obrazovni politiki na opstina...

35
OBRAZOVNI POLITIKI NA OP[TINA RADOVI[

Upload: others

Post on 01-Jan-2020

11 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

OBRAZOVNI POLITIKINA OP[TINA

RADOVI[

Page 2: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo
Page 3: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

OBRAZOVNI POLITIKINA OP[TINA

RADOVI[

Skopje, 2008

Page 4: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

Proekt:Unapreduvawe na obrazovanieto vo op{tinite

OBRAZOVNI POLITIKI NA OP[TINA RADOVI[

Bro{urata e izrabotena od ~lenovite na op{tinskoto telo za obrazovanie:Bor~e Panov, sovetnik za kultura, obrazovanie i sport, Op{tina Radovi{Olivera Doldurova, rakovoditel na sektor za pravni i normativni raboti, Op{tina Radovi{Biljana Teohareva, profesor, DCU „K. Susinov“, Radovi{Magda Jakimova, pretstavnik na lokalna kancelarija na UNICEF vo Op{tina Radovi{Sne`ana Maneva, direktor, OU „Kiril i Metodij“, s. Oraovica

Stru~ni sorabotnici:Zoran Uzunov, konsultant za obrazovni politiki Merita Kuli, konsultant za strate{ko planirawe

Lektura:Suzana Stojkovska

Grafi~ki dizajn:Biljana Mihajlovska

Tira`:120

Bro{urata e rezultat na realizacija na proektot "Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite“ {to go realizira{e Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)vo periodot fevruari 2006 do fevruari 2008 godina. Ovaa bro{ura be{e ovozmo`enaso poddr{ka od Institutot za trajni zaednici (ITZ) preku fondovi na Agencijata naSoedinetite Amerikanski Dr`avi za me|unaroden razvoj (USAID).

Mislewata {to se ovde izrazeni im pripa|aat na avtorite i ne gi odrazuvaat stavo-vite na Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO), Institutot za trajnizaednici (ITZ) ili na Agencijata na Soedninetite Amerikanski Dr`avi za me|unaro-den razvoj (USAID). Isto taka, spomenuvaweto na trgovski marki ili komercijalniproizvodi ne pretstavuva poddr{ka ili preporaka za koristewe.

CIVIL SOCIETY STRENGTHENING PROJECT

Page 5: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

V o juli 2005 godina Makedonija usvoi paket zakoni za de-centralizacija vo osnovnoto i vo srednoto obrazova-nie. Toa pretstavuva{e golema promena bidej}i na op{-

tinite im se prenesoa pogolem del odgovornostite, pred s¢vo oblasta na administriraweto i finansiraweto na u~i-li{tata.

Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)ve}e 4 godini kontinuirano raboti na dolgoro~ni proekti po-vrzani so jaknewe na kapacitetite na raznite subjekti vo sek-torot na obrazovanieto. Poseduvaj}i go iskustvoto MCGO goinicira{e proektot Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite ~ija glavna cel e zajaknuvawe na kapacitetot navrabotenite vo op{tinite, u~ili{tata i nevladinite orga-nizacii da odgovorat na novite predizvici.

Vo ovaa bro{ura se sodr`ani op{tinskite obrazovnipolitiki, kako i akcionite planovi izraboteni od pretstav-nici od razli~ni sektori od 10 op{tini. Vo nea se poso~eniproblemite koi{to proizleguvaat od neadekvatnata infra-struktura ili, pak, pregolemiot broj na u~enici vo oddelniu~ili{ta, razli~nite sostojbi vo centralnite i vo podra~-nite u~ili{ta, urbanite nasproti ruralnite zoni, struktu-rata na nastavniot kadar, sodr`ani se prioritetite na de-luvawe ~ija cel e da se podobri kvalitetot na nastavniot pro-ces ili da se podobrat uslovite za rabota; preporakite zanabquduvawe i evalvacija, kako i metodite preku koi }e se

zgolemi transparentnosta na op{tin-sko nivo za site aktivnosti povrzaniso procesot na obrazovanieto.

So cel da se promovira i prakti~-no da se primeni decentraliziraniotna~in na odlu~uvawe na nivo na sekojaop{tina se formiraa op{tinski telaza obrazovanie (OTO). Vo ovie tela ak-tivno u~estvuvaat pretstavnici na op{-tinite (prete`no od sektorite za obra-zovanie i za kultura), pretstavnici navospitno-obrazovniot kadar od osnov-nite u~ili{ta, kako i pretstavnici nanevladiniot sektor koi{to aktivno de-luvaat na poleto na obrazovanieto na

PORAKA DO ^ITATELOT

3Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Page 6: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

4 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

op{tinsko nivo. ^lenovite na OTO od 10-te op{tini, preku strukturiranproces, gi realiziraa fazite na procena na potrebite na u~ili{tata,

izvr{ija rangirawe i izbor na prioritetite zemaj}i gi predvid prilikitei predizvicite koi{to se specifi~ni za sekoja op{tina. Pri sprovedu-vaweto na proektnite aktivnosti, op{tinite imaa mo`nost prakti~no da goprimenat modelot koj im be{e prezentiran za izgotvuvawe na op{tinskiteobrazovni politiki.

Vo tekot na realizacijata na proektot, od fevruari 2006 do fevruari2008, bea postignati slednite reazultati: vospostaveni se mre`i me|u pret-stavnicite na u~ili{tata, pretstavnicite na NVO sektorot i op{tinskiotkadar vo 10 op{tini vo Makedonija, u~ili{tata i NVO, zajaknati se kapaci-tetite na vrabotenite vo op{tinskite tela za obrazovanie, definirani sestrate{kite planovi vo koi{to sekoja od op{tinite gi istakna prioriteti-te za intervencija.

Proektot be{e realiziran so poddr{ka od Institutot za trajni zaed-nici (ITZ) preku fondovi na Agencijata na Soedinetite Amerikanski Dr`a-vi za me|unaroden razvoj (USAID), a e rezultat na izvonrednata sorabotkaso 10 op{tini vklu~eni vo proektot: Vrap~i{te, Ki~evo, Ko~ani, Mavrovoi Rostu{e, Negotino, Radovi{, Saraj, Sveti Nikole, Strumica i ^a{ka.

Page 7: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

Radovi{ ima srednovekovna gradska tradicija i kakograd e oformen nekade pri krajot na desettiot i po~etokotna na edinaesettiot vek za {to svedo~i i vizantiskata Gra-mota od valisevsot Vasilie Vtori koj go spomenuva Radovi{kako gradska `upa vo 1019 god. Op{tina Radovi{ e lociranavo jugoisto~niot del na Republika Makedonija. Teritorijatana regionot se prostira me|u planinskiot masiv na sever iseveroistok so planinata Pla~kovica, na jugoistok so Stru-mi~ko Pole, jugozapad so planinata Smrde{ i severozapad soklisurata na Madenska Reka.

Povolnata geografska polo`ba na Op{tina Radovi{ euslovena od prostorno-reljefnite prednosti i soobra}ajni-te priliki. Konfiguracijata na zemji{teto na ova podra~je eridsko-planinska, so eden del na ramni~arski obrabotlivipovr{ini. Nadmorskata viso~ina na regionot se dvi`i od260 m n.v. po te~enieto na Radovi{ka Reka do 1707 m n.v. navrvot Bel Kamen na Pla~kovica. Radovi{ se nao|a na nad-morska viso~ina od 370 m.

Vo regionot na Op{tinata postojat 24 selski naselbi igradot Radovi{ Gradot Radovi{ ima vkupno 15 068 `iteli.Najgolemite naseleni mesta se: Oraovica so 1 687 `iteli,Iwevo so 1 546 `iteli i Podare{ so 1 413 `iteli, a nasele-ni mesta so najmal broj na `iteli se: [turovo so 24 `iteli,Kozbunar so 23, [ipkovica so 20 i Papavnica so 3 `iteli.

1. VOVED

5Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

OP[TI PODATOCI ZA OP[TINA RADOVI[

- Naziv na op{tinata ELS Op{tina Radovi{

- Povr{ina 608 km2

- Broj na `iteli 26 812

- Broj na `iteli vo gradot Radovi{ 15 068

- Broj na naseleni mesta 25

- Gustina na naselenost 44 `it. na m2

Page 8: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

6 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Vo regionot na Op{tinata edinstvena urbanizirana gradska naselba eRadovi{, koj istovremen e i regionalen centar na Op{tinata.

Naseleni mesta vo O{tinata koi{to imaat urbanisti~ki planovi se:Rakli{, Oraovica, Podare{, Jargulica, Pokraj~evo, Kalu|erica, Vojslavcii Iwevo. Ostanatite naseleni mesta: Zleovo, Suldurci, Papavnica, Damjan,Pogulevo, Bu~im, Topolnica, Prnalija, Supur|e, Koxalija, Aliko~, [turovo,Kozbunar, [ipkovica i Smilanci, nemaat urbanisti~ki planovi. Vo siteovie naseleni mesta postojat i rabotat podra~ni osnovni u~ili{ta, osvenvo naselenite mesta: Papavnica, Pogulevo, Supur|e, [turovo, Kozbunar, [ip-kovica i Smiljanci.

Gradot Radovi{ e podelen na pet urbani zaednici, i toa: Javor,Komuna, Kuklevica, Mir~e Acev i Bel Kamen. Vo gradot ima dve osnovniu~ili{ta: OU "Krste Petkov Misirkov“ i OU "Nikola Karev“.

Vo gradot postojat sportski objekti i tereni:

Sportska sala so otvoreni tereni za mali sportovi i bazeni;

Gradski stadion, detski igrali{ta (Kuklevica i Gradskiot park),kako i u~ili{ni sportski tereni.

Lokalnite pati{ta pretstavuvaat del od od celiot sistem na patnamre`a na Op{tina Radovi{, bidej}i gradot e povrzan so site naselbi. Sonekoi od naselbite povrzanosta e direktna, a so nekoi so krak koj se odvo-juva od magistralniot ili regionalniot pat.

Site ovie patni pravci se asfaltirani.

Naseleni mesta koi{to so asfalten krak se odvojuvaat od magistral-niot paten pravec se: Damjan - 3,2 km, Topolnica 3,5 km, Voislavci 1,1 km,Suldurci 1,1 km, Kalu|erica 1 km i Zleovo 2,3 km.

Naseleni mesta koi{to so neasfaltiran krak se odvojuvaat od magis-tralniot paten pravec se: Bu~im 4,6 km, od koi 2,6 se tamponirani, a 2 km seasfaltirani od pravec na naselenoto mesto kon magistralniot pat.Lokalniot pat Prnalija - Supurge iznesuva 10,4 km, od koi do Prnalija seokolu 4,5 km. Jargulica e so 2,5 km i Pokraj~evo so 2,5 km.

- Naziv na op{tinata ELS Op{tina Radovi{

- Povr{ina 608 km2

- Broj na `iteli 26 812

- Broj na `iteli vo gradot Radovi{ 15 068

- Broj na naseleni mesta 25

- Gustina na naselenost 44 `it. na m2

Page 9: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

V o Op{tina Radovi{ postojat i rabotat vkupno pet cen-tralni osnovni u~ili{ta i trinaeset podra~ni u~i-li{ta so vkupen opfat od 3 351 u~enik. Pokonkretno,

od aspekt na opfatot i brojot na u~enicite slikata naosnovnoto obrazovanie vo Op{tina Radovi{ e sledna:

Vo OU "Krste Petkov Misirkov“ vkupno se evidenti-rani 1 296 u~enici, a nastavata, po po`arot, se izveduva vodve u~ili{ni zgradi, ~etiri prostorii vo detskata gradinka"Cvetovi“ i edna prostorija vo "Detsko izvor~e“. Vo prvatazgrada, vo 12 paralelki se izveduva nastava za u~enicite odIII do VI oddelenie i edna paralelka vo II oddelenie (turskaparalelka) so vkupen broj od 645 u~enici vo dve smeni, seizveduva nastava i so dve romski paralelki so skratenaprograma so vkupen broj od 36 u~enici.

Vtorata u~i-li{na zgrada e iz-gradena vo 1992 go-dina, ima 7 u~il-nici, za u~eniciteod VII i VIII odd. iedna paralelka voI odd. i edna vo pr-vo od devetoletka-ta (na turski nas-taven jazik) so vku-pen broj od 359 u~e-nici.

Vo detskata gradinka "Cvetovi“ nastavata ja posetuvaatu~enici od prvo i vtoro oddelenie vo 3 prostorii, prilago-deni za nastava vo dve smeni, i vo edna u~ilnica vo dvesmeni, dve paralelki od devetoletkata so vkupen broj od 143u~enici.

Inaku, strukturata na u~enicite po broj na paralelki ibroj na u~enici izgleda vaka:

2. BROJ NA U^ENICI VO U^ILI[TATA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA

7Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

2.1. OU „Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{

Page 10: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

8 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

OU "Krste Petkov Misirkov“ - 49 paralelki so 3 paralelki nadevetoletkata za 55 u~enici i 2 romski paralelki so skratenaprograma za 36 u~enici - vkupno 1 183 u~enici;

PU vo s. Koxalija - 5 paralelki so 1 paralelka devetoletka (10 u~enici) - vkupno 95 u~enici;

PU vo s. Kalauzlija - edna kombinirana paralelka so devetoletka(3 u~enici) - vkupno 18 u~enici

Vo OU "Nikola Karev“ - Radovi{ na nivo na u~ili{teto se opfatenivkupno 966 u~enici od koi vo gradot od I do VIII oddelenie u~at 881 u~enici,a poradi posledicite od opo`aruvaweto nastavata e organizirana na sled-niot na~in:

Vo zgradata na "Kej 8 Septemvri“ u~at u~enici od V do VIII oddelenie vodve smeni, V i VII vo edna smena i VI i VIII vo drugata smena.

U~enicite vo prvo odd. na devetoletkata, nastava posetuvaat vo objek-tot na JOUDG "Aco Karamanov“ "Izvor~e“ vo edna smena. U~enicite od dveteprvi oddelenija na osmoletkata i edno treto oddelenie i site tri para-lelki od vtoro oddelenie nastava posetuvaat vo JOUDG - Upravna zgrada,dve paralelki od treto oddelenie i dve paralelki od ~etvrto oddelenienastava posetuvaat vo OSU "Kosta Susinov" vo dve smeni i edno ~etvrtooddelenie nastava posetuva vo OU "Nikola Karev“ na "Kej 8 Septemvri“ b.b.

Nastavata vo OU "Nikola Karev“ - Radovi{ se izveduva na makedons-ki jazik vo 29 paralelki i vo 5 paralelki na turski jazik.

So reformite vo osnovnoto obrazovanie od u~ebnata 2007/2008 god. sevovede devetgodi{no osnovno obrazovanie.

Inaku, strukturata na u~enicite po broj na paralelki i broj na u~eniciizgleda vaka:

OU "Nikola Karev“ - 27 paralelki i 1 paralelka na devetoletkata(34 u~enici) - vkupno 750 u~enici;

PU vo nas. Rakli{ - 2 paralelki i 1 paralelka na devetoletkata(1 u~enik) - vkupno 22 u~enici;

PU vo s. Bu~im - 2 paralelki i 1 paralelka na devetoletkata (6 u~enici) - vkupno 45 u~enici;

PU vo s. Topolnica - 2 paralelkii 1 paralelka na devetoletkata (5 u~enici) - vkupno 44 u~enici;

PU vo s. Parnalija - 2 paralelki - vkupno 22 u~enici.

2.2. OU „Nikola Karev“ - Radovi{

Page 11: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

9Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ima vkupen opfat od 573 u~enici,koi{to osven vo OU vo s. Iwevo nastavata ja sledat i vo {est podra~niu~ili{ta vo selata: Damjan, Voislavci, Suldurci, Kalu|erica, Zleovo i Po-kraj~evo.

Sostojbata vo vrska so vkupniot broj na opfateni u~enici e slednata:

Vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo od I do IV odd. se opfateni 90u~enici rasporedeni vo 4 paralelki. Od V do VIII odd. se opfateni142 u~enici rasporedeni vo 8 paralelki. Ili, samo vo OU vo s. Iwe-vo od I do VIII odd. se {koluvaat vkupno 232 u~enici rasporedenivo 12 paralelki.

Vo Podra~noto osmogodi{no u~ili{te vo s. Kalu|erica se {kolu-vaat 58 u~enici od I do IV odd. rasporedeni vo 4 ~isti paralelki, aod V do VIII odd. 78 u~enici rasporedeni vo 4 paralelki.

Vo PU vo s. Zleovo se {koluvaat u~enici od I do VIII odd. , i toa od Ido IV odd. vkupno 45 u~enici, rasporedeni vo dve ~isti paralelkii edna kombinirana, i od V do VIII odd. vkupno 69, u~enici raspore-deni vo ~etiri paralelki.

Vo PU vo s. Damjan se {koluvaat 3 u~enici opfateni vo 1 kombini-rana paralelka so 2 oddelenija.

Vo s. Voislavci se {koluvaat 33 u~enici od I do IV odd. raspore-deni vo 2 kombinirani paralelki so 2 oddelenija.

Vo PU vo s. Suldurci se opfateni u~enici od I do IV odd. raspore-deni vo 1 kombinirana paralelka so dve oddelenija so vkupen broj5 u~enici.

Vo PU vo s. Pokraj~evo se {koluvaat 16 u~enici od I do IV odd. ras-poredeni vo 1 kombinirana paralelka so 4 oddelenija.

Sostojbata so u~enicite vo prvo odd. na devetoletkata e slednata:

Vo s. Iwevo ima 11 u~enici, s.Kalu|erica 11 u~enici, s. Zle-ovo 6 u~enici i s. Pokraj~evo 1u~enik, s. Voislavci 6 u~eniciili vkupno vo podgotvitelnatagodina 35 u~enici rasporedenivo 4 paralelki.

Vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo so PU se opfatenivkupno 573 u~enici od prvoodd. na devetoletkata do VIIIodd. rasporedeni vo 36 para-lelki.

2.3. OU „Orce Nikolov“ - s. Iwevo

Page 12: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

10 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Vo OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ evidentirani se i opfateni vkup-no 293 u~enici rasporedeni vo 16 paralelki od koi 2 na devetoletkata, 8vo oddelenska i 6 vo predmetna nastava.

Vo OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{ od I do VIII od-delenie se {koluvaatvkupno 248 u~enici od koivo edna paralelka vo Ioddelenie se zapi{ani17 u~enici, a vo edna pa-ralelka na devetoletka-ta se zapi{ani 16 u~eni-ci. Ostanatite u~enici serasporedeni vo po ednaparalelka. Taka, vo II od-delenie, vo edna para-lelka nastava sledat 24u~enici, vo III oddelenie - 29 u~enici, vo IV oddelenie, isto, 29u~enici, vo V oddelenie nastava sledat 25 u~enici, vo VI oddele-nie 33 u~enici, vo VII oddelenie 29 i vo VIII oddelenie vo ednaparalelka nastava sledat 46 u~enici.

Vo PU vo s. Jargulica nastavata se odviva vo 5 paralelki od koi:vo edna na devetoletkata se zapi{ani 3 u~enici, vo edna paralel-ka vo I oddelenie nastava sledat 7 u~enici, vo II oddelenie, isto,vo edna paralelka nastava sledat 8 u~enici, vo III oddelenie 12 ivo IV oddelenie nastava sledat 15 u~enici, ili vkupno vo POU vos. Jargulica se {koluvaat 45 u~enici.

OU "Kiril i Metodij“ vo s. Oraovica kako najmalo OU vo Op{tinaRadovi{, vkupno na nivo na u~ili{te nastava sledat 223 u~enici, od koi 2u~enici se od turska nacionalnost, vo vkupno 9 paralelki. Karakteris-ti~no za ova OU e {to site u~enici se od seloto Oraovica koe e edno podpogolemite naseleni mesta vo Op{tina Radovi{.

Kako struktura po paralelki, brojot na u~enicite izgleda vaka:- vo predu~ili{nata grupa vo edna paralelka se zapi{ani vkupno 15

u~enici;- vo edna paralelka vo I oddelenie nastava sledat vkupno 17 u~enici;- vo edna paralelka vo II oddelenie nastava sledat vkupno 24 u~enici;- vo edna paralelka vo III oddelenie nastava sledat vkupno 25 u~enici;

2.4. OU „Kosta Racin“ - s. Podare{

2.5. OU „Kiril i Metodij“ - s. Oraovica

Page 13: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

11Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

- vo IV oddelenie, vo edna paralelka nastava seledat vkupno 28 u~enici. Zna~i, od I do IV oddelenie opfateni se vkupno 103 u~enici. - Vo V oddelenie, vo edna paralelka nastava sledat vkupno 24 u~enici;- vo edna paralelka vo VI oddelenie nastava sledat vkupno 20 u~enici;- vo edna paralelka vo VII oddelenie nastava sledat vkupno 29 u~enici;- vo edna paralelka vo VIII oddelenie nastava sledat vkupno 28 u~enici.

Od pogoreprezentiraniot prikaz mo`e da se zaklu~i deka opfatot nau~enicite vo gradot e stabilen, a karakteristi~en e faktot deka opfatotna u~enicite od turska nacionalnost, konkretno vo OU "Krste Petkov Mi-sirkov“ za poslednite 10 godini e zgolemen za preku 40% i e evidentirankontinuitet vo nivnoto {koluvawe. Ova zna~i deka kaj u~enicite od turs-ka nacionalnost pove}e godini nanazad nema pojava na osipuvawe i prekin-uvawe na obrazovanieto vo petto oddelenie kako {to be{e slu~aj do 2000godina. Golem broj od ovie u~enici go prodol`uvaat svoeto obrazovanie ivo OSU "Kosta Susinov“ vo Radovi{, a potoa i na visoko{kolskite ustanoviniz Republikata.

Od druga strana, vo odredeni podra~ni u~ili{ta vo naselenite mestaso pomal broj na `iteli evidentna e sostojbata na pomal broj na u~enici voparalelkite ili na kombinirani paralelki kako vo POU vo s. Kalauzlija -edna kombinirana paralelka na devetoletkata (3 u~enici) so vkupno 18 u~e-nici vo "OU Krste P. Misirkov“; POU vo nas. Rakli{ - 2 paralelki so ednana devetoletkata (1 u~enik) vo vkupno 22 u~enici i POU vo s. Parnalijakade vo dve paralelki se evidentirani vkupno 22 u~enici vo OU "NikolaKarev“, ili vo s. Voislavci se {koluvaat 33 u~enici od I do IV odd. raspore-deni vo dve kombinirani paralelki so dve oddelenija, kako i vo s. Suldur-ci kade od I do IV vo edna kombinirana paralelka so dve oddelenija se {ko-luvaat samo 5 u~enici. Potoa vo s. Pokraj~evo kade se {koluvaat 16 u~eniciod I do IV odd. vo edna kombinirana paralelka so 4 oddelenija i vo POU vos. Damjan kade se {koluvaat 3 u~enici opfateni vo edna kombinirana para-lelka so 2 oddelenija.

Sli~na e sostojbata i vo POU vo s. Jargulica vo OU "Kosta Racin“, iakoza nijansa e podobra od prethodnite.

Ovie podatoci uka`uvaat na faktot deka opfatenosta na u~enicite vogradot e dobra, no nasproti faktot za zgolemeniot opfat na u~enicite odturskata nacionalnost, za `al, ne se zabele`uva trend na zgolemuvawe nabrojot na u~enicite od makedonskata nacionalnost, tuku ima indikacii nablago namaluvawe na brojot na u~enicite, iako vo nezna~itelen procent,{to se dol`i na padot na natalitetot. Od druga strana, vo navedenitenaseleni mesta se zabele`uva odredeno osipuvawe na u~enicite, poradiiseluvawe na pomal del od turskoto naselenie vo turskite naseleni mestaili poradi odewe na rabota vo stranstvo na roditelite na decata od make-donskite naseleni mesta, pred s¢ vo Italija ili vo [vajcarija.

Zaklu~ok

Page 14: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

12 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Prevozot na u~enicite so garantirawe na bezbednosta, kvalitetot,efikasnosta i navremenosta na izvr{enata usluga-prevoz na u~enici odstrana na prevoznikot vo Op{tina Radovi{ se vr{i vrz osnova na raspi-{uvawe na redovni tenderi od strana na Komisijata za javni nabavki priELS na Op{tina Radovi{.

So izborot na najdobrite ponuduva~i - prevoznici vo delot na lini-skiot soobra}aj vo Op{tinata, prakti~no se ovozmo`uva ostvaruvawe napravoto na u~enicite za prevoz do u~ili{niot objekt, ako objektot e odda-le~en najmalku 2 km od mestoto na `iveewe (~l. 52 od Zakonot za osnovnoobrazovanie, "Sl. vesnik na RM“ br. 52/02).

Vakviot prevoz, pred s¢ so kombiwa (do 20 sedi{ta) i mini-avtobusi(do 30 sedi{ta), vo Op{tina Radovi{ vo 2007/2008 godina go koristat vkup-no 436 u~enici, i toa:

1. Do OU " Krste P. Misirkov“ - Radovi{ od slednite naseleni mesta:1.1. s. Voislavci-Radovi{ patuvaat 16 u~enici. 1.2. s. Aliko~-Radovi{ patuvaat 21 u~enici. 1.3. s. Kalauzlija-Radovi{ patuvaat 27 u~enici. 1.4. s. Koxalija-Radovi{ patuvaat 36 u~enici. 1.5. s. Prnalija-Radovi{ patuvaat 12 u~enici. 1.6. s. Topolnica-Radovi{ patuvaat 36 u~enici. 1.7. s. Bu~im-Radovi{ patuvaat 25 u~enici. 1.8. s. Rakli{-Radovi{ patuvaat 47 u~enici.

2. Do OU " Nikola Karev“ - Radovi{ od slednite naseleni mesta:2.1. s. Rakli{-Kuklevica-Radovi{ patuvaat 45 u~enici. 2.2. s. Damjan-Radovi{ patuvaat 5 u~enici. 2.3. s. Topolnica-Radovi{ patuva 1 u~enik. 2.4. s. Prnalija-Magistralen pat Radovi{-[tip patuvaat 2 u~enici. 2.5. s. Voislavci-Radovi{ patuva 1 u~enik.

3. Do OU " Kosta Racin“ s. Podare{:3.1. s. Jargulica - s. Podare{ patuvaat 60 u~enici.

4. Vo ramkite na OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo na slednite relacii:4.1. s. Dedino-s. Iwevo patuvaat 39 u~enici. 4.2. s. Suldurci-s. Kalu|erica patuvaat 16 u~enici. 4.3. s. Voislavci-s. Kalu|erica patuvaat 21 u~enici. 4.4. s. Pokraj~evo-s. Zleovo patuvaat 15 u~enici. 4.5. s. Damjan-s. Iwevo patuvaat 10 u~enici.

So vakvata mre`a prakti~no se opfateni site u~enici na koi soglas-no Zakonot treba da im se organizira prevoz do u~ili{nite objekti i doseganemalo pokonkretni problemi vo taa smisla.

Prevoz na u~enicite

Page 15: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

V o osnovnoto obrazovanie vo Op{tina Radovi{ rabotatvkupno 194 nastavnici od koi 111 vo predmetna nasta-va, a 83 vo oddelenska nastava, ili pokonkretno:

Vo "Krste P. Misirkov“ - Radovi{ nastavata ja izvedu-vaat vkupno 66 nastavnici od koi 37 vo predmetna i 29 vooddelenska nastava.

Vo oddelenska nastava ima 11 nastavnici so zavr{enaVSS - pedago{ki fakultet, 17 nastavnici so zavr{ena peda-go{ka akademija - oddelenska nastava, 1 so SSP. Vo pred-metna nastava ima vkupno 37 nastavnici od koi 11 so V[S -pedago{ka akademija so soodvetni nasoki po nau~nite disci-plini koi gi predavaat i 26 so visokostru~na podgotovka.

Nastavata ja izveduvaat vkupno 48 nastavnici od koi 27vo predmetna, od koi 15 so VSS i 12 so V[S, i 21 vo odde-lenska nastava od koi 9 so VSS, 10 V[S i 2 so nedooformenovisoko obrazovanie.

Vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo zaedno so PU vospit-no-obrazovnata rabota ja realiziraat vkupno 48 nastavnici,od koi 18 vo oddelenska nastava, 25 vo predmetna nastava ivo prvo odd. na devetoletkata rabotat 5 nastavni~ki. Od niv10 se osposobeni da rabotat so kompjuter, a 30 nastavnici beana po~etna obuka organizirana od strana na BRO. 15 nastav-nici od predmetna nastava imaat posetuvano seminar za ak-tivna nastava.

3. STRUKTURA NA NASTAVNIOT KADAR

13Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

3.1. OU „Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{

3.2. OU „Nikola Karev“ - Radovi{

3.3. OU „Orce Nikolov“ - s. Iwevo

Page 16: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

14 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Zadol`itelnata nastava po nastavnite predmeti e utvrdena so nas-taven plan i programa. Taa se organizira za site u~enici, u~ili{ni

obvrznici od I odd. na devetoletkata i od staroto prvo odd. do VIII odd. pro-gramirana so Godi{nata programa za rabota na u~ili{teto.

Zadol`itelnata nastava vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo se izvedu-va na makedonski jazik.

Nastavnici vraboteni vo PU vo s. Dedino.

Nastavata vo OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{ ja izveduvaat 20 nastav-nici od koi:

- 16 nastavnici vraboteni so neopredeleno rabotno vreme i so polnfond na ~asovi;

- 4 nastavnici na opredelno rabotno vreme i, isto taka, so poln fondna ~asovi.

Vo u~ili{teto nastavata ja realiziraat 12 nastavnici od koi:- eden vospituva~ vo predu~ili{na-nulta grupa;- ~etvorica nastavnici od prvo do ~etvrto oddelenie;- direktorot e istovremeno i nastavnik vo treto oddelenie;- {est nastavnici od petto do osmo oddelenie.

Vo realizacijata na vospitno-obrazovniot proces se vklu~eni i nas-tavnici koi se vraboteni vo drugo u~ili{te, a dopolnuvaat vo ovau~ili{te:

- trojca nastavnici i eden stru~en sorabotnik - psiholog se vrabotenivo OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{;

- eden nastavnik vraboten vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo;- eden nastavnik vraboten vo OU "Goce Del~ev“ vo s. Kon~e.

Pokraj obvrskite za stru~no usovr{uvawe na nastavniot kadar koi{tou~ili{tata gi imaat soglasno obrazovnite normativi, vo sorabotka so ELSna Op{tina Radovi{, Kancelarijata za LER so NVO-sektorot, vo Op{tinaRadovi{, koordinirani preku OTO Radovi{, u~ili{tata imaat ostvareno

3.4. OU „Kosta Racin“ - s. Podare{

3.5. OU „Kiril i Metodij“ - s. Oraovica

V[S Odd. nastavnik II-IV odd. 20 ~asa

VSS Odd. nastavnik I-III odd. 20 ~asa

V[S Vospituva~ I novo odd. 20 ~asa

Page 17: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

15Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

solidna programa za stru~no usovr{uvawe na nastavnicite koja{to serealizira{e niz slednite formi:

Podgotovka na nastavnici po~etnici

1. Programirawe na vospitno-obrazovnata rabota za nastavnici-po~etnici

2. Obuka na nastavnicite-po~etnici na nagledni ~asovi izveduvaniod strana na mentori

Permanentno usovr{uvawe na nastavnici so podolg raboten sta`

Kontinuirani predavawa za nastavnicite vo tekot na godinata predstru~nite tela vo u~ili{teto na tema:

Timska rabota; Realizacija na nastavnite planovi i programi;

Redovno odr`uvawe na nagledni ~asovi.

Usovr{uvawe na nastavnicite preku seminari i tribini

Site nastavnici bea vklu~eni vo seminarite organizirani od Birotoza razvoj na obrazovanieto.

Stru~no usovr{uvawe na nastavnicite preku odr`uvawe na predava-wa pred stru~nite tela vo u~ili{teto.

Predavawata bea od strukata na sekoj nastavnik, od pedago{ko-psi-holo{kata teorija i praktika.

Nastavnicite od site pet OU u~estvuvaa na seminarite predvi-deni so proektot "Modernizacija na obrazovanieto“:

So ~itawe i pi{uvawe do kriti~ko mislewe - 40 ~asa;

Sovremeni i kreativni metodi i tehniki na u~ewe i osovremenuvawena nastavata - 40 ~asa.

Obukite bea redovno posetuvani i so interes sledeni od site nas-tavnici za {to sekoj nastavnik dobi sertifikat.

Za site nastavnici vo site pet OU bea organizirani kompjuterskiobuki-so proektot E-{kolo, osnoven i napreden kurs.

Efektite od ovie obuki se pozitivno oceneti i od u~ili{tata i od OTOpri {to o~igledno e deka pogolem del od nastavnicite so rabotata vo pro-ektite, vo koi se vklu~eni pogolem broj u~enici, ja nadopolnija prazninataza vladeeweto na informatikata soglasno nivnite potrebi. Po nivna su-gestija se bara kontinuitet vo stru~noto usovr{uvawe so u{te pogolemazastapenost na razli~ni temi, osobeno od sferata na rabotata so talenti-ranite u~enici.

Page 18: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

OU "Krste P. Misirkov“ vo Radovi{ raspolaga so dveu~ili{ni zgradi i ~etiri prostorii vo detskata gradinka"Cvetovi“. Ovie novonastanati uslovi se posledica na opo-`aruvaweto na u~ili{nata zgrada na ulica "Ilindenska“ na08.02.2005 godina. Edna od zgradite e izgradena vo 1936 go-dina, so 11 u~ilnici.

U~ili{nata zgrada e stara i dotraena, so korisna povr-{ina od 1 800 m2, no poradi dotraenost vo ~etiri u~ilnici nakatot ne se izveduva nastava. U~ili{niot dvor e asfaltirani ograden i vo nego e smesteno igrali{te za mal fudbal i ko-{arka, no ivi~nite delovi na dvorot ne se uredeni. So otvo-raweto na stariot vlez na u~ili{nata zgrada bea otstranetidel od sanitarnite jazli koi se dislocirani vo drug del nau~ili{nata zgrada i gi zadovoluvaat osnovnite standardi.Vo u~ili{nata zgrada ima edna nastavni~ka kancelarija,biblioteka, edna prostorija za tehni~kiot personal, hodni-ci, sanitarni jazli i vkupno 11 u~ilnici koi se vo upotreba.

Vtorata u~ili{na zgrada e locirana na ul. "StoimenTrajkov“ b.b. Izgradena e vo 1992 godina i vo nea ima 7 u~il-nici. Vo sostav na u~ili{nata zgrada ima i: edna nastavni~-ka kancelarija, edna kancelarija na stru~nite sorabotnici(psihologot i pedagogot), edna pomo{na prostorija i sanitar-ni jazli. U~ili{teto ima i sportski tereni za kok{arka irakomet, odbojka, mal fudbal, a sportskata sala ja koristizaedno so OU "Nikola Karev“. Taa e vo ruinirana sostojba.

Vo detskata gradinka "Cvetovi“ nastava posetuvaat u~e-nici od prvo i vtoro oddelenie vo 3 prostorii prilagodeniza nastava vo dve smeni, plus edna prostorija za prvo odde-lenie (devetoletka) vo dvosmensko rabotewe, a vo detskatagradinka "Izvor~e“ e smestena edna paralelka od prvo odd-elenie na osmoletkata.

Pred zaklu~uvaweto na tekstot na ovoj dokument za Ob-razovnite politiki na Op{tina Radovi{, na noviot objekt naOU "Krste Petkov Misirkov“ na Bul. "Aleksandar Makedonski“mu be{e izvr{en tehni~ki priem, a na 21.01.2008 godina ob-jektot be{e pu{ten vo upotreba so {to vo celost se re{i prob-lemot so ova u~ili{te po site najsovremeni standardi za or-ganizirawe na nastava vo sferata na osnovnoto obrazovanie.

4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI

16 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

4.1. OU „Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{

Page 19: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

17Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Podra~no u~ili{te vo s. KoxalijaU~ili{teto vo s. Koxalija e od tvrda gradba. Ima dve u~ilnici, edna

nastvni~ka kancelarija i edna pomo{na prostorija. Vo nego se opfateniu~enici od s. Aliko~ i s. Koxalija od prvo do ~etvrto oddelenie, plus ednaparalelka od prvo oddelenie (devetoletka) i nastavata se izveduva naturski nastaven jazik. Uslovite za rabota se dobri, za razlika od minata-ta godina koga nema{e voda. Ovaa godina so zalagawe na lokalnata samoup-rava, sprovedena e voda vo u~ili{teto.

Podra~no u~ili{te vo s. Kaluzlija Vo ova u~ili{te ima edna u~ilnica, vo koja u~at 18 u~enici na turski

nastaven jazik vo 2 kombinirani paralelki vo koi se vklu~eni i trojcau~enici od devetoletkata, i edna kancelarija za nastavnicite, nema sani-tarni jazli spored standardite, no so tekovnoto renovirawe od strana na"Tika“ ovaa u~ili{na zgrada e kompletno renovirana, a vo tek e i obnovatana sanitarnite jazli.

Po opo`aruvaweto vo ednata u~ili{na zgrada na OU "Krste P. Misir-kov“ - Radovi{ uslovite za rabota u{te pove}e se ote`nati. Nastavata seorganizira vo dve smeni so prilagoduvawe na pogolem broj na prostorii zau~ilnici vo starata u~ili{na zgrada na ul. "22 Oktomvri“ za del od u~e-nicite od prvo i vtoro oddelenie. Poradi nedostatok od u~ili{ten pros-tor, u~enicite od devetoletkata i od prvo oddelenie bea zgri`eni vo det-skata gradinka "Cvetovi“.

OU "Nikola Karev“ - Radovi{ (ju`no neopo`areno krilo so ponov da-tum na izgradba) se nao|a na Kej "8 Septemvri“ b.b. so dobra mestopolo`ba.

Na koristewe e dadeno vo 1991 godina. Vo sostavot na u~ili{teto se i podra~nite u~ili{ta vo: naselba Rak-

li{, s. Topopolnica, s. Bu~im i vo s. Parnalija. Poradi posledicite od po`arot, nastavata e organizirana vo slednite

objekti i na sledniot na~in:Vo zgradata na Kej "8 Septemvri“ (neopo`aren del) nastavata se izve-

duva vo dve smeni. U~enicite od prvo odd. na devetoletkata nastava posetuvaat vo objek-

tot na JOUDG "Aco Karamanov“ - "Izvor~e“ vo edna smena. U~enicite od dve-te prvi odd. na osmoletkata i edno treto odd. i site tri paralelki od vtoroodd. nastava posetuvaat vo JOUDG- Upravna zgrada, dve paralelki od tretoodd. i dve paralelki od ~etvrto odd. nastava posetuvaat vo OSU "Kosta Su-sinov“ vo dve smeni i edno ~etvrto odd. nastava posetuva vo OU "Nikola Ka-rev“ - Kej "8 Septemvri“ b.b.

U~ili{nata zgrada na Kej "8 Septemvri“ ima vkupno pokrien prostor od960 m2 so 8 u~ilnici, nastavni~ka kancalarija, hodnik, sanitaren jazol. Naprviot kat i vo podrumskiot del ima 5 prostorii od koi 2 se kabineti po in-formatika na OU "Nikola Karev“ i OU "Krste P. Misirkov“, biblioteka i 2prostorii za drugi potrebi.

4.2. OU „Nikola Karev“ - Radovi{

Page 20: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

18 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

U~ili{niot dvor e neureden, pogolemiot del neograden, eden del sekoristi za sportski tereni za rakomet, ko{arka i odbojka.

U~ili{nata sportska sala od povr{ina 360 m2 e vo faza na sanacija.Vo prostoriite na sportskata sala se i rabotnite prostorii na direktorot,sekretarot i blagajnikot i u~ili{niot pedagog.

Vo sostavot na OU "Nikola Karev“ e i ni`oto muzi~ko u~ili{te vo koeu~at u~enici so trojca nastavnici i e smesteno vo drvena baraka vo u~ili{-niot dvor. Vo ova u~ili{te nastavata ja posetuvaat u~enici od celata Op{-tina koi projavuvaat interes. Barakata raspolaga so tri u~ilnici za indi-vidualna nastava, edna za grupna nastava, hodnik i sanitaren jazol.

Muzi~koto u~ili{te raspolaga so 3 pijana i 2 harmoniki i dr. nastavninagledni sredstva.

Podra~no u~ili{te vo nas. Rakli{Pokriena povr{ina 188 m2, dvorna povr{ina 958 m2 - vo dvorot ima i

del so sportski tereni za nastavata po fizi~ko obrazovanie i del za rek-reacija.

Vo ova u~ili{te nastava posetuvaat 20 u~enici od I do IV oddelenie odkoi eden u~enik e so posebni potrebi. Nastavata ja realiziraat dvajca nas-tavnici vo kombinirana nastava vo edna smena na makedonski jazik.

Podra~no u~ili{te vo s. TopolnicaObjektot raspolaga so pokriena povr{ina od 280 m2 i dvorna povr{ina

900 m2. Del od dvorot e ureden za sportski tereni za nastavata po fizi~koi zdravstveno obrazovanie, del za rekreacija. Nastavata ja posetuvaat vkup-no 44 u~enici podeleni vo dve kombinirani paralelki i nastavata ja real-iziraat dvajca izvr{iteli. Vo ova u~ili{te nastavata se realizira naturski nastaven jazik. Od nastavni nagledni sredstva ima samo geografskikarti i sliki.

Podra~no u~ili{te vo s. Bu~imPokriena povr{ina132 m2 i dvorna povr{ina 832 m2, koja e neuredena i

bez sportski tereni. Vo ova u~ili{te nastava posetuvaat u~enici pedelenivo dve kombinirani paralelki, a nastavata ja realiziraaat dvajca izvr{i-teli na turski nastaven jazik. Od nastavni nagledni sredstva ima geograf-ski karti i sliki.

Podra~no u~ili{te vo s. ParnalijaPokriena povr{ina 132 m2 i

dvorna povr{ina 532 m2, koja eneuredena i bez sportski tereni.Vo ova u~ili{te nastava posetu-vaat 22 u~enici. Nastavata se re-alizira vo dve kombinirani pa-ralelki i ima dvajca izvr{itelina turski nastaven jazik.

Page 21: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

19Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

U~ili{teto raboti ve}e 62 godini na makedonski nastaven jazik, poto~-no od u~ebnata 1945/46 godina.

Nastavno-vospitnata rabota vo OU "Orce Nikolov“ se izveduva vo osumu~ili{ni zgradi:

OU vo s. Iwevo e izgradeno 1986 god. (no u~ili{teto raboti ve}e 62godini na makedonski nastaven jazik, poto~no od u~ebnata 1945/46 godina).

Zgradata raspolaga so u~ilni~ki prostor 790 m2, prosek po u~enik 2,6 m2.- u~ili{ten prostor 949 m2; ili 12 klasi~ni u~ilnici, 1 zanimalna za

u~enicite od prvo odd. na devetoletkata, kabineti nema, no mo`e da seka`e deka uslovite zadovoluvaat. U~ili{teto ne raspolaga so sportskasala, a vo u~ili{niot dvor ima izgradeno sportski tereni za mal fudbal iko{arka, kade se realizira nastavata po fizi~ko obrazovanie.

Od grade`niot proekt izostaveni se aulata, kabinetskiot del, sport-skata sala i sistemot za parno greewe. Grade`nite nedostatoci doveduvaatdo raspa|awe na zgradata, no so uspe{nata realizacija na proektot na MONi so bilateralnata programa na Vladata na R. Makedonija i Vladata naKralstvoto Norve{ka promenet e krovot na u~ili{teto. U~ili{teto raspo-laga so 6 hodnici za slobodno dvi`ewe na u~enicite za vreme na odmorite,prostrana i osvetlena kancelarija za nastavnicite, kancelarija za direk-torot, za administracijata, kancelarija za pedagogot, prostrana i osvetle-na biblioteka so osumiljaden kni`en fond. Sanitarniot jazol e pomestenna dvata kata oddelno za vrabotenite i za u~enicite.

U~ili{teto poseduva prostran dvor koj od prednata strana e ogradenso fasaden kamen, a od drugite strani so mre`a. Vo nego ima sportskitereni i ureden e so zelenilo i klupi za odmor na u~enicite i vrabotenite.

U~ili{nata zgrada vo s. Damjan e dobra, raspolaga so edna u~ilnica,prostrana i dobro osvetlena, hodnik i nastavni~ka kancelarija i ima pros-tran dvor koj s¢ u{te ne e ureden. U~ili{teto raspolaga sou~ilni~ki pros-tor od 60 m2 i u~ili{ten prostor od 112 m2.

U~ili{nata zgrada vo s. Voislavci e renovirana i rekonstruirana iima uslovi za izveduvawe na sovremen vospitno-obrazoven proces. Raspo-laga so 3 klasi~ni u~ilnici i nastavni~ka kancelarija. U~ili{teto neraspolaga{e so sanitaren jazol, no vo 2004/05 godina se izgradi i odgovarana standardite.

U~ili{nata zgrada vo s. Suldurci raspolaga so u~ilni~ki prostorod 121 m2, prosek po u~enik 2,81 m2 i u~ili{ten prostor od 145 m2.

Objektot be{e star, dotraen, ruiniran i vo nego nema{e uslovi za rab-ota. Zatoa i ovaa u~ili{na zgrada zapo~na da se rekonstruira i toa vo dvefazi. Prvata faza be{e celosna rekonstrukcija na dve u~ilnici, nas-tavni~kata kancelarija i sanitarniot jazol, a so proektot od MCGO i ELSna Op{tinata se stavi i pod od laminat od 60 m2 taka {to edinstveno osta-

4.3. OU „Orce Nikolov“ - s. Iwevo

Page 22: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

20 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

nuva podot vo hodnikot. Vo vtorata faza treba da se planira rekonstruk-cija na preostanatite u~ilnici.

So ovaa rekonstrukcija }e se sozdadat solidni uslovi za rabota, a sotoa }e se ovozmo`i i povtorno da raboti kako polno osmogodi{no u~ili{te,koe i prethodno rabote{e kakotakvo, no poradi lo{ite usloviu~enicite u~at vo PU vo s. Kalu-|erica, koe{to e ~etirigodi{no.

U~ili{nata zgrada vo s. Ka-lu|erica e renovirana i dogra-dena i denes ima uslovi za real-izirawe na sovremena nastava.U~ili{teto raspolaga so u~ilni-~ki prostor od 190 m2, prosek pou~enik 1,26 m2 i u~ili{ten pros-tor od 375,5 m2; 4 klasi~ni u~il-nici, zanimalna za u~enicite od novoto prvo odd. , biblioteka vo koja sesmesteni i kompjuterite po informatika, nastavni~ka kancelarija, pros-torija za parnoto zatopluvawe i sanitaren jazol na dvata kata, prostrandvor koj e ograden, pri {to vo istiot se planira da se napravi betonskapateka od vlezot na dvorot do u~ili{teto, {to }e pridonese za polesnoodr`uvawe na higienata vo u~ili{teto i podigawe na povisoko nivo.

U~ili{nata zgrada vo s. Zleovo e stara i vo nea se izveduva nastavavo ote`nati uslovi, poradi {to be{e otpo~nata gradba na nova u~ili{nazgrada na druga lokacija, no rabotata e prekinata. U~ili{teto raspolaga sou~ilni~ki prostor od 215 m2, prosek po u~enik 1,38 m2 ili u~ili{ten pros-tor od 238,8 m2.

U~ili{teto se gradi od strana na Op{tinata koja{to ovaa zgrada jaima staveno vo delot na prioritetite vo sferata na obrazovanieto. Inakuzgradata raspolaga so 4 klasi~ni u~ilnici, edna zanimalna, kancelarija zanastavnicite i ima prostran dvor.

U~ili{nata zgrada vo s. Pokraj~evo raspolaga so u~ilni~ki prostorod 162 m2, prosek po u~enik 2,94 m2 i u~ili{ten prostor od 307,5 m2.

Zgradata e relativno dobra i ovozmo`uva optimalno odvivawe na vos-pitno-obrazovniot proces. U~ili{teto raspolaga so dve klasi~ni u~ilni-ci, zanimalna, kancelarija i prostran hodnik. U~ili{niot dvor e prostran,ograden i ozelenet.

1. Objektot na OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{ raspolaga so 380 m2.Izgraden e vo tvrda gradba vo 1938 godina, a dograden e vo 1960 godina.Raspolaga so dovolno tereni za sport i fizi~ka kultura.

4.4. OU „Kosta Racin“ - s. Podare{

Page 23: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

21Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Sosotojba: Zgradata e dotraena i potrebna e celosna rekonstrukcija naobjektot.

2. Podra~noto OU vo s. Jargulica e rekonstruirano vo maj 2006 godi-na i e vo solidna sostojba.

Vo OU "Kiril i Metodij“ vo s. Oraovica vospitno-obrazovniot pro-ces se izveduva vo dve zgradi i vo u~ili{nata kujna koja e prenameneta vokabinet po informatika.

Prvata ili stara u~ili{na zgrada datira od 1946 godina i istata e sodotraena instalacija, uni{tena stolarija higiensko-tehni~ki neadekvatnipodovi. Ovaa u~ili{na zgrada raspolaga so:

- ~etiri u~ilnici so prose~na povr{ina od 50 m2, koi se opremeni soklupi, stolovi i tabli;

- edna zanimalna so povr{ina od 40 m2; - dve kancelarii od koi ednata e za direktorot, a drugata e za nas-

tavnicite: - u~ili{ten hodnik so koj se povrzani u~ilnicite.

Vtorata ili novata u~ili{na zgrada iako navidum e nova i e pu{tenavo upotreba vo vtoro polugodie na u~ebnata 2005/06 godina, ima golemi pro-pusti vo izgradbata za {to svedo~at ispukanite yidovi i nesoodvetniteu~ilnici. Vtorata u~ili{na zgrada raspolaga so:

- tri u~ilnici po 47 m2 i edna u~ilnica od 35 m2, istata e mala,neosvetlena i neadekvatna za izveduvawe nastava;

- eden hodnik koj gi povrzuva u~ilnicite.

Od kabineti u~ili{teto raspolaga so kabinet po informatika. Vo sklop na u~ili{teto postoi i sala za fizi~ko i zdravstveno obra-

zovanie, no e ruinirana i nebezbedna za upotreba. U~ili{teto raspolaga sodvor so vkupna povr{ina od 5 439 m2, koj e delumno asfaltiran i e neure-den. Ostanuva neophodna potreba od nabavuvawe na stativi i ko{, kako iasfaltirawe na ostanatiot del od igrali{teto, ureduvawe so zeleni po-vr{inii i klupi so {to }e stane prijatno kat~e za odmor, rekreacija i vos-pitanie i obrazovanie na u~enicite.

U~ili{nata biblioteka raspolaga so 6 500 knigi so koi se zadovoluva-at potrebite na u~enicite. Vo bibliotekata postoi skromen fond na stru~-na literatura za nastavnicite, no so dislokacija na bibliotekata i otvo-raweto na ~italna vo sklop na istata, }e se sozdadat pogolemi mo`nosti zastru~no nadgraduvawe i podgotovka na nastavnicite vo ~italnata.

4.5. OU „Kiril i Metodij“ - s. Oraovica

Page 24: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

________________________

* SWOT (Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats) - izrazot e prezemen od an-gliskoto jazi~no podra~je. Vo prevod zna~i: Silni strani, Slabi strani, Mo`-nosti i Zakani i pretstavuva metod za analiza na sostojbite, procesite i po-javite pri planirawe i izgotvuvawe na strate{ki dokumenti.

5. SWOT * ANALIZA NA OP[TINATA RADOVI[ OD ASPEKT NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE

22 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

SILNI STRANI SLABI STRANI

Zaedni~ko dejstvuvawe naOp{tina Radovi{ i osnov-nite u~ili{taFinansiski sredstva zaizgradba na nova u~ili{nazgrada - Ministerstvoto zaobrazovanie i naukaPoddr{ka od NVO sektorot -donacija na u~ili{na opremaod UNICEFKvalitetna i po`rtvuvanarabota na nastavniot kadar -osvoeni nagradi na dr`avninatprevariPredavawe vo upotreba nanovata u~ili{na zgrada vogradot Radovi{ so po~etokotna vtoroto polugodie

Nemawe u~ili{ten prostor -izveduvawe na nastava vopove}e objekti vo gradotPove}esmensko rabotewe voOU "Krste P. Misirkov“ i OU"Nikola Karev“ - Radovi{Skrateni ~asovi vo OU"Krste P. Misirkov“ i OU"Nikola Karev“ - Radovi{Vremetraewe (2 godini) navakvata sostojba vo osnovno-to obrazovanie vo gradotRabota vo pove}e dotraenizgradi vo OU "Kosta Racin“ -Podare{, OU "Kiril i Meto-dij“ - Oraovica i delpodra~ni OU

MO@NOSTI ZAKANI

Predavawe vo upotreba nau~ili{na zgrada vo Radovi{na Bul. "Aleksandar Make-donski“ Izrabotka na proekt za do-gradba na 12 u~ilnici naneopo`areniot del od OU "Nikola Karev“Mo`nost za dobivawe nadonacija za izgradba -dogradba na 12 u~ilniciMo`nost za donacii i zarekonstrukcija na del odpodra~nite OU po naselenitemestaKontinuirana sorabotka soNVO sektorot, OTO i ELS -Op{tina Radovi{

Necelosno sproveduvawe nanastavnata programa - rizicivrz kvalitetot na predaden-ite nastavni programiZdravstveni rizici zafizi~ki deformiteti odneadekvatni prostorniuslovi i u~ili{ten inventar(vo gradinkite)Opasnost od upotrebata naneobezbedni objekti za koipostoi i zabrana za upotrebaPosledici po idniotzdravstven i intelektualenrazvoj na u~enicite vo ovojperiod

Page 25: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

23Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Vrz osnova na SWOT analizata, OTO na Op{tina Radovi{ smeta dekas¢ do kone~noto re{avawe, pred s¢, na problemot so u~ili{niot prostor,ELS na Op{tina Radovi{ so Sovetot i gradona~alnikot, kako i vo posled-nite dve godini, kako najgolem prioritet treba da go ima re{avaweto naproblemite vo sferata na osnovnoto obrazovanie.

Zaklu~ok

Page 26: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

U svojuvaweto na OP[TINSKITE OBRAZOVNI POLITI-KI NA OP[TINA RADOVI[ na sednica na Sovetot naOp{tina Radovi{, kako strate{ki dokument za unapre-

duvawe na osnovnoto obrazovanie vo Op{tina Radovi{, }ezna~i ostvaruvawe na delot za obrazovanie predviden i soPlanot za lokalen ekonomski razvoj na Op{tina Radovi{soglasno utvrdenite strate{ki celi i prioriteti.

Konkretno ova }e zna~i:

1. Itna izgradba ili dogradba na nova zgrada so kapa-citet od 12 u~ilnici na lokacijata na opo`arenatau~ili{na zgrada i rekonstrukcija ili obnovuvawe naruiniranite u~ili{ni zgradi vo nekoi OU, kako i voodredeni podra~ni u~ili{ta: OU "Kiril i Metodij“vo s. Oraovica, del od starata u~ili{na zgrada naOU "Kosta Racin“ vo s. Podare{, podara~noto u~i-li{te vo s.Suldurci - star del, podra~noto u~ili{-te vo s. Zleovo od OU "Orce Nikolov“ vo Iwevo za{to se izraboteni pomali proekti i podneseni doMinisterstvoto za obrazovanie i nauka i do odrede-ni donatori.

2. Izgradba na dve u~ili{ni sportski sali: edna tvrdagradba - i edna balon sala - donacija od Agencijataza mladi i sport i drugo.

3. Motivacija na vospitno-obrazovniot kadar so nagra-duvawe na mentorite za postignati prvi mesta nadr`avnite natprevari (predvideno so stavki voop{tinskiot buxet) i ponatamo{no obu~uvawe sovklu~uvawe vo programite za modernizacija i samo-evalvacija, kako i so kursevite po informatika iangliski jazik i voveduvawe na Komeroviot model(pilot: OU "Nikola Karev“).

4. Odr`uvawe na kontinuitetot na redovniot opfat nau~enicite-u~ili{nata mre`a, osobeno na u~eniciteod turskata i romskata nacionalnost i otvorawe naparalelka za u~enici so posebni potrebi.

6. DEFINIRAWE I IMPLEMENTACIJA NA STRATE[KITE CELI

24 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Page 27: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

B idej}i Op{tina Radovi{ e vlezena vo vtorata faza oddecentralizacijata, finansiraweto na osnovnotoobrazovanie (i na srednoto - OSU "Kosta Susinov") sega

e vo celosna nadle`nost na ELS na Op{tina Radovi{. Mehanizmot na finansiraweto gi opfa}a i platite na

vrabotenite vo obrazovanieto, no i site sferi za pokrivawena tro{ocite od ostvaruvaweto i realizacijata na nastav-nite programi, odr`uvaweto, zatopluvaweto, pla}aweto naelektri~nata energija i za{tita na u~ili{nite zgradi prekublok-dotacii od Minsiterstvoto za obrazovanie i naukatransferirani vo op{tinskiot buxet na Op{tina Radovi{.

Finansiraweto na obrazovanieto vo delot na nabavka-ta na u~ili{nata oprema i infrastrukturata vo eden del e ipreku donacii i sponzorstvo so vklu~uvawe i na sovetite naroditelite (vo pomal del).

7. FINANSIRAWE NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE

25Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Page 28: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

M ehanizmite za monitoring i evalvacija na rabotata nau~ili{tata i za sproveduvawe na OOP }e se primenu-vaat vo tekot na celata tekovna/ u~ebna godina.

Planot za monitoring i evalvacija na u~ili{tata }e sesproveduva so celosno i efikasno koristewe na instrumen-tite za evalvacija, i toa: - uvid vo planirawata so koris-tewe na evidenten list, izrabotka na tematskite planirawai dnevnite podgotovki, koristewe na protokol za sledewe nanastavnite ~asovi, nabquduvawe aktivnosta na u~enicite.

Pri evalvacijata osobeno }e se vodi smetka za kriteri-umite za uspehot na realiziranite zada~i so:

celosno i so site kriteriumi izraboteni podgotovkii planirawa;

pogolema aktivnost od strana na u~enicite;

realizirawe ~asovi so site strukturni elementi;

pogolem uspeh kaj u~enicite za edna ocenka na krajotna polugodieto i u~ebnata godina vo sporedba sominatata u~ebna godina;

sproveduvawe na testirawe.

Pokraj interniot monitoring i evalvacija, vo mehaniz-mite }e se vklu~at i eksterni modeli preku:

izgotvuvawe i razgleduvawe na informacija so kom-parativni pove}egodi{ni podatoci za u~enicite,nastavniot kadar (li~ni podatoci, vid i stepen naobrazovanie, nastaven predmet, fond na ~asovi) zasite pet OU vo Op{tina Radovi{;

razgleduvawe na redovni godi{ni i kvaratalnifinansiski izve{tai;

analiza na naodite i predlog-merkite od op{tin-skiot prosveten inspektor (po izvr{en inspekciskinadzor) od strana na OTO i Oddelenieto za obrazo-vanie-ELS na Op{tina Radovi{;

anketni pra{alnici za soodvetnite oblasti na vos-pitno-obrazovniot proces izgotveni od OTO i Odde-lenieto za obrazovanie pri ELS na Op{tina Radovi{;

8. MONITORING I EVALVACIJA

26 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Page 29: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

27Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

analiza na podatocite od prethodnata u~ebna godina i zaklu~ociza realnata sostojba.

Monitoringot i evalvacijata na rabotata na u~ili{tata, }e gi sprove-duva OTO vo ELS na Op{tina Radovi{ preku:

sledewe na procesot na planiraweto i usvojuvaweto na tekovniteop{tinskite buxeti;

sledewe na procesot na planiraweto i realizacijata na pro-gramite na ELS na Op{tina Radovi{ {to se odnesuvaat OOP.

Ocenuvaweto }e se ostvari so redovni izve{tai i zaklu~oci na OTORadovi{ usoglaseni so zacrtanata dinamika na realizacija, odnosno sta-gnacija na sproveduvaweto na OOP.

Page 30: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

T ransparentnosta vo sferata na osnovnoto obrazovanie,pred s¢, zna~i deka sodr`inata, organizacijata i ost-varuvaweto na vospitno-obrazovnata dejnost na osnov-

noto obrazovanie se zasnovani vrz nekolku na~elni opredel-bi i osnovi na demokrati~nosta i otvorenosta preku otvora-we na {iroki mo`nosti za aktivno u~estvo vo negovoto ost-varuvawe na site zainteresirani subjekti.

So sozdavawe na organizacioni i didakti~ki mo`nostiza optimalen razvoj na osnovnoto obrazovanie se vr{i ak-tivno i transparentno u~estvo vo negovoto ostvaruvawe nasite zainteresirani subjekti.

Ovie principi na trasnparentnosta i otvorenosta priostvaruvaweto na osnovnoto obrazovanie nalagaat:

formirawe na organ - oddelenie za obrazovanie koe-{to vo Op{tina Radovi{ s¢ u{te ne e formirano;

prodol`uvawe na rabotata na OTO i unapreduvawena sorabotkata so OU vo Op{tina Radovi{ prekuzaedni~ki proekti za re{avawe na problemi inici-rani i od UO na OU, no pred s¢ od sovetot na rodi-telite so vklu~uvawe i na NVO sektorot, osobeno vosferata na stimuliraweto na talentiranite u~eni-ci, gri`ata za deca so posebni potrebi i za decataso nizok socijalen standard;

sistematsko sledewe i vrednuvawe na vospitno-obrazovniot proces so izgotvuvawe i ispra}awe namese~ni pismeni izve{tai za uspehot i izostanocitena u~enicite do roditelite, do ELS, do oddelenietoza obrazovanie i OTO;

redovni godi{ni programi, izve{tai, finansoviplanovi na u~ili{tata, kako i kvartalni finansoviizve{atai koi{to se usvojuvaat na sednici na UO, naSovetot na Op{tina Radovi{ i Oddelenieto za ob-razovanie i OTO, a so toa i preku ingformativnitemediumi;

redovno objavuvawe na Slu`ben glasnik na op{tina-ta od strana na ELS na Op{tina Radovi{ so site aktii dokumenti koi se odnesuvaat na obrazovanieto;

9. TRANSPARENTNOST

28 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Page 31: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

29Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

vostanovuvawe na op{tinski vesnik i redovno informirawe nagra|anite za obrazovanieto (koe e vo tek kako pilot-vesnik);

predlozi od gra|anite i roditelite so postavuvawe na sanda~iwaza taa cel vo site u~ili{ta vo Op{tinata;

redovni brifinzi na u~ili{tata so novinarite i so nadle`niteslu`bi vo ELS i sl.

Page 32: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

M ehanizmite za tehni~ka poddr{ka, pred s¢, }e se spro-veduvaat preku:

izgotvuvawe i implementacija na investicioniproekti, pred s¢ vo izgradbata na kapitalni objekti,programi za komunalnata infrastrktura, no i vosferata na opremuvaweto na u~ili{tata,

obnovuvawe i osposobuvawe na sanitarnite jazli,izgradba na fontani so voda za piewe za u~enicitepreku ELS i Javnoto komunalno pretprijatie;

ozelenuvawe na u~ili{nite dvorovi i asfaltirawei poplo~uvawe na nadvore{nite sportski igrali{ta{to se realizira sekoja godina preku Programata zakomunalno ureduvawe na Op{tina Radovi{;

tehni~ka poddr{ka so obezbeduvawe na u~ili{naoprema: kompjuteri, nagledni sredstva i inventar(klupi, stol~iwa i tabli) preku ELS na Op{tina Ra-dovi{ i donacii kako {to vo 2007 godina bea dona-ciite od UNICEF za celosno opremuvawe so u~ili{-na oprema na novata u~ili{na zgrada na Bul. "Alek-sandar Makedonski“ i donacijata od MCGO i dr.

Gradona~alnikna op{tina Radovi{D-r Robert Velkov

10. MEHANIZMI ZA TEHNI^KA PODDR[KA NA OU

30 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

Page 33: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

31Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

PRILOZI

AK

TI

VN

OS

TR

OK

FO

RM

A -

ME

TO

D -

PO

ST

AP

KA

RE

AL

IZ

AT

OR

PR

ID

OB

IV

KA

-CE

LP

LA

NI

RA

NR

EA

LI

ZI

RA

N

FO

RM

IR

AN

O T

EL

O,

OR

GAN

, O

DD

EL

EN

IE

ZA

OB

RA

ZO

VA

NI

EM

aj20

06 g

odin

aM

aj20

06 g

odin

aP

red

log

Grad

ona~

al.

Grad

ona~

alni

kK

onkr

etno

vkl

u~uv

awe

na E

LS

vo

pro-

ceso

t na

dec

entr

aliz

acij

a na

obr

azo-

vani

eto

OR

GAN

IZ

IR

AN

I S

RE

DB

I S

OR

AK

OV

OD

NI

LI

CA

NA

OU

, S

OU

Sek

oja

sed

mic

aK

onti

nuir

ano

Sre

dbi

vo

OU

i E

LS

OT

OS

inhr

oniz

acij

a na

pl

anir

awet

o i

dej

stvu

vaw

eto

za u

napr

ed.

na o

braz

.

ID

EN

TI

FI

KU

VA

NI

PR

OB

LE

MI

-P

RI

OR

IT

ET

I V

OU

^I

LI

[T

AT

A

Sep

tem

vri

2006

Utv

rden

i 13

.11.

2006

S

edni

ci n

a O

U i

OT

OO

TO

so

OU

vo

Op{

tina

Rad

ovi{

Zab

rzuv

awe

na p

roce

d.

re{

avaw

e na

prob

lem

ite

i po

treb

ite

ZA

PO

ZN

AE

NI

OR

GAN

IT

EN

A U

PR

AV

UV

AW

E,

SO

VE

T N

AR

OD

IT

EL

I

Na

red

ovni

sost

anoc

iN

a 3

sost

anoc

iJu

ni 2

006

Na

sed

nici

DA

Akt

ivno

vkl

u~uv

awe

i so

rabo

tka

so E

LS

i N

VO

PO

DGO

TV

EN

PR

A[

AL

NI

K,

AN

KE

TE

N L

IS

T,

TA

BE

LI

ZA

PO

DA

TO

CI

([

TO

SE

BA

RA

?)

Pra

{al

nici

i ta

bel

i,se

ptem

vri

2006

Noe

mvr

i(p

o~et

ok)

2006

Sam

oeva

lva

-ci

jaO

U i

OT

OD

irek

tno

vlij

anie

vo

re{

avaw

eto

napr

iori

tetn

ite

prob

lem

i i

potr

ebi

na O

U

SO

BR

AN

I P

OD

AT

OC

I(S

IS

TE

MA

TI

ZI

RA

NI

)S

epte

mvr

i20

06N

oem

vri

(po~

etok

) 20

06P

o na

soki

od

MC

GOO

TO

Osn

ova

za i

zrab

otka

na

prog

ram

i i

proe

kti

AN

AL

IZ

IR

AN

I P

OD

AT

OC

IN

oem

vri

2006

Noe

mvr

i 20

06S

edni

ca n

a O

TO

OT

OJa

sno

post

avuv

awe

na c

elit

e i

naso

kite

za r

e{av

awe

UT

VR

DE

N P

RE

DL

OG

ZA

OB

RA

ZO

VN

I P

OL

IT

IK

IO

ktom

vri

2007

Dek

emvr

i20

07S

edni

ca n

a O

TO

OT

OO

p{ti

nata

dob

iva

dok

umen

t od

stra

te{

ko z

na~e

we

za o

braz

ovan

ieto

OR

GAN

IZ

IR

AN

A S

RE

DB

A S

OR

AK

OV

OD

NI

LI

CA

NA

OU

, S

OU

,Z

AP

OZ

NA

VA

WE

SO

PR

ED

LO

GOT

Po~

etok

na

sept

emvr

i20

06

Po~

etok

na

sept

emvr

i20

06

Sed

nica

na

OT

OO

TO

Tra

nspa

rent

nost

vo

pros

tapk

ata

na d

one-

suva

we

na O

braz

. po

lit

iki

OR

GAN

IZ

IR

AN

A S

RE

DB

A S

OO

RGA

NI

NA

OP

[T

IN

AT

A Z

AU

TV

RD

UV

AW

E N

A O

BR

AZ

OV

NI

TE

PO

LI

TI

KI

Janu

ari

2008

Janu

ari/

fev

-ru

ari

2008

Sed

nici

so

kom

is.

za o

bra-

zov.

- S

ovet

ot i

OT

O

OT

OP

odig

nuva

we

na n

ajvi

soko

niv

o na

don

e-su

vaw

e na

od

luk

i i

na d

okum

ento

tO

braz

ovni

pol

itik

i

OB

RA

ZO

VN

IT

E P

OL

IT

IK

IP

RE

DL

O@

EN

I Z

A R

AZ

GLE

DU

-V

AW

E I

US

VO

JUV

AW

E

Janu

ari

2008

/S

edni

ca-

Sov

etna

Op{

tina

Rad

ovi{

Grad

ona~

alni

k na

Op{

tina

Rad

ovi{

,O

TO

i O

U

Pos

tign

uvaw

e na

cel

ta-

don

esuv

awe

naO

braz

ovni

te p

olit

iki

US

VO

EN

I O

BR

AZ

OV

NI

TE

PO

LI

-T

IK

I O

D O

RGA

NI

TE

NA

OP

[T

IN

AT

A

Fev

ruar

i 20

08/

Sed

nica

-S

ovet

na O

p{ti

naR

adov

i{

Sov

et n

a O

p{ti

naR

adov

i{O

braz

ovni

te p

olit

iki

kako

del

od

pr

iori

tetn

ite

obvr

ski

na E

LS

i S

ovet

ot n

a O

p{ti

nata

DE

JST

VU

VA

WE

PO

OB

RA

-Z

OV

NI

TE

PO

LI

TI

KI

Od

prv

oto

po-

lug

odie

na

2008

/P

rogr

ama

naS

ovet

, O

TO

iGr

adon

a~al

.

Re{

avaw

e na

pro

blem

ite

i po

treb

ite

naos

novn

oto

obra

zova

nie

PR

OC

ES

NA

IZ

RA

BO

TK

A N

A O

BR

AZ

OV

NI

TE

PO

LI

TI

KI

- R

EA

LI

ZI

RA

WE

NA

PL

AN

OT

Page 34: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

32 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[

OP

[T

I S

OD

R@

IN

II

ST

RA

@U

VA

WE

-

KO

I P

OD

AT

OC

IK

AK

VA

AN

AL

IZ

A

NA

PO

DA

TO

CI

TE

RA

ZB

IR

AW

E N

A

PR

OB

LE

MO

T -

PR

IO

RI

TE

TO

TO

DG

OV

OR

NO

ST

(KO

J D

A G

O R

E[

AV

A)

U^

IL

I[

NI

OB

JEK

TI

U^

IL

I[

TEN

PR

OS

TOR

SE

GA[

NA

SO

STO

JBA

1. O

U "

KR

ST

E P

. M

IS

IR

KO

V“

NO

VA

ZGR

AD

A N

A B

UL

. "A

LE

KS

AN

DA

R M

AK

ED

ON

-S

KI

“N

AS

TA

VA

VO

ST

AR

AT

A Z

GRA

DA

I D

EL

VO

DE

TS

KA

TA

GR

AD

IN

KA

"C

VE

TO

VI

“D

OD

EL

UV

AW

E N

A Z

GRA

DA

TA

NA

OU

"KR

ST

E P

. M

IS

IR

KO

V“

KA

KO

NA

J-GO

LE

MO

OU

VO

GR

AD

OT

UO

na

OU

, d

irek

tor

iE

LS

NA

OP

[T

IN

A R

AD

OV

I[

2. O

U "

NI

KO

LA

KA

RE

V“

DO

GRA

DB

A N

A U

^I

LI

[N

AT

A Z

GRA

DA

NA

NE

OP

O-

@A

RE

NI

OT

DE

L S

O K

AP

AC

IT

ET

ZA

12

U^

IL

NI

CI

NA

ST

AV

A V

O D

ET

SK

AT

A G

RA

DI

NK

A"I

ZV

OR

^E

“, O

SU

"K

OS

TA

SU

SI

NO

V“

IN

A N

EO

PO

@A

RE

NI

OT

DE

L

ZA

OK

RU

@U

VA

WE

NA

FI

NA

N-

SI

SK

AT

A K

ON

ST

RU

KC

IJA

UO

na

OU

, d

irek

tor

iE

LS

NA

OP

[T

IN

A R

AD

OV

I[

3. O

U "

OR

CE

IK

OL

OV

“R

EK

ON

ST

RU

KC

IJA

NA

PR

EO

S V

O U

^I

LI

[N

AT

AZ

GRA

DA

VO

PU

- S

. S

UL

DU

RC

IR

UI

NI

RA

N D

EL

PR

OE

KT

- D

ON

AC

IJA

UO

na

OU

, d

irek

tor

iE

LS

NA

OP

[T

IN

A R

AD

OV

I[

4. O

U "

KO

ST

A R

AC

IN

“R

EK

ON

ST

RU

KC

IJA

NA

U^

IL

I[

NA

TA

ZGR

AD

A

RU

NI

NI

RA

N K

RO

V,

PO

D I

DR

VE

NA

RI

JAU

O n

a O

U,

dir

ekto

r i

EL

S N

A O

P[

TI

NA

RA

DO

VI

[

5. O

U "

KI

RI

L

I M

ET

OD

IJ“

RE

KO

NS

TR

UK

CI

JA N

A D

OT

RA

EN

AT

A U

^I

LI

[N

AZ

GRA

DA

(S

TA

RA

ZGR

AD

A-

IZ

GRA

DE

NA

194

6 G.

)R

UN

IR

AN

KR

OV

, P

OD

I D

RV

EN

AR

IJA

UO

na

OU

, D

irek

tor

iE

LS

NA

OP

[T

IN

A R

AD

OV

I[

U^

EN

IC

IU

SP

EH

OD

PR

VO

PO

LU

GOD

IE

ZA

SP

OR

ED

UV

AW

EN

AM

AL

EN

US

PE

HZ

GOL

EM

EN

US

PE

H

OU

"K

RS

TE

P.

MI

SI

RK

OV

“ -

4,

5 M

AK

ED

ON

SK

I /

3,

8 T

UR

SK

IV

O P

RE

TH

OD

. GO

D.:

4,63

(M

AK

ED

.) i

3,8

2(t

ursk

i)K

AJ

MA

KE

DO

NS

KI

TE

ZA

0,0

9

OU

"N

IK

OL

A K

AR

EV

“ -

4,35

, T

UR

SK

I -

4,1

6V

O P

RE

TH

OD

. GO

D.:

4,23

TU

RS

KI

3,

82 -

MA

KE

D

ZA

0,5

3 K

AJ

MA

KE

D.

OU

"O

RC

E N

IK

OL

OV

“ -

3,

93V

O P

RE

TH

OD

. GO

D.:

4,02

ZGO

LE

MU

V.

ZA

0,

09

OU

"K

OS

TA

RA

CI

N“

- 4

, 12

VO

PR

ET

HO

D.

GOD

.: 4,

18Z

A 0

,06

OU

"K

IR

IL

I M

ET

OD

IJ“

- 4

, 01

VO

PR

ET

HO

D.

GOD

.: 3,

99Z

A 0

,02

NA

ST

AV

EN

KA

DA

RS

TRU

^N

O U

SO

VR

[U

VA

WE

OU

"K

RS

TE

P.

MI

SI

RK

OV

“S

EM

IN

AR

I,

KU

RS

EV

I I

PR

OE

KT

I

OU

"N

IK

OL

A K

AR

EV

“S

EM

IN

AR

I,

KU

RS

EV

I I

PR

OE

KT

I

OU

"O

RC

E N

IK

OL

OV

“S

EM

IN

AR

I,

KU

RS

EV

I I

PR

OE

KT

I

OU

"K

OS

TA

RA

CI

N“

SE

MI

NA

RI

, K

UR

SE

VI

I P

RO

EK

TI

OU

"K

IR

IL

I M

ET

OD

IJ“

SE

MI

NA

RI

, K

UR

SE

VI

I P

RO

EK

TI

U^

IL

I[

TE

N O

DB

OR

SO

VE

T N

AR

OD

IT

EL

IT

E

SO

STA

NO

CI

DN

EV

EN

RE

DK

AP

AC

ITE

T N

A O

DL

U^

UV

AW

E

OU

"K

RS

TE

P.

MI

SI

RK

OV

“ -

6 s

ost.

Z

A N

OV

A U

^I

LI

[N

A Z

GRA

DA

Z

AD

OV

OL

IT

EL

EN

OU

"N

IK

OL

A K

AR

EV

“ -

6 s

ost.

Z

A D

OGR

AD

BA

12

U^

IL

NI

CI

ZA

DO

VO

LI

TE

LE

N

OU

"O

RC

E N

IK

OL

OV

“ -

6 s

ost.

Z

A R

EK

ON

ST

R.

PA

RN

O

ZA

DO

VO

LI

TE

LE

N

OU

"K

OS

TA

RA

CI

N“

- 6

sos

t.

ZA

KR

OV

, P

OD

, S

TO

LA

RI

JAZ

AD

OV

OL

IT

EL

EN

OU

"K

IR

IL

I M

ET

OD

IJ“

- 6

sos

t.

ZA

RE

KO

NS

. S

TA

R D

EL

ZA

DO

VO

LI

TE

LE

N

PR

EV

OZ

NA

U^

EN

IC

IT

EO

U "

KR

ST

E P

. M

IS

IR

KO

V“

ZA

201

U^

EN

IK

OU

"N

IK

OL

A K

AR

EV

“Z

A 7

8 U

^E

NI

CI

OU

"O

RC

E N

IK

OL

OV

“Z

A 1

11 U

^E

NI

CI

OU

"K

OS

TA

RA

CI

N“

ZA

60

U^

EN

IC

I (

JAR

GUL

IC

A-

PO

DA

RE

[)

OU

"K

IR

IL

I M

ET

OD

IJ“

NE

MA

FI

NA

NS

IS

KI

PL

AN

FI

NA

NS

IS

KI

IZ

VE

[T

AJ

OU

"K

RS

TE

P.

MI

SI

RK

OV

“20

06/7

- 5

. 76

3 60

7, 0

0 d

. S

EV

KU

PN

O:

PR

IH

OD

I -

RA

SH

OD

I

OU

"N

IK

OL

A K

AR

EV

“20

06/7

- 2

. 84

7 91

0, 0

0 d

. S

EV

KU

PN

O:

PR

IH

OD

I -

RA

SH

OD

I

OU

"O

RC

E N

IK

OL

OV

“20

06/7

- 3

. 76

8 91

0, 0

0 d

. S

EV

KU

PN

O:

PR

IH

OD

I -

RA

SH

OD

I

OU

"K

OS

TA

RA

CI

N“

2006

/7 -

2.

301

840,

00

d.

SE

VK

UP

NO

: P

RI

HO

DI

- R

AS

HO

DI

OU

"K

IR

IL

I M

ET

OD

IJ“

2006

/7 -

519

091

, 00

d.

SE

VK

UP

NO

: P

RI

HO

DI

- R

AS

HO

DI

DR

UG

O

PO

DA

TO

CI

ZA

SO

DR

@I

NI

TE

NA

DO

KU

ME

NT

OT

ZA

OP

[T

IN

SK

IT

E O

BR

AZ

OV

NI

PO

LI

TI

KI

NA

OP

[T

IN

A R

AD

OV

I[

PRILOZI

Page 35: Obrazovni politiki na opstina RADOVISmk.mcgo.org.mk/wp-content/uploads/2013/07/Obrazovni-politiki-na-opstina-RADOVIS.pdfod VII i VIII odd. i edna paralelka vo I odd. i edna vo pr-vo

1. VOVED .................................................................................. 5

2. BROJ NA U^ENICI VO U^ILI[TATA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA ................................... 7

2.1. OU "Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{ ........ 72.2. OU "Nikola Karev“ - Radovi{ .......................... 82.3. OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ........................ 92.4. OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ .........................102.5. OU "Kiril i Metodij“ - s. Oraovica .................10

3. STRUKTURA NA NASTAVNIOT KADAR ............................ 133.1. OU "Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{ ........ 133.2. OU "Nikola Karev“ - Radovi{ ..........................133.3. OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ........................133.4. OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ .........................143.5. OU "Kiril i Metodij“ - s. Oraovica .................14

4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI ..............................................................................16

4.1. OU "Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{ ........ 164.2. OU "Nikola Karev“ - Radovi{ ..........................174.3. OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ........................194.4. OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ .........................204.5. OU "Kiril i Metodij“ - s. Oraovica .................21

5. SWOT ANALIZA NA OP[TINATA RADOVI[ OD ASPEKT NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE ................22

6. DEFINIRAWE I IMPLEMENTACIJA NA STRATE[KITE CELI ........................................................ 24

7. FINANSIRAWE NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE ...... 25

8. MONITORING I EVALVACIJA .........................................26

9. TRANSPARENTNOST ............................................................28

10. MEHANIZMI ZA TEHNI^KA PODDR[KA NA OU ...........30

PRILOZI .............................................................................31

SODR@INA