obnovljivi izvori energije - seminarski rad

Upload: opricic-mario

Post on 31-Oct-2015

3.488 views

Category:

Documents


13 download

TRANSCRIPT

Seminarski rad

ENEGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Obnovljivi Izvori Energije

Student:Profesor:Mario Oprii 32/2009Prof. dr Dragi Antonijevi

Beograd, decembar 2011.

SADRAJ

1.O ENERGIJI31.1.ta je energija?32.OBLICI ENERGIJE43.VRSTE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE63.1.OPTA PODELA63.2.NAJEI OBLICI ENERGIJE73.2.1.SOLARNA ENERGIJA83.2.1.1.Solarni kolektori93.2.1.2.Fotonaponske elije93.2.1.3.Fokusiranje suneve energije103.2.2.ENERGIJA VETRA113.2.3.HIDROENERGIJA123.2.3.1.Protone hidroelektrane133.2.3.2.Akumulacione hidroelektrane133.2.3.3.Revirzibilne hidroelektrane133.2.4.GEOTERMALNA ENERGIJA143.2.5.BIOMASA153.2.6.ENERGIJA PLIME I OSEKE163.2.7.ENERGIJA TALASA174.ZAKLJUAK18[L] LITERATURA19

1. O ENERGIJIivimo u svetu energije. Sve to nas okruuje zasnovano je na korienju energije. Energija je potrebna svim ivim biima. Nama je potrebna da bi smo se mogli kretati. Energiju dobijamo od hrane koju uzimamo. Biljke dobijaju energiju od Suneve svetlosti, ivotinje jedu biljke ili druge ivotinje. Maine energiju, najee dobijaju, sagorevanjem goriva (nafte, uglja, gasa i dr.).1.1. ta je energija?Energija je sposobnost nekog tela da vri rad.

Ljudi su hiljadama godina koristili energiju sopstvenih miia. Kasnije su poeli pripitomljavati ivotinje s kojima su obavljali razne poslove: vuu kola, pluga, dizanje tereta, pokretanje primitivnih maina i dr. Tek posle mnogo vremena ovek je otkrio i druge oblike energije. U prirodi postoji vie oblika energije: hemijska, toplotna, mehanika, svetlosna, elektrina, nuklearna.Energija je glavni pokreta tehnolokog razvoja. Zahvaljujui industrijalizaciji i porastu broja stanovnika potreba za energijom iz godine u godinu eksponencijalno se poveava. Na poetku ovog milenijuma obnovljivi izvori energije imaju sve veu ulogu u svetskoj proizvodnji energije, dok je tetan uticaj velikok korienja fosilnih goriva na ivotnu sredinu sve oigledniji.

Slika 1 oblici energije

2. OBLICI ENERGIJEOsnovni vidovi energije koji omoguavaju funkcionisanje dananje civilizacije su uglavnom toplotna i elektrina energija, koje se u daljim tehnolokim postupcima mogu prevesti u ostale vidove energije.Toplotna i elektrina energija se danas u velikom procentu dobijaju iz neobnovljivih izvora energije.Termin neobnovljivi izvori energije odnosi se na sve potencijalne nosioce nekog vida energije koji su stvoreni u nekom prolom vremenu, a sada se ne mogu obnoviti, tj. ne mogu se regenerisati niti ponovo proizvesti. Najvei udeo neobnovljivih izvora energije ine fosilna goriva, goriva nastala anaerobnom digestijom uginulih/mrtvih organizama u unutranjosti zemlje pod uticajem visoke temperature i pritiska milionima godina. Fosilna goriva ine glavni izvor sa ak 85-90% energije[1].U fosilna goriva ubrajaju se: Ugalj Treset Nafta i derivati nafte Prirodni gasU neobnovljive izvore energije svrstavaju se i fisiona (nuklearna) goriva (8% od ukupnog) [2].Problemi sa neobnovljivim izvorima energije su prvo u njihovoj koliini i rasprostranjenosti. Zalihe fosilnih goriva su ograniene i brzo nestaju, a usled koncentracije energetskih resursa u svega nekoliko oblasti u svetu, korienje neobnovljivih goriva stvorilo je sistem meuzavisnosti, tako da se drave koje zavise od uvoza fosilnih goriva nalaze u podreenim poloajima.Drugi problem je zagaenje ovekove okoline. Sagorevanje fosilnih goriva, naroito onih baziranih na nafti i uglju, predstavlja najverovatniji uzrok globalnog zagrevanja, dakle stvaranju tzv. efekta staklene bate usled emisije ugljen-dioksida, sumpornih, azotnih jedinjenja i dr. zagaujuih jedinjenja i estica.Promena klimatskih uslova predstavlja jednu od najozbiljnijih opasnosti za Zemljin ekoloki sistem zbog mogueg uticaja na proizvodnju hrane. Sa druge strane, primena nuklearne energije, predstavlja uslovno istu tehnologiju, ali u sluaju katastrofa moe doi do izuzetno velikih zagaenja sa ogromnim posledicama na oveka i ivotnu okolinu. Takoe, veliki problem predstavlja i problem odlaganja radioaktivnog otpada.Iako u ovom trenutku proizvodni procesi, kao i sama tehnologija ne dozvoljavaju potuno iskljuenje neobnovljivih izvora energije, tei se ka tome da se njen ukupan udeo smanji. Samim tim, na scenu bi stupila energija koja bi se dobijala iz obnovljivih izvora, koja umnogome ima manji tetni uticaj na oveka i njegovo okruenje.Za razliku od neobnovljivih, obnovljivi izvori energije predstavljaju oblik energije koji nije potroiv tj. moe se delimino ili potpuno sam regenerisati. Ovaj prirodni vid energije nalazi se svuda oko nas, ba kao i sama priroda. Upotrebom obnovljivih izvora energije, smanjuje se emisija gasova staklene bate, kao i celokupno zagaenje ivotne sredine i njenih mediuma. [3]Neke od najiskorienijih i najpoznatijih izvora ovog oblika energije su: bioobnovljivi izvori (biomasa) energija malih vodotokova energija vetra energija sunca geotermalna energijuPosmatrajui sutinu ovih izvora vidi se da su ovi izvori, praktino, samo modaliteti solarne energije. Naime, biomasa se stvara fotosintezom na bazi solarne energije. Strujanje vaduha vetar nastaje zbog razlika u temperaturama vazduha na razliitim mestima kao posledica solranog zraenja. Kruenje vode u prirodi, kao i plima i oseka su, takoe, posledica solarnog zraenja. Zbog ogromne koliine energije koju Sunce zrai i perioda njegovog ivota moe se smatrati da e dozraivanje energije sa Sunca trajati veoma dugo sa aspekta nae civilizacije.

Slika 2 izvori energije

3. VRSTE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE3.1. OPTA PODELAPrema nastanku energije na Plavoj planeti, moe se klasifikovati u tri osnovne grupe:1. Suneva energija odgovorna za solarnu energiju, najvei izvor energije na Zemlji. Direktno utie na obnavljanje energije vodnih snaga, talasa, vetra, toplote u okeanu, kao i obnavljanje biomase putem fotosinteze. Suneva energija utie indirektno i to kroz vie vidova energije: hidroenergija energija vodotokova, morskih struja, gleera toplotna energija hidrosfere toplota mora i okeana eolska energija strujanje vazdunih masa (vetrovi) bioenergija energija nastala fotosintezom2. Nuklearna fisija raspad izotopa tekih hemijskih elemenata Geotermalna energija raspad u unutranjosti zemlje Vetaka fisija energija koja se koristi u nuklearnim elektranama (miljenja su podeljena po pitanju klasifikacije ove vrste energije u obnovljive)3. Planetarna kretanja energija gravitacije Energija plime i oseke

Slika 3 obnovljivi izvori energije

3.2. NAJEI OBLICI ENERGIJEU ovom trenutku samo 3,3% potronje primarne energije dolazi od obnovljivih izvora[4]. Meutim, potranja za ovom vrstom energije je sve vea. Do sada je patentirana nekolicina ureaja i proizvodnih procesa koji generiu obnovljive prirodne izvore u svrhu proizvodnje energije potrebne za ovekove potrebe. Radi lakeg upravljanja i vee produktivnosti, potrebno je shvatiti kako, zapravo odreena vrsta energije funkcionie i na koji nain je to bolje iskoristiti tj. kako joj se treba pristupiti. Takoe, veoma je bitna sama tehnologija koja se koristi za implementaciju ove energije. S toga, u ovom radu e biti obraene neke vrste obnovljivih izvora energije; one iji je trenutni udeo najvei.

Dijagram 1 korienje obnovljivih izvora u svetu 2005. godine[5]

U ovom radu izvori koji e biti obraeni su: Solarna energija Energija vetra Hidroenergija Geotermalna energija Energija biomase Energija plime i oseke Energija talasa3.2.1. SOLARNA ENERGIJASunce je nama najblia zvezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoloive energije na Zemlji. Suneva energija potie od nuklearnih reakcija u njegovom sreditu, gde temperatura dosee 15 miliona C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodonikovih (H) atoma nastaje helijum (He), uz oslobaanje velike koliine energije. Svake sekunde na ovaj nain u helijum prelazi oko 600 miliona tona vodonika, pri emu se masa od nekih 4 miliona tona vodonika pretvori u energiju. Ova energija se u vidu svetlosti i toplote iri u svemir, pa tako jedan njen mali deo dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu ve oko 5 milijardi godina, kolika je njegova procenjena starost, a prema raspoloivim zalihama vodonika, moe se izraunati da e se nastaviti jo otprilike 5 milijardi godina. Pod optimalnim uslovima, na povrini Zemlje se moe dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrednost zavisi o lokaciji, godinjem dobu, dobu dana, vremenskim uslovima i jo dosta varijabilnih.Suneva energija se moe koristiti pasivno i aktivno. Pod terminom pasivno korienje podrazumeva se direktno proputanje toplotne Suneve energije u prostoriju tj. zagrevanje masivnog poda i zidova koji apsorbuju toplotu, a zatim je otputaju nou.

Tabela 1 potencijali i zahtevi vezani za korienje solarne energije[6]POTENCIJALIZAHTEVI

Zadovoljava 10% potreba za grejanjemVelika povrina okrenuta ka jugu, radi prihvatanja Sunevog zraenja

Jednostavna i jeftina postavkaKonstrukcija sa velikom termalnom masom (radi zadravanja toplote)

Isplativost u kratkom vremenskom periodDobra izolacija

Lako odravanje sistemaIzbegavanje zaseenosti objekta

Slika 4 pasivno korienje solarne energijeKada se radi o aktivnom/direktnom korienju solarne energije, ono se moe podeliti u tri grupe principa: solarni kolektori zagrevanje vode, grejanje prostorija (pretvaranje solarne energije u toplotnu energiju) fotonaponske elije direktno pretvaranje suneve energije u elektrinu fokusiranje suneve energije upotreba u velikim energetskim postrojenjima 3.2.1.1. Solarni kolektoriSolarni kolektori direktno pretvaraju Sunevu energiju u toplotnu. Sistemi za grejanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrejati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tenou koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sistemi mogu se koristiti bilo gde, ak i kada je temperatura atmosferskog vazduha ispod nule. Tokom dana, ako je lepo vreme, voda se moe grejati samo u kolektorima. Ako vreme nije lepo, kolektori pomau u grejanju vode i time smanjuju potronju elektrine energije.

Slika 6 fotonaponska elijaSlika 5 solarni kolektor

3.2.1.2. Fotonaponske elijeFotonaponske elije se sastoje od poluprovodnih elemenata koji direktno pretvaraju energiju Sunevog zraenja u elektrinu energiju. Efikasnost im je od 10% za jeftinije sisteme (amorfni silicijum) do 25% za skuplje sisteme. Za sada su jo uvek ekonomski nerentabilni jer im je cena oko 6000 $/kW[7]. Fotonaponske elije mogu se koristiti kao samostalni izvori energije ili kao dodatni izvor energije. Kao samostalni izvor energije koristi se na satelitima, saobraajnim znakovima, kalkulatorima i udaljenim objektima koji zahtevaju dugotrajni izvor energije. Kao dodatni izvori energije fotonaponske elije mogu se na primer prikljuiti na elektrinu mreu, ali za sada je to neisplativo.

3.2.1.3. Fokusiranje suneve energijeFokusiranje suneve energije upotrebljava se za pogon velikih generatora ili toplotnih pogona. Fokusiranje se postie pomoi mnogo soiva ili ee pomou ogledala sloenih u tanjir ili konfiguraciju tornja. Najee upotrebljavane su konfiguracije tipa "Power Tower" i "Dish". "Power tower" konfiguracije koriste kompjuterski kontrolisano polje ogledala za fokusiranje sunevog zraenja na centralni toranj, koji zatim pokree glavni generator. Do sada su napravljeni demonstracijski sistemi koji imaju izlaznu snagu i iznad 10 MW. Ti novi sistemi imaju i mogunost rada preko noi i u loem vremenu tako da spremaju vruu tenost u vrlo efikasne tankove(neka vrsta termo boce). "Dish" sistemi prate kretanje Sunca i na taj nain fokusiraju sunevo zraenje. Postoji jo i "Trough" sistem fokusiranja suneva zraenja, koji moe biti vrlo efikasan. Takve elektrane mogu biti vrlo jake: u Kaliforniji je instalirana elektrana snage 354 MW. Kada nema dovoljno energije od Sunca, sistemi koji fokusiraju sunevo zraenje mogu se bez veih problema prebaciti na prirodni gas ili neki drugi izvor energije. To je mogue jer Sunce koristimo za grejanje tenosti, a kad nema Sunca tenost zagrevamo na neki drugi nain. Mana ovog postrojenja je zauzimanje velikog prostora, ali to se moe reiti postavljanjem elektrane u neku nenaseljenu oblast (pustinju). Jo jedan veliki problem predstavlja cena sistema, kao i njegova postavka.

Slike 7 i 8 fokusiranje suneve energije; Solar Dish (levo) i Power Tower (desno)

3.2.2. ENERGIJA VETRAIskorienje energije vetra je najbre rastui segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U poslednjih nekoliko godina turbine na vetar znatno su poboljane. Najbolji primer je nemako trite turbina na kojemu se prosena snaga od 470 kW 1995. godine poveala na 1280 kW 2001. godine. Ovo poveanje snage postiglo se odgovarajuim poveavanjem veliine turbina. Trenutno su u razvoju turbine koje e moi generirati snagu izmeu 3 i 5 MW. Zbog poetne ekonomske neisplativosti i nestalnosti vetra, instalacija vetrogeneratora je privilegija koju mogu priutiti samo bogate zemlje. Trenutno je cena vetrenjae vea od cene termoelektrane po MW instalirane snage (vetrenjaa kota oko 1000 /kW instalirane snage, a termoelektrana 700 /kW), ali razvojem tehnologije ta razlika sve je manja[8].Energija vetra je transformisani oblik Suneve energije. Sunce neravnomerno zagreva razliite delove Zemlje i to rezultira razliitim pritiscima zraka, a vetar nastaje zbog tenje ka izjednaavanjem tih pritisaka. Postoje delovi Zemlje na kojima duvaju tzv. stalni (planetarni) vetrovi i na tim podrujima je iskorienje energije vetra najisplativije. Dobre pozicije su obale okeana i puina mora. Puina se istie kao najbolja pozicija zbog stalnosti vetrova, ali cene instalacije i transporta energije koe takvu eksploataciju. Kod pretvaranja kinetike energije vetra u mehaniku energiju (okretanje osovine generatora) mogue je iskoristiti samo razliku u brzini vetra na ulazu i izlazu.

Shema 1 princip rada vetrogeneratora[9]

Albert Betz, nemaki fiziar dao je jo davne 1919. godine zakon energije vetra, a koji je publiciran 1926. godine u knjizi Wind-Energie. Njime je dan kvalitativni aspekt znanja iz mogunosti iskorienja energije vetra i turbina na vetar. Njegov zakon kae da se moe pretvoriti manje od 16/27 ili 59% kinetike energije vetra u mehaniku energiju pomou turbine na vetar. 59% je teoretski maksimum, a u praksi se moe pretvoriti izmeu 35% i 45% energije vetra[10].

Kao dobre strane iskorienja energije vetra istiu se visoka pouzdanost rada postrojenja, bez trokova za gorivo i bez zagaivanja okoline. Loe strane su visoki trokovi izgradnje i promenjivost brzine vetra (nepouzdanost rada). Za domainstva vrlo su interesantne male vetrenjae snage do nekoliko desetina kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor energije u udaljenim podrujima. Kad se koriste kao primarni izvor energije nuno im se dodaju baterije (akumulatori) u koje se sprema energija kad se generie vie od potronje. Velike vetrenjae esto se instaliraju u park vetrenjaa i preko transformatora spajaju se na elektrinu mreu.

3.2.3. HIDROENERGIJAEnergija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U poslednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostruena, ali je time udeo hidroenergije povean za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim elektranama, u istom je razdoblju proizvodnja poveana gotovo sto puta, a udeo 80 puta. Tako da hidroenergija ima svoja ogranienja. Ne moe se koristiti svuda jer podrazumeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i da je ima dovoljno cele godine, jer se elektrina struja ne moe jeftino uskladititi. Da bi se ponitio uticaj oscilacija vodostaja, grade se brane i akumulaciona jezera. To znatno die cenu cele elektrane, a die se i nivo podzemnih voda u neposrednoj okolini akumulacije. Nivo podzemnih voda ima dosta uticaja na biljni i ivotinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za ivotnu sredinu. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zatita od potresa, a u zadnje vreme i zatita od teroristikih napada.Procenjuje se da je iskorieno oko 25 % svetskog hidroenergetskog potencijala. Veina neiskorienog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, to je povoljno jer se u njima oekuje znatni porast potronje energije. Najvei projekti, planirani ili zapoeti, odnose se na Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru[11].

Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protone akumulacijske reverzibilne

3.2.3.1. Protone hidroelektranePo definiciji protone hidroelektrane su one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se njihova akumulacija moe isprazniti u kratkom vremenskom intervalu rada. To znai da se skoro direktno koristi kinetika energija vode za pokretanje turbina. Takve hidroelektrane je najjednostavnije izvesti, ali su vrlo ovisne o trenutnom protoku vode. Prednost je vrlo mali uticaj na ivotnu sredinu i mala opasnost od podizanja podzemnih voda.

3.2.3.2. Akumulacione hidroelektraneAkumulacione hidroelektrane su najei nain dobijanja elektrine energije iz energije vode. Problemi nastaju u letnjim mesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcionisanje elektrane. U tom sluaju se brana mora zatvoriti i potrebno je odravati nivo vode koji je bioloki minimum. Veliki problem je i podizanje nivoa podzemnih voda

3.2.3.3. Revirzibilne hidroelektraneZa popunjavanje dnevnih pica potronje grade se reverzibilne hidroelektrane. Kad je potronja energije mala voda se pumpa iz donjeg jezera u gornju akumulaciju. To se obino radi nou, jer je tada potronja energije najmanja. Danju se elektrana prebacuje na proizvodnju elektrine energije i tada se prazni gornja akumulacija. To nije ba energetski najbolje reenje, ali je bolje nego napraviti jo nekoliko termoelektrana za pokrivanje dnevnih pica potronje.

Slike 9 i 10 pojednostavljeni prikaz rada hidroelektrana

3.2.4. GEOTERMALNA ENERGIJAGeotermalna energija postoji otkad je stvorena Zemlja. Nastaje prirodnim raspadanjem radioaktivnih elemenata koji se nalaze u zemljinoj unutranjosti. Duboko ispod povrine voda ponekad dospe do vrue stene i pretvori se u vrelu vodu ili paru. Kipua voda moe dosegnuti temperaturu od preko 150C, a da se ne pretvori u paru jer je pod visokim pritiskom. Kad ta vrua voda dospe do povrine kroz pukotinu u zemljinoj kori, zovemo je vrui izvor. Ako izlazi pod pritiskom, u obliku eksplozije, zove se gejzir. Vrui izvori se irom sveta koriste kao izvor toplote, u zdravstvene i rekreacijske svrhe. Vruom vodom iz dubine Zemlje mogu se grejati staklenici i zgrade. Na Islandu, koji je poznat po gejzirima i aktivnim vulkanima, mnoge zgrade i bazeni greju se geotermalnom vruom vodom.Vrua voda i para iz dubine Zemlje mogu se koristiti za proizvodnju elektrine energije. Bue se rupe u zemlji i cevi se sputaju u vruu vodu. Vrua voda ili para penju se tim cevima na povrinu. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim to se para ne proizvodi sagorevanjem goriva ve se crpi iz zemlje. Dalji postupak s parom je isti kao kod konvencionalne elektrane: para se dovodi do turbine koja pokree rotor elektrinog generatora. Nakon turbine, para odlazi u kondenzator, kondenzuje se, da bi se tako dobijena voda vratila nazad u geotermalni izvor.

Slika 12 gejzir kao izvor geotermalne energijeSlika 11 upotreba geotermalne energije

Ovaj izvor energije ima brojne prednosti. On je jeftin, stabilan i trajan. Budui da nema dodatnih potreba za gorivom nema tetnih emisija, osim vodene pare. Glavni je nedostatak u malom broju lokacija gde se vrua voda u podzemlju nalazi blizu povrine. To su tzv. geotermalne zone. One se vezuju za vulkanske zone na Zemlji tj. u pravilu za granice litosfernih ploa. Nedostatak je i to to su te zone ujedno i glavne potresne zone to onda poskupljuje izgradnju takovih elektrana. Budui da su te zone uglavnom i slabo naseljene, problem je i prenos energije do potroaa a ponekad su to i zatiena podruja npr. Yellowstone, pa gradnja elektrana nije dozvoljena. Glavni proizvoai geotremalne enrgije su SAD, Filipini, Meksiko i Japan.3.2.5. BIOMASABiomasa je obnovljiv izvor energije, a ine je brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog porekla. Moe se direktno pretvarati u energiju sagorevanjem, te proizvodnju pare za grejanje u industriji i domainstvima, kao i za dobijanje elektrine energije u malim termoelektranama. Fermentacija u alkohol zasad je najrazvijenija metoda hemijske konverzije biomase. Biogas nastao fermentacijom bez prisustva kiseonika sadri metan i ugljenik te se moe upotrebljavati kao gorivo, a ostali savremeni postupci korienja energije biomase ukljuuju i pirolizu, rasplinjavanje te dobijanje vodonika. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je manja emisija tetnih gasova kao i otpadnih voda. Dodatne prednosti su zbrinjavanje i iskoriavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, umarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena podruija i poveanje sigurnosti opskrbe energijom. Predvia se da e do sredine XXI veka u svetu udeo biomase u potronji energije iznositi izmeu 30 i 40 posto[12]. vedska je npr. 1998. je iz biomase dobijala 18% energije, a Finska 10%. Prema dokumentima EU predvia se da e proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010. iznositi 73%. Ukrajina ima instalirane kapacitete od 320 MW za dobijanje struje upravo koritenjem biomase.

Shema 2 kruenje materije i proticanje energije vezano za biomasu

Energija iz drveta - U Evropskoj Uniji 58% primarne energije dobijene od obnovljivih izvora energije dolazi iz drva. Tu veliki udeo ima tradicionalno iskoriavanje potencijala uma. U Francuskoj se proizvodi najvie primarne energije iz drva. To je u 2000. godini iznosilo 9.8 Mtoe energije dobijene na taj nain. vedska (8.3 Mtoe) i Finska (7.5 Mtoe) takoe znatno koriste energiju iz drva. Iako toplotna potronja (grejanje kua, vode) predstavlja glavni deo proizvodnje energije, deo energije drva se pretvara i u elektrinu energiju. U 1999. godini u Evropskoj Uniji na taj nain proizvedeno je 17.3 TWh elektrine energije.Biogas - Izmeu 1990. i 2000. godine kontinuirano se poveavao broj elektrana na biogas. Danas ima oko 3000 elektrana u Europi, a treba im dodati i 450 odlagalita smea koja valoriziraju biogas. Godinja proizvodnja tih pogona je oko 2304 ktoe, a to je oko 5% od ukupno proizvedene energije biomase u Europi. Ujedinjeno kraljevstvo je vodei proizvoa korisne energije iz biogasa sa 897 ktoe ili 39% evropske proizvodnje. Ta energija dobija se iz vie od 400 postrojenja. Nemaka je na drugom mestu sa 525 ktoe u 2000. godini. Najvei napredak u Nemakoj proizlazi iz biogasa dobijenog agrikulturom. U 2000. ukljueno je 400 dodatnih takvih pogona i sad ih ima 1050. Na treem mestu je Francuska sa 167 ktoe godinje proizvodnje. Cilj Evropske Unije je 15 Mtoe proizvedene biogasom. Da bi se to postiglo potreban je godinji rast od bar 30%[13].Biogoriva - Biogoriva su sastavljena od dva razliita sektora: etanol i biodizel goriva. Etanol se koristi kao dodatak za benzinske motore, a biodizel kao dodatak za dizelske motore. Neki motori doputaju upotrebu istog etanola ili biodizela, ali to je ogranieno dravnim regulativama. Koliina proizvedenog etanola godinje je porasla sa 47.500 tona 1993. na 191.000 tona 2000. godine. Glavni proizvoa ovog goriva je Francuska sa 91.000 tona proizvedenih 2000. panija je na drugom mestu sa 80.000 tona. Sledea je vedska sa 20.000 tona. Proizvodnja biodizela poveala se jo vie. Od 55.000 tona 1992. narasla je na 700.000 tona u 2000. godini. I u ovoj grani Francuska je vodea sa 47% ili 328.000 tona. Nemaka dri drugo mesto sa 246.000 tona. U Evropskoj uniji jo samo tri drave proizvode biodizel gorivo: Italija (78.000 tona), Austrija (27.600 tona) i Belgija (20.000 tona) [14].3.2.6. ENERGIJA PLIME I OSEKEPlima i oseka nastaju kao posledica gravitacijskih sila Sunca i Meseca. Za sad jo nema veih komercijalnih dostignua na eksploataciji te energije, ali se zna da potencijal nije mali. Ta energija se moe dobiti na mestima gde su morske mene izrazito naglaene (plimna amplituda vea od 10 metara). Princip je jednostavan i vrlo je slian principu hidroelektrane. Na ulazu u neki zaliv postavlja se brana i kad se nivo vode podigne, proputa se preko turbine u zaliv. Kad se zaliv napuni brana se zatvara i eka se da nivo vode padne. Tad se voda po istom principu proputa iz zaliva. U jednostavnijem sluaju voda se proputa kroz turbine samo u jednom smeru i u tom sluaju turbine su jednostavnije (jednosmerne, a ne dvosmerne).Glavni problemi iskorienja energije plime i oseke su: periodinost izvora (treba ekati da se nivo vode dovoljno podigne, odnosno padne) mali broj mesta pogodnih za iskoritavanje takvog oblika energije.Najpoznatija elektrana koja koristi energiju plime i oseke nalazi se na uu reke Rance u Francuskoj. Izgraena je 60-tih godina i jo uvek radi. Rusija poseduje malu elektranu kod Murmanska, Kanada u zalivu Fundy (najvia plimna amplituda; preko 20m) dok ih Kina ima nekoliko. Ni jedna od navedenih zemalja nije ostvarila znaajniji napredak u iskorienju energije ovog tipa[15].

3.2.7. ENERGIJA TALASAZbog delovanja vetra na povrinu vode u nekim zonama okeana stvaraju se veliki morski talasi. Talasi se razlikuju po visini, duini i brzini pri emu zavisi i njihova energija. Svaki talas nosi potencijalnu energiju uzrokovanu deformacijom povrine i kinetiku energiju koja nastaje zbog gibanja vode. Energija talasa naglo pada sa njegovom dubinom, pa na dubini od 50 m iznosi samo 2% od energije odmah ispod povrine.Energija talasa obnovljiv je izvor, koji varira u vremenu (npr. vei talasi javljaju se u zimskim mesecima). Jednostavniji oblik iskorienja energije talasa bio bi neposredno uz obalu zbog lakeg tj. jeftinijeg dovoenja energije potroaima. Meutim, energija valova na puini je znatno vea, ali je i njeno iskorienje puno skuplje. U Velikoj Britaniji i Japanu ve se due vreme istrauju mogunosti iskorienja ovog oblika energije. Danas su u osnovi poznata tri oblika iskorienja energije talasa; preko plutaa, pominog klipa i lopatica. U ovom trenutku, nijedan od navedenih naina ne moe ekonomski konkurisati klasinim izvorima energije

4. ZAKLJUAK

Obnovljivi izvori energije i nove tehnologije korienja ovih izvora postaju sve znaajniji segment u svim poljima, a pogotovo u energetici. Korenjem obnovljivih izvora energije se smanjuje troenje neobnovljivih energetskih resursa. Korienje ovih izvora je veoma znaajno i sa aspekta zatite ivotne sredine. Energetika, kao oblast privrede, na kojoj se temelji razvoj svih drugih oblasti privrede je najvei zagaiva ivotne sredine, bez ije zatite nije mogue ostvariti odrivi razvoj ljudske vrste i ivog sveta na planeti. Zagaenje ivotne sredine ne poznaje dravne granice, to je razlog za dalji razvoj nove oblasti prava prava zatite ivotne sredine, koje na isti nain kao i pravo energetike, po svojoj prirodi ima meunarodni karakter.

[L] LITERATURA

[1], [2], [3] - energy.gov[4] U.S. Department of Energy - Energy Efficiency & Rewenable Energy Official Website; www.eere.energy.gov[5] obnovljivi izvori u svetu 2005. godine REN21; www.ren21.net[6] Obnovljivi izvori energije, solarna energija; V predavanje; Prof. dr Dragi Antonijevi[7] Princip rada fotonaponskih elija; www.izvorienergije.com[8] Energija vetra; www.izvorienergije.com[9] Univerzitet Sv. Kliment Ohridski; Tehniki Fakultet Bitolj; Princip rada vetrogeneratora; Bitolj; www.tfb.edu.mk[10] Energija vetra; en.wikipedia.org/wiki/Wind_power[11] Hidroenergija; ecoist.rs[12] Regionalna Razvojna Agencija Srem; Izgradnja postrojenja i proizvodnja elektrine/toplotne energije iz biomase u Republici Srbiji vodi za investitore; Dr Branislava Lepoti Kovaevi dipl. prav., Dr Dragoslava Stojiljkovi dipl.ma.in., Bojan Lazarevi dipl.el.in[13] Biogas; www.biogas.rs[14] Biogorivo; www.obnovljiviizvorienergije.rs[15] Energija plime i oseke; en.wikipedia.org/wiki/Tide

19