odabrani modeli razvoja - natura 2000

Odabrani modeli

razvoja

Natura 2000 mreže

u balkanskim zemljama

i Natura 2000

koncept u Crnoj Gori

Uspostavljanje mreže Natura 2000

u Crnoj Gori

Jun 2017

Ovaj dokument finansira Evropska komisija. Rad je rezultat

nezavisnog istraživanja i ne odražava nužno poglede i mišljenja

Evropske komisije.

NATURA 2000

KONCEPTI

Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

2 /

45

Kontrola dokumenta

Podaci o projektu

Naziv projekta Uspostavljanje mreže Natura 2000 - Crna Gora

Broj ugovora 374-589

Država primjene Crna Gora

Korisnik Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MoSDT)

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA)

Izvođač AAM Management Information Consulting Ltd. (AAM)

Autori

Pripremio Peter Skoberne

Garancija kvaliteta Sissi Samec

Status dokumenta

Dostavljen Jun 2017

Verzija 2.0

Status Nacrt

Čeka odobrenje

Odobreno x

Istorija promjena

Verzija Datum Pripremio: O verziji:

1.0 Februar 2017 AAM Consulting Nacrt poslat članovima UO radi

dobijanja komentara

2.0 Jun 2017 AAM Consulting Finalni dokument

NATURA 2000

KONCEPTI



3 /

45

Sadržaj

1. SPISAK SKRAĆENICA Error! Bookmark not defined.

2. IZVRŠNI SAŽETAK Error! Bookmark not defined.

3. UVOD Error! Bookmark not defined.

4. OPIS RAZVOJA NATURA 2000 MREŽE I NJENO USPOSTAVLJANJE U ODABRANIM BALKANSKIM

DRŽAVAMA 10

4.1 Slovenija 10

4.1.1 Faza pristupanja – Prvi koraci (1997 – 2003) Error! Bookmark not defined.

4.1.2 Faza pristupanja – Natura 2000 projekat (2003 – 2004) Error! Bookmark not defined.

4.1.3 Faza države članice (od 2004) Error! Bookmark not defined.

4.1.4 Slovenija: Koncept i naučene lekcije 14

4.2 Hrvatska Error! Bookmark not defined.

4.2.1 Prvi korak (2001 – 2008): Prikupljanje i tumačenje raspoložive literature i/ili podataka sa terenaError!

Bookmark not defined.

4.2.2 Drugi korak (2006 – 2011): Fokusirana istraživanja i prikupljanje podataka, uspostavljanje

Nacionalne ekološke mreže Error! Bookmark not defined.

4.2.3 Treći korak (2008 – 2009): Proces konsultacija s relevantnim zainteresovanim stranama Error!

Bookmark not defined.

4.2.4 Četvrti korak (2010 – 2013): ‘Fino podešavanje’, popunjavanje praznina, tehničko prilagođavanje

Error! Bookmark not defined.

4.2.5 Peti korak (2013): Pristupanje EU i usvajanje Natura 2000 mreže Error! Bookmark not defined.

4.2.6 Hrvatska: Koncept i naučene lekcije Error! Bookmark not defined.

4.3 Bugarska 19

4.3.1 Faza 1 - Transpozicija EU zakonodavstva Error! Bookmark not defined.

4.3.2 Faza 2 - Inventar potencijalnih Natura 2000 područja 20

4.3.3 Faza 3: Pregled i usvajanje predložene liste Natura 2000 područja 21

4.3.4 Faza 4: Dopunske i naknadne akcije Error! Bookmark not defined.

4.3.5 Bugarska: Koncept i naučene lekcije Error! Bookmark not defined.

4.4 Srbija Error! Bookmark not defined.

4.5 IPA projekat u Bosni i Hercegovini Error! Bookmark not defined.

4.5.1 Bosna i Hercegovina: Naučene lekcije Error! Bookmark not defined.

5. NATURA 2000 KONCEPT ZA CRNU GORU 28

5.1 Natura 2000 koncept i nacionalna ekološka mreža Error! Bookmark not defined.

5.2 Tehnička pozadina 29

5.2.1 Referentne liste Error! Bookmark not defined.

5.2.2 Biogeografski regioni 30

5.2.3 Verifikacija dovoljnosti Natura 2000 predloženih područja (Biogeografski seminar) 31

5.2.4 Ekspertski timovi i dostupnost podataka 34

5.2.5 Emerald mreža 36

5.2.6 Projekat važnih biljnih staništa Error! Bookmark not defined.

5.2.7 Natura 2000 i područja određena međunarodnim sporazumima 38

5.2.8 Natura 2000 i zaštićena područja Error! Bookmark not defined.

5.2.9 Rad na prethodno odabranim područjima 39

NATURA 2000

KONCEPTI



4 /

45

5.2.10 Određivanje granica područja i centralna baza podataka 40

5.3 Organizaciona i pravna pitanja Error! Bookmark not defined.

5.4 Komunikacija 41

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE 42

7. REFERENCE 44

Slike:

Slika 1: Ilustracija rezultata pregleda podataka o rasprostranjenosti svih stanišnih tipova i vrsta navedenih u

referentnim listama (različite boje i šabloni predstavljaju različite stanišne tipove/vrste)

Slika 2: Ekološki važna područja (Vladina Uredba) – Nacionalna ekološka mreža

Slika 3: Tehnički prijedlog za Natura 2000 mrežu (2004). SPA područja su označena rozom bojom, pSCI

područja su označena zelenom bojom (preklapanje ovih područja nije vidljivo)

Slika 4: Usvojena Natura 2000 mreža (SPA i pSCI područja) od strane Vlade (2004)

Slika 5: Obaveze prije i poslije ulaska u EU

Slika 6: Emerald mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Plava područja (A): važna za ptice, zelena područja

(B): važna za stanišne tipove i vrste koje ne pripadaju pticama, tačke: lokaliteti za stanišne tipove i

vrste koje ne pripadaju pticama, narandžasta područja (C): područja važna za ptice, stanišne tipove i

vrste koje ne pripadaju pticama

Slika 7: Nacionalna ekološka mreža (NEN) u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: stanišni tipovi i

vrste koje ne pripadaju pticama, plava područja: ptičje vrste

Slika 8: Natura 2000 mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: prijedlog pSCI područja, plava

područja: SPA područja

Slika 9: Natura 2000 mreža u Bugarskoj

Slika 10: Odabrana potencijalna Natura 2000 područja u BiH

Slika 11: Biogeografski regioni u Crnoj Gori

Slika 12: Sastav biogeografskog seminara

Slika 13: Korak po korak prikaz procesa ispunjavanja Natura 2000 obaveza u Sloveniji. Jasno se vidi da pro-

porcije nacionalone teritorije nijesu presudne za ispunjenje obaveza

Slika 14: IPA područja u Crnoj Gori (Izvor: http://www.plantlifeipa.org/Reports.asp?v=vRepCty&i=236)

Tabele

Tabela 1: Lista Emerald područja koje je usvojio Stalni komitet Bernske konvencije tokom 2015. godine. Po-

dručja koja odgovaraju prethodno odabranim područjima projekta su osjenčena.

Sekcije

Sekcija 1: Struktura podaktivnosti 1.3.1 na osnovu opisa projekta

Sekcija 2: Vremenski okvir pripremanja prijedloga Natura 2000 u Bugarskoj

Sekcija 3: Mogući zaključci za svaku vrstu i svaki stanišni tip u određenom biogeografskom regionu koji je

obrađen na biogeografskom seminaru

Sekcija 4: Formula za izračunavanje indeksa dovoljnosti zemlje članice (stepen do kojeg je Natura 2000

mreža dovršena!)

http://www.plantlifeipa.org/Reports.asp?v=vRepCty&i=236

NATURA 2000

KONCEPTI



5 /

45

1. SPISAK SKRAĆENICA

AA Ocjena prihvatljivosti

ARSO Agencija Republike Slovenije za zaštitu životne sredine

Art.

ASCI

Član

Područja od posebnog interesa za očuvanje

BD Direktiva o pticama

BDA Zakon o zaštiti biodiverziteta Bugarske

BGS

BiH

Biogeografski seminar

Bosna i Hercegovina

CEIE

CoM

DANCEE

Centar za informisanje i obrazovanje o životnoj sredini (Bugarska)

Savjet ministara (Bugarska)

Danska pomoć za zaštitu životne sredine u Istočnoj Evropi

DOPPS Društvo za posmatranje i proučavanje ptica Slovenije (nacionalni BirdLife part-

ner)

EC

ECJ

Evropska komisija

Sud pravde Evropske unije

EEA Evropska agencija za životnu sredinu

EEC Evropska ekonomska zajednica

EIONET Evropska mreža za informisanje i posmatranje

EMEPA Entitet za sprovođenje aktivnosti zaštite životne sredine (Bugarska)

EPA Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore

EPO Ekološki značajno područje - Slovenija

ETC Evropski tematski centar za biološku raznovrsnost

EU Evropska unija

GEF Globalni fond za zaštitu životne sredine

HD Direktiva o staništima

IBA Značajno područje za ptice

IUCN Međunarodna unija za očuvanje prirode

IPA

IPA

Važna biljna staništa

Instrument za pretpristupnu pomoć

KBA

LIFE

Ključna područja biodiverziteta

NATURA 2000

KONCEPTI



6 /

45

Program LIFE –finansijski instrument EU vezan za životnu sredinu, očuvanje

prirode i klimatske aktivnosti

LoNP Zakon o zaštiti prirode Crne Gore

MNE Crna Gora

MoEW Ministarstvo životne sredine i voda Bugarske

MoSDT Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore

MS

NBDC

Zemlja članica

Nacionalni savjet za biološku raznovrsnost (Bugarska)

NEN Nacionalna ekološka mreža (Hrvatska)

NGO Nevladina organizacija

PHARE Bivši program pomoći zemljama Centralne i Istočne Evrope u pripremnom pro-

cesu pristupanja Evropskoj uniji

PSC Upravni odbor projekta

pSCI Predloženo područje od značaja za Zajednicu

SAC Posebno područje očuvanja

SCI Područje od značaja za Zajednicu

SDF Standardni formular podataka

SPA Područje posebne zaštite

ToR

UNESCO

UNESCO MAB

Opis projekta

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu/Program

Čovjek i biosfera

WWF Svjetski fond za prirodu

NATURA 2000

KONCEPTI



7 /

45

2. IZVRŠNI SAŽETAK

Ovaj dokument je razrađen u okviru IPA projekta ‘Uspostavljanje NATURA 2000 mreže’, pružajući tehničku

podršku Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, sa clijem vršenja

neophodnih aktivnosti za postavljanje temelja buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, u potpunoj saglasnosti

sa zahtjevima Direktive o pticama i Direktive o staništima.

Pojedini pristupi iz različitih pristupnih perioda za razvoj nacionalnih Natura 2000 mreža u odabranim balkan-

skim zemljama su predstavljeni u prvom dijelu ovog dokumenta. Slovenija je odabrana kao zemlja balkanskog

regiona koja je u prvom krugu proširenja ušla u Evropsku uniju (2004), te Bugarska koja je ušla u EU u drugom

krugu (2007), i Hrvatska, koja je ušla u EU u posljednjem krugu (2013). Predstavljena su i pojedina iskustva

Srbije kao zemlje kandidata, kao i Bosne i Hercegovine kao potencijalne zemlje kandidata, vezana za IPA

projekte, koji su relevantni za Crnu Goru.

Predstavljene su i posebne okolnosti za Sloveniju, Hrvatsku i Bugarsku, kao i sažetak samih procesa,

uključujući zaključke o Natura 2000 konceptu i naučenim lekcijama.

Što se tiče pravnih i tehničkih aspekata, u svim navedenim slučajevima nema razlika u obavezama. U svim

pomenutim zemljama postoje pojedine sličnosti: bogata biološka raznovrsnost, niski naučni, tehnički i admin-

istrativni kapaciteti, kao i relativno slaba politička podrška, naročito u ranoj fazi procesa. Imajući u vidu da je

transpozicija EU direktiva o prirodi i Natura 2000 mreže uslov za aproksimaciju, politički interes za mrežu

Natura 2000 posljedično raste.

Za ispunjavanje obaveza EU direktiva o prirodi neophodan je zahtjevan tehnički rad, odlično znanje o lokalnom

i regionalnom biodiverzitetu, zatim uspostavljanje saradnje sa specijalizovanim pružaocima podataka, opera-

tivna centralna baza podataka, kao i dovoljni kapaciteti (iskusna radna snaga i finansije). Većinu posla treba

obaviti tek nakon pristupanja, ali su sami kvalitet i kredibilitet ovog procesa zasnovani na okviru izgrađenom

u prošlosti. Stoga je izuzetno važno da se ne potcijene posljedice nepostojanja dobre implementacione

strukture, kao i solidnog znanja o vrstama i stanišnim tipova iz referentnih listi.

Mreža specijalista i potencijalnih pružaoca podataka je organizovana u ranoj fazi u svim slučajevima. U ovoj

fazi, važno je postići zajedničko razumijevanje direktiva o prirodi i njihovih specifičnih ciljeva. Sljedeći korak

predstavlja izrada referentnih lista sa vrstama i stanišnim tipovima koji moraju biti prisutni u zemlji i podijeljeni

po biogeografskim regionima, a koji su navedeni u ankesima direktiva o prirodi.

Ono što obično slijedi je prikupljanje postojećih podataka. Uobičajno je iskušenje da se neki od postojećih

koncepata i iskustava iz prošlosti manje ili više direktno koriste, kao što su nacionalno zaštićena područja,

različiti tipovi područja važnih za očuvanje biodiverziteta, Emerald područja itd. Važno je naglasiti činjenicu da

prije ili kasnije postaje jasno da je Natura 2000 veoma specifičan pristup, te da se u ovom procesu mogu

koristiti samo odabrani podaci. U većini slučajeva postoji potreba za ponovnim vrednovanjem podataka,

naročito u slučaju ako su isti prikupljani isključivo pomoću “desktop istraživanja”. Sve informacije moraju biti

usaglašene sa Natura 2000 kriterijumima, a takođe gap analiza mora biti urađena u odnosu na referentne

liste. Za svaku od navedenih vrsta ili stanišnih tipova (po biogeografskom regionu) mora se utvrditi da li su

dostupni podaci o rasprostranjenju, da li nedostaju i gdje tačno, te gdje je vjerovatno da se te vrste/stanišni

tipovi pojavljuju.

Postoje i neka pozitivna iskustva u pogledu dostupnosti prikupljenih podataka javnosti. To čini čitav proces

transparentnijim; povećava kvalitet prikupljanja podataka, srpječava “nestajanje” podataka u privatne

kolekcije i promoviše zajedničku upotrebu.

Još jedan važan aspekat odnosi se na političke okolnosti procesa aproksimacije. Za Crnu Goru najpribližnija i

najsličnija situacija je ona u slučaju Hrvatske. Dan pristupanja je bio u nekoj nedefinisanoj budućnosti, ali je

NATURA 2000

KONCEPTI



8 /

45

politička odluka o usklađivanju pravnog i implementacionog sistema sa principom ‘Acquis communautaire’

(pravne tekovine EU) bila već donijeta. Dakle, svi nacionalni procesi su bili usmjereni u ovom pravcu. Interno

ulaganje u proces (dodjeljivanje sredstava iz državnog budžeta za izgradnju kapaciteta) je bilo veoma uspješno

dopunjeno eksternim projektnim mogućnostima.

Drugi dio dokumenta posvećen je Natura 2000 konceptu u Crnoj Gori. Kao što je već propisano u Zakonu o

zaštiti prirode Crne Gore, akcenat rada je premješten sa razvoja koncepta ka implementaciji. Glavni fokus je

izgradnja kapaciteta za primjenu zakonskih zahtjeva.

Član 41 Zakona o zaštiti prirode Crne Gore propisuje da je za efikasan pravni okvir neophodno uspostaviti

nacionalnu ekološku mrežu, koja je u skladu sa principima EU direktiva o prirodi (slijedeći primjer Hrvatske).

Paralelno sa tim, treba intenzivirati tehnički rad na prijedlogu nacionalne ekološke mreže (referentne liste,

prikupljanje i validacija raspoloživih podataka, gap analiza, obuke za istraživanja na terenu, istraživanja na

terenu, centralna baza podataka itd.), što je djelimično pokriveno IPA projektom, ali se u budućnosti mora

uraditi još mnogo toga. Nacionalna ekološka mreža treba da uzme u obzir sve zahtjeve Natura 2000 mreže.

U principu, ona bi mogla biti i šira i obuhvatati takođe i nacionalne principe. Ovaj tehnički rad je preduslov za

sve sljedeće korake i ukoliko je njegov kvalitet na visokom nivou, tada se u budućnosti može očekivati manje

problema, što može olakšati put ka pridruživanju EU.

Kada su obaveze iz EU direktiva o prirodi u vezi sa uspostavljanjem Natura 2000 mreže ispunjenje je jedno

od veoma čestih pitanja. Odgovor nije jednostavan broj ili određeni procenat zemlje, već je povezan sa

specifičnim procesom verifikacije koji se naziva biogeografski seminar. Ovo je veoma važan korak u procesu,

ne samo za njegovo razumijevanje, već i za obavezne posljedice koje utiču na zemlju članicu. Iz tog razloga,

biogeografski seminar je objašnjen detaljnije u ovom radu. Pored toga, potcjenjivanje ove vježbe može dovesti

do budućih problema, što predstavlja samo još jedan u nizu argumenata za njegovu važnost.

Slijede objašnjenja i smjernice za uspostavljanje nacionalne ekološke mreže koja je kompatibilna sa Natura

2000 mrežom, naravno uzimajući u obzir trenutnu situaciju u Crnoj Gori.

Glavne teme vezane su za: korekciju postojećih granica biogeografskih regiona, organizaciju i obuku timova

eksperata i koordinacionog tijela, koje bi trebalo biti sa sjedištem u Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine

(uključujući i prijedlog za postepeno povećanje broja zaposlenih), principe i rad na prethodno odabranim po-

dručjima i njihovom odnosu prema završetku mreže, određivanje Natura 2000 područja u odnosu na druga

nacionalna i međunarodna određivanja (npr. Ramsar područja, Emerald područja, UNESCO područja kulturne

baštine, UNESCO program Čovjek i biosfera…), rezultate drugih inicijativa (npr. Važna biljna staništa - IPA

staništa, Ključna područja biodiverziteta - KBA područja), upravljanje i odnos organa upravljanja zaštićenih

područja na nacionalnom nivou.

Kada je u pitanju finansijski aspekat projekta, od velike je važnosti postepeno povećavati nacionalno fi-

nansiranje da bi se objezbjedilo uspostavljanje stabilne nacionalne implementacione strukture, uključujući

kapacitete za primjenu i vođenje projekata na svim nivoima. Oslanjanje isključivo na finansiranje iz

međunarodnih projekata nije održivo.

Važno je istaći i značajnu ulogu komunikacije i transparentnog angažovanja zainteresovanih strana, kao i po-

trebu za političkim i tehničkim rukovodstvom, podržanim političkom voljom na navišem nivou.

U okviru ovog projekta realizovaće se samo djelovi ovih preporuka, imajući u vidu da cilj projekta nije priprema

završenog prijedloga za Natura 2000 mrežu u Crnoj Gori. Međutim, razvijene metode i uspostavljeni organi-

zacioni okvir trebalo bi koristiti zajedno sa komplementarnim projektima, da bi se prijedlog kompletirao.

NATURA 2000

KONCEPTI



9 /

45

3. UVOD

IPA projekat ’Uspostavljanje NATURA 2000 mreže’, u daljem tekstu ‘projekat’, pruža tehničku podršku Minis-

tarstvu održivog razvoja i turizma i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, sa clijem vršenja neophodnih

aktivnosti za postavljanje temelja buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, u potpunoj saglasnosti sa

zahtjevima Direktive o pticama i Direktive o staništima.

U opisu ovog projekta (Aktivnost 1.3), planiran je proces razvijanja sporazuma o Natura 2000 konceptu u Crnoj

Gori. Baziran je na sledećim koracima:

Pod-aktivnost 1.3.1. Konceptualne analize modela ekoloških mreža Zapadnog Balkana

Za uspješnu implementaciju ove pod-aktivnosti utvrđeni su sledeći glavni koraci:

Korak 1: Konceptualna analiza nacrta modela Natura 2000 kao dijela nacionalne ekološke mreže primijen-

jene u regionu Zapadnog Balkana,

Korak 2: Konačna konceptualna analiza modela Natura 2000 kao dijela nacionalne ekološke mreže primijen-

jene u regionu Zapadnog Balkana - odražavajući komentare Korisnika.

Pod-aktivnost 1.3.2. Model Natura 2000 koncepta za Crnu Goru

Za uspješnu implementaciju ove pod-aktivnosti utvrđeni su sledeći glavni koraci:

Korak 1: Analiza postojećih modela Natura 2000 razvijenih u regionu Zapadnog Balkana; transpozicija i pre-

poruke zakonodavnih rješenja uz odgovarajuća opravdanja,

Korak 2: Niz konsultacija sa relevantnim zainteresovanim stranama, tj. Korisnikom (Ministarstvo održivog

razvoja i turizma i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine), Javnim preduzećem za Nacionalne parkove

Crne Gore, kao i drugim učesnicima (nevladine organizacije, sektorske organizacije), što ima za cilj konačno

razrješenje koncepta buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori,

Korak 3: Priprema zapisnika koji se daje na provjeru svim učesnicima,

Korak 4: Priprema nacrta zbirnog izvještaja (uključujuči analize, zapisnike sa konkretnih konsultacija, kao i

konačni sporazum o definitivnom modelu), koji opisuje konačan model za Crnu Goru dogovoren na osnovu

neformalnih konsultacija,

Korak 5: Zbirni izvještaj biće dostavljen na usvajanje upravnom odboru projekta,

Korak 6: Završni zbirni izvještaj će biti dostupan na internet stranici projekta.

Sekcija 1: Struktura podaktivnosti 1.3.1 na osnovu opisa projekta

Vlada Crne Goge usvojila je novi Zakon o zaštiti prirode tokom 2016. godine, kojim se definiše uspostavljanje

nacionalne ekološke mreže. Ova mreža bi trebalo biti izrađena na način da predstavlja osnovu za buduću

Natura 2000 mrežu.

Stoga nema više potrebe za dogovorom o konceptu, ali je neophodno složiti se o implementaciji zakonskih

zahtjeva nacionalnog Zakona o zaštiti prirode na odgovarajuči način, pritom ispunjavajući sve obaveze ka EU.

U ovom smislu, dva planirana projektna rezultata koja su proistekla iz opisa projekta su spojena u jedan doku-

ment:

Analize ekoloških mreža Zapadnog Balkana predstavljaju kratak pregled iskustava zemalja regiona: pris-

tupanje iz 2004. godine (Slovenija), iz 2007. godine (Bugarska), iz 2013. godine (Hrvatska), zatim iskustvo

zemlje kandidata (Srbije), kao i iskustvo ’potencijalne zemlje kandidata’ Bosne i Hercegovine.

NATURA 2000

KONCEPTI



10

/ 4

5

Lekcije naučene iz iskustava ovih zemalja mogu se koristiti kod predlaganja smjernica za dalji rad u Crnoj

Gori. Ovaj pristup se može nazvati model koncepta Natura 2000, ali zapravo predstavlja sveobuhvatniji

okvir za nacrt implementacionog plana Zakona o zaštiti prirode o Natura 2000 mreži. Razmatraju se takođe

i odnosi ka drugim konceptima mreža, kao i međunarodnim obavezama.

4. OPIS RAZVOJA NATURA 2000 MREŽE I NJENO USPOSTAVLJANJE U

ODABRANIM BALKANSKIM DRŽAVAMA

4.1 SLOVENIJA

4.1.1 FAZA PRISTUPANJA - PRVI KORACI (1997 - 2003)

Slovenija je pozvana da započne pregovore o pristupanju Evropskoj zajednici na Evropskom savjetu u Luksem-

burgu u decembru 1997. godine. Tokom 1999. godine, izvršena je bilateralna analiza usklađenosti nacional-

nog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (Acquis communautaire), nakon čega je uslijedila tehnička

adaptacija aneksa direktiva.

Tokom 1999. godine, Slovenija je učestvovala kao pilot država u prvom krugu Emerald projekta. Kako je već

bilo odlučeno da Slovenija pristupi EU, Emerald vježba je korišćena za pripremu strukture podataka za Stand-

ardni formular podataka, u kojem je definisano samo jedno pilot područje (Julijski Alpi). Ostatak rada je

obavljen kroz Natura 2000 projekat, koji je u najvećem dijelu finansiran iz državnog budžeta. Jedan od glavnih

rezultat tog projekta je bila Natura 2000 mreža, koja je kasnije postala slovenski formalni doprinos Emerald

mreži.

Prvo ciljno prikupljanje podataka, neophodno za definisanje područja Natura 2000, započelo je u 2001.

godini. Nacionalni BirdLife partner, Društvo za posmatranje i proučavanje ptica Slovenije, je izabran na tenderu

da pripremi prijedlog SPA područja (Područje posebne zaštite) na osnovu IBA područja (Značajno područje za

ptice). Tokom 2003. godine, ovaj izvještaj je izmijenjen i dopunjen.

Iste godine, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Slovenije je objavilo tender za još jedan pro-

jekat, čiji je cilj bio prikupljanje postojećih podataka za vrste koje su se nalazile na preliminarnoj referentnoj

listi. Ova vježba je kombinovana sa gap analizom. Izvršio ju je širok konzorcijum eksperata iz svih naučnih

institucija i relevantnih nevladinih organizacija, koristeći stručno znanje i dostupne podatke. Vodeći partner

bio je Prirodnjački muzej Slovenije (Prirodoslovni muzej Slovenije).

http://www.natura2000.gov.si/uploads/tx_library/porocilo.pdf.

Proces mapiranja nacionalnih staništa odvijao se u ovom periodu. Zbog oraničenih resursa, mapiranje je bilo

fokusirano na područja koja nijesu šumska. Za potrebe mapiranja, grupa specijalista za nacionalna staništa

je pripremila listu stanišnih tipova. Kasnije je razvijen poseban ključ za prevođenje mapiranih nacionalnih

kategorija u tipove staništa iz Aneksa I.

4.1.2 FAZA PRISTUPANJA - NATURA 2000 PROJEKAT (2003 - 2004)

Odluka Ministra o ovom nacionalnom projektu je bila od presudnog značaja za pripremu Natura 2000 mreže.

Ovo se desilo u januaru 2003. godine. Tokom 2001. i 2002. godine prioritet je bio završiti Nacionalnu strate-

giju za biodiverzitet; svi angažovani eksperti, organizacione strukture i komunikacioni obrasci su bile direktno

usmjerene na Natura 2000 projekat.

http://www.natura2000.gov.si/uploads/tx_library/porocilo.pdf

NATURA 2000

KONCEPTI



11

/ 4

5

Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, u saradnji sa dva partnera, Agencijom Republike Slovenije

za zaštitu životne sredine i Zavodom Republike Slovenije za zaštitu prirode, koordinisalo je rad glavnog pro-

jektnog tima nacionalnog Natura 2000 projekta. Projekat je zasnovan na dva stuba: određivanju Natura 2000

mreže i komunikaciji.

U okviru prvog stuba definisan je metod (prema Direktivi o staništima - Skoberne, 2003) i svi ključni pružaoci

podataka, kao što su naučne institucije (Univerzitet, Akademija nauka i umjetnosti, Nacionalni institut za bi-

ologiju, itd.), javne institucije (Zavod za šume Slovenije, Zavod za ribarstvo Slovenije, itd.), privatne institucije

(Centar za kartografiju faune i flore), kao i pojedine nevladine organizacije, bili su uključeni u taj proces. Gap

analiza iz prethodnog projekta korišćena je za fokusiranje na dalju istragu i prikupljanje dodatnih informacija.

Jednak naglasak je bio i na drugom stubu. Informacije, prikupljene u prvom stubu, iskorištene su za generalno

i ciljano komuniciranje u toku drugog stuba. Korištene su i vještine i iskustva stečena kroz PIN Matra projekat,

uz pomoć Edvarda Idlea i Fritsa Haselnika (Međunarodna unija za očuvanje prirode, Komisija za obrazovanje

i komunikaciju).

U martu 2003. godine, Ministar životne sredine i prostornog planiranja osnovao je tehnički odbor. Glavni

zadatak ovog tijela predstavljala je tehnička verifikacija rezultata iz prvog stuba ovog projekta. Odbor se

sastojao od predstavnika svih kjučnih naučnih institucija, čiji je zadatak bio da obuhvate sve grupe Natura

2000 vrsta i stanišnih tipova. Uloga ovog tijela bila je u potpunosti savjetodavna.

Raspoloživi podaci o vrstama i stanišnim tipovima iz referentnih listi su prikupljeni. Svaka pojedinačna vrsta i

stanišni tip predstavljeni su u posebnom sloju. Preklapanjem slojeva, Slovenija je odredila svoju nacionalnu

ekološku mrežu (Ekološko pomembna območja - Ekološki važna područja), usvojenu Vladinom Uredbom o

ekološki značajnim područjima (Službeni list (Uradni list) Br. 48/04, 33/13 in 99/13). Odredbe za ekološki

značajna područja su na nivou preporuka.

Cilj sljedeće faze bio je isticanje ključnih područja za vrste/stanišne tipove, koji su korišteni kao osnova za

određivanje Natura 2000 područja. Za dinamične tipove staništa (npr. rječni sistemi, sukcesivne faze

travnjaka) ili mobilne vrste (veliki mesožderi, ptice), po pravilu, određivane su veće površine.

Uslijedila je veoma intenzivna javna rasprava. Kako se datum pristupanja EU približavao, nije bilo moguće

dobiti više informacija, niti je komunikacija u svim slučajevima mogla dovesti do pozitivne podrške, tako da su

sva problematična područja, koja nisu mogla biti riješena pregovorima, izbrisana odlukom Ministra iz

zvaničnog prijedloga SPA i pSCI područja.

Prijedlog je konačno usvojen i prihvaćen od strane Vlade (april 2004. godine). Izbrisana područja, koja su bila

tehnički opravdana, su u kasnijoj fazi uključena na osnovu zaključaka sa biogeografskih seminara. Ovi koraci

su ilustrovani na mapama koje slijede:

NATURA 2000

KONCEPTI



12

/ 4

5

Slika 11: Ilustracija rezultata pregleda podataka o rasprostranjenosti svih stanišnih tipova i vrsta navedenih

u referentnim listama (različite boje i šabloni predstavljaju različite stanišne tipove/vrste)

Slika 12: Ekološki važna područja (Vladina Uredba) – Nacionalna ekološka mreža

NATURA 2000

KONCEPTI



13

/ 4

5

Slika 13: Tehnički prijedlog za Natura 2000 mrežu (2004). SPA područja su označena rozom bojom,

pSCI

područja su označena zelenom bojom (preklapanje ovih područja nije vidljivo)

Slika 14: Usvojena Natura 2000 mreža (SPA i pSCI područja) od strane Vlade (2004)

4.1.3 FAZA DRŽAVE ČLANICE (OD 2004)

Poboljšavanje podataka se nastavilo nakon što je Slovenija postala članica Evropske unije u maju 2004.

godine, naročito tamo gdje su identifikovani nedostaci tokom procesa pristupanja. Tokom 2005. godine od-

ržao se Alpski biogeografski seminar, a tokom 2006. godine održao se Kontinentalni biogeografski seminar.

U skladu sa zaključcima seminara, pripremljen je tehnički prijedlog za ažuriranje mreže Natura 2000, a u isto

NATURA 2000

KONCEPTI



14

/ 4

5

vrijeme određene greške su ispravljene. Dodate su i nove informacije. Ove promjene su usvojene Vladinom

Uredbom iz 2013. godine, kao i Vladinom Uredbom iz 2016. godine.

Glavne obaveze u vezi sa implementacijom EU direktiva o prirodi započele su nakon pristupanja. To je kon-

stantan rad, koji u velikoj mjeri zavisi od dostupnosti podataka i kvaliteta, kao i tehničkog i administrativnog

kapaciteta države članice (Slika 5). Ovo naglašava važnost dobre pripreme u fazi pristupanja.

Slika 15: Obaveze prije i poslije ulaska u EU

4.1.4 SLOVENIJA: KONCEPT I NAUČENE LEKCIJE

Kako je proces pristupanja Slovenije bio relativno brz (kraći od 7 godina), pristup je pragmatičan, imajući u

vidu raspoložive resurse, a takođe i dostupne podatke.

Koncept za definisanje Natura 2000 područja bio je relativno jednostavan:

1. priprema referentnih lista;

2. prikupljanje podataka za cijelu teritoriju - oblikovanje slojeva za svaku vrstu/stanišni tip sa referentne

liste;

3. oblikovanje Ekološki značajnih područja (Nacionalna ekološka mreža), uz preklapanje skupova po-

dataka;

NATURA 2000

KONCEPTI



15

/ 4

5

4. dobijanje Natura 2000 područja iz Ekološki značajnih područja (Nacionalna ekološka mreža);

5. provjere, ispravke, dopune/brisanje.

Ovaj pristup je zasnovan na 3 stuba:

- institucionalni i pravni okvir (pregovori, obnavljanje pravnog sistema, uključujući transpoziciju direk-

tiva EU, reorganizaciju rada, a djelimično i samih institucija);

- tehnički rad na prijedlozima za Natura 2000 područja (referentne liste, prikupljanje postojećih po-

dataka, ciljno istraživanje, metode odabira područja, oblikovanje prijedloga područja…);

- komunikacija: rezultati tehničke grupe odmah su korišćeni za komunikaciju sa zaineresovanim

stranama na terenu. U tu svrhu uspostavljeni su i obučeni timovi za komunikaciju na terenu. Svaki

pojedinačni tim sastojao se od predstavnika lokalne jedinice Zavoda za šume Slovenije, eksperta iz

regionalne jedinice Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode, kao i lokalnog poljoprivrednog

savjetnika.

Naučene lekcije:

- aktivirati i uključiti što je moguće veći broj pružaoca podataka;

- podaci prikupljeni putem projekta treba da budu javni

http://www.natura2000.si/index.php?id=200;

- odbor za verifikaciju - sve institucije (akademske institucije, relevantne nevladine organizacije, ili

privatne institucije) treba ozbiljno uzeti u obzir;

- rad sa zainteresovanim stranama je od izuzetnog značaja (uključujući i donosioce odluka na najvažni-

jim pozicijama);

- komunikacija ne smije biti potcijenjena.

4.2 HRVATSKA

Hrvatska je započela proces pripreme Natura 2000 mreže u 2001. godini. Na političkom nivou, odgovorno

tijelo bilo je Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prirode, dok je Državni zavod za zaštitu prirode bio odgo-

vorno tijelo na stručnom nivou.

Priprema Natura 2000 prijedloga u Hrvaskoj do pristupanja EU u 2013. godini je bila podijeljena na 5 koraka,

koji su se vremenski preklapali.

4.2.1 PRVI KORAK (2001 – 2008): PRIKUPLJANJE I TUMAČENJE RASPOLOŽIVE LITERA-

TURE I/ILI PODATAKA SA TERENA

Prvi korak je kordinisao Državni zavod za zaštitu prirode, uz pomoć naučnih institucija, eksperata i nevladinih

organizacija. Finansiran je kroz Emerald projekat (Savjet Evrope, Bernska konvencija) - prva faza je trajala u

periodu između 2001. i 2003.godine, druga faza je trajala u periodu između 2006. i 2008. godine (ukupno

41.500 €).

http://www.natura2000.si/index.php?id=200

NATURA 2000

KONCEPTI



16

/ 4

5

U toku rada na Emerald projektu, Zavod je već projektovao svoj rad na osnovu Direktive o pticama i Direktive

o staništima. Počeo je sa pripremom prvih nacrta referentnih lista za vrste i stanišne tipove. Paralelno sa ovom

vježbom, sprovedena je gap analiza hrvatskih specifičnosti, što znači da identifikacija vrsta i stanišnih tipova

(kao što su endemske vrste, morska i pećinska staništa) nije bila obuhvaćena rezolucijama Bernske kon-

vencije/direktivama EU. Ovo je predstavljalo veoma važnu unakrsnu provjeru kako bi se dobilo obrazloženje

za tehničke adaptacije u toku pregovora o pristupanju, a naravno i potpunije referentne liste.

Još jedan bitan rezultat predstavljalo je definisanje granica biogeografskih regiona (Alpski, Sredozemni i Konti-

nentalni). Biogeografski regioni se isključivo koriste za provjeru koherentnosti u drugoj fazi procesa od-

ređivanja Natura 2000 mreže, tako da ne moraju u potpunosti odgovarati biogeografskim regionima u bi-

ološkom smislu. Iz tog razloga, Panonski biogeografski region je isključen iz procesa definisanja, i posmatran

je kao dio Kontinentalnog regiona.

Isti pristup korišten je u Sloveniji. Slijedeći biološke principe, površina Slovenije obuhvata 4 biogeografska

regiona (Sredozemni, Alpski, Kontinentalni i Panonski), ali je za potrebe implementacije Direktive o staništima

čitava nacionalna teritorija posmatrana samo kroz Alpski i Kontinentalni region.

Slika 16: Emerald mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Plava područja (A): važna za ptice, zelena područja

(B): važna za stanišne tipove i vrste koje ne pripadaju pticama, tačke: lokaliteti za stanišne tipove i vrste koje

ne pripadaju pticama, narandžasta područja (C): područja važna za ptice, stanišne tipove i

vrste koje ne pripadaju pticama

U okviru LIFE III CRO-NEN projekta, koji je trajao u period između 2003. i 2005. godine i ukupno koštao

535.850 €, definisana su područja nacionalne ekološke mreže (kao osnov za mrežu Natura 2000), u skladu

sa odredbama Direktive o staništima i Direktive o pticama.

Zahvaljujući mreži eksperata za prikupljanje podataka o biološkoj raznovrsnosti, izrađena je osnova za nacion-

alni program praćenja.

Sažetak ključnih ishoda prvog koraka:

Dokumenta:

NATURA 2000

KONCEPTI



17

/ 4

5

- nacrt referentnih listi vrsta i stanišnih tipova od značaja za Evropsku zajednicu (Bernska konvencija i

EU direktive)

- definisane granice biogeografskih regiona (Alpski, Kontinentalni, Mediteranski);

- gap analiza (podaci koji nedostaju za vrste/stanišne tipove iz referentnih listi, pitanja od nacionalnog

značaja);

- prvi nacrt mogućih prijedloga za dopunu aneksa direktiva;

- Emerald baza podataka popunjena relevantnim podacima - počevši sa šest zaštićenih područja od

međunarodne važnosti (Plitvička jezera, Velebit, Lonjsko polje, Crna Mlaka i Ušće rijeke Neretve).

- prvi nacrt nacionalne ekološke mreže.

Organizacioni aspekt:

- formiranje ekspertske grupe za vrste i staništa:

- bolje znanje o direktivama na tehničkom i administrativnom nivou;

- uspostavljanje centralne GIS baze podataka (geografski informacioni sistem).

4.2.2 DRUGI KORAK (2006 – 2011): FOKUSIRANA ISTRAŽIVANJA I PRIKUPLJANJE PO-

DATAKA, USPOSTAVLJANJE NACIONALNE EKOLOŠKE MREŽE

Kako datum pristupanja nije bio poznat, pristup se sastojao u kreiranju nacionalne ekološke mreže, koja bi

bila prilagođena Natura 2000 principima. Gledano sa tehničkog aspekta, izvršeno je sistemsko prikupljanje

podataka neophodno za vrste i stanišne tipove iz Direktive o staništima i Direktive o pticama, u formatu koji

je lako prilagodljiv Standardnom formularu podataka. Ove aktivnosti su u najvećem dijelu finansirane iz

državnog budžeta (oko 875.300 €).

U isto vrijeme, Hrvatska je pripremala pravnu platformu za implementaciju odredbi iz direktiva EU o prirodi.

Ocjena prihvatljivosti je bila od posebnog značaja.

Vlada je usvojila Nacionalnu ekološku mrežu (NEN), u novembru 2007. godine (Službeni list (Narodne Novine)

109/2007).

NATURA 2000

KONCEPTI



18

/ 4

5

Slika 7: Nacionalna ekološka mreža (NEN) u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: stanišni tipovi i

vrste koje ne pripadaju pticama, plava područja: ptičje vrste

4.2.3 TREĆI KORAK (2008 – 2009): PROCES KONSULTACIJA S RELEVANTNIM

ZAINTERESOVANIM STRANAMA

Konsultacije širokog aspekta sa zainteresovanim stranama organizovane su u okviru 2005 PHARE projekta

“Institucionalno jačanje i implementacija ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj” (1.611.750 €).

Važan dio projekta obuhvatio je osposobljavanje za odgovarajuće procjene, kao i intenzivnu aktivnost javnosti

i zajedničku komunikaciju.

4.2.4 ČETVRTI KORAK (2010 – 2013): ‘FINO PODEŠAVANJE’, POPUNJAVANJE PRAZNINA,

TEHNIČKO PRILAGOĐAVANJE

Prvi prijedlog Natura 2000 područja bio je dostupan na internet stranici Zavoda tokom 2009. godine. Održavali

su se intenzivni pregovori sa ključnim igračima (npr. šumarksi sektor, organi za prostorno planiranje).

Poseban naglasak je stavljen na morska staništa (IPA projekt "Identifikacija i uspostavljanje morskog dijela

NATURA 2000 u Hrvatskoj" (2010 -2011 / 527.000 €) i na pripremu za buduće obaveze upravljanja i praćenja

(IPA projekt Natura 2000 Upravljanje i monitoring - NATURA MANMON (2011 - 2013 / 1.250.000 €).

Tokom tog perioda, u okviru pristupnih pregovora, Hrvatska je predložila dodavanje nekih vrsta i stanišnih

tipova u aneske direktiva. Prihvaćeni su sljedeći prijedlozi:

– 2 stanišna tipa dodata Aneksu 1 Direktive o staništima: Submediteranski travnjaci Molinio-

Hordeion secalini (6540) i Sedrene barijere kraških rijeka (32A0);

– 12 endemskih, ugroženih i/ili rijetkih vrsta dodatih Aneksu II Direktive o staništima: Di-

naromys bogdanovi, Dinarolacerta mosorensis, *Vipera ursinii macrops, Aulopyge huegelii,

Salmothymus obtusirostris, Chondrostoma knerii, Chondrostoma phoxinus, Knipowitschia

croatica, Squalius svallize, Squalius microlepis, Proterebia afra dalmata and *Degenia vele-

bitica (*prijedlog za prioritetne vrste);

– 4 endemske, ugrožene i/ili rijetke vrste dodate Aneksu IV Direktive o staništima: Dinaromys

bogdanovi, Dalmatolacerta oxycephala, Dinarolacerta mosorensis i Degenia velebitica;

4.2.5 PETI KORAK (2013): PRISTUPANJE EU I USVAJANJE NATURA 2000 MREŽE

Konačni prijedlog je pripremljen; Nacrt propisa predstavljen je na međuministarskom nivou i stavljen na

raspolaganje javnosti za komentare. Pristupanje Hrvatske EU bilo je 1. jula 2013. godine.

U septembru 2013. godine, Vlada je donijela Uredbu o ekološkoj mreži (Službeni list (Narodne novine)

124/2013) i zamijenila Uredbu iz 2007. godine. Podaci (SDF) preneseni su na EIONET (ReportNet).

Revidiranje Nacionalne ekološke mreže (NEN) na način da odgovara Natura 2000 obavezama je bila odluka

donijeta na političkom nivou. Ipak, NEN još uvijek pruža potencijal za uključivanje dodatnih ciljnih stanišnih

tipova i vrsta u odnosu na one navedene u Direktivi o staništima, uz poštovanje svih (obvezujućih) pravila za

mrežu Natura 2000.

NATURA 2000

KONCEPTI



19

/ 4

5

Slika 17: Natura 2000 mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: pSCI područja, plava

područja: SPA područja

4.2.6 HRVATSKA: KOCEPT I NAUČENE LEKCIJE

Kako je tačno vrijeme pristupanja bilo neizvjesno, pristup Hrvatske trabalo je unaprijed prilagoditi evropskim

standardima na nacionalnom nivou, i trebalo je iskoristiti što je moguće više novca iz projekata za ove trans-

formacije. U tom smislu, usvojen je nacionalni pravni okvir, a takođe je uspostavljena nacionalna ekološka

mreža, koja je u potpunosti zadovoljavala kriterijume Natura 2000 (uključujući referentne liste, prikupljanje

podataka, valorizaciju, definisanje područja i sl.). Nakon pristupanja, ova mreža je pretvorena u Natura 2000

mrežu, s malim prilagođavanjima.

Isti model uključen je u zakon u Srbiji, kao i u novi Zakon o zaštiti prirode Crne Gore, pa je stoga ovaj pristup

prilagođen i situaciji u Crnoj Gori.

Najvažnije je da je glavni rad na ovom projektu izvršen korištenjem državnog budžeta ili sličnih nacionalnih

izvora, a bilo koji projektni novac iskorišten je samo kao dodatni višak. Treba reći da je Hrvatska vrlo široko i

efikasno koristila spoljnu pomoć. No, kako bi se to postiglo, mora postojati jasna strategija na tehničkom nivou

i dovoljno podrške na političkom nivou.

4.3 BUGARSKA

Bugarska je jedna od najbogatijih evropskih zemalja u smislu biološke raznovrsnosti i treća u EU u odnosu na

nacionalnu pokrivenost područja uključenih u evropsku ekološku mrežu Natura 2000 (34,4%). U skladu sa

direktivama EU o prirodi, Bugarska štiti više od 90 vrsta prirodnih staništa i preko 300 vrsta biljaka i životinja.

Uspostavljanje Natura 2000 mreže u Bugarskoj je izvršeno u nekoliko faza:

Faza 1: Transpozicija zakonodavstva EU u nacionalno zakonodavstvo;

Faza 2: Inventar potencijalnih Natura 2000 područja;

Faza 3: Pregled i usvajanje predloženih lista Natura 2000 područja;

Faza 4: Dopunske i naknadne aktivnosti;

NATURA 2000

KONCEPTI



20

/ 4

5

4.3.1 FAZA 1 - TRANSPOZICIJA EU ZAKONODAVSTVA

Istorijski pregled

Proces osnivanja Natura 2000 u Bugarskoj započeo je 2002. godine donošenjem Zakona o zaštiti biodiver-

ziteta Bugarske, koji transponira odredbe dvaju evropskih direktiva: Direktive o staništima (92/43/EEZ), direk-

tiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, i Direktive o pticama (2009/147/EZ). direktiva o

očuvanju divljih ptica.

Prema Zakonom o zaštiti biodiverziteta Bugarske, zaštićena područja su određena u Bugarskoj kao dio Nacion-

alne ekološke mreže. To su mjesta koja zadovoljavaju kriterijume za nastanak vrsta i stanišnih tipova koji su

značajni za biodiverzitet.

Nakon pristupanja EU u januaru 2007. godine, Bugarska je iste godine usvojila još jedan ključni zakon, s

posebnim naglaskom na zaštićena područja: Pravilnik o uslovima za izradu ocjene prihvatljivosti planova, pro-

grama, projekata i namjeravanih investicija sa ciljevima očuvanja zaštićenih područja (Pravilnik o ocjeni pri-

hvatljivosti).

Oba dokumenta su dodatno izmijenjena i dopunjena.

Glavni ishodi

Liste prirodnih staništa i vrsta, za koje su određena zaštićena područja evropske ekološke mreže, navedene

su u Aneksu 1 i Aneksu 2 Zakona o zaštiti biodiverziteta Bugarske.

U zavisnosti od specifičnih ciljeva, metodologije i kriterijuma za određivanje zaštićenih područja u skladu s

dvije EU direktive (za staništa i ptice), postupak za određivanje Natura 2000 područja bio je usredsređen na

dvije linije:

Određivanje ekološke mreže u odnosu na zaštićena područja prema članu 6 (1), tačkama 3 i 4 Zakona

o zaštiti biodiverziteta Bugarske (Natura 2000 područja za očuvanje staništa ptičjih vrsta prema

Direktivi 2009/147/EZ); i

Određivanje ekološke mreže u odnosu na zaštićena područja prema članu 6 (1), tačkama 1 i 2 Zakona

o zaštiti biodiverziteta Bugarske (Natura 2000 područja za očuvanje prirodnih staništa i staništa vrsta

prema Direktivi 92/43 EEZ).

4.3.2 FAZA 2: INVENTAR POTENCIJALNIH NATURA 2000 PODRUČJA

Istorijski pregled

Rad na terenu i prikupljanje informacija pomoću desktop istraživanja izvršeno je u razdoblju između 2003. i

2006. godine.

Inventar potencijalnih Natura 2000 područja u Bugarskoj započeo je nakon što je Nacionalna služba za zaštitu

prirode pri Ministarstvu životne sredine i voda Bugarske dobila podršku u okviru DANCEE programa Danskog

ministarstva za životnu sredinu (Danska pomoć za zaštitu životne sredine u istočnoj Evropi), u vidu projekta

“Očuvanje vrsta i staništa u Bugarskoj: konvergencija s EU”. U sklopu ovog projekta, bugarski ministar pravde

uspostavio je tim, koji je bio zadužen za koordinaciju mreže Natura 2000. U periodu između 2003 i 2004.

godine identifikovano je 310 potencijalnih Natura 2000 područja, koja obuhvataju 36% nacionalne teritoije.

Podaci potrebni za dovršavanje SDF podataka prikupljeni su djelimično ili u punoj mjeri za 129 područja.

U 2005. godini, Ministarstvo životne sredine i voda Bugarske je finansiralo dva glavna projekta na konkurent-

noj osnovi putem EMEPA (Entiteta za sprovođenje aktivnosti zaštite životne sredine): projekt “Uspostavljanje

NATURA 2000

KONCEPTI



21

/ 4

5

mreže Natura 2000 u Bugarskoj”, koji je sprovodila “Green Balkans - Federacija nevladinih organizacija za

zaštitu prirode”, sa ciljem da se dovrši dokumentacija za područja navedena u Direktivi o staništima; i projekat

“Uspostavljanje reprezentativne i funkcionalne jedinstvene nacionalne ekološke mreže u dijelu zaštićenih po-

dručja za ptice u sklopu evropske ekološke mreže”, koji je sprovodilo Bugarsko društvo za zaštitu ptica sa

ciljem da se dovrši dokumentacija za područja koja su navedena u Direktivi o pticama.

Pored ova dva glavna projekta, druge nevladine organizacije i istraživački instituti, kao što su Centar za in-

formisanje i obrazovanje o životnoj sredini (CEIE), Društvo za zaštitu divljeg svijeta Balkani, GEF WWF Du-

navsko-karpatski program (Wageningen), Nacionalni prirodnjački muzej Bugarske, Šumarski institut, kao i

Bugarska Akademija nauka su takođe bili finansirani kroz EMEPA entitet/Ministarstvo životne sredine i voda

Bugarske, kao i putem međunarodnih fondacija, u cilju istraživanja dijela potencijalnih Natura 2000 područja.

Tako je, zbog visoke aktivnosti nevladinih organizacija i naučnih institucija za podršku i sprovođenje inventara

potencijalnih Natura 2000 područja u Bugarskoj, predloženo da Ministarstvo životne sredine i voda Bugarske

pregleda nacrt liste područja. Početna lista uključivala je ukupno 500 područja.

Glavni ishodi

Proces vršenja inventara obuhvatao je istraživanje, ocjenu i kreiranje dokumentacije za potencijalna Natura

2000 područja, i to: definisanje imena područja, identifikaciju subjekata i ciljeva očuvanja, popunjavanje

standardnih formulara podataka (SDF); formiranje grafičkog materijala (mapa) i koordinatni registar.

Granice područja su zanovane u potpunosti na naučnim kriterijumima, opisanim u Direktivi o staništima i

Zakonu o zaštiti biodiverziteta Bugarske.

Od 2002. do 2006. godine, kroz implementaciju niza projekata, razvijena je nacionalna lista potencijalnih

područja za uključivanje u mrežu Natura 2000. Početna lista je obuhvatala 114 područja za očuvanje divljih

ptica (Natura 2000 područja navedena u Direktivi o pticama - SPA područja), koja pokrivaju 23,6% nacionalne

teritorije, kao i 394 područja za očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore (Natura 2000 područja

navedena u Direktivi o staništima - pSCI područja), koja pokrivaju oko 35% nacionalne teritorije.

4.3.3 FAZA 3: PREGLED I USVAJANJE PREDLOŽENE LISTE NATURA 2000 PODRUČJA

Istorijski pregled

Tokom 2006. i 2007. godine, pregled i usvajanje predloženih lista Natura 2000 područja je izvršilo Minis-

tarstvo životne sredine i voda Bugarske kao nadležno tijelo.

Ministarstvo je ovu početnu verziju predloženih područja revidiralo u saradnji sa širokim spektrom zainereso-

vanih strana i konačna verzija je izrađena nakon niza rasprava, koje su nevladine organizacije smatrale mini-

mumom da bi se ispunile obaveze Bugarske prema dvijema direktivama.

Nacrt liste zaštićenih područja sa svim propratnim dokumentima je ponovno pregledao Nacionalni savjet za

biološku raznovrsnost Bugarske; sastanci su održavani za područja navedena u Direktivi o pticama tokom

septembra 2008. godine, a za područja navedena u Direktivi o staništima u Novembru 2006. godine.

Dogovorena lista je potom dostavljena Savjetu ministara Bugarske na usvajanje. Dana 2. marta 2007. godine,

konačna lista područja predloženih za uključivanje u mrežu Natura 2000 dostavljena je Evropskoj komisiji.

Proces je ilustrovan na slici koja slijedi:

NATURA 2000

KONCEPTI



22

/ 4

5

Predložena područja navedena u Direktivi o pticama

- Područja posebne zaštite (SPA područja)

Predložena područja navedena u Direktivi o

staništima - Predložena područja od značaja za

Zajednicu (pSCI područja)

114 SPA područja – 23.6% teritorije Bugarske

Dostavljeno Ministarstvu životne sredine i voda

394 pSCI – 35% teritorije Bugarske

Dostavljeno Ministarstvu životne sredine i voda

- Proces verifikacije i revidiranja granica pSCI

područja uz široko učešće zainteresovanih

strana

- Podaci raznih organizacija su integrisani u

jedinstvenu bazu podataka i podvrgnuti pre-

liminarnom procesu odabira

- Ocjena prema kriterijumima prioriteta, vi-

sokog kvaliteta i visokog nivoa biološke

raznovrsnosti.

225 pSCI područja – 30% teritorije Bugarske

Spremno za pregled Nacionalnog savjeta za bi-

ološku raznovrsnost

Naselja, industrijske i druge urbanizovane

zone, koji nijesu neophodne za vrste, nijesu

uvrrštene u okvir granica područja


dostavljeno za pregled Nacionalnog savjeta za bi-


225 pSCI područja – 28.6% teritorije Bugarske

dostavljeno za pregled Nacionalnog savjeta za bi-


Sastanak Nacionalnog savjeta za biološku

raznovrsnost (01/09/2006)

Odlučeno izbaciti 5 SPA područja iz liste

Sastanak Nacionalnog savjeta za biološku

raznovrsnost (21/11/2006)

Odlučeno da se 29 pSCI područja ne uvrsti u

konačnu listu u tom trenutku


dostavljeno na usvajanje Evropskoj komisiji 16. feb-

ruara 2007. godine

196 pSCI podruja – 15% teritorije Bugarske

dostavljeno na usvajanje Evropskoj komisiji 21. de-

cembra 2006. godine

Odluka Evropske komisije da se trenutno ne

uvrsti 27 SPA područja ( 2. marta 2007)

Evropska komisija nije odmah donijela odluku i

lista nije dostavljena Evropskoj komisiji. Na

NATURA 2000

KONCEPTI



23

/ 4

5

kasnijoj sjednici (16. februara 2007), 16 pSCI

područja nije uvršteno u listu u tom trenutku


Dostavljeno Evropskoj komisiji

Obavezujuće odlukom Evropske komisije od 2.

marta 2007. godine

180 pSCI područja– 13.4% teritorije Bugarske

Dostavljeno Evropskoj komisiji

Obavezujuće odlukom Evropske komisije od 2.

marta 2007. godine

Sekcija 2: Vremenski okvir pripremanja prijedloga Natura 2000 u Bugarskoj

Glavni ishodi

Lista SPA i pSCI područja dostavljena je Evropskoj komisiji, ali je predložena lista ocijenjena kao nepotpuna u

preliminarnoj komunikaciji sa Evropskim tematskim centrom za biološku raznovrsnost.

Stoga se Bugarska obvezala dostaviti do oktobra 2007. godine potpunu listu zaštićenih područja, uključujući

i ona koja nijesu bila uvrštena u to vrijeme. Takođe, Bugarska je morala izvršiti i dopunjavanja naučnih po-

dataka za ova područja.

4.3.4 FAZA 4: DOPUNSKE I NAKNADNE AKCIJE

Istorijski pregled

Naučne informacije za područja uključena u početnu listu su dopunjene 2007. godine, uglavnom kroz projekat

„Optimizacija nacionalne ekološke mreže Natura 2000 i naučne osnove za njen razvoj”.

U 2007. godini, Bugarska je, prateći odluke Evropske komisije 122/02.03.2007, 661/16.10.2007 i

802/04.12.2007, podnijela nacionalnu listu potencijalnih Natura 2000 područja Evropskoj komisiji,

uključijući 114 područja prema Direktivi o pticama i 228 područja prema Direktivi o staništima (pokrivajući

20.4%, odnosno 29.5% teritorije Bugarske).

Nakon nekoliko odluka Evropske komisije, ekološka mreža je dodatno proširena i do sada obuhvata 119 po-

dručja prema Direktivi o pticama i 233 područja prema Direktivi o staništima (pokrivajući 22.7%, odnosno

30% teritorije Bugarske).

Glavni ishodi

Bugarska je ispunila obavezu da dostavi kompletan spisak Natura područja Evropskoj komisiji.

U procesu primjene Natura 2000 menadžmenta sprovedeno je još nekoliko projekata, od kojih je jedan od

glavnih projekat „Mapiranje i definisanje statusa očuvanja prirodnih staništa i vrsta – faza I”. Na osnovu re-

zultata ovog projekta, granice nekih područja su korigovane.

U međuvremenu, otpočelo se sa procedurom izdavanja naloga na nacionalnom nivou za određivanje zaštiće-

nih područja, zajedno sa izradom i odobrenjem planova upravljanja za Natura 2000 područja.

Izrađena je i informativna internet stranica za mrežu Natura 2000:

http://natura2000.moew.government.bg/

http://natura2000.moew.government.bg/

NATURA 2000

KONCEPTI



24

/ 4

5

Mreža SPA i SCI područja ilustrovana je u nastavku.

Slika 9: Mreža Natura 2000 u Bugarskoj

4.3.5 BUGARSKA: KONCEPT I NAUČENE LEKCIJE

Bugarska je kroz Zakon o zaštiti biodiverziteta transponovala zakonodavstvo EU koje se odnosi na mrežu

Natura 2000. Prema ovom zakonu, zaštićena područja u Bugarskoj se određuju kao dio Nacionalne ekološke

mreže. Određivanje Natura 2000 područja je ranije bilo podijeljenjo na dva paralelna procesa – određivanje

područja prema Direktivi o pticama i određivanje područja prema Direktivi o staništima.

Glavne lekcije naučene iz procesa uspostavljanja Natura 2000 u Bugarskoj su sljedeće:

uključivanje naučnih institucija i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine je od

ključnog značaja za identifikaciju i određivanje područja;

trebalo bi osigurati svijest javnosti i konstantne konsultacije sa zainteresovanim stranama kroz sve

faze procesa uspostavljanja Natura 2000;

prateće aktivnosti su od suštinske važnosti za dalje korigovanje mreže područja, uključujući granice,

kvalifikaciju vrsta i staništa, kao i mjere očuvanja.

4.4 SRBIJA

2008. godine usvojeno je Evropsko partnerstvo za Srbiju, kojim se utvrđuju prioriteti za prijavu zemlje za

članstvo i 2009. godine Srbija je formalno aplicirala. U martu 2012. godine Srbiji je dodijeljen status kandi-

data. U septembru 2013. godine, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Srbije je

stupio na snagu.

Srbija se suočava sa sličnim problemima kao Crna Gora:

NATURA 2000

KONCEPTI



25

/ 4

5

- što se tiče pravnog i političkog okvira, Zakon o zaštiti prirode je u potpunosti usklađen sa direktivama

EU o prirodi, ali nedostaju izmjene i dopune dva glavna podzakonska akta, Uredbe o ekološkoj mreži

i Uredbe o ocjeni prihvatljivosti. Ne postoji pravilna integracija u prostorno i infrastrukturno planiranje

kroz horizontralno zakonodavstvo;

- administrativna pitanja i ljudski kapaciteti otkrivaju značajne slabosti, kao što su: nepostojanje

liderstva u sektoru zaštite prirode na centralnom nivou kada se radi o implementaciji direktiva; nedo-

voljna komunikacija i saradnja institucija na nivou države i nevladinih organizacija; tehnički kapaciteti

i finansiranje su veoma skromni.

Teško je pronaći neke dobre primjere rješenja iz ovog iskustva. Možda se može reći da se smjer planiranja i

akcija poklapa sa onim koji je predviđen za Crnu Goru.

To podrazumijeva izgradnju kapaciteta za primjenu nacionalnog zakona i, na tehničkoj strani, prikupljanje svih

raspoloživih podataka za izradu nacionalne ekološke mreže koja je kompatibilna sa EU direktivama o prirodi.

4.5 IPA PROJEKAT U BOSNI I HERCEGOVINI

Uprkos činjenici da Bosna i Hercegovina još uvijek nije čak ni zemlja kandidat (formalin status: „potencijalni

kandidat”), neka iskustva vezana za IPA projekat, mogu biti korisna za Crnu Goru.

U periodu 2012-2015. godine, u Bosni i Hercegovini sprovodio se IPA projekat ,,Podrška implementaciji Direk-

tive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini”. Bio je to uzbudljiv projekat čiji je izazov bila

izuzetno sofisticirana politička situacija triju entiteta. Međutim, kroz projekat se primijenio zajednički pristup

na tehničkom nivou. Pripremljene su referentne liste za vrste i tipove staništa, a sastavljen je i priručnik za

interpretaciju stanišnih tipova.

Emerald mreža je korišćena kao osnova za određivanje predloženih Natura 2000 područja.

Znanje / podaci iz prijedloga Emerald područja su zapravo bili slabi i mnogi eksperti su ih osporavali. Prilikom

razmatranja Natura 2000 prijedloga, granice Emerald područja su korišćene samo u informativne svrhe. Na

osnovu Natura 2000 kriterijuma i dodatnih podataka (konkretni podaci i stručnost prisutnih eksperata), gra-

nice tih područja su preoblikovane.

Pripremljeni su skupovi podataka i struktura za zajedničku bazu podataka, ali se zbog nejasnih političkih od-

nosa nije nastavilo sa daljom upotrebom baze podataka izvan projekta.

Načinjeni su modeli upravljanja za 3 pilot područja, po jedan za svaki politički entitet. Okolnosti i pravna situ-

acija su različiti za svaki region, te su modeli upravljanja morali da prate takvu situaciju.

Informacije o projektu i izlazi projekta su dostupni na:

http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/41/ekoloscaronka-mrea-natura-2000


NATURA 2000

KONCEPTI



26

/ 4

5

Slika 18: Odabrana potencijalna Natura 2000 područja u BiH

Detalji su opisani u projektnom dokumentu „Konačni rezultati odabira i prijedlog područja koja će biti

uključena u Natura 2000 mrežu Bosne i Hercegovine”.

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/NATURA%202000/R1%20Analiza%20podataka%20unese-

nih%20u%20SDF%20i%20fi-

nalni%20izvje%C5%A1taj%20o%20predlo%C5%BEenoj%20Natura%202000%20mre%C5%BEi%20ENG.doc

Proces je otpočeo odabirom i angažovanjem eksperata za lokalni biodiverzitet. To je urađeno kroz javno ob-

javljivanje uslova i procedure odabira. Konačno, deset eksperata za lokalni biodiverzitet je odabrano i sa istim

su potpisani ugovori u aprilu 2013. godine. Bilo je sedam eksperata iz Federacije Bosne i Hercegovine i tri

eksperta iz Republike Srpske, koji su imali obavezu da izrade referentne liste za staništa i vrste za BiH, oda-

beru potencijalna područja i, nakon toga, da popune standardni formular podataka svakog područja podacima

u pogledu staništa i vrsta. Većina ovih eksperata je prethodno radila na projetu WWF „Živo srce Evrope“, koji

je bio prvi projekat u BiH koji je bio usmjeren na odabir lokalnih vrsta i staništa uključenih u anekse Direktive

o staništima, kao i na identifikaciju njihove rasprostranjenosti u zemlji.

Svakom od eksperata za biodiverzitet je dodijeljeno stanište ili vrsta iz određene grupe ili samo vrsta iz od-

ređene grupe/iz određenih grupa, u skladu sa njegovom/njenom stručnošću. Za svako dodijeljeno

stanište/vrstu, on/ona je imao/la obavezu da prikupi podatke za pokrivenost/rasprostranjenost i da ih ubaci

u posebnu GIS platformu, koja je izrađena samo za svrhu prikupljanja podataka i kreiranje standardnog for-

mulara podataka svakog odabranog potencijalnog Natura 2000 područja. Svi eksperti za biodiverzitet su

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/NATURA%202000/R1%20Analiza%20podataka%20unesenih%20u%20SDF%20i%20finalni%20izvje%C5%A1taj%20o%20predlo%C5%BEenoj%20Natura%202000%20mre%C5%BEi%20ENG.doc



NATURA 2000

KONCEPTI



27

/ 4

5

blisko sarađivali, a njihov rad nadgledao je ključni ekspert projekta za biodiverzitet. Održavani su redovni sas-

tanci eksperata za biodiverzitet i projektnog tima povodom diskusija, koordinacije rada i planiranja.

Projektni tim je, zajedno sa ekspertima za biodiverzitet, sakupio sve dostupne informacije iz prethodnih pro-

jekata vezanih za Natura 2000 u BiH (Emerald mreža, različiti projekti područja visoke biodiverzitetske vrijed-

nosti, kao što je „Zaštita biodiverziteta poplavnih područja sliva rijeke Save”, tj. Sava projekat, RAMSAR po-

dručja, potencijalna Značajna područja za ptice - IBA područja), kao i informacije o postojećim i planiranim

područjima zaštićenim na nacionalnom nivou u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko

Distriktu.

Na osnovu ovih informacija pripremljene su referentne liste sa staništima i vrstama pronađenim u BiH iz Direk-

tive o pticama i Direktive o staništima. Projekat je identifikovao ukupno 70 stanišnih tipova iz Aneksa I Direk-

tive o staništima, 22 biljne vrste, 21 vrsta beskičmenjaka, 28 vrsta riba, 5 vrsta vodozemaca, 6 vrsta gmi-

zavaca, 11 vrsta slijepih miševa, 7 vrsta velikih sisara iz Aneksa II Direktive o staništima i 109 vrsta ptica iz

Aneksa I Direktive o pticama.

U početku fokus je stavljen na 29 Emerald područja, 16 područja odabranih u okviru Sava projekta, 3 Ramsar

područja, 44 potencijalna IBA područja, 7 zaštićenih područja u FBiH, 13 zaštićenih područja u RS, kao i na

područja koja su predložili eksperti na osnovu svog iskustva i rezultata prethodne faze Natura 2000 u BiH.

Prema tome, inicijalni prijedlog je uključivao 102 potencijalna Natura 2000 područja. Kasnije, nakon dodatne

diskusije i pregleda područja, lista je promijenjena na 96 potencijalnih Natura 2000 područja. Na posebnom

dvodnevnom seminaru održanom u novembru 2013. godine, eksperti za biodiverzitet, zajedno sa projektnim

timom, obilježili su granice područja, pripremili su „shapefile”1, kao i mapu razmjere 1:25000.

Na osnovu novih podaka koje su obezbijedili eksperti za biodiverzitet, prepravljene su granice nekih područja

i dodato je pet novih, manjih područja (ispod 2 ha). Stoga, ukupan broj predloženih Natura 2000 područja

povećan je na 101.

Do oktobra 2014. godine nastavilo se sa procesom odabira potencijalnih Natura 2000 područja, predlozima

za nova područja, promjenama i izmjenama u opisu granica, kao i sa završetkom standardnih formulara po-

dataka područja.

Kao rezultat toga, odabrano je 122 potencijalna Natura 2000 područja. Odabir potencijalnih područja i

obilježavanje njihovih granica vršeno je uglavnom uz upotrebu dostupnih i objavljenih informacija u pogledu

rasprostranjenost staništa i vrsta. Kako se projektom nijesu predvidjela sredstva za obiman rad na terenu i

mapiranje raspostranjenosti staništa i vrsta u BiH, eksperti za biodiverzitet obavili su veoma ograničen rad na

terenu. Projektni tim i eksperti za biodiverzitet koristili su najbolje dostupne informacije kako bi odredili

raspodjelu staništa i vrsta i odabrali potencijalna Natura 2000 područja.

Ukupna površina predloženih Natura 2000 područja iznosi 9567.7 km2, što predstavlja 18.68% teritorije

Bosne i Hercegovine. Prema tipu područja, postoji jedno područje A tipa (SPA područje), 72 područja su tipa

B (SCI područja) i 49 područja su tipa C (i SPA i SCI područja). Prema administrativnoj raspodjeli, 3 područja

su u Brčko Distriktu, 61 područje je u Republici Srpskoj, a 58 područja su u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Za svako od 122 predložena područja pripremljen je standardni formular podataka (SDF). Za ovu svrhu

korišćen je novi SDF format, kao i instrukcije Evropske komisije. Takođe, za svako predloženo područje pri-

premljena je mapa razmjere 1:25000.

1 „shapefile” format je popularni geoprostorni vektorski format podataka za softver geografskog informacionog sistema (GIS).

NATURA 2000

KONCEPTI



28

/ 4

5

4.5.1 BOSNA I HERCEGOVINA: NAUČENE LEKCIJE

Zbog specifične političke situacije u Bosni i Hercegovini, iskustva ove zemlje ne mogu biti direktno primijenjena

na slučaj Crne Gore. Međutim, postoje izvjesne sličnosti u bogatstvu prirode, nivou postojećeg znanja, nivou

kapaciteta u prirodnim naukama, itd.

Na tehničkim nivou, mogu se iskoristiti neka dobra iskustva u pogledu procesa pripreme referentnih lista,

priručnika i određivanja područja.

Emerald područja su korišćena kao potencijalna Natura 2000 područja, ali su temeljno provjerena postojećim

podacima i mišljenjem ekperata prema kriterijumima za Natura 2000. Granice su shodno tome preoblikovane

i definisana su nova područja.

Glavna poruka IPA projekta u BiH je prilično ozbiljna: nakon završetka projekta, većina posla je obustavljena.

Nakon projekta nije bilo značajnih aktivnosti u tehničkom, pravnom ili organizacionom pravcu.

Projekat je omogućio dobru i efektivnu saradnju na tehničkom nivou (zajedničko razumijevanje, manje-više

usklađen rad), ali za vrijeme projekta nije došlo do izgradnje kapaciteta postojećih administrativnih struktura

paralelno sa smjernicama projekta ili do planiranja budžetskih smjernica za nastavak radova na nacionlanom

nivou.

5. NATURA 2000 KONCEPT ZA CRNU GORU

Kao što je ranije pomenuto, odluka o konceptu za Natura 2000 mrežu u Crnoj Gori definisana je usvajanjem

Zakona o zaštiti prirode u avgustu 2016. godine. U članovima 41 – 53 regulisana je nacionalna ekološka

mreža i ovo predstavlja solidnu pravnu osnovu za uspostavljanje Natura 2000 mreže u zemlji.

Međitim, pravna osnova je samo prvi, uslovni korak, jer slijedi izazov implementacije!

Snažno preporučujemo da nadležni organ pripremi master plan za implementaciju svih obaveza koje proizilaze

iz Direktive o pticama i Direktive o staništima. Formiranje Natura 2000 mreže je veoma bitna komponenta

niza obaveza, ali nije jedina!

Potrebno je razviti kapacitete za sljedeće aktivnosti:

komunikacija sa Evropskom komisijom, odlučivanje, pripremanje zakona (nadležni nacionalni

organ – Ministarstvo održivog razvoja i turizma);

tehnička podrška (uključujući centralnu GIS bazu podataka; mrežu institucija koje pružaju

podrušku, kao što su univerziteti, Prirodnjački muzej Crne Gore, eksperte za staništa i druge

taksonomske grupe) – Agencija za zaštitu prirode i životne sredine;

ocjena prihvatljivosti (organ uprave – Ministarstvo održivog razvoja i turizma/Agencija za zaštitu

prirode i životne sredine; organizacije/preduzeća koja su kvalifikovana za ocjenjivanje);

upravljanje područjima (Ministarstvo održivog razvoja i turizma, organizacije za upravljanje

zaštićenim područjima, itd.);

monitoring/izvještavanje (Agencija za zaštitu prirode i životne sredine uz podršku naučnih orga-

nizacija i nevladinog sektora).

NATURA 2000

KONCEPTI



29

/ 4

5

Zapravo, svi segmenti društva moraju biti uključeni: od Ministarstva i Agencije, preko drugih državnih sektora,

pa sve do naučnih institucija i nevladinih organizacija. Privatni sektor, lokalne zajednice i vlasnici zemljišta

trebalo bi takođe da budu uključeni kroz proces planiranja.

Fokus ovog dokumenta biće na materijalu za izgradnju Natura 2000 u Crnoj Gori, a osnova tog materijala leži

upravo u iskustvu prethodno pomenutih zemalja regiona. U skladu sa tim, u toku je već nekoliko aktivnosti

ovog projekta.

U okviru trenutnog IPA projekta, predviđena je priprema dokumenta „Dopune i plan razvoja” („Supplements &

Roadmap”), na osnovu analize rezultata projekta. Svrha ove aktivnosti je da se predloži plan razvoja ispunja-

vanja preostalih zadataka za finalizaciju procesa pripreme za SCI I SPA područja za čitavu zemlju, zajedno sa

potrebnim kapacitetima i resursima.

5.1 NATURA 2000 KONCEPT I NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA

Kao što se jasno može vidjeti na samom početku, Natura 2000 mreža je veoma specifična i jasno pravno

definisana. Stoga, Natura 2000 se razlikuje od svih drugih postojećih inicijativa za određivanje područja koje

proističu iz međunarodnih sporazuma, kao što su Ramsar, UNESCO područja kulturne baštine, UNESCO pro-

gram Čovjek i biosfera... Takva područja se mogu razmatrati u pripremnom procesu kao osnova, ali moraju

biti testirana prema Natura 2000 principima i kriterijumima za odabir. Takođe, ona moraju biti bazirana

isključivo na vrstama i stanišnim tipovima iz aneksa direktiva.

Nacionalna ekološka mreža bi mogla da bude šira od one koja se tiče EU. Ona može obuhvatati vrste i stanišne

tipove od nacionalnog značaja. Ovo nije obavezno, ali je u rukama nacionalnih vlasti.

Ovo se može vidjeti na primjeru Slovenije, gdje je Natura 2000 podgrupa nacionalne ekološke mreže (Slove-

nija: EPO – ekološko pomembna območja), ali područja mreže koja su izvan Natura 2000 imaju mnogo slabije

pravne obaveze (nivo smjernica). U Hrvatskoj, nacionalna ekološka mreža je najprije imala širok opseg, uzima-

jući u obzir nacionalnu imovinu, da bi se kasnije svela na obaveze Natura 2000.

Član 41 crnogorskog Zakona o zaštiti prirode jasno propisuje da je cilj ekološke mreže zaštita i održavanje

stanišnih tipova i vrsta od nacionalnog značaja, kao i onih koji su od značaja za EU, u skladu sa zakonom i

ratifikovanim međunarodnim sporazumima. Zakon predviđa da bi ciljni stanišni tipovi i vrste trebalo da budu

navedeni u ministarskom podzakonskom aktu (nacionalne referentne liste prema biogeografskim regionima).

Slijedi i pravna osnova za određivanje, zaštitu, upravljanje i ocjenu prihvatljivosti. Na ovom nivou, izgleda da

je pravni koncept savršeno u skladu sa direktivama EU. Međutim, još uvijek ima mnogo posla koji bi trebalo

odraditi za implementaciju na terenu (podzakonski akti, kapaciteti za implementaciju itd.).

5.2 TEHNIČKA POZADINA

Određivanje Natura 2000 je zahtijevan tehnički proces, u zavisnosti od vještine eksperata, njihovog poz-

navanja taksonomskih grupa sa kojima se susrijeću, kao i njihovog temeljnog znanja o određenoj tak-

sonomskoj grupi u zemlji (podaci o rasprostranjenosti, populacija, taksonomija, ekologija, itd.). Na drugoj

strani, ovi eksperti moraju biti upoznati sa principima i odredbama obje direktive o prirodi, kako bi mogli da

koriste svoje znaje na pravi način.

Važno je naglasiti da kvalitet podataka i njihovo tumačenje za određivanje Natura 2000 mreže ima da-

lekosežne posljedice. Nedostatak ili zloupotreba podataka može dovesti do ozbiljnih problema u budućnosti,

uglavnom kada se radi o ocjeni prihvatljivosti, upravljanju i izvještavanju.

NATURA 2000

KONCEPTI



30

/ 4

5

5.2.1 REFERENTNE LISTE

Jedan od prvih važnih zadataka je priprema referentnih lista, jer se na samom početku mora znati koje su to

vrste/stanišni tipovi iz aneksa direktiva koji su prisutni u zemlji. Upravo iz te liste proizilaze obaveze, zadaci i

organizacija budućeg rada.

Postoji bogata istorija u taksonomskoj nauci koja je prisutna u regionu. Međutim, prema pravilu, podaci su

raštrkani i pouzdane liste vrsta koje su prisutne u zemlji nijesu dostupne. Stoga, priprema referentnih lista za

vrste je važna aktivnost u prvom koraku. Ovo se najčešće radi uz korišćenje sljedećih nekoliko grupa vrsta:

velika grupa dobro poznatih vrsta praćena mogućim prisutnim vrstama (ne postoje skorašnji podaci: samo

istorijski zapisi, sumnjiva taksonomija), očekivane vrste (ne postoje podaci za Crnu Goru, ali je vrsta prisutna

u susjednim zemljama), vagrantne vrste, itd.

Referentne liste su uvijek rezultat stanja u taksonomskom znanju i dostupnosti podataka i one se vremenom

poboljšavaju. Ovaj proces treba intenzivirati ciljnim istraživanjem i uz pomoć taksonomista iz drugih zemalja.

Ažuriranje referentnih lista je proces koji je uvijek u toku.

Procedura je nešto drugačija kada se radi o stanišnim tipovima. Koncept stanišnih tipova je relativno nov i ne

koristi se u regionu. Zato je važno da se eksperti za biljne zajednice upoznaju sa ovim pristupom na samom

početku. Eksperti moraju pretočiti svoje znanje o zajednicama u stanišne tipove prema Priručniku za Direktivu

o staništima (Habitats Directive Manual (European Commission, 2013) (Milanović, Đ. et al., 2015)). U ovom

pogledu, postoje veoma korisni priručnici pripremljeni za Sloveniju (Dobravec, J. et al., 2004), Hrvatsku (Topić.,

J. & J. Vukelić, 2009; Gottstein, S., 2010; Bakran-Petricioli, T., 2011) i Bosnu i Hercegovinu (Milanović, Đ. et

al., 2015).

Stanišni tipovi koji se ne uklapaju u potpunosti u opis u priručniku, npr.zbog različitog sastava vrsta ili usljed

geografskih razlika, bi stoga trebalo da budu tumačeni u okviru postojećeg stanišnog tipa. Ovo bi kasnije tre-

balo da se odrazi kroz prijedlog za izmjenu Priručnika za tumačenje staništa Evropske unije. U slučaju da se

nađu neki vrlo specifični stanišni tipovi, koji nijesu pomenuti u Aneksu I Direktive o staništima, ti stanišni tipovi

se mogu elaborirati i predložiti kao amandmani za vrijeme faze tehničke adaptacije pristupnih pregovora.

Važno je naglasiti da tako predložen stanišni tip ne bi trebalo da postoji u bilo kojoj zemlji članici EU.

Prema članu 41 Zakona o zaštiti prirode, referentne liste stanišnih tipova za dva biogeografska regiona u

zemlji moraju biti pravno prepoznate.

5.2.2 BIOGEOGRAFSKI REGIONI

Referentne liste bi trebalo izraditi za svaki biogeografski region koji se nalazi u zemlji. Prema postojećoj

rasprostranjenosti regiona u Crnoj Gori, postoje samo dva: Alpski i Mediteranski biogeografski region. Zapravo,

veoma mali dio na sjeverozapadnoj granici Crne Gore pripada Kontinentalnom regionu prema zvaničnoj mapi

biogeografskih regiona dostupnoj na sajtu Evropske agencije za životnu sredinu:

https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/biogeographical-regions-europe-3#tab-gis-data

Nema smisla razmišljati o ovoj maloj površini kao o Kontinentalnom regionu. Crna Gora bi trebalo da ga pripoji

Aplskom regionu kroz prijedlog, koji Vlada Crne Gore može dostaviti bilo putem Stalnog komiteta Bernske

konvencije (Savjet Evrope), bilo kao dio tehničkih adaptacija za vrijeme pristupnih pregovora. Ima više smisla

koristiti prvu opciju.

Kada se formalni zahtijev razmotri i usvoji, Evropska agencija za životnu sredinu će izvršiti korekciju granice

za vrijeme narednog ažuriranja granica.

https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/biogeographical-regions-europe-3#tab-gis-data

NATURA 2000

KONCEPTI



31

/ 4

5

Sve vrste i stanišni tipovi koji se javljaju na ovoj teritoriji bi trebalo da budu navedeni u alpskim referentnim

listama. Slične izmjene napravljene su i u Sloveniji i Hrvatskoj, jer se ovim pojednostavljenjem ne ugrožavaju

ciljevi očuvanja, a implementacija je mnogo racionalnija. Umjesto tri skupa referentnih listi, imali biste samo

dva, što znači jednostavniji proces određivanja područja, jednostavnija razmatranja na biogeografskim semi-

narima, kao i jednostavniji monitoring i izvještavanje.

Morski dio Mediteranskog regiona se obično posmatra odvojeno.

Slika 11: Biogeografski regioni u Crnoj Gori

5.2.3 VERIFIKACIJA DOVOLJNOSTI NATURA 2000 PREDLOŽENIH PODRUČJA (BIOGEO-

GRAFSKI SEMINAR)

Direktiva o staništima ima jedinstven sistem za verifikaciju kada su ispunjene obaveze zemlje članice prema

uspostavljanju Natura 2000 (kada je „dovoljnost“ postignuta). Ona daje konačne odgovore na veoma aktuelna

pitanja: Koji % (procenat) zemlje treba da obuhvata Natura 2000? Koliko hektara? Kada je mreža završena?

Proces verifikacije se zove „Biogeografski seminar” i predstavlja u suštini bilateralnu tehničku diskusiju iz-

među Evropske komisije i zemlje članice. Kako do toga dolazi tek nakon što zemlja članica dostavi prijedlog

područja koja se kvalifikuju kao pSCI područja, u ovom trenutku to nije relevantno za Crnu Goru.

Ali, imajući na umu da je ovo krajnje važan korak u budućem procesu sa posljedicama za zemlju članicu, od

izuzetne je važnosti razumjeti ovaj proces i, u skladu sa tim, sprovesti pripremne mjere i tehničke poslove i

unaprijed izbjeći probleme, odnosno svesti ih na minimum.

Postoji nekoliko smjernica koje potkrijepljuju ocjenu dovoljnosti. Kriterijumi koji se koriste za ocjenu područja

se zasnivaju na nekim opštim principima koje je Evropska komisija uspostavila 1997. godine (Hab. 97/2 rev.

4 18/11/97).

Dalje pojašnjenje za određene vrste ili taksonomske grupe (Habitats SWG 2002-02 rev13) dao je Evropski

tematski centar za biološku raznovrsnost 2002. godine. Takođe, pojašnjenje je dato i prilikom samog ocjen-

jivačkog procesa kroz ažurirani dokument koji je pripremljen 2016. godine

(http://bd.eionet.europa.eu/activities/Natura_2000/chapter6).

http://bd.eionet.europa.eu/activities/Natura_2000/chapter6

NATURA 2000

KONCEPTI



32

/ 4

5

Na ovim sastancima za verifikaciju Evropsku komisiju podržava Evropski tematski centar za biološku raznov-

rsnost sa sjedištem u Parizu (tehničko tijelo koje priprema podatke i mišljenje o dovoljnosti za svaku

vrstu/stanišni tip po biogeografskom regionu), eksperti koje poziva Evropska komisija, predstavnici nevladinih

organizacija (koje poziva Evropska komisija na prijedlog Evropskog foruma za staništa) i predstavnici vlasnika

zemljišta (najčešće nacionalni predstavnici Evropske organizacije vlasnika zemljišta)

Slika 12: Sastav biogeografskog seminara

Prilikom ažuriranja referentnih lista na ovim seminarima, razmatra se posljednja faza naučnih informacija,

nakon čega slijedi temeljna diskusija, na kojoj se provjeravaju vrsta po vrsta i stanišni tip po stanišni tip.

Za svaku vrstu/stanišni tip, Evropski tematski centar za biološku raznovrsnost priprema mapu rasprostran-

jenosti (uzimajući u obzir relevantni biogeografski region), koja je, za tu posebnu vrstu/stanišni tip, predviđena

prijedlogom za Natura 2000 područja zemlje članice. Zemlja članica predlaže i određeni zaključak koji se

opisuje u Uvodu. Prilikom razmjene mišljenja, može doći do dogovora povodom ovih zaključaka, ili se isti mogu

izmijeniti argumentima svih učesnika.

Slijedeći smjernice Evropske komisije, postoje sljedeće mogućnosti za zaključke o dovoljnosti nakon

diskusije o svakoj vrsti/stanišnom tipu ponaosob i analize istih:

SUF (Sufficient-Dovoljno): pojavljivanje vrste/stanišnog tipa je dovoljno dobro pokriveno tre-

nutnim SCI područjima; ne zahtijevaju se dodatna područja

IN MIN (Insufficient minor - Nedovoljna pokrivenost područjima – nizak stepen nedovoljnosti):

ne zahtijevaju se nova SCI područja, ali ova vrsta/stanišni tip bi trebalo da se doda na listu

kvalifikacionih osobina na jednom ili nekoliko standardnih formulara podataka područja koji

su već predloženi za druge vrste/stanišne tipove.

IN MOD (Insufficient moderate - Nedovoljna pokrivenost područjima – umjeren stepen ne-

dovol-jnosti):

jedno ili nekoliko dodatnih SCI područja (ili produženja SCI područja) mora biti predloženo

kako bi se postigla dovoljna pokrivenost Natura 2000 mreže za tu vrstu/stanišni tip (IN MOD

GEO znači da se dodatno područje, tj. da se dodatna područja zahtijevaju u konkretnom re-

gionu)

NATURA 2000

KONCEPTI



33

/ 4

5

IN MAJ (Insufficient major - Nedovoljna pokrivenost područjima – visok stepen nedovoljnosti):

nijedno područje na kom se ova vrsta/stanišni tip pojavljuje do sada nije predloženo kao SCI

područje; stoga, da bi se postigla dovoljna pokrivenost Natura 2000 mreže za tu

vrstu/stanišni tip, jedno ili nekoliko novih SCI područja mora biti predloženo.

SR (Scientific reserve – Naučna rezerva): zahtijeva se dalje istraživanje kako bi se identifiko-

valo najprikladnije SCI područje za ovu vrstu/stanišni tip (istraživanje o identifikaciji najpri-

kladnijih područja, o razjašnjavanju toga koliko stanište odgovara definiciji staništa iz Aneksa

I, itd.).

SR Ref List (Scientific reserve on the Reference List – Naučna rezerva na referentnoj listi):

redovna pojava ove vrste/stanišnog tipa je još uvijek nesigurna i potrebno je da se potvrdi.

Delete from Ref List (delete from the Reference List – izbrisati sa referentne liste): ova

vrsta/stanišni tip se ne pojavljuje prirodno i biće izbrisan sa referentne liste; za ovu

vrstu/stanišni tip ne zahtijeva se nijedno područje.

CD (Correction of data – Korekcija podataka): informacije o ovoj vrsti/stanišnom tipu u stand-

ardnom formularu podataka treba korigovati/kompletirati/izbrisati.

Kodovi mogu biti kombinovani, npr. ‘IN MOD/ CD’ bi značilo da su potrebna dodatna područja

i da postojeće prijedloge treba prepraviti ili dopuniti.

Sekcija 3: Mogući zaključci za svaku vrstu i svaki stanišni tip u određenom biogeografskom regionu koji je

obrađen na biogeografskom seminaru

Na kraju, Evropska agencija za životnu sredinu/Evropski tematski centar za biološku raznovrsnost izračunav-

aju indeks dovoljnosti za svaku zemlju članicu koristeći sveobuhvatnu formulu, koja je objašnjena u sljedećoj

sekciji:

SUFFMS : Indeks dovoljnosti za državu članicu do kog se dolazi sumiranjem indeksa dovoljnosti

za svaki biogeografski region

SUFFMS = SUM(i=1 to i=n) ((habi/ HABi + spi/SPi)/2)(Area(Bi)/Area(MS))

n = broj biogeografskih regiona u okviru zemalja članica

habi = broj staništa iz Aneksa I koji su dovoljno zastupljeni za biogeografski region i

HABi = Broj staništa iz Aneksa I koji su nabrojani u referentnoj listi Komisije

spi = broj vrsta iz Aneksa II koje su dovoljno zastupljene za biogeografski region i

SPi = Broj vrsta iz Aneksa II koje su nabrojane u referentnoj listi Komisije

Area1(Bi) = Površina biogeografskog regiona i u okviru zemlje članice (km2).

http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/designated-areas/designated-areas-

assessment-published-mar-2009/#indicator-definition

Sekcija 4: Formula za izračunavanje indeksa dovoljnosti zemlje članice (stepen do kojeg je Natura 2000

mreža dovršena!)

Svaki biogeografski seminar se završava zaključcima koji su rezultat dogovora zemlje članice i Evropske

komisije. Postoji jasna obaveza zemlje članice da se bavi nedostacima i da popuni praznine kroz ažuriranje

prijedloga za Natura 2000. Ovo može biti učinjeno dodavanjem relevantnih vrsta/stanišnih tipova postojećim

područjima, uvećavanjem postojećih područja ili predlaganjem novih.

http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/designated-areas/designated-areas-assessment-published-mar-2009/#indicator-definition

http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/designated-areas/designated-areas-assessment-published-mar-2009/#indicator-definition

NATURA 2000

KONCEPTI



34

/ 4

5

Evropska komisija veoma pažljivo prati napore zemlje članice da implementira zaključke seminara. U slučaju

da se zaključci ne uzmu u obzir u pravnom postupku u razumnom roku, Evropska komisija najčešće otpočinje

sa postupkom zbog povrede prava.

Slika 13 prikazuje napredak uspostavljanja mreže Natura 2000 u Sloveniji. Trebalo bi naglasiti da postoji

veoma velika razlika između dovoljnosti prema obavezama iz direktiva i procenta nacionalne teritorije! Indeks

dovoljnosti slovenačke mreže Natura 2000 je bio 50% na 34,8% nacionalne teritorije (2010. godine), a potom

96% na 37,16 (2016.godine)! Stoga, kvalitetnim predlozima moguće je povećati dovoljnost.

Slika 13: Korak po korak prikaz procesa ispunjavanja Natura 2000 obaveza u Sloveniji. Jasno se vidi da pro-

porcije nacionalone teritorije nijesu presudne za ispunjenje obaveza

Važna poruka: Tehnički kriterijumi nedvosmisleno moraju biti uzeti u obzir prilikom određivanja Natura 2000

područja. Područja na kojima su prisutna važna staništa vrsta iz Aneksa IV i stanišni tipovi Aneksa I, moraju

takođe biti uključena u prijedlog. Ukoliko se ne uključe, moraju postojati jaki tehnički argumenti za to; u su-

protnom, ova područja će morati biti uključena nakon biogeografskih seminara!

5.2.4 EKSPERTSKI TIMOVI I DOSTUPNOST PODATAKA

Zadatak za identifikaciju i angažovanje eksperata za taksonomske i biljne zajednice iz redova akademskih,

istraživačkih institucija i nevladinih organizacija usko je povezan sa vježbom referentnih lista. Takvi ekspertski

timovi su „srce” Natura 2000 procesa, ne samo prilikom određivanje mreže, već zasigurno i u fazi imple-

mentacije. Ovi ekspertski timovi su garancija za naučnu pozadinu cjelokupnog Natura 2000 procesa. Iz

slučajeva Suda pravde Evropske unije, vrlo je jasno da određivanje Natura 2000 područja mora biti bazirano

na čisto naučnim, ekološkim kriterijumima i podacima. Što je grupa eksperata potkovanija znanjem i iskusnija,

to će crnogorska mreža Natura 2000 biti potpunija, a dostupni argumenti kojima se opravdava prijedlog bolji!

NATURA 2000

KONCEPTI



35

/ 4

5

To ekspertima daje značajan uticaj praćen odgovornostima, ne samo na polju prikupljanja podataka, već i u

obezbjeđivanju, sakupljanju i analiziranju postojećih podataka iz prethodnih projekata.

Izgrađivanju mreže eksperata potrebna je politička podrška, koordinacija, vrijeme i novac. U principu, ova

mreža je zasnovana na postojećim strukturama/kapacitetima, ali u perspektivi ona bi trebalo da bude orijen-

tisana na poboljšanje situacije prema potrebama.

Proces je specifičan za svaku zemlju ponaosob, jer on odražava specifične okolnosti. U Crnoj Gori, sa jedne

strane postoji veoma bogat biodiverzitet, ali, na drugoj strani, postoje skromni kapaciteti u taksonomiji, uprkos

postojanju nekih veoma visoko profilisanih naučnika. Ipak, pokrivenost taksonomskih grupa i teritorije zemlje

još uvijek nije potpuna.

Uloga projekta je da poboljša ovu situaciju, dajući dugoročnu perspektivu za ekspertske timove koji rade za

Natura 2000. Više detalja o budućem znanju i ekspertskim potrebama, odgovornostima koordinacije,

obukama, finansiranju itd. biće obrađeno do kraja trenutnog IPA projekta, kako bi se osiguralo blisko praćenje

procesa.

Svakako, osnovna odgovornost leži u rukama Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, budući da je

ono nadležni organ za ovu oblast i ima koordinacionu ulogu za čitav sistem (donošenje odluka, finansije, poli-

tika). Agencija za zaštitu prirode i životne sredine bi mogla imati ključnu ulogu u izdavanju dozvola, monitoringu

i izvještavanju. To znači da bi trebalo da postoji odgovarajući kadar, tehnički obučena da pokrije sve tak-

sonomske grupe i stanišne tipove u vezi sa Natura 2000 (naročito za stanišne tipove/vrste koje se odnose na

šumarstvo i poljoprivredu). Najlogičnije mjesto za centralnu bazu podataka je upravo Agencija za zaštitu pri-

rode i životne sredine, i zaposleni bi trebalo da imaju važnu koordinacionu ulogu prema ostalim akterima u

procesu prikupljanja podataka (univerziteti, Prirodnjački muzej Crne Gore, nevladine organizacije, itd.), kao i

da budu podržani mandatom Ministarstva održivog razvoja i turizma, uključujući finanskijske izvore.

Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, takva organizacija može biti postognuta korak po korak. Sada je vrijeme

da se pripremi plan u cilju završne faze i postepene izgradnje sistema. Projekat može podržati pripremu takvog

plana i obuku ključnih grupa na svim nivoima (Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu pri-

rode i životne sredine, eksperti), ali potrebno je učiniti mnogo napora paralelno sa projektom.

To nas vraća na dostupnost i kvalitet podataka. U idealnom slučaju, sav posao bi trebalo da se zasniva na

kompletnim postojećim konkretnim podacima, što nikada nije slučaj u praksi. Evropska komisija i ne očekuje

to, ali njen pragmatičan stav je da bi mreža Natura 2000 trebalo da bude određena prema najboljim

dostupnim podacima i najkvalitetnijem znanju i najboljim procjenama eksperata u datom trenutku. Stoga je u

interesu države da iskoristi sve potencijalne izvore za vrijeme pristupanja, kako bi se došlo do što pouzdanijih

podataka i znanja eksperata, a u cilju dobijanja predloženih Natura 2000 područja zasnovanih na najboljim

mogućim podacima.

Na početku je bitno omogućiti upotrebu dostupnih podataka. Bilo je mnogo projekata u Crnoj Gori koji su se

bavili ovim pitanjem, ali podaci su i dalje raštrkani, nijesu organizovani na centralnom nivou, ili su čak nestali.

Podaci koji se dobijaju iz „tematskih” projekata, kao što su Važna biljna staništa (IPA područja), mogu biti

provjereni prema referentnim listama i korišćenim relevantnim podacima. Slično, podaci koji su prikupljeni

kroz druge inicijative, kao što su Emerald mreža, Ramsar konvencija, prethodni Natura 2000 projekti, bi tre-

balo da se razmotre, ali uzimajući uvijek u obzir ciljeve i kriterijume direktiva EU o prirodi.

Ponovo treba naglasiti potrebu za centralnom bazom podataka. Kada se svi postojeći javni podaci (uključujući

i one iz prethodnih projekata) ubace u sistem i učine dostupnim javnosti, mogu imati veoma široku upotrebu.

Kada su podaci javno dostupni (uz određena ograničenja o kojima treba diskutovati), važno je obezbijediti

priznanja autorima, kao i tumačenje podataka koji se odnose na kompetentne eksperte.

NATURA 2000

KONCEPTI



36

/ 4

5

Sljedeći koraci su izvođenje gap analize i organozovanje obuka za rad na terenu, kako bi se popunilo što više

praznina. Za efikasnost ovog posla potrebno je koristiti posebne inventare i protokole za teren (prema potrebi

izraditi) i elaborirati ciljne planove za rad na terenu.

Iskustvo stečeno na ovaj način može kasnije biti upotrijebljeno u drugim oblastima koje nijesu pokrivene ovim

projektom (fokus trenutnog IPA projekta je na ključnim područjima biodiverziteta – KBA područja). Ovo će biti

sjajna prilika za izgradnju timova za buduću implementaciju, uključujući i timove za budući monitoring. Stoga,

u tom dijelu posla, jako se cijeni aktivno uključenje administrativnog kadra koji će biti odgovoran za buduću

implementaciju.

5.2.5 EMERALD MREŽA

Rad na Emerald mreži se može koristiti na različite načine. Struktura baze podataka u vezi sa kodiranjem

nacionalnog sistema zaštićenih područja i slični generalni podaci mogu se koristiti za kreiranje baze podataka

standardnih formulara podataka. Referentne liste za Emerald bi trebalo provjeriti prema referentnim listama

za Natura 2000 i korišćenim relevantnim podacima.

Emerald područja treba koristiti veoma oprezno, jer je vrlo vjerovatno da ona nijesu određena prema stand-

ardima za Emerald, a pogotovo prema standardima za Natura 2000. Emerald područja su pokazatelji područja

sa velikim potencijalom da postanu buduća Natura 2000 područja, ali moraju biti striktno unakrsno

provjerena prema kriterijumima za Natura 2000.

Ovaj pristup predostrožnosti potkrijepljen je Rezultatima Finalnog nacrta zaključaka Zapadnog Balkana drugog

Emerald biogeografskog seminara, koji je održan u Baru u period između 2. i 4. novembra 2011. godine

(Roeckarts, M., 2011). Na seminaru su identifikovani nedostaci podataka i ozbiljne praznine. Kako Savjet

Evrope planira da održi još jedan Emerald biogeografski seminar za ovaj region u oktobru 2017. godine, bilo

bi važno uzeti u obzir taj sastanak u procesu Natura 2000.

Na 35. sastanku Stalnog odbora Bernske konvencije 2015. godine (Council of Europe, 2015), odobrena su

područja-kandidati za Emerald, ali ih još uvijek nijesu odobrile nacionalne vlasti. U slučaju uspostavljanja

mreže Natura 2000 u Crnoj Gori, ovaj skup podataka će zamijeniti postojeću Emerald mrežu.

Kako su Emerald područja snažno povezana sa prethodnim odabirom područja projekta, trebalo bi ih ispitati,

ali, još jednom – u svijetlu kriterijuma za Natura 2000!

Kod crnogorskog

područja

Naziv područja Pokrivena površina

(ha)

ME0000000 Maglić, Volujak i Bioč 7252.64

ME0000001 Kanjon Male rijeke 3600.00

ME0000002 Planina Durmitor sa kanjonom rijeke Tare 33895.00

ME0000003 Skadarsko jezero 37800.00

ME0000004 Velika plaža sa Ulcinjskom solanom 2839.46

ME0000005 Buljarica 302.00

ME0000006 Ćemovsko polje 358.00

NATURA 2000

KONCEPTI



37

/ 4

5

ME0000007 Planina Bjelasica 5733.00

ME0000008 Kanjon rijeke Cijevne 6937.00

ME0000009 Kanjon rijeke Mrtvice 2903.00

ME000000A Lovćen 6267.00

ME000000B Tivatska solila 240.00

ME000000C Jezero Šas, rijeka Bojana, knete, Ada Bojana 7397.00

ME000000D Planina Rumija 12237.00

ME000000E Pećina u Đalovića klisuri 191.00

ME000000F Plavsko-gusinjske Prokletije (+Bogićevica) 15758.00

ME000000H Rijeka Lim 17148.00

ME000000I Dolina rijeke Ćehotine 13356.00

ME000000J Ljubišnja 4332.00

ME000000M Golija i Ledenice 10276.00

ME000000N Kanjon rijeke Pive (dio nakon hidroelektrane) 1664.00

ME000000O Planine Visitor i Zeletin 13680.00

ME000000P Komarnica 1473.00

ME000000Q Kotorski zaliv (Kotor i Risan) 2778.00

ME000000R Sinjajevina (Babji zub i Gradište) 5709.00

ME000000S Planina Orjen 15046.00

ME000000T Plaža Pećin 15.00

ME000000U Hajla 2266.00

ME000000V Spas, Budva 352.00

ME000000X Komovi 6135.00

ME000000Y Ostrvo Katići sa Donkova i Velja seka 439.00

ME000000Z Platamuni 1698.0

Tabela 1: Lista Emerald područja koje je usvojio Stalni komitet Bernske konvencije tokom 2015. godine. Po-

dručja koja odgovaraju prethodno odabranim područjima projekta su osjenčena.

5.2.6 PROJEKAT VAŽNIH BILJNIH STANIŠTA

NATURA 2000

KONCEPTI



38

/ 4

5

Crna Gora je učestvovala u međunarodnom projektu Plantlife-a o važnim biljnim staništima (IPA područja)

2009. godine. Postoji 27 područja sa prilično dovršenim opisima (Petrović, D., 2009). Spisak IPA područja

Crne Gore sa podacima o svakom području ponaosob je dostupan na:


Slika 19: IPA područja u Crnoj Gori (Izvor: http://www.plantlifeipa.org/Reports.asp?v=vRepCty&i=236)

Podaci se svakako mogu koristiti za Natura 2000, ali na vrlo kontrolisan način, isključivo za biljne vrste iz

Aneksa II u kontekstu sa drugim lokalitetima ovih vrsta. Informacije o staništima takođe mogu biti korišćene

kao dodatne.

Naravno, značaj IPA područja se može uzeti u obzir prilikom uspostavljanja nacionalne ekološke mreže.

5.2.7 NATURA 2000 I PODRUČJA ODREĐENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

Pravno i tehnički posmatrano, ne postoji povezanost Natura 2000 područja i područja koja su određena

međunarodnim sporazumima, kao što su UNESCO područja kulturne baštine, rezerve UNESCO programa

Čovjek i biosfera, Ramsar močvare od međunarodnog značaja, područja Barselonske konvencije, itd. Svaka

od ovih nominacija ima svoje ciljeve i kriterijume. Stoga, ove nominacije se ne smatraju „područjima zaštićene

prirode”.

Određivanje Natura područja se mora izvoditi potpuno nezavisno u odnosu na ove nominacije. Međutim, po-

daci sakupljeni u ovim područjima prema ciljevima nominacija mogu biti iskorišćeni, ali striktno u skladu sa

kriterijumima za odabir EU direktiva o prirodi.

Na primjer, kanjon Tare, UNESCO područje svjetske baštine, je upisano u UNESCO listu prije svega zbog di-

menzija kanjona, dok će Natura 2000 područje na toj teritoriji biti određeno prema prisutnosti vrijednih

staništa nabrojanih vrsta i stanišnih tipova. U slučaju Ulcinjske solane, odstupanje od kriterijuma za odabir za

Ramsar lokalitet i SPA područje je manje, ali se ipak mora razmotriti.

Kada se glavni dio procesa odabira za Natura 2000 završi, može se otpočeti sa „finim podešavanjem” granica

i koordinisanim planiranjem opcija upravljanja. Pošto je Crna Gora mala zemlja sa ograničenim kapacitetima,

bilo bi mudro koordinisati upravljanje, monitoring i izvještavanje na veoma efikasan način.

5.2.8 NATURA 2000 I ZAŠTIĆENA PODRUČJA



NATURA 2000

KONCEPTI



39

/ 4

5

Što se tiče kategorija upravljanja zaštićenih područja Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), Natura

2000 područja se uklapaju u kategoriju IV: Područje upravljanja staništima/vrstama2. Ova kategorija ima za

cilj zaštitu određenih vrsta ili staništa i upravljanje odražava ovaj prioritet. Mnogim zaštićenim područjima

kategorije IV će biti potrebne redovne, aktivne intervencije usmjerene na zadovoljenje potreba određenih vrsta

ili održavanje staništa, ali ovo nije uslov te kategorije. Glavni cilj upravljanja ove kategorije je održavanje,

očuvanje i obnavljanje vrsta i staništa:

https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-areas-categories/category-iv-habitatspecies-

management-area

Ovaj pristup se prilično razlikuje od ostalih koncepata zaštićenih područja koji se tradicionalno primjenjuju u

regionu. Čak i u okviru samih zemalja regiona mogu postojati razlike u razumijevanju i upravljanju ovim po-

dručjima. Njihovi ciljevi su – u poređenju sa veoma uskim i specifičnim ciljevima Natura 2000 područja –

veoma opšti (npr. očuvanje prirodne i kulturne ljepote, nasljedstva) i imaju neke pravne režime (zabrane).

Pošto su to obično područja sa visokim prirodnim vrijednostima, vrlo je vjerovatno da su ova područja domaćini

vrstama i stanišnim tipovima Natura 2000. Ali, takođe, postoji velika vjerovatnoća da postoje mnoge

vrste/stanišni tipovi koji nijesu dio zaštićenih područja.

Zato se zaštićena područja ne mogu automatski smatrati Natura 2000 područjima bez pažljive tehničke

provjere pojavljivanja i reprezentativnosti nabrojanih vrsta i stanišnih tipova u ovim područjima.

Vrlo je vjerovatno da će zaštićena područja pokriti značajan dio Natura 2000 područja. Stoga, organi uprav-

ljanja zaštićenim područjima mogu igrati važnu ulogu u kasnijoj implementaciji. Oni mogu biti odgovorni za

koordinaciju i sprovođenje mjera potrebnih za vrste/stanišne tipove koji se nalaze na teritoriji zaštićenog po-

dručja.

Postoji velika prednost zemalja sa ograničenim kapacitetima, jer su njihovi zaposleni redovno prisutni na ter-

enu i mogu vršiti nadzor i monitoring. Takođe, oni mogu uticati na izgradnju svijesti posjetilaca, kao i lokalnih

zajednica. Najzad, oni mogu doprinijeti izvještavanju i primijeniti neke konkretne mjere, ako su iste

predviđene. Mjere mogu biti zapisane u njihovim planovima upravljanja.

5.2.9 RAD NA PRETHODNO ODABRANIM PODRUČJIMA

Određivanje Natura 2000 područja uz pomoć prethodno odabranih područja nije najoptimalniji pristup. U

ovom slučaju ono je ograničeno opisom projekta usljed ograničenih resursa. Obično se, na osnovu podataka

o rasprostranjenosti za sve vrste i stanišne tipove sa referentne liste, biraju najrelevantnija područja u okviru

svakog biogeografskog regiona, praćenja procesom definisanja područja.

Postoji razumna pretpostavka da će prethodno izabrana područja biti kvalifikovana kao Natura 2000 područja,

ali u okviru projekta to mora biti opravdano prema kriterijumima iz direktiva i prilagođeno tim kriterijumima.

To znači da bi rad na radnom mjestu, kao i ciljano istraživanje na terenu, trebalo da bude usmjereno na ona

područja koja nude neophodne podatke za relevantne vrste i stanišne tipove.

Ova područja (prema zadacima projekta) su:

1. KBA Prokletije i ASCI područje Dolina rijeke Lim;

2. KBA Moračke planine;

2 Habitat/Species Management Area.

https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-areas-categories/category-iv-habitatspecies-management-area

https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-areas-categories/category-iv-habitatspecies-management-area

NATURA 2000

KONCEPTI



40

/ 4

5

3. KBA Komovi i ASCI Kanjon Male rijeke;

4. KBA Hajla i ASCI Hajla;

5. KBA Durmitor, ASCI Durmitor i doline rijeka Komarnice i Pridvorice;

6. KBA Maglić, ASCI dio kanjona rijeke Pive i ASCI Bioč, Maglić i Volujak;

7. KBA Ljubišnja i ASCI Dolina Ćehotine;

8. KBA Ćemovsko polje – Cijevna i ASCI Cijevna – kanjon;

9. Dolina Morače, od mjesta oko 8 km uzvodno od Podgorice do Manastira Morača.

Ovo ne znači da se u okviru gore pomenutih područja obaveze Crne Gore prema Natura 2000 mogu smatrati

završenim! Namjera ovog projekta je da se napravi okvir za izradu prijedloga za Natura 2000 područja na

osnovu prethodno odabranih područja. Na ovaj način će prethodno izabrana područja biti temeljno provjerena

prema kriterijumima za Natura 2000 i preoblikovana, a ako je potrebno, sva argumentacija za vrste/stanišne

tipove će se preurediti prema standardima i strukturi EU direktiva o prirodi.

Za vrijeme ovog procesa definisaće se pristup za određivanje Natura 2000 područja. On će obuhvatiti izrađene

metode, protokole za rad na terenu, osnovane i obučene grupe eksperata za određene taksonomske grupe,

postizanje boljeg zajedničkog razumijevanja procesa, horizontalnu i vertikalnu organizacionu koordinaciju, itd.

Sa ovim znanjem, iskustvom i kapacitetima, biće moguće proširiti rad na isti način na ostatak zemlje, bez

obzira što je to bilo u okviru drugog projekta, ili uz podršku vlade.

5.2.10 ODREĐIVANJE GRANICA PODRUČJA I CENTRALNA BAZA PODATAKA

Određivanje granica područja je jedan od finalnih zadataka. Prije svega morate posjedovati prilično pouzdane

topografske podatke o „najboljim mjestima” za vrste i stanišne tipove sa referentnih lista. Nakon toga možete

preklapati slojeve za svaku vrstu/stanišni tip koristeći GIS metode i možete organizovati određena područja

na najbolji mogući način. Ovdje je pametno uzeti u obzir moguću dinamiku ekosistema i potrebe/perspektive

upravljanja, kako bi se postigli/održali ciljevi direktiva EU na efikasan način. Ovo pomaže da se pronađu

tehnički odgovori na prilično teško pitanje: koliko veliko bi određeno područje trebalo da bude. Zemlje koriste

različite metodologije za određivanje granica Natura 2000 područja. Ali, potrebno je naglasiti da se konačan

odabir i određivanje granica za buduće pSCI područje može sprovesti tek onda kada se popiše cijela zemlja.

IPA projekat može samo razmatrati pilot metodologiju za ocrtavanje određenog pSCI područja.

Izuzetno je važno imati operativnu, centralnu bazu podataka kojom se upravlja. Dobro organizovani podaci su

potrebni ne samo za tehničko opravdanje određenih Natura 2000 područja, već i za buduće pregovore o

dovoljnosti i završenoj implementaciji. Podaci su osnov za buduće aktivnosti, uključujući upravljanje, monitor-

ing i izvještavanje. Bez pouzdanih podataka ne može se izvršiti pouzdana ocjena prihvatljivosti, što znači da

se neke odluke mogu kasnije osporiti pred sudom.

Kada se podaci prikupe uz pomoć novca projekta ili javnih sredstava, oni bi trebalo da budu dostupni javnosti,

bilo kroz objavljivanje na internet, ili, još bolje, kroz dostupnost na javnom internet portalu. To znači da mora

postojati nadležna organizacija (centralna uprava kao što je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, ili

javna uprava) koja će biti odgovrna za dugoročno upravljanje bazom podataka.

Svi podaci koji se prikupe u okviru projekta će biti proslijeđeni Ministarstvu održivog razvoja i turizma/Agenciji

za zaštitu prirode i životne sredine u neobrađenom formatu koji će odgovarati formatu standardnog formulara

podataka koji zahtijeva Evropska komisija. Takođe, biće proslijeđeni GIS podaci o rasprostranjenosti i grani-

cama područja.

NATURA 2000

KONCEPTI



41

/ 4

5

5.3 ORGANIZACIONA I PRAVNA PITANJA

Kao što je rečeno na početku, Zakon o zaštiti prirode Crne Gore obezbijeđuje solidan pravni okvir koji se može

iskoristiti za određivanje mreže Natura 2000 i njenu kasniju implementaciju. Važno je naglasiti da ovaj pro-

jekat podržava nacionalne kapacitete za implementaciju, koji se, nakon završetka projekta, moraju razvijati i

primijenjivati u redovnom Vladinom okviru (planiranje aktivnosti, ljudski resursi, finansije, itd.).

Napomene:

priprema podzakonskih akata –svi operativni detalji moraju biti definisani podzakonskim aktima, kao

što je predviđeno Zakonom o zaštiti prirode. U prvom koraku to znači stvaranje ekološke mreže, ba-

zirane na podzakonskim aktima kojim se regulišu nacionalne referentne liste, a potom i područja u

skladu sa zahtijevima direktiva EU o prirodi. Za potpunu implementaciju potrebno je pravno definisati

i ostale odredbe, kao što su upravljanje, mjere očuvanja, detalji o ocjeni prihvatljivosti itd. Savjetuje

se da se sve pripremi i formalizuje prije ulaska u EU, a ne čekati posljednji trenutak.

važno je izgraditi racionalnu organizacionu strukturu na nacionalnom nivou, koja će biti sposobna da

implementira direktive EU. Kako će u Crnoj Gori kapaciteti uvijek biti ograničeni u poređenju sa većim

zemljama, organizacija mora biti pametnija. Moguće je kombinovati implementaciju nekoliko

međunarodnih sporazuma koji se odnose na „prirodu”, ali to znači da administrativni ljudski resursi

moraju veoma dobro poznavati zahtijeve svakog sporazuma. Samo tada je moguće pronaći sličnosti

i kombinovati implementaciju.

Pošto je implementacija Natura 2000 veoma kompleksna, privilegija i breme obaveza moraju biti

raspodijeljeni na pravi način, stoga su komunikacija i učestvovanje obavezni!

Natura 2000 donosi finansijske posljedice, najviše u institucionalnoj i organizacionoj strukturi, koja,

dakle, mora biti uređena prema obavezama i mora imati obučene ljudske resurse i finansijske kapa-

citete za budući rad.

5.4 KOMUNIKACIJA

Komunikacija je suštinski dio u izvođenju Natura 2000. Kako se glavni pristup razlikuje od poznatih pitanja

očuvanja prirode (npr. zaštićena područja, zaštićene vrste), postoji mnogo nesporazuma, što može dovesti do

otpora i problema u implementaciji, pa čak i do nemogućnosti da se uoče stvarni problemi.

To znači da postoji široka ciljna publika (donosioci odluka, uprava, zainteresovane strane, vlasnici, opšta

javnost, itd.), koja se mora kontaktirati i pravilno adresirati prilagođenim porukama i informacijama.

Komunikaciju ne bi trebalo zaboraviti ili potcijeniti u procesu određivanja mreže Natura 2000. Rano učešće

doprinosi tehnički boljoj i prihvatljivijoj mreži i preduslov je za efikasnu i manje problematičnu implementaciju.

Nikada nije dovoljno komunikacije!

6. Zaključci i preporuke

Sljedeći zaključci i preporuke se mogu izvući za budući rad:

NATURA 2000

KONCEPTI



42

/ 4

5

1. Pošto je Crna Gora usvojila novi Zakon o zaštiti prirode, koji je u skladu sa EU direktivama o prirodi,

nema potrebe donositi odluku o konceptu Natura 2000, već je potrebno samo izgrađivati kapacitete

za implementaciju Zakona o zaštiti prirode.

2. Pošto datum pristupanja još uvijek nije poznat, vrlo je razumno uspostaviti nacionalnu ekološku

mrežu zasnovanu na principima EU direktiva o prirodi (koristeći primjer Hrvatske). Prema članu 41

Zakona o zaštiti prirode, potrebno je finalizirati i usvojiti podzakonske akte za uspostavljanje nacio-

nalne ekološke mreže. Paralelno, potrebno je intenzivirati tehnički rad na prijedlogu za nacionalnu

ekološku mrežu (referentne liste, sakupljanje i validacija dostupnih podataka, gap analiza, obuka za

istraživanje na terenu, centralna baza podataka, itd.).

3. Potrebno je usvojiti podzakonski akt o ocjeni prihvatljivosti i strukturi za implementaciju.

4. Potrebno je pripremiti tehnički prijedlog za korekciju biogeografskih regiona u Crnoj Gori i diskutovati

o istom: mali dio Kontinentalnog regiona bi trebalo pripojiti Alpskom regionu i prijedlog bi trebalo

poslati Sekretarijatu Bernske konvencije.

5. Konstantno podržavati izgrađivanje (i obuku) timova eksperata za taksonomske grupe i stanišne ti-

pove: glavni tim bi trebalo smjestiti u Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine i njegova uloga bi

trebalo da bude koordinacija rada eksternih eksperata (naučnih institucija i relevantnih nevladinih

organizacija). Shodno tome, potrebno je obezbijediti odgovarajuće resurse za Agenciju za zaštitu

prirode i životne sredine.

6. Gore pomenute akcije mogu biti strukturirane, razvijene i usvojene u formi plana za implementaciju

Natura 2000 sa ciljem jačanja i održavanja kapaciteta za implementaciju Natura 2000. To bi olakšalo

vođenje čitavog procesa i omogućilo bi planiranje na dugoročnoj osnovi (zadaci, kapacitet, prekretnice

i finansije). U takvom dokumentu trebalo bi jasno definisati uloge i ovlašćenja, ne samo na papiru,

već i u svakodnevnom, praktičnom radu. Ovo bi posebno trebalo da se odnosi na definisanje jasnih

ovlašćenja Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Ministarstva održivog razvoja i turizma u

pogledu procesa određivanja Natura 2000. Potrebno je značajno povećati ukupan broj zaposlenih za

implementaciju Nartura 2000

7. Određivanje područja mora biti zasnovano isključivo na naučnim kriterijumima. Prilikom korišćenja

dostupnih podataka, mora se uvijek imati na umu da je koncept Natura 2000 vrlo specifičan. Stoga,

drugi tipovi međunarodnih nominacija (npr. Ramsar, UNESCO područja kulturne baštine, UNESCO

program Čovjek i biosfera, Emerald područja, itd.), različite inicijative nevladinih organizacija (npr. IPA,

IUCN ključna područja biodiverziteta, itd.) ne mogu biti direktno pretvorene u Natura 2000 područja.

Međutim, one predstavljaju izvore podataka; tako dostupni podaci bi trebalo biti provjereni prema

kriterijumima za Natura 2000 i kritički ocijenjeni. Štaviše, u slučaju da su dostupni podaci rezultat

„desktop“ vježbe, oni bi trebalo da budu verifikovani na terenu. Jedini izuzetak su značajna područja

za ptice (IBA područja, prema organizaciji BirdLife), jer ih je Evropska komisija priznala kao pouzdan

izvor informacija za SPA područja, u slučaju da nema boljih i novijih naučnih informacija.

8. Natura 2000 područja su relativno novi koncept zaštićenih područja i različit od drugih tradicionalnih

kategorija koje se koriste u sistemima zaštićenih područja u regionu (uglavnom nacionalni i regionalni

tipovi zaštićenih područja ili zaštićena područja prirodnih parkova). Stoga nije moguće (pogrešno je!)

jednostavno pretvoriti postojeća zaštićena područja u Natura 2000 područja. Natura 2000 ima uske,

specifične i konkretne ciljeve – da se zaštite ili očuvaju ciljne vrste ili stanišni tipovi. Natura 2000

područja bi trebalo određivati nezavisno, na osnovu znanja o rasprostranjenosti i podataka o popula-

ciji svake vrste/stanišnom tipu sa referentne liste. Pošto postoji velika vjerovatnoća da će se veliki

dio Natura 2000 područja preklapati sa zaštićenim područjima, može se pametno primijeniti „fino

NATURA 2000

KONCEPTI



43

/ 4

5

podešavanje” Natura 2000 granica. Upravnici zaštićenih područja treba da imaju veoma važnu ulogu

u upravljanju i monitoringu Natura 2000 područja u okviru njihovog zaštićenog područja, pa čak i u

susjedstvu. Oni (uključujući i ostale zaposlene) bi trebalo da budu informisani i obučeni za ove

zadatke.

9. Emerald mreža Savjeta Evrope deklarativno dopunjuje mrežu Natura 2000 izvan EU. Međutim, u

praksi, uspostavljanje u većini slučajeva (naročito u regionu) ne prati analitički pristup (inventari

vrsta/stanišnih tipova, odabir najboljih područja, preklapanje i definisanje područja), već je obrnuto:

na nacionalnom nivou, radi se odabir određenih područja (kombinacija postojećih zaštićenih područja

i ishoda različitih projekata), podaci su uglavnom zasnovani na računaru, sa malo rada na terenu ili

on potpuno izostaje. Stoga, najčešće postoji ozbiljan nedostatak podataka o vrstama i stanišnih ti-

pova sa referentnih lista, što bi trebalo da bude osnovni razlog za predlaganje Natura 2000 područja!

To se mora imati na umu kako bi se prevazišli nedostaci i zamke tog pristupa (pogledajte sljedeću

tačku).

10. Pošto su finansijska sredstva projekta izuzetno ograničena, jedino je bilo moguće raditi na prethodno

odabranim područjima preuzetim iz Emerald mreže, što nije idealan pristup. Stoga, ovaj pristup se

mora dopuniti dodatnim istraživanjem, mapiranjem i odabirom novih područja u budućnosti. Važno je

koristiti energiju projekta za izgradnju strukture za tehnički posao (glavni tehnički tim Agencije za

zaštitu prirode i životne sredine, operativni timovi za rad na terenu, centralna baza podataka, itd.),

koji će ići izvan okvira projekta i koji će obuhvatiti teritoriju čitave zemlje. Koristite iskustva i izgradnju

kapaciteta u projektu za završavanje rada na ekološkoj mreži i koristite dobijenu strukturu i kapaci-

tete za implementaciju.

11. Istražite mogućnosti finansiranja i razvijte koncepte projekta (uzimajući u obzir apsorpcioni kapacitet)

za dopunski rad kako bi se dovršila čitava mreža.

12. Učinite intenzivne napore u pripremnom procesu, jer će tehnički kvalitet predloženih područja eko-

loške mreže imati pravne i ekonomske posljedice u budućnosti (ako prijslikaedlog bude tehnički slab,

doći će do mnogih problema za vrijeme implementacije, a neki mogu čak da ugroze investicije!)

13. Komunicirajte i uključite ključne zainteresovane strane u proces (npr. vlasnike zemljišta, sektore šum-

arstva, poljoprivrede, turizma, energije, infrastrukturu, itd.), kako bi se našao zajednički jezik; infor-

macije treba da budu posebno prilagođene grupama zainteresovanih strana; ali jedna poruka mora

uvijek biti ista: Natura 2000 područja će biti predložena isključivo na osnovu naučnih kriterijuma;

savjetuje se elaboriranje nacionalne komunikacione strategije sa jasnim ciljevima, porukama, ala-

tima, itd., kao i izrada i implementacija lokalnih komunikacionih strategija kada se predlože potenci-

jalna područja.

14. Postoji potreba za političkim i tehničkim liderstvom, podržanim političkom voljom na najvišem nivou.

7. REFERENCE

Bakran-Petricioli, T., 2011: Priručnik za određivanje morskih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima

EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

NATURA 2000

KONCEPTI



44

/ 4

5

Bosna i Hercegovina, outcomes of the Natura 2000 project 'Natura 2000 u BiH (2012-2015)':


Council of Europe, 2015: Updated list of officially nominated candidate Emerald sites (december 2015),

Standing Committee document T-PVS/PA (2015) 14, p. 7-8. –

https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&Instra-

netImage=2890756&SecMode=1&DocId=2323528&Usage=2

Croatia, Natura 2000 web page: http://www.natura2000.hr/

Dobravec, J., Jogan, N., Kaligarič, M., Leskovar I., Seliškar, A., 2004: “Habitatni tipi Slovenije HTS 2004, Re-

publika Slovenija, Ministrstvo za okolje, proctor in energijo - Agencija Republike Slovenije za okolje, Ljubljana,

pp. 64.”-

http://www.arso.gov.si/narava/poro%c4%8dila%20in%20publikacije/HabitatniTipiSlovenije2004.pdf

European Commission, 2000: Managing NATURA 2000 sites, the provisions of Article 6 of the ‘Habitats’ Di-

rective 92/43/EEC.

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/art6/provision_of_art6_en.pdf

European Commission, 2013: Interpretation Manual of European Union Habitats - EUR28. Brussels, pp. 146

- http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_EU28.pdf

Golob, A. (ed.): Smjernice za pripremu Planova upravljanja za Natura 2000 područja u Bosni i Hercegovini,

Prospect C&S s.a., Brussels, pp. 9-14.

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Natura%202000%20-%20Managment%20Plans%20LL.pdf

Gottstein, S., 2010: Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU.

Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Jelenić, I., 2014: Establishing the Natura 2000 network in Croatia. Presentation at TAIEX WS on Natura 2000,

Skopje 27-28 March 2014.

Milanović, Đ., Brujić, J., Đug, S., Muratović, E. & L. Lukić Bilela, 2015: Vodič kroz tipove staništa BiH prema

Direktivi o staništima EU. Prospect C&S s.a., Brussels, pp. 186. -

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Natura%202000%20-%20Interpretation%20Manual%20LL.pdf

Roekaerts, M., Opermanis, O., Evans, D., Sipkova, Z., Mac-Sharry, B. & D. Richard, 2011: Final Draft Conclu-

sions of the West Balkan second Emerald Biogeographic Seminar, Bar, 2. – 4. 11. 2011, Council of Europe. -

https://mycloud.coe.int/index.php/s/cudiuZPUr8IY6QE

Slovenia, Natura 2000 wb page: http://www.natura2000.si/

Topić., J. & J. Vukelić, 2009: Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o

staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Skoberne, P., 2003: Metoda opredeljevanja potencialnih območij narave ekološkega omrežja NATURA 2000

v Sloveniji. Ministrstvo za okolje, prostor in energijo, Agencija RS za okolje, Ljubljana, pp. 48. -

http://www.natura2000.gov.si/uploads/tx_library/psci_metoda21.pdf

Petrović, D., 2009: Montenegro. In: Radford, E.A. and Odé, B. (eds.), 2009. Conserving Important Plant Areas:

investing in the Green Gold of South East Europe. Plantlife International, Salisbury. - http://www.plant-

life.org.uk/uk/our-work/publications/conserving-important-plant-areas-investing-green-gold-south-east-eu-

rope


https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=2890756&SecMode=1&DocId=2323528&Usage=2

https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=2890756&SecMode=1&DocId=2323528&Usage=2

http://www.natura2000.hr/

http://www.arso.gov.si/narava/poro%c4%8dila%20in%20publikacije/HabitatniTipiSlovenije2004.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/art6/provision_of_art6_en.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_EU28.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Natura%202000%20-%20Managment%20Plans%20LL.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Natura%202000%20-%20Interpretation%20Manual%20LL.pdf

https://mycloud.coe.int/index.php/s/cudiuZPUr8IY6QE

http://www.natura2000.si/

http://www.natura2000.gov.si/uploads/tx_library/psci_metoda21.pdf

http://www.plantlife.org.uk/uk/our-work/publications/conserving-important-plant-areas-investing-green-gold-south-east-europe



NATURA 2000

KONCEPTI



45

/ 4

5

Pravni dokumenti:

Habitats Directive (Direktiva o staništima): Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation

of natural habitats and of wild fauna and flora, OJ L 206, 22.7.1992, p. 7–50. (the consolidated version after

all the enlargements: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:01992L0043-20130701)

Birds Directive (Direktiva o pticama): Directive 2009/147/EC of the European Parliament and of the Council

of 30 November 2009 on the conservation of wild birds. OJ L 20, 26.1.2010, p. 7–25 (amended Council

Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds). http://eur-lex.europa.eu/legal-con-

tent/EN/TXT/?uri=CELEX:32009L0147

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:01992L0043-20130701

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32009L0147

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32009L0147

odabrani modeli razvoja - natura 2000

Documents