7/26/2019 Odluka o Uslovima i Nacinu Koristenja Godisnjeg Odmora 2004Broj271

1/2

3/4/2016 Broj27

http://sllist.ba/secure/2004s/glasnik/broj27/broj27.htm 1/3

Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03 i 42/03), ~l.

36, 39, 46 i 68. stav 1. Zakona o dr`avnoj s lu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.

19/02, 35/03, 4/04 i 17/04) i Odluke o radnom vremenu u Vije}u ministara Bosne i Hercegovine, ministarstvima Bosne i

Hercegovine i drugim tijelima Vije}a ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/98), Vije}e

ministara Bosne i Hercegovine na 56. sjednici odr`anoj 27. maja 2004. godine, donijelo je

ODLUKU

O USLOVIMA I NA^INU KORI[TENJA GODI[NJEG ODMORA ZA DR@AVNE SLU@BENIKA INAMJE[TENIKE U MINISTARSTVIMA I DRUGIM ORGANIMA UPRAVE BOSNE I HERCEGOVINE,

SLU@BAMA, TIJELIMA I INSTITUCIJAMA VIJE]A MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

I

Ovom odlukom utvr|uju se us lovi i na~in kori{tenja godi{njeg odmora za dr`avne slu`benike i zaposlenike (u daljem

tekstu: uposleni) u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, s lu`bama, tijelima i institucijama

Vije}a ministara Bosne i Hercegovine.

II

Pravo na godi{nji odmor imaju sv i upos leni koji imaju neprekidan radni sta` u trajanju od {es t mjeseci.

III

Uposleni imaju pravo na godi{nji odmor u trajanju od najmanje:

25 radnih dana rukovode}i dr avni slu`benici i rukovodioci organizacionih jedinica

20 radnih dana ostali dr`avni slu`benici (stru~ni savjetnici, vi{i stru~ni saradnici i stru~ni saradnici)

18 radnih dana namje{tenici

Broj radnih dana iz stava 1. ove ta~ke uve}ava se prema sljede}im kriterijima:

a) Zavisno od du`ine radnog sta`a:

od 5 do 10 godina 2 radna dana

od 10 do 15 godina 3 radna dana

od 15 do 20 godina 4 radna dana

od 20 do 25 godina 5 radnih dana

od 25 do 30 godina 6 radnih dana

preko 30 godina 8 radnih dana.

b) Zavisno od uslova pod kojima uposleni `ivi i njegovog zdravs tvenog s tanja:

samohranom roditelju sa jednim djetetom do sedam godina `ivota 2 radna dana

samohranom roditelju sa dvoje i vi{e djece do s edam godina ivota 3 radna dana

roditelju sa jednim djetetom do sedam godina `ivota 1 radni dan

roditelju sa dvoje i vi{e djece do sedam godina ivota 2 radna dana

upos lenom-invalidu 3 radna dana

uposlenom sa hroni~nim oboljenjem 3 radna dana

Uve}anje godi{njeg odmora uposlenom po osnovu odredbi ta~ke III pod b) ove odluke, vr{i se uz podno{enje relevantne

dokumentacije i to samo po jednom utvr|enom osnovu.

IV

Ukupna du`ina godi{njeg odmora sa svim uve}anjima po utvr|enim kriterijima ne mo`e trajati du`e od 30 radnih dana.

7/26/2019 Odluka o Uslovima i Nacinu Koristenja Godisnjeg Odmora 2004Broj271

2/2

3/4/2016 Broj27

http://sllist.ba/secure/2004s/glasnik/broj27/broj27.htm 2/3

V

Osnovi koji su po odredbama ove odluke od uticaja na du`inu godi{njeg odmora uzimaju se u obzir sa stanjem do dana kada

po~inje kori{tenje godi{njeg odmora. Promjene u tim osnovama nemaju uticaja na du`inu godi{njeg odmora ~ije je kori{tenje

zapo~eto, te ni u slu~aju kori{tenja godi{njeg odmora u dva dijela.

VI

Uposleni koji prvi put zasniva radni odnos ili koji ima prekid rada izme|u dva radna odnosa du`i od osam dana, sti~e pravo

na godi{nji odmor nakon navr{enih {est mjeseci neprekidnog rada.

Ako uposleni nije s tekao pravo na godi{nji odmor u smislu s tava 1. ove ta~ke, ima pravo na po tri dana godi{njeg odmora

za svaki navr{eni mjesec dana rada.

VII

U vrijeme trajanja godi{njeg odmora ne ura~unavaju se dani sedmi~nog odmora (subote i nadjelje), vrijeme privremene

nesposobnos ti za rad (bolovanje), vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsus tvovanja sa rada koje se

zaposlenom priznaje u sta` osiguranja.

VIII

Godi{nji odmor mo`e s e koristiti u dva dijela.

Ako uposleni koristi godi{nji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 10 radnih dana u toku

kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Uposleni ima pravo koristiti jedan dan godi{njeg odmora kad on to `eli, uz uslov da je o tome pismeno obavijestio

nepos rednog rukovodioca najkasnije tri radna dana prije njegovog kori{tenja.

Uposleni za ostvarivanje prava na godi{nji odmor podnose pismeni zahtjev prije usvajanja Plana iz ta~ke X ove odluke, u

kome iskazuju `elju za na~inom i vremenom kori{tenja godi{njeg odmora.

IX

Uposleni se ne mo`e odre}i prava na godi{nji odmor.

Uposlenom se ne mo`e uskratiti pravo na godi{nji odmor, niti mu se mo`e izvr{iti isplata naknade umjesto kori{tenja

godi{njeg odmora.

X

Du`ina i vrijeme kori{tenja godi{njih odmora uposlenih odre|uje se planom kori{tenja godi{njih odmora.

Plan kori{tenja godi{njih odmora donosi funkcioner koji rukovodi ministarstvom, odnosno rukovodilac drugog organa

uprave, slu`be, tijela i institucije Vije}a ministara (u daljem tekstu: rukovodilac) na osnovu potreba posla, ukoliko Vije}e

ministara ne odlu~i da se koristi kolektivni godi{nji odmor. U planu se vodi ra~una o izra`enim pismenim eljama upos lenih i

odre|uje lice koje }e mijenjati upos lenog kada se nalazi na godi{njem odmoru.

Izuzetno, rukovodilac mo`e zahtijevati prekid godi{njeg odmora iz opravdanih razloga (vi{a sila, potreba hitnog izvr{avanja

pos la ve}eg obima i sl.), o ~emu donosi rje{enje.

Uposlenom kojem se prekine godi{nji odmor, a ne nalazi se u mjestu prebivali{ta, odnosno boravi{ta, pripadaju tro{kovi

prijevoza od mjesta kori{tenja godi{njeg odmora do mjesta gdje je zaposlen.

XI

Na osnovu u tvr|enog p lana kori{tenja godi{njeg odmora rukovodilac donosi pojedina~na rje{enja o kori{tenju godi{njeg

odmora upos lenih.

XII