjestauordinacijskompostupku),nakonuputekojugledetogadobijeodVrhovnogsuda(arg. ex 109.),neispraviprijedlog.101 Stvarnanadležnostsudačijumjesnunadležnosttrebaordiniratijejednaodmeritornihpretpostavakazaprihvaćanjeprijedloga(v.supra ad 4.2.2.).

Akojeuprijedloguzaordinaciju individualiziransudkojibi trebaloodreditikaomjesno nadležni sud,Vrhovni je sud dužan odbiti takav prijedlog ako ocijenida, unatoč tome što su ispunjene pretpostavke za ordinaciju (v. supra ad 4.2.2.),nisu ispunjene pretpostavke za ordinaciju predloženog suda (v. supra ad 4.2.3.). Uprijedloguzapravone treba indivudalizirati sud čiju semjesnunadležnost trebaordinirati – koji će od stvarno nadležnih sudova biti in concreto mjesno nadležanodređujeVrhovnisuduzimajućiuobzirokolnostinavedeneuprijedloguzaordinacijuiu,eventualnom,očitovanjuprotivnestranketenatemeljurezultataizviđajakojebieventualnoproveo.

100 Naime,uparničnompostupkusud(upravilu)odlučujeugranicamazahtjevakojisustavljeniu postupku (2/1.). Budući da se u navedenoj odredbi općenito govori o zahtjevima koji sestavljajuupostupku,anesamootužbenomzahtjevuili,eventualno,ojošnekimzahtjevima,valjauzetidabitotrebalovrijeditiizaordinacijskizahtjev.

101 Nakonštobi takavnjezinprijedlogbioodbijen,strankabimoglapodnijetinoviprijedlogukojemubinaznačilasuddrugevrstei/ilirangačijubimjesnunadležnosttrebalodelegirati.


Vrhovni sud će prijedlog prihvatiti ako utvrdi da su ispunjene pretpostavkezaordinaciju(v.supra ad 4.2.2.).Utomslučaju,uzimajućiuobzirpretpostavkeokojimaovisiindividualiziranjestvarnonadležnogsudakojićebitiimjesnonadležan(v. supra ad 4.2.3.),Vrhovnisudtrebadonijetiiodlukukojomćeindividualiziratitajsud.

Tužbu koja je priložena uz prijedlog treba odbaciti kao nedopuštenu akoprijedlogbudeodbijenzatoštojeutvrđenodanepostojinadležnosthrvatskihsudova(arg. ex 16/2.).Ako,međutim,prijedlogbudeodbijenzatoštojeutvrđenodasenatemelju pravila o mjesnoj nadležnosti može odrediti koji je od stvarno nadležnihsudovamjesnonadležan,tužbupriloženuuztakavprijedlogtreba“kratkimputem”proslijeditistvarnonadležnomsuduzakojiVrhovnisudnađedajemjesnonadležan,analognokaokadnenadležnisudpredmetkojimujeuslijed“očite”pogreškeustupljenkaonadležnomustupanadležnomsudu(arg. ex 22/1.).

OdrugimodlukamakojebiVrhovnisudmogaodonijetiupovoduprijedlogazaordinacijuv.supra ad 4.3.5.2.

4.3.5.5. Sadržaj i učinci odluka u povodu prijedloga za ordinaciju

BudućidaseodlukaVrhovnogsudaupovoduprijedlogazaordinacijunemožepobijatipravnimlijekovima(v.infra ad 4.3.6.),onapostajepravomoćnamomentomdonošenja,dokseučincinjezinepravomoćnostivežuuzmomentsobziromnakojiseocjenjivalaosnovanosttogaprijedloga.

Odlukakojomjeodbijenprijedlogzaordinacijuzatoštojeutvrđenodahrvatskisudovinisunadležnizasuđenjeukonkretnomsporu,deklarira toutvrđenje.StogatrebaodbacitizbognedostatkajurisdikcijetužbukojasenakontogapodneseutomsporunekomsuduuRepubliciHrvatskoj–svakakoakosekompetencijskirelevantnočinjenično stanje umeđuvremenu bitno ne izmijeni. O odbacivanju tužbe koja jepodnesenauzprijedlogutomslučajuv.supra ad 3.3.5.4.

Prihvaćajućiprijedloguzaordinacijuiodređujućikojićestvarnonadležnisudbitiimjesnonadležan,individualizirajućitimetajsudkaostvarnoimjesnonadležanzasuđenjeuodređenomsporu,Vrhovnisudneordinirasamomjesnu,većistvarnunadležnosttogasuda,aliideklariraipostojanjejurisdikcijehrvatskihsudova.Zatoćeisudovipredkojimaćepostupakukonkretnompravnojstvaribitipokrenutodnosnonastavljen nakon donošenja odluke o ordinaciji biti vezani za takvo određenjenadležnosti. U tom se postupku više nemože otvarati pitanje sudske nadležnosti,alinipitanjestvarneimjesnenadležnostiordiniranogsuda,svakakoosimakozbogokolnosti kojenastupenakonmomentanakoji seodnosi pravomoćnost rješenjaoordinacijinedođedopromjenautimnadležnostima.Sjednestrane,toznačidasuisudistrankeupostupkupredordiniranimsudomvezanizarješenjeoordinacijiunaznačenomsmislu,dokse,sdrugestrane, isudistrankeupostupkupokrenutompredsudomčijanadležnostnijeordinirana,npr.podnošenjemtužbetomsudu,moguuskladusopćimpravilimaotomepozivatinanjegovustvarnuimjesnunenadležnost.


4.3.6. Pravni lijek

ProtivodlukeVrhovnog sudaoprijedloguzaordinaciju žalba,102 ali ni drugipravni lijekovi nisu dopušteni. Naime, iako to nije izrijekom propisano, protivmogućnostidasetakvaodlukaVrhovnogsudapobijapravnimlijekovimaposrednobi govorila okolnost da uopće nije utvrđena (funkcionalna) nadležnost toga sudaza odlučivanje o pravnim lijekovima protiv odluka koje bi donio, ali ni sastav ukojemubitočinio(arg. ex34.d/1.,44.).UprilogtakvomstavumoglobisepozvatiinaodredbupremakojojžalbanijedopuštenaniprotivodlukaVrhovnogasudakadodlučujeosukobuonadležnosti(arg. a cohaerentia, a completudine, per analogiam ex 24/3.).Konačno,odlukaoordinacijibilabizapravodiskrecijski(upogleduizboramjesnonadležnogsuda)nekontrolabilniaktnajvišegsudaudržavi,aktpričijembisedonošenjutajsudubitnomerukovodiorazlozimaoportuniteta,ipakvodećiračunaointeresimaobijustranakateopravnopolitičkimzasadamaodkojihpolazezakonskapravilaomjesnojnadležnosti(v.supra ad 3.2.3.).

NavedenorješenjenebibilouprotivnostisUstavomjeronjamčisamopravonažalbuilidrugupravnuzaštituprotivpojedinačnihpravnihakatadonesenihupostupkuprvogstupanjapredsudomilidrugimovlaštenimtijelom(18.URH),auslučajuukojemuVrhovnisudordinirariječjeoodlucikojudonosinajvišisudufunkcijisudakojirješavajednospecifičnokompetencijskopitanjeodvažnostizanjemupodređenesudove.

Okolnostdaprotivodlukeupovoduprijedlogazaordinacijunijedopuštenpravnilijek,svakako,potenciraznačenjenačelakontradiktornostiiotvorenogpravosuđenjaiuordinacijskompostupku(v.supra ad 4.3.4.).

Budućidabi seodlukomkojomseodbijaprijedlogzaordinacijuzato što jeutvrđeno da ne postoji jurisdikcija hrvatskih sudova moglo povrijediti pravo nasudsku zaštitu pred tim sudovima, u načelu bi protiv takve odluke bila dopuštenaustavnatužba.Ustavnabitužbabiladopuštenaiuslučajuukojemubiuordinacijskompostupkubilopovrijeđenopravoprotivnestrankenapravičanpostupaktimeštojojnijebilapruženamogućnostdasudjelujeutompostupku.(Arg ex62.UZUSRH)103 Ustavnatužbabilabidopuštenaiprotivodlukekojombibilautvrđenajurisdikcijahrvatskihsudovaiordiniranastvarnaimjesnanadležnostodređenogsudajerbiseitakvomodlukommoglodovestiupitanjepravostrankedajojnesudinenadležnisud.

4.3.7. Postupak nakon donošenja odluke

PostupanjeVrhovnogsudanakonštodoneseodlukuoordinacijiovisiotomebi liuz tajprijedlogbilapriložena tužba.Akotužbanebibilapriložena,odlukuoordinacijitrebalobidostavitiobjemastrankama,apredlagateljbinatemeljuteodlukemogaopodnijetiordiniranomsudu,trebauzetiuodgovarajućemroku.Akobitužbabilapriložena,odlukuoordinacijizajednostužbomtrebalobiustupitiordiniranomsudu(v.supra ad 3.5.4.).

102 TakoiTRIVA-DIKA,op.cit.,284.103 UZUSRH:UstavnizakonoUstavnomsuduRepublikeHrvatske,NNproč.99/99,29/02,49/02.


OdlukukojomseodbacujeodnosnoodbijaprijedlogVrhovnisudtrebadostavitistrankama,iznimnosamopredlagateljuakojeoprijedloguodlučioprijenegoštojeprotivnikuomogućenodaseočituje.Opostupanjuutimslučajevimastužbomkojajebilapodnesenauzprijedlogzaordinacijuv.supra ad 4.3.2.

Ako se prihvati stajalište da bi Vrhovni sud o prijedlogu za ordinacijuodlučivaoex parte,protivnojbisestrancimoralopriznatipravodaupostupkupredordiniranimsudomističeprigovornedostatkajurisdikcije(18.),stvarne(17.)imjesne(20.)nenadležnosti.Onabi svakako trebala imatipravopozivati se i na sporazumomeđunarodnoj ilimjesnojnadležnosti (70.).Takvabipravatestrankeproizlazilaiz njenogUstavom impostiranog prava da o njezinim pravima (građanske naravi)odlučuje zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u pravično provedenompostupku(29/1.URH).Nebi semoglosmatratida jepravičnoprovedenpostupakukojemubiopravustrankedajojsudisudčijajenadležnostustanovljenazakonombiloodlučenomimonje.

Upostupkunakondonošenjarješenjaoordinacijiobjebistrankemogleisticatiprigovore razne nenadležnosti pozivajući se na okolnosti koje su nastupile nakonmomentanakojibiseodnosilapravomoćnosttogarješenja–uonomsmisluukojemuteprigovoremoguisticatiupostupkuzbogokolnostikojesunastalenakonpodnošenjatužbesudu(15.),praktičnosamozbograzlogakojibidovelidoprestankajurisdikcijehrvatskihsudova.Taćemogućnostčestouvelikojmjeriovisitioprijelaznomrežimupropisakojimajeizmijenjenanadležnostsudakojivodipostupak.

4.4. Problem naknadne ordinacije

Prema važećemuređenju prvostupanjski sud u pravilu više ne pazi na svojumjesnu nadležnost (arg. ex 20.).To praktično znači da tužiteljmože po vlastitomizboru podnijeti tužbu bilo kojem stvarno nadležnom sudu, čija će se mjesnanadležnostnaknadnozasnovatiakotuženikpravodobnoneistakneprigovormjesnenenadležnosti(arg. ex 20.).Problem,pritom,moženastatiuslučajevimaukojimajetuženikpravodobnoiosnovanoprigovoriodasudpredkojimjepostupakpokrenutnijemjesnonadležan,aliukojimasudpredkojimjepostupakpokrenutnemoženatemeljupravilaomjesnojnadležnostiutvrditikojijesudmjesnonadležaniustupitipredmettomsudu.Naime,sudkojiseoglašavamjesnonenadležnimtrebaurješenjukojimćetodeklariratiodreditiisudkojijetakonadležan(arg. ex 21.,22.).Budućidau zakonunema izričitog rješenja za naznačenu situaciju, trebalobi tu prazninupopunitiprihvaćanjeminstitutanaknadneordinacije,otvaranjemmogućnostidasudkojijeutvrdiodanijemjesnonadležanpredložiVrhovnomsududaordinirasudkojićeukonkretnomsporubitimjesnonadležan i kojemućenakon togapredmetbitiustupljen.

Naznačeni bi problem, eventualno, bilomoguće, vrlo nategnuto, prevladati iodgovarajućomkombinacijominstitutanužneisvrhovitedelegacije.Naime,sudčijajenenadležnostuodređenompredmetuutvrđenanemožepostupatiutompredmetu(uvjetzanužnudelegaciju–arg. ex 67.).Međutim,utakvombislučajutrebalomoćidelegiratinadležnostonomodstvarnonadležnihsudovaudržavikojemubigabilo


najsvrhovitijedelegirati(pretpostavkazasvrhovitudelegaciju–68.).Sudpredkojimjepostupakpokrenutusporovimaukojimajeovlaštenex officio

pazitinasvojumjesnunenadležnostikojinatemeljupravilaomjesnojnadležnostinebimogaoutvrditikojijesudmjesnonadležandabimupredmetustupio,trebaobitakođermoćiisprovociratinaknadnuordinacijuodnosnodelegacijunadležnosti.

4.5. Delegacija nakon ordinacije

Ordinacijaneisključujedelegaciju–svrhovituinužnu.Vrhovnisudordinacijomsamoodređujekojićesuduodređenomsporubitiovlaštensuditisistimučinkomkaodajenadležnosttogsudautvrđenanatemeljuzakona.Stogasenakonštoodređenisudbudeordinirankaostvarnoimjesnonadležan,nadležnostmožedelegiratinanekidrugisudpoopćimpravilimaonužnoj(67.v.)isvrhovitoj(68.,v.)delegaciji.

5. ZAKLJUČNE NAPOMENE

Instituti delegacije i ordinacije nadležnosti nakon Novele 2003. u osnoviodgovarajupotrebamaprakse.Izmjenamainstitutasvrhovitedelegacijeuznačajnojjemjeriograničenamogućnostdilatornezloporabetogainstituta.De lege ferenda,bilobipotrebnoizrijekomodgovoritinapitanjajelimogućaidelegacija(nužnaisvrhovita)“mjesne”nadležnostidrugostupanjskogsuda,tkoodlučuje,ukojemsastavu,onužnojdelegaciji,podnosilisetužbauzprijedlogzaordinacijuiliteknakonnje,itd.Trebalobisvakakorazmislitiomogućojintegracijiilipreciznijemfunkcionalnomrazgraničenjuizmeđu nužne i svrhovite delegacije.Odgovori na neka od tih pitanja pokušali suseponuditiuovomradu.Pritombi,svakako, trebalouzetiuobzir iokolnostdajesukcesivnim izmjenamauuređenju institutaokojima je riječ, osobitooordinacijinadležnostiuznačajnojmjerismanjenonjihovopraktičnoznačenje.


LITERATURA

1. UstavnizakonoUstavnomsuduRepublikeHrvatske,NN,proč.99/99,29/02,49/02.2. Zakonoradu,NN,93/14.3. Zakonaoparničnompostupku,SLSFRJ,4/77–35/91;NN26/91,53/91,91/92,12/99,

88/01,117/03,88/05,84/08,123/08-ispr.,57/11,25/13,28/13–ZSi89/14.4. Zakonuopodručjimaisjedištimasudova,NN128/14.5. Zakonuopodručjimaisjedištimasudova,NN,144/10,84/11.6. Zakonuosudovima,NN,28/13,33/15,82/15,82/16.7. DIKA,Građanskoparničnopravo,Narodnenovine,VII.,§31.,32.8. KLAIĆ, Rječnik stranih riječi, 1990., 271., 272.; Rječnik hrvatskog jezika,

LeksikografskogzavodaMiroslavKrležaiŠkolskeKnjige,2000.,166.9. TRIVA-DIKA,Građansko parnično procesno pravo,Narodne novine, 7. izd., 2004.,

271.10. VSRH:Gr1-207/04–IO1/04-262.11. VSH:R-112/88–PSP40/90.12. VSRH:Gr1-75/13-2od24.travnja2013.13. VSRH:R-63/87–PSP35/151.14. VSRH:Grl-121/2007-INF-N5655/07.15. VSRH:Grl:745/2012-2–INF-br.6290-6291/2014.16. VSRH:Gr-272/00–IO1/01-163.17. VSRH:Gr-13501–IO1/02-184.18. VSRH:Gr-1-573/02-INF-N5204-5205/04.19. VSH:R-329/78-NZp11/79-76.,VSRH:Gr-133/&01–INFbr.5032-5033/2002.20. VSRH:Gr-133/01–INFbr.5032-5033/2002.21. VPSH:Rp-87/80-PPP7/84-63.22. VSH:Gr-218/89–PSP46/90.23. VSH:R-117/81-NZp19/82-134.24. VSRH:Gr1-241/082.7.08–INF-N5701/08.25. VSH:R-147/79-NZp16/80-63.26. VSH:R-274/78-NZp14/79-76.27. VSH:R356/83-NZp25/85-125.28. VSH:R-100/83-PSP23/246.29. VSH:R-172/83-NZp23/84-160.30. VSH:R-174/84-NZp26/85-110.31. VSH:R-380/84-NZp27/85-101.32. VSH:R-329/85-NZp27/85-101.33. VSH:R-51/87-PSP35/150.34. VSH:Gr-218/89-PSP46/90.35. VSRH:Gr-476/97-INF4680/99.36. VSRH:Gr-24/99-INF-N4873/00.37. VSRH:Gr-288/00od20.6.2000.38. VSRH:Gr-584/00-INF-N4960-4961/01.39. VSRH:Gr-565/00-INF-N5010/02.40. VSRH:Gr-967/00-INF-N5016-5017/02.41. VSRH:Gr-353/01-INF-N5023/02.42. VSRH:Gr-511/01-INF-N5028/02.43. VSRH:Gr-974/03-INF-N5307/05.44. VSH:R-42/83-SP6/84-50.45. VSH:R-275/83-NZp24/84-129.46. VSH:R-155/83-NZp23/84-161.47. VSH:R-288/84-SP12/85-53.


48. VSRH:Gr-216/93-IO1994/282.49. VSRH:Gr-143/93-IO1994/281.50. VSRH:Gr-408/93-IO2/1995-120.51. VSRH:Gr-184/98-INF-N4868-4869/00.52. VSRH:Gr-261/98-INF-N4825/00.53. VSRH:Gr-103/99-INF-N4876-4877/00.54. VSRH:Gr-256/00od27.6.2000.55. VSRH:Gr-282/00-INF4925/01.56. VSRH:Gr-2/00-INF-N4962-4963/01.57. VSRH:Gr1-576/02-INF-N5190/03.58. VSRH:Gr1-613/02-INF-N5182.59. VSRH:Gr1-94/15-2od3.ožujka2015.60. VSH:R-174/72-NZp2/73-29.61. VSRH:Gr-266/00-INFN4939/01.62. VSRH:Gr-1034/01-INF-N5179/03.63. VSRH:Gr-133/04-INF-N-5287/04.64. VSRH:Gr-497/97-INF.N4899/01.65. VSH:Gr-1/89,R-362/88–PSP41/92.66. VSRH:Gr-1-262/02-INF-N5106/03.67. VSRH:Gr-316/97-INF-N5076-5077/02.68. VSRH:Gr.Broj:Gr1383/08-2od18.prosinca2008.69. VSRH:Gr1382/08-2od27.studenoga2008.70. VSRH:Broj:Gr1-127/12-2od29.ožujka2012.


Mihajlo Dika*104

Summary

DETERMINATION OF JURISDICTION BY A HIGHER COURT IN CIVIL PROCEEDINGS

The paper analyses three legal terms which regulate the determination ofjurisdictionbyahighercourtincivilproceedings:necessarydelegationofjurisdiction,purposeful delegation of jurisdiction and ordination of jurisdiction.An attempt ismadetodeterminethemeaningofthesetermsaswellastheirprerequisitesandtheirlegaleffects.Thepaperalsopointstothepotentialfunctionalinterferencebetweenthese concepts and thus suggests that there is a need to delimit the scope of theirapplication.Specialemphasisisalsogiventotheinfluenceofrelativelynewchangesinthefieldoforganisationandjurisdictionofcourtsuponthepracticalapplicationofthoseconcepts.

Keywords: territorial jurisdiction, necessary delegation of territorial jurisdiction, purposeful delegation of territorial jurisdiction, ordination of territorial jurisdiction.

Zussamenfassung

BESTIMMUNG ÖRTLICHER ZUSTÄNDIGKEIT IM ZIVILPROZESS DURCH DAS IM RECHTSZUG ZUNÄCHST

HÖHERE GERICHT

Die Arbeit bespricht drei Rechtsinstitute, welche die Bestimmung örtlicherZuständigkeit im Zivilprozess durch das im Rechtszug zunächst höhere Gerichtregulieren: das Institut der sog. notwendigen Delegation der Zuständigkeit, dasInstitutdersog.zweckmäβigenDelegationderZuständigkeitunddasInstitutdersog.OrdinationderZuständigkeit.BeiderBesprechunggenannterInstituteversuchtman,diese Begriffe, ihreVoraussetzungen und Rechtsfolgen zu bestimmen.Man weistauchaufpotentielle funktionale InterferenzzwischendiesenBegriffenundaufdieNotwendigkeitderEinschränkungihrerAnwendunghin. BesonderenWertlegtmaninderArbeitaufdenEinflussneuesterÄnderungenimBereichderGerichtsverfassungundGerichtszuständigkeitenaufdieAnwendungdieserRechtsinstituteinderPraxis.

Schlüsselwörter: örtliche Zuständigkeit, notwendige Delegation örtlicher Zuständigkeit, zweckmäβige Delegation örtlicher Zuständigkeit, Ordination örtlicher Zuständigkeit.

* MihajloDika,Ph.D.,ProfessorEmeritus,FacultyofLaw,UniversityofZagreb.


Riassunto

LA DETERMINAZIONE DELLA COMPETENZA TERRITORIALE DA PARTE DELLE CORTI SUPERIORI NEL PROCEDIMENTO CIVILE IN SINGOLE MATERIE

L'oggetto del presente lavoro è costituito da tre istituti mediante i quali sidisciplina la determinazione della competenza territoriale da parte delle cortisuperiorinelprocedimentocivileinsingolematerie:l'istitutodellac.d.delegazionenecessariadicompetenza;l'istitutodellac.d.delegazionefunzionaledicompetenzael'istitutodelc.d.ordinedicompetenza.Inoccasionedell’analisidiciascunodiquestiistitutisitentadideterminarelaloronozione,iloropresuppostieglieffettigiuridicidella loro applicazione. Si cerca di segnalare la possibilità della loro interferenzafunzionale, comeanche lanecessitàdella lorodistinzionenell’applicazione.Vieneparticolarmente sottolineata l’influenza degli interventi relativamente recenti nelladisciplinadell’organizzazionedelle corti edella lorocompetenza rispettoalla loroportata.

Parole chiave: competenza territoriale, l'istituto della delegazione necessaria di competenza, istituto della delegazione funzionale di competenza, istituto dell’ordine della competenza territoriale.

odreĐivanje mjesne nadleŽnosti od strane viŠih … dika.pdf · zakonu mjesno nadležan (v. infra...

Documents