obrada zemlji Š ta u funkciji prinosa ratarskih biljaka · diskusija rezultata primene oru ða za...
TRANSCRIPT
OBRADA ZEMLJIOBRADA ZEMLJI ŠŠTA U FUNKCIJI PRINOSA TA U FUNKCIJI PRINOSA RATARSKIH BILJAKARATARSKIH BILJAKA
Prof. dr Branko MarinkoviProf. dr Branko Marinkovićć,,Prof. dr Jovan CrnobaracProf. dr Jovan CrnobaracPoljoprivredni fakultet Novi SadPoljoprivredni fakultet Novi Sad
EFEKTI KONVENCIONALNE I KONZERVACIJSKIH TEHNOLOGIJA OBRADE I SETVE PŠENICE
Malinovi ć N, Meši M, Mehandži ć R, Turan J.
Sabijenost zemljiSabijenost zemlji ššta u zavisnosti od vlata u zavisnosti od vla žžnosti:nosti:
Zemljišna vlažnost
Sab
ijanj
e
DISKUSIJA REZULTATA PRIMENE ORU ðA ZA KONZERVACIJSKU OBRADU ZEMLJIŠTA
Načini obrade – prošlost - sadašnjost – budu ćnost ?
DANAS 10 -15 cm
Prikaz sejalica za konzervacijsku setvu
LEMKEN Solitair 9
Bački Magli ć
HORSCH 6 CO
SirigVADERSTAD Rapid 400S XL
Martinci
Amazone RP AD 403
Kać
B1 B2
B3 B4
0
5
10
15
20
25
30
35
40
A B1 B2 B3 B4
Pot
rošn
ja g
oriva
l/ha
setva
kultivacija
tanjiranje
oranje
setva
tanjiranje 2
tanjiranje 1
POTROŠNJA GORIVA PO JEDINICI OBRAðENE POVRŠINE KONVENCIONALNIM I KONZERVACISKIM SITEMIMA
OBRADE I SETVE PŠENICE
A - konvencionalna obrada i setva B1, B2, B3, B4 konzervacijska obrada i setva
B1 - LEMKEN Solitair 9B2 - AMAZONE RP AD 403B3 - HORSCH 6 COB4 - VADERSTAD Rapid 400S XL
Ušteda goriva 10 – 13 l/ha. Posmatrano za Vojvodinu 300.000 ha strnih žita godišnja ušteda goriva je 3 – 3.9 miliona litara dizel goriva .
0
0.5
1
1.5
2
2.5
A B1 B2 B3 B4
h/ha
setva
kultivacija
tanjiranje
oranje
setva
tanjiranje 2
tanjiranje 1
A - konvencionalna obrada i setva B1, B2, B3, B4 konzervacijska obrada i setva
B1 - LEMKEN Solitair 9B2 - AMAZONE RP AD 403B3 - HORSCH 6 COB4 - VADERSTAD Rapid 400S XL
POTREBNO ČASOVA MAŠINSKOG RADA PO JEDINICI POVRŠINE KONVENCIONALNE I
KONZERVACISKE OBRADE ZEMLJIŠTA I SETVE PŠENICE
Ušteda vremena mašinskog rada 0.76-1.01 h/ha. Za Vojvodinu 300.000 ha strnih žita, godišnja ušteda je 228000 – 303000 h. Cena rada traktora od 130-150 kW 40-50 eura/h. Ukupna godišnja ušteda iznosi od 9 do 15 miliona eura.
Tab. 3. Ostvareni biološki prinos zrna vlažnosti 10 % ( t/ha )
Mesta setve B1Maglić
B2Kać
B3Sirig
B4Martinci
Tip sejalice LEMKENSolitar 9
AMAZONERP AD 403
HORCH6 CO
VADERSTADT
Rapid 400S XL
Predusev š. repa kukuruz kukuruz suncokret kukuruz
Konvencijalna (B) 6.55 6.35 5.68 5.17 6.79
Konzervacijska (A) 6.40 6.25 5.35 5.49 6.35
Razlika X=B-A (t) +0.15 +0.10 +0.33 -0.22 +0.44
Slične rezultate prinosa iznose i drugi autori
Rezultati prinosa u periodu 1987 – 2005 (Izvor: Tomas Ankel –www.fat.ch )
TEHNOLOŠKI POSTUPCI I PRIMENJENE MAŠINE
Raoni plug - na dubini obrade 20 do 22 cm, dva prohoda predsetvene pripreme (tanjirača + setvospremač) i žitna sejalica
Za setvu pšenice Za setvu kukuruza
Raoni plug – na dubini 25 do 27 cm, dva prohoda predsetvene pripreme (tanjirača + setvospremač) i sejalica za kukuruz
KONVENCIONALNA OBRADA
KONZERVACIJSKA OBRADA
Za setvu pšeniceZa setvu kukuruza
Predkultura: - pšenicaUgareno strnište + sejalica LEMKEN -Solitar
Kombinovani gruber Lemken
+ 1 prolaz setvospremača + setva
Predkultura soja
Kombinovani gruber Horsch (radna dubina 12-15 cm ) + sejalica ETA-48
Predkultura: - pšenica
Predkultura soja
Kombinovani gruber Horsch (radna dubina 22 do
25 cm) + 1 prolaz setvospremača + setva
POTROŠNJA GORIVA PO JEDINICI OBRA ðENE POVRŠINE KONVENCIONALNIM I KONZERVACIJSKIM SISTEMIMA
OBRADE I SETVE (pšenica i kukuruz)
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Pot
rošn
ja g
oriv
a l /
ha
1 2 1 2 1 2 1 2 PREDKULTURA (1-pšenica 2 –soja )
Konv. Konz. Konv. Konz. OBRADA
(Konvencionalna Konzezvaciona )
KULTURAP Š E N I C A K U K U R U Z
∆ = do 15 l / ha
UŠTEDA GORIVA KODPŠENICE
UŠTEDA GORIVA KOD
∆ = do 9 l / ha
KUKURUZA
Model za potrošnju goriva kod različitih sistema obrade i setve žitarica (Izvor: Prof. dr Norbert Lütke, 2004 )
Sve operacije izvoditraktor snage 102 KW
Dizel l / ha
Ukupno l / ha
Odnosi u potrošnjiu %
Konvencionalna-Tanjira ča 3m-Plug obrtač 4- brazni-Agr. za pripremu i setvu 3m
8,4523,2013,09
44,74 100 %
Konzervacijska (intenzivna)-Tanjira ča 3m-Tanjira ča (dublje ) 3m-Prskalica (totalnim herb.)- Agr. za pripremu i setvu 3m
8,4510,851,80
13,09
34,19 76,42 %
Konzervacijska (ekstenzivna)-Tanjir ča 3m- Prskalica (totalnim herb.)- Setva Moore, JD 750 A 3m
8,451,804,85
15,1 33,75 %
PPOTREBNO ČASOVA MAŠINSKOG RADA PO JEDINICI POVRŠINE KONVENCIONALNE I KONZERVACIJSKE OBRADE
ZEMLJIŠTA I SETVE PŠENICE I KUKURUZA
1 2 1 2 1 2 1 2
Konv. Konz. Konv. Konz
K U K U R U ZP Š E N I C A
PREDKULTURA
OBRADA
KULTURA
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
2
Utro
šak
h /
ha
UŠTEDA kod Pšenice
∆ = od 0,9 do 1,0 h / ha
∆ = od 1,0 do 1,1 h / ha
UŠTEDA kod Kukuruza
1 2 1 2 1 2 1 2
Konv. Konz. Konv. Konz
K U K U R U ZP Š E N I C A
PREDKULTURA
OBRADA
KULTURA
UŠTEDA kod Pšenice
UŠTEDA kod Kukuruza
∆ = od 156 do 162kWh / ha
∆ = od 133 do 145 kWh / ha
0
50
100
150
200
250
300
350
Utro
šak
kWh
/ ha
PPOTREBNO kW ČASOVA MAŠINSKOG RADA PO JEDINICI POVRŠINE KONVENCIONALNE I KONZERVACIJSKE OBRADE ZEMLJIŠTA U SETVI PŠENICE I KUKURUZA
KVALITET OSNOVNE OBRADE ZEMLJIŠTA SE MOŽE ZNATNO POBOLJŠATI
Efekti: manji broj prohoda, smanjeno gaženje, manji utrošak mašinskog rada
Primenom ovakvih agregata
SETVOSPREMAČ -GERMINATOR
Rešetkasti valjciRešetkasti valjak
Daska za ravnanje – kod inkorporacije se skida
OBRADA SA RAZRIVAČKIM ORUðEM
DLETOIDNO - KRILNE MOTIKE
KONKAVNI DISKOVI
STABILIZATORSKI REŠETKASTI VALJAK
Tab. 1. Energetski i eksploatacioni pokazatelji rada oruña za zaštitnu obradu zemljišta na bazi efektivne snage motora tra ktora od 100 kW.
Tip oruña
Radna brzina(m/s)
Radna dubina(cm)
Radni zahvat
(m)
Učinak(ha/h)
Utrošak energije(kWh/ha)
Utrošak ljudskog
rada(h/ha)
Potrošnjagoriva(l/ha)
Raoni plug 2,3 – 3 10-15 1 1 100 1 8 – 10
Kombinovana tanjirača
3 – 4 6 – 8 2 2 – 2,2 50 0,3 –0,5
4 – 5
Kombinovani razrivač
3 - 4 6 - 8 2 2 – 3,2 50 0,3 –0,5
4 – 6
Tab. 2. Komparativne prednosti konzervacijskih u od nosu na konvencionalnu obradu zemljišta na bazi efektivne snage motora traktora od 150 kW.
Postupci obrade
Način obrade
Konvencionalna Konzervacijska
Utrošak mašin. rada
(h/ha)
Utrošak energije(kWh/ha)
Potrošnja goriva(l/ha)
Utrošak mašin. rada
(h/ha)
Utrošak energije(kWh/ha)
Potrošnja goriva(l/ha)
Raoni plug 0,8-1,0 140-150 17-19 - - -
Tanjirača 0,25-0,5 35-75 8-10 - - -
Setvospremač 0,2-0,25 30-35 6-8 - - -
Sejalica0,15-0,2 25-30 5-7 - - -
Kombinovani razrivač - - - 0,2-0,33 30-50 10-12
Setva sa kombinovanom malč sejalicom
- - - 0,2-0,33 30-50 8-10
Ukupno 1,4-1,95 230-290 36-44 0,4-0,66 60-100 18-22
Napomena: Dubina osnovne obrade raonim plugovima, kombinovanim razrivačkim oruñima je u granicama od 20 do 22 cm
SETVA KUKURUZA
Pojedinačno isejavanje: kvalitetna dorada semena, podešeni setveni aparati
Ujednačena dubina ulaganja semena = ujednačeno nicanje biljaka
Na klasično obrañenom zemljištu
Setva kod redukovane obrade ili direktna setva
KARAKTERISTIKE USEVA
OSTVARENI SKLOP
KONVENCIONALNO KONZERVACIJSKO
OSTVARENI SKLOP(bilj/ha)
54830 52500
BROJ JALOVIH BILJAKA(%)
5,1 6,3
PRINOS UKUPNE MASE(t/ha)
19,670 18,700
MASA KLIPA(t/ha) 10,300 9,390PRINOS ZRNA(sa 14% vlage) (t/ha) 7,49* 6,96**RAZLIKA - ∆* - ** (t / ha ) ∆ = 0,53 t / ha
Prinos i karakteristike useva kukuruza u funkciji na čina obrade zemljišta (2006/2007)
OPRAVDANOST PRIMENE TEHNIOPRAVDANOST PRIMENE TEHNIČČKIH KIH SISTEMA SA MINIMALNIM GASISTEMA SA MINIMALNIM GA ŽŽENJEM ENJEM
OBRADIVOG ZEMLJIOBRADIVOG ZEMLJI ŠŠTA U TA U PROIZVODNJI BILJNIH KULTURAPROIZVODNJI BILJNIH KULTURA
Dr Branislav VeselinovDr Branislav Veselinov, ,
docent Fakulteta tehnidocent Fakulteta tehniččkih nauka u Novom Sadukih nauka u Novom Sadu
Dr Nedeljko MalinoviDr Nedeljko Malinovićć, ,
redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Saduredovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu
Ciljevi pri odluCiljevi pri odluččivanju o izboru tehniivanju o izboru tehniččkog kog sistema kojim sistema kojim ćće se obavljati proizvodnjae se obavljati proizvodnjabiljnih kultura:biljnih kultura:-- odrodržžavanje dobre strukture zemljiavanje dobre strukture zemljiššta,ta,-- sprespreččavanje sabijenosti zemljiavanje sabijenosti zemljiššta,ta,-- povepoveććanje nosivosti zemljianje nosivosti zemljiššta,ta,-- sprespreččavanje erozije zemljiavanje erozije zemljišštata-- optimalni uslovi rasta i razvoja biljne kulture,optimalni uslovi rasta i razvoja biljne kulture,-- postizanje visokih prinosa,postizanje visokih prinosa,-- sprespreččavanje nastanka i razvoja bolestiavanje nastanka i razvoja bolesti
tretiranjem u najpovoljnijim momentima,tretiranjem u najpovoljnijim momentima,-- sakupljanje plodova u optimalnom roku,sakupljanje plodova u optimalnom roku,-- uuššteda u troteda u trošškovima proizvodnje,kovima proizvodnje,-- voñenje ra voñenje raččuna o trouna o troššenju energije.enju energije.
Tehnički sistemi za proizvodnju strnih žitaGlavne
ške operacijetehnolo
Sistem sa konvencionalnomobradom zemljišta
Sistem sa minimalnomobradom zemljišta
Sistem bezobrade zemljišta
Sistem sa stalnimtragovima mehanizacije
Sistem sa stalnimtragovima
širokozahvatnog nosa ča oru ña
Osnovna obrada
Pripremaza setvu
Setva
Distribucija hraniva
Distribucijaštitinih
sredstava za
Žetva
Sakupljanježetvenih
ostataka
+rotaciona drlja
Kratki gruber
ča Razrivač +diskosni radni organi
+uno
Direktna setva
šenje hraniva
Stripper heder
Malč sejalicaMalč sejalica
Distribucija hraniva
Sejalica zadirektnu setvu
SISTEM SA KONVENCIONALNOM OBRADOM ZEMLJISISTEM SA KONVENCIONALNOM OBRADOM ZEMLJI ŠŠTA TA (osnovne operacije)(osnovne operacije)
54%,120 kWh/ha, 240 Eura/ha54%,120 kWh/ha, 240 Eura/ha
14%, 20 kWh/ha, 58 Eura/ha14%, 20 kWh/ha, 58 Eura/ha
5%, 20 kWh/ha, 35 Eura/ha5%, 20 kWh/ha, 35 Eura/ha
8%, 20 kWh/ha, 60 Eura/ha8%, 20 kWh/ha, 60 Eura/ha
SISTEM SA KONVENCIONALNOM OBRADOM ZEMLJISISTEM SA KONVENCIONALNOM OBRADOM ZEMLJI ŠŠTA TA (osnovne operacije)(osnovne operacije)
5%, 10 kWh/ha, 40 Eura/ha5%, 10 kWh/ha, 40 Eura/ha
20%, 75 kWh/ha, 170 Eura/ha20%, 75 kWh/ha, 170 Eura/ha
5%, 38 kWh/ha, 150 Eura/ha5%, 38 kWh/ha, 150 Eura/ha
Transport i manipulacija: Transport i manipulacija: 70 kWh/ha, 200 Eura/ha 70 kWh/ha, 200 Eura/ha
SISTEM SA MINIMALNOM OBRADOM OBRADOM ZEMLJISISTEM SA MINIMALNOM OBRADOM OBRADOM ZEMLJI ŠŠTA TA (osnovne operacije)(osnovne operacije)
5%, 20 kWh/ha, 35 Eura/ha5%, 20 kWh/ha, 35 Eura/ha
26%, 80 kWh/ha, 165 Eura/ha26%, 80 kWh/ha, 165 Eura/ha
16%, 36 kWh/ha, 135 Eura/ha16%, 36 kWh/ha, 135 Eura/ha
SISTEM SA MINIMALNOM OBRADOM OBRADOM ZEMLJISISTEM SA MINIMALNOM OBRADOM OBRADOM ZEMLJI ŠŠTA TA (osnovne operacije)(osnovne operacije)
5%, 10 kWh/ha, 35 Eura/ha5%, 10 kWh/ha, 35 Eura/ha
20%, 90 kWh/ha, 230 Eura/ha20%, 90 kWh/ha, 230 Eura/ha
SISTEM BEZ OBRADE ZEMLJISISTEM BEZ OBRADE ZEMLJI ŠŠTA TA (osnovne operacije)(osnovne operacije)
15%, 25 kWh/ha, 110 Eura/ha15%, 25 kWh/ha, 110 Eura/ha
SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA MEHANIZACIJE SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA MEHANIZACIJE (osnovne operacije)(osnovne operacije)
35 kWh/ha, 110 Eura/ha35 kWh/ha, 110 Eura/ha
30 kWh/ha, 100 Eura/ha30 kWh/ha, 100 Eura/ha
Razmak toRazmak toččkova traktora kova traktora podepodeššen na 3 men na 3 m
Stepen izgaStepen izgažženosti obradivog zemljienosti obradivog zemljiššta je ta je 15% pri 15% pri šširini zahvata mehanizacije za:irini zahvata mehanizacije za:-- predsetvenu pripremu, setvu i ubiranje: 6 mpredsetvenu pripremu, setvu i ubiranje: 6 m-- distribuciju hraniva i hemijsku zadistribuciju hraniva i hemijsku zašštitu: 18 mtitu: 18 m
SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA MEHANIZACIJE SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA MEHANIZACIJE (osnovne operacije)(osnovne operacije)
20 kWh/ha, 40 Eura/ha20 kWh/ha, 40 Eura/ha
10 kWh/ha, 40 Eura/ha10 kWh/ha, 40 Eura/ha
97 kWh/ha, 230 Eura/ha97 kWh/ha, 230 Eura/ha
SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA ŠŠIROKOZAHVATNOG IROKOZAHVATNOG NOSANOSAČČA ORUðAA ORUðA
(osnovne operacije)(osnovne operacije)
Direktna setva+unoDirektna setva+unoššenje hranivaenje hraniva
25 kWh/ha, 160 Eura/ha25 kWh/ha, 160 Eura/ha
Stepen izgaStepen izgažženosti obradivog zemljienosti obradivog zemljiššta je 9% pri razmaku tota je 9% pri razmaku toččkova kova šširokozahvatnog nosairokozahvatnog nosačča oruña u radu a oruña u radu 10,3 m10,3 m
SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA SISTEM SA STALNIM TRAGOVIMA ŠŠIROKOZAHVATNOG IROKOZAHVATNOG NOSANOSAČČA ORUðAA ORUðA
(osnovne operacije)(osnovne operacije)
Hemijska zaHemijska zašštita prskanjem tita prskanjem 30m zahvata: 18 kWh/ha, 30m zahvata: 18 kWh/ha,
120 Eura/ha120 Eura/ha
Ubiranje stripperUbiranje stripper--hederom 9,3 m hederom 9,3 m zahvata: 17 kWh/hazahvata: 17 kWh/ha
140 Eura/ha140 Eura/ha++
Stacionarna vrStacionarna vrššalica: 35 kWh/haalica: 35 kWh/ha36 Eura/ha36 Eura/ha
Tehni čki sistemStepen izga ženosti
obradivog zemljišta,(%)
Specifi čan utrošak energije, (kWh/ha)
Indeks troškova nabavke
mehanizacije, (Euro/ha)
Sistem sa konvencionalnom obradom zemljišta
84 380 900
Sistem sa minimalnom
obradom zemljišta57 263 578
Sistem bez obrade zemljišta 25 158 400
Sistem sa stalnim tragovima
mehanizacije15 198 528
Sistem sa širokozahvatnim nosa čem oru ña
9 137 398
Pokazatelji efektivnosti rada pojedinih tehniPokazatelji efektivnosti rada pojedinih tehniččkih sistema u kih sistema u proizvodnji strnih proizvodnji strnih žžitaita
Prinos kukuruza u monokulturi nasuprot u plodoredu sa sojom, na razli čitim sistemima obrade zemljišta
Sistem obrade
Iowa Indiana
Monokultura kukuruza
Kukuruz u plodoredu sa
sojom
Monokultura kukuruza
Kukuruz u plodoredu sa
sojom
Obrada plugom 136 146 166 176
Obrada čizelom 131 146 162 174
Obrada na grebenove
127 142 - -
No-till 125 142 149 170
Prinos kukuruza i soje u razli čitim sistemima obrade na suvim i produktivnim zemljištima, na sedam razli čitih lokacija u USA
Sistem obradePrinos soje (Bu/A) Prinos kukuruza (Bu/A)
Suva zemljišta Produktivna Suva zemljišta Produktivna
Obrada plugom 33.2 44.0 122 145
Redukovana obrada
35.6 43.1 118 146
No-till 38.1 41.1 124 138
Uticaj obrade i primene komposta na prinos kukuruza , soje i pšenice i na plodnost zemljišta
J. W. Singer,* K. A. Kohler, M. Liebman, T. L. Richard, C. A. Cambardella, and D. D. Buhler
• Obrada klasi čnim i čizel plugom u prvoj godini istraživanja dali su ve će prinose kukuruza u odnosu na sistem gajenja bez obr ade.• Prinos soje bio je sli čan na sistemu bez obrade i čizel + kompost varijanti
Published online 1 January 1974Published in Agron J 66:70-71 (1974)© 1974 American Society of Agronomy677 S. Segoe Rd., Madison, WI 53711 USA
Prinos kukuruza u zavisnosti od ñubrenja i sistema obradeRodney J. Fink and Dean Wesley
• Prosečni prinosi kukuruza bili su sli čni pri konvencionalnoj obradi i na zero-tillage sistemu, mada su postojali ve ći problemi sa primenom redukovanih sistema obrade
Published online 1 July 1984Published in Agron J 76:580-582 (1984)© 1984 American Society of Agronomy677 S. Segoe Rd., Madison, WI 53711 USA
• Različiti sistemi obrade (No-till i konvencionalna – klasi čno oranje plugom) nisu zna čajnije uticali na razvoj ili prinos kukuruza u trog odišnjem proseku.
Interakcija sistema obrade x vreme setve u proizvod nji kukuruza
Analiza porasta soje u No-Tillage i konvencionalnim sistemima obradeRaji I. Yusuf, John C. Siemens, and Donald G. Bullock
Published in Agron. J. 91:928–933 (1999).
• Prinos zrna, sadržaj vlage, proteina i ulja bili su sli čni na varijanti konvencionalne obrade i No-till tretmanima, iako je ukupna biomasa (sm) bila je za 15-20% ve ća na varijanti konvencionalne obrade
Published online 1 November 1986Published in Agron J 78:947-950 (1986)© 1986 American Society of Agronomy677 S. Segoe Rd., Madison, WI 53711 USA
Reakcija soje na sistem obrade i N, P i K ñubrenjeM. P. Bharati, D. K. Whigham and R. D. Voss
• Ispitivana su tri razli čita sistema obrade: tanjira čom, čizel-plugom i klasi čnim plugom, pri tri nivoa ñubrenja sa N, P i K.• Soja se može uspešno gajiti na redukovanim sistemim a obrade bez smanjenja prinosa ili promena u zahtevima za ñubrenjem.
Published online 16 June 2008Published in Agron J 100:1039-1046 (2008)DOI: 10.2134/agronj2007.0360© 2008 American Society of Agronomy677 S. Segoe Rd., Madison, WI 53711 USA
Porast soje i prinos semena u zavisnosti od obrade i primene kompostaJeremy W. Singer*, Sally D. Logsdon and David W. Meek
• Prinosi soje bili su sli čni na varijantama klasi čne obrade plugom i čizelom. U 2003 i 2004 godini No-tillage varijanta dala je z a 15% veći prinos u odnosu na obradu plugom ili čizelom, a u 2005 – za 8% niži. •U proseku za tri ispitivane godine prinos soje pri razli čitim sistemima obrade nije se zna čajnije razlikovao.
Odgovor suncokreta na obradu i ñubrenje azotom u uslovima intenzivnog plodoreda
Ardell D. Halvorson, Alfred L. Black, Joseph M. Krupinsky, Stephen D. Merrill, and Donald L. Tanaka
• 12-godišnje istraživanje sistema obrade (konvencion alna, minimum-till, no-till) i ñubrenja azotom, pokazuju da se suncokret može uspešno gajiti čak i na varijanti bez obrade zemljišta, ali uz adekvatno ñubrenje azotom .
Published in Agron. J. 91:637–642 (1999).
Prosečan 12-godišnji prinos suncokreta u funkciji ñubrenja azotom, na tri varijante obrade:
CT= Konvencionalna
MT= minimum-till,
NT= no-till
Koli čine N
Published online 1 May 1971Published in Agron J 63:474-477 (1971)© 1971 American Society of Agronomy677 S. Segoe Rd., Madison, WI 53711 USA
Reakcija še ćerne repe na duboku obradu i primenu N i P na glino vitom zemljištuA. C. Mathers, G. C. Wilson, A. D. Schneider and Paul Scott
U ogledu su ispitivane dubine obrade od 15, 20, 30, 40, 60, i 80 cm i ñubrenje razli čitim dozama N i P:
• Dubina obrade više je uticala na prinos nego primen a azota.• Reakcija na primenu azota bila je ve ća posle duboke obrade na 40 cm.• Duboka obrada pove ćala je sadržaj vode u zemljištu i favorizovala doba r razvoj korena.• Veći prinos posle duboke obrade objašnjava se pove ćanim sadržajem vode, boljom aeracijom, smanjenjem zapreminske mase i pov ećanim efektom primenjenog azota.
Smanjenje sadržaja organske materije u zemljištu kao posledica višekratne obrade
Pro
men
a (%
)
Godine obrade
Gubitak C-CO ubrzo posle obrade:HN – nerasturena slamaSP – ravna tanjira čaK – kultivatorHT – klasi čna tanjira čaSZ – oranjeSZ-SP – oranje + površinska priprema
Uticaj obrade zemljišta na prinos kukuruza na Zemun poljskom černozemu:CT – konvencionalna obradaRT – redukovana obradaNT – No till
Prin
os k
ukur
uza
t/ha
Sadržaj humusa pri razli čitim varijantama obrade:Legenda:
(18, 14, 4, 9) – godine obrade,P+D – oranje i tanjiranjeI – intenzivna obradaC – konzervaciona obradaU – smenjivanje duboke i plitke obradeUD – neobra ñeno zemljište
Uticaj obrade zemljišta na prinos ozime pšenice na černozemu u Kneževu, Hrvatska u periodu 1999-2001 godineLegenda:
PL – obrada (30cm) + tanjiranjeD – tanjiranje (30cm) + tanjiranje (10cm)L – čizelovanje (25-30cm) + tanjiranjeNT – direktna setva
Prin
os p
šeni
ce t/
ha