od seljačke do turističke republike

©

2018.

Poljička i Dubrovačka Republika jedine su dvije povijesne hrvatske republike na tlu Dalmacije.

Međutim, nasuprot aristokratskoj Dubrovačkoj, Poljička Republika bila je

zajednica slobodnih seljaka i kao takva možda i jedina na tlu srednjovjekovne Europe.

© Ivo Pervan© Ivo Pervan

Zbog sličnosti u uređenju društvenih struktura,

ruski znanstvenik Mihail Pavlovič Aleksejev

(1896. – 1981.) ukazao je na mogućnost da je

Thomas More (1478. – 1535.), pišući čuvenu

Utopiju bio upoznat, vjerojatno posredovanjem

mletačke diplomacije u Londonu, s demokratskim

dosezima drevne Poljičke republike.

Pa ipak, priču o ovoj fascinantnoj višestoljetnoj

zajednici slobodnih seljaka plemenitoga roda,

potomaka ubijenoga hrvatskog kralja Miroslava

koji su, prema legendi, godine 1015. doselili u

Poljica, započet ćemo odgovorom na pitanje:

Gdje su, zapravo, Poljica?

Povijesno,

Poljica su

stoljećima bila

na razmeđi

Zapada i Istoka

izložena milosti

i nemilosti

velikih i moćnih,

pa je pravo čudo

što su uopće

opstala i uz to

sačuvala svoj

nacionalni,

kulturni

i vjerski

identitet.

Zemljopisno, danas su Poljica u svojoj državi Hrvatskoj, u središnjemu dijelu Dalmacije

na podjednakoj udaljenosti od Zadra i od Dubrovnika, a nadomak Omišu, Splitu i Sinju

s kojima su povezana neraskidivim povijesnim vezama u rasponu od burnih do skladnih.

© Rudolf Schwabe

© Rudolf Schwabe © Rudolf Schwabe

Poljica su krajolik iznimne ambijentalne ljepote, duhovne i povijesno-kulturne spomeničke baštine koji zemljopisno

određuju rijeke Cetina na istoku i Žrnovnica na zapadu, Jadransko more s juga, te obronci Mosora sa sjevera.

Zbog dramatičnih reljefnih i klimatskih promjena razlikuju se Gornja, Srednja i Donja Poljica. Sveukupan poljički

prostor površine 250 km2 pravi je mali povijesno-kulturni i ekološki rezervat u srcu Dalmacije.

© Ivo Pervan© Ivo Pervan

Posebnosti Poljica svojom netaknutom ljepotom i bioraznovrsnošću uveliko pridonose kanjon rijeke Cetine

i ostaci prašume Šćadin u njenom zagrljaju te moderna autocesta koja Poljica povezuje sa svijetom, pa su

tako Zadar na zapadu i Dubrovnik na jugu Dalmacije dostupni za manje od dva sata vožnje automobilom.

© Ivo Pervan© Ivo Pervan

© Z. Alajbeg

Foto: Ante Mekinić

Na prostoru Poljica punih šest stoljeća postojala je spomenuta Poljička Republika

(knežija, provincija, nahija, župa ili općina)

čije se unutrašnje ustrojstvo vlasti temeljilo

na njezinoj trodiobi:

zakonodavna vlast bila je u nadležnosti

Narodne skupštine ili zbora,

dok je izvršnu i sudsku vlast obavljao

Poljički stol na čelu s Velikim knezom

kojega je svake godine na blagdan

sv. Jure, nebeskoga zaštitnika Poljica,

biralo 12 malih knezova ili katunara.

Vrhunac političkog i kulturnog dosega drevne Poljičke Republike čuveni je Poljički statut tzv. Poštovani pisan

bosančicom na hrvatskome jeziku (na štokavskom i mjestimično na čakavskome narječju), čiji najstariji sačuvani

rukopis pohranjen u arhivu HAZU u Zagrebu potječe iz godine 1440. Ovaj zakonik običajnoga prava jedan je

od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno-pravnih spomenika.

Prijepis Poljičkog statuta iz godine 1762.

© Borko Gunjača

Duhovno i socijalno ozračje

ove male seljačke Republike

ponajbolje izražava

srednjovjekovni doživljaj

ljudskih prava u Poljicima

sažet u statutarnu premisu

„neka svak more živ biti“.

Tu veličanstvenu ideju punu

socijalnog i etičkog

senzibiliteta koja je dugo

snažila vjeru naroda u snagu

svoje zajednice, Poljičani su

ozakonili 12. listopada

1676. povijesnom odlukom

svoga plemstva, didića i

vlastele, da će „biti vazda u

sklad siromaški“.

Usporedbe radi, tek 272

godine poslije, organizacija

UN u New Yorku usvaja

Povelju o pravima čovjeka!Foto: Duje Nazor

Poljica su među prvima u Dalmaciji imala visoko učilište za popove glagoljaše koji su skrbili o duhovnosti zajednice

i opismenjavanju puka. Riječ je o Poljičkom glagoljaškom sjemeništu utemeljenom godine 1750. na Priku

u neposrednoj blizini kulturološki iznimno vrijedne ranokršćanske crkve sv. Petra iz 10. ili 11. stoljeća.

Foto: Ante Mekinić

Pa ipak, povijesne okolnosti uvjetovale su da se pravo na vlastiti način života i krvlju brani. Zato u svijesti puka

i danas živi legenda o Mili Gojsalić iz doba osmanskih osvajanja – poljičkoj Ivani Orleanskoj koja personificira

sva poljička junaštva, ali i žrtve poljičke opstojnosti. Uz mnoge druge, isto doba proslavilo je i Žarka Dražojevića,

junaka kojemu je grad Split 1508. iskazao čast da kao prvi svjetovni velikaš bude sahranjen u katedrali sv. Dujma.

Foto: Ante Mekinić

Iako su upravo Francuzi godine 1807. vojno dokinuli Poljičku Republiku (a samo godinu poslije i Dubrovačku), zadivljen

ljepotom Poljica Napoleonov maršal Marmont u svojim je memoarima zapisao: „(...) Sve u ovoj državi na njezinu

korist govori, i pogled na nju i način njihove uprave. Ništa pravilnijeg i marljivijeg od njihova poljotežanja, ništa pristojnije

od njihovih sela i ništa pravičnije od njihovih uredaba“.

© Ivo Pervan

Nakon prastanovnika nepoznatoga imena te potom drevnih ilirskih plemena (Delmata, Onestina, Narestina,

Pituntina i mnogih drugih), prostor Poljica naseljavali su Grci, a potom i Rimljani, što svjedoče nebrojeni tragovi

njihova boravka, od gomila i grobišta s nalazima keramike, nakita, oruđa i oružja do ladanjskih vila.

Svoj ribnjak u Poljicima imao je i rimski car Dioklecijan, a velebni posjed i vječno počivalište u poljičkome primorju

i zapovijednik rimskih legija te prefekt rimske flote Lucius Artorius Castus kojega znanstvenici dovode u vezu

s nastankom povijesne legende o Kralju Arturu.

Poljica podjednako obiluju

materijalnim i nematerijalnim

dokazima o ranom dolasku Slavena,

a potom i Hrvata na ove prostore.

I dok mnogi toponimi kao Perun,

Veles i Mokošica čujno svjedoče o

imenima drevnih slavenskih

božanstava, ranu pojavu kršćanstva

svjedoče ostaci velebne bazilike iz

6. stoljeća u Gatima (sv. Ciprijan)

te napose crkva i benediktinski

samostan sv. Petra

iz 11. stoljeća u Selu (Sumpetar)

iz kojega potječe Sumpetarski

kartular, jedan od najstarijih

i najvažnijih sačuvanih izvora

poljičke i hrvatske povijesti. Boj slavenskih poganskih božanstava, Peruna i Velesa,

reljef iz 8. st. u zidu crkve u Žrnovnici

Foto: Ante Mekinić

Zbog baštine koja se u Poljicima i danas intenzivno živi, turiste, a napose pustolove duha, oduševiti će poljički

kulturološki vremeplovi od tradicionalnoga godišnjeg Jurjevdanskog zborovanja na prapovijesnoj gradini

Gradac nad ušćem rijeke Cetine do živopisnog biranja Velikog poljičkog kneza kao i brojne druge

kulturno-zabavne priredbe i koncerti tradicijske glazbe u mjestima diljem Poljica.

Foto: Ante Mekinić

Uz tradicionalno poljičko gostoprimstvo te autohtonu i autentičnu eno-gastro ponudu plodova poljičke zemlje

i poljičkoga mora, pravi izazov za gurmane svakako je poljički soparnik (uljenak, zeljanik), autohtoni specijalitet podneblja godine 2016. zaštićen oznakom zemljopisnog podrijekla na razini Europske unije,

a koji već svojim nazivima svjedoči o bogatstvu poljičkoga leksika i slojevitosti poljičkih govora.

Foto: Ante Mekinić Foto: Ante Mekinić

Sukladno semantičkome značenju svoga naziva, Poljica obiluju malim poljima idealnima za uzgoj i proizvodnju svih

vrsta zdrave hrane čemu pogoduje plodna i nezagađena zemlja, blaga mediteranska klima s velikim brojem

sunčanih dana, mineralima bogata izvorska voda i čisti zrak, ali i višestoljetna tradicija poljodjelstva u Poljicima.

© Ivo Pervan

Poljičani su, tradicionalno, i vrsni ribari, brodari i pomorci, pa su zato i dvije poljičke luke, Krilo i Bajnice, sidrište

najveće turističke flote na hrvatskoj obali Jadrani koja broji više od 200 plovnih jedinica, a svake godine se

uvećava za desetak novih suvremenih turističkih plovila najviše klase koji plove po cijelome Jadranu.

Foto: Ante Mekinić

Poljica na relativno

malome prostoru nude

doista brojne mogućnosti

za raznovrstan

višednevni boravak u rasponu od idiličnoga

opuštanja u miru i tišini

slikovitih i gotovo

opustjelih sela i

zaseoka do

adrenalinskih sportsko-

rekreativnih aktivnosti

i avantura koje pružaju

rijeka Cetina, Mosor i

gotovo netaknuta priroda

iznimne pejzažne

vrijednosti koja je mnoge

svjetske pustolove u

prošlosti (spomenutog

Marmonta ili Alberta

Fortisa primjerice)

ostavila bez daha pa će,

vjerujemo, i druge.© Ivo Pervan© Zoran Alajbeg

© Ivo Pervan

Pograjsko-kostanjska jut s pasikama

zaštićeni krajobraz iznimne pejsažne vrijednosti

Uz smještaj i boravak u obnovljenim kamenim kućama i ladanjskim vilama pučke ruralne arhitekture od kojih su

mnoge s bazenima, Poljica, a naročito pojas uz more između ušća dviju rijeka, Cetine i Žrnovnice, nude mogućnost

smještaja i u suvremenim, moderno opremljenim objektima od luksuznih apartmana do hotela najviše razine.

Za Poljica bi se, zapravo, moglo reći da je to veliki muzej na otvorenome čiji 'eksponati' su još uvijek široj javnosti

nepoznata brojna materijalna i nematerijalna kulturna dobra, a 'kustosi' Poljičani koji žive svoje tradicijsko naslijeđe.

Zato su Poljica istinski nebrušeni dragulj prirode i povijesno-kulturnog naslijeđa koji upućeni sve više prepoznaju

kao posebnu i jedinstvenu turističku destinaciju čiji glavni turistički ‘proizvod’ je – izvorni poljički stil i način života!

© Zoran AlajbegFoto: Ante Mekinić

Foto: Ante Mekinić Foto: Ante Mekinić Foto: Ante Mekinić

No da bi Poljica uspješno okončala svoj put od drevne seljačke Republike do turističke destinacije,

potrebno je da i formalno budu priznata kao suvremena hrvatska povijesna regija

ili barem kao turistička destinacija što je i jedan od glavnih ciljeva ove prezentacije.

Međutim, i nažalost,

Poljica su danas administrativno podijeljena

između čak 7 jedinica lokalne samouprave,

pa ih na okupu drži tek snažna identifikacija

Poljičana sa zavičajem koju najbolje izražava

uzrečica – „Di ko nika, tu i obika!“Foto: Ante MekinićFoto: Ante Mekinić

Kako Poljica danas formalno-pravno NE postoje,

ona žive tek u srcima sve malobrojnijih Poljičana što već u bližoj budućnosti

ozbiljno dovodi u pitanje i samu opstojnost poljičkoga identiteta.

Poljicima je stoga potrebna demografska obnova, ali i gospodarski razvoj

jer jedno bez drugoga nije moguće niti bi imalo smisla.

Upravo iz tog razloga i s tim ciljem osnovan je Savez za Poljica

kao udruga onih koje povezuje ljubav prema Poljicima,

čija misija je drevnoj Poljičkoj Republici vratiti stari sjaj,

a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica

pružiti novu životnu i radnu perspektivu.

Poljica imaju sve preduvjete, ali i sva prava da budu prepoznata i priznata

kao suvremena hrvatska povijesna regija i jedinstvena turistička destinacija

koja će svojim žiteljima omogućiti sretno i ugodno življenje,

a potomstvu perspektivu kako bi i sama opstala.

No da bi se to i ostvarilo, a s obzirom na spomenute nepovoljne okolnosti

u kojima se Poljica već desetljećima nalaze, kao prioritet se nameće ne samo potreba

očuvanja opstojnosti poljičkoga identiteta nego i svih poljičkih resursa i potencijala

uključivo i one ljudske kao najvažnije

za što su nužni dobro promišljeni, stručni i dugoročno održivi

projekti od strateškoga značenja, a prije svega potreba da Poljica iznova postanu

SUBJEKT u odlučivanju o svim važnim pitanjima koja se tiču njihove sudbine.

Upravo zato su članovi i simpatizeri Saveza za Poljica, potpomognuti brojnim stručnim vanjskim

suradnicima, od osnutka udruge u studenome 2017. pa do danas, sustavno radili i rade na

izradi čitavoga niza projekata nužnih za duhovni i gospodarski oporavak Poljica nazvavši to

Paketom mjera za rebrendiranje i revitalizaciju Poljica.

Sastavni dijelovi spomenutoga Paketa mjera za rebrendiranje i revitalizaciju Poljica su:

• Poljica ‘on-line’ (web-stranica, društvene mreže, portal Poljica.hr, web-aplikacija s bazom podataka

o resursima s gospodarskim, a napose turističkim, potencijalom na području povijesnih Poljica)

• Izrada vizualnog identiteta Poljica s pripadajućom knjigom standarda(povijesna i suvremena zastava, grb, logotip, izvedbene aplikacije, fontovi, boje itd.)

• Izrada povjesnice i osnivanje poljičke povijesne postrojbe

• Digitalizacija edicija Poljički zbornik i Poljica, kao i drugih vrijednih izdanja

s poljičkom tematikom

• Priređivanje i tiskanje fotomonografije Poljica

• Brendiranje turističkog 'proizvoda' pod nazivom Republika Poljica(uključivo razvoj raznih oblika turizma na načelima permakulture, permaturizma i održivoga razvoja)

S vjerom u vašu potporu navedenim projektima još jednom želimo naglasiti da za procvat

Poljica nije najnužnije administrativno rastrojena Poljica učiniti formalnom cjelinom nego je

nužno povijesna Poljica što prije učiniti funkcionalnom cjelinom i to ne samo na dobrobit

Poljičana i drugih žitelja Poljica nego i na dobrobit svih sedam Poljicima nadležnih jedinica

lokalne samouprave, Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske u cjelini.

Zato program Saveza za Poljica ponajbolje izražava ova ilustracija:

Hvala na pozornosti!

Priredio: Ante Mekinić

www.poljica.hr e-mail: info@poljica.hr mob: 091 544 33 03

2018.