Obitelj, odgoj i nasilnici

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee nnaa ssvvoojjoojj pprrvvoojj oovvooggooddiiππnnjjoojj ssjjeeddnniiccii rraazzmmoottrriioo,, mmeeuuoossttaalliimm,, PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo oobbiitteelljjii,, bbrraakkuu ii iizzvvaannbbrraaËËnniimm zzaajjeeddnniiccaammaa tteePPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo zzaaππttiittii oodd nnaassiilljjaa uu oobbiitteelljjii.. TTeemmee nneeddvvoojjbbeennoo zzaanniimmlljjiivvee iioo nnjjiimmaa ggoottoovvoo ssvvaakkii ËËoovvjjeekk iimmaa ππttoo rreeÊÊii.. DDaappaaËËee,, ssvvoojjee ssttaajjaalliiππttee ssmmaattrraanneeppoobbiittnnoo iisspprraavvnniimm jjeerr oonn jjee ttoo pprrooææiivviioo,, iisskkuussiioo nnaa vvllaassttiittoojj kkooææii..

MMnnooggii ssuu ggrraaaannii,, ppooiissttoovvjjeettiivvππii iizzrraavvnnii tteelleevviizziijjsskkii pprriijjeennooss ss kkoonnttaakktt--eemmiissiijjaammaa,, ppooææeelljjeellii ii ssaammii ssuuddjjeelloovvaattii uu ttoojj rraasspprraavvii,, nnoo kkaakkoo jjee ssaabboorrnniiccaaiippaakk pprreeddooddrreeeennaa zzaa iizzaabbrraannee zzaassttuuppnniikkee,, ssvvoojjaa ssuu rraazzmmiiππlljjaannjjaa ppooddiijjeelliillii ssaaSSlluuææbboomm zzaa ooddnnoossee ss jjaavvnnooππÊÊuu..

KKaadd jjee rriijjeeËË oo pprrvvoomm -- PPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo oobbiitteelljjii,, bbrraakkuu ii iizzvvaannbbrraaËËnniimmzzaajjeeddnniiccaammaa,, ppoozziivvaatteelljjii ssuu bbiillii ii jjeeddnnoogg ii ddrruuggoogg ssppoollaa,, aa nnjjiihhoovvii ssuukkoommeennttaarrii uuggllaavvnnoomm bbiillii vveezzaannii uuzz iizzvvaannbbrraaËËnnee zzaajjeeddnniiccee,, ddaakkaakkoo ss rraazzlliiËËiittiimmpprreeddzznnaacciimmaa.. OOnnii ss iizzrraaææeennoo ttrraaddiicciioonnaallnniimm vvrriijjeeddnnoossttiimmaa ddrrææee ddaa pprraavvaa kkoojjaapprrooiizzllaazzee ii bbrraaËËnniihh ooddnnoossaa pprriippaaddaajjuu ssaammoo oonniimmaa uu bbrraakkuu ii nnee bbii ddaa ssee oonnaapprrootteeææuu nnaa iizzvvaannbbrraaËËnnee zzaajjeeddnniiccee,, bbiillee oonnee iissttoossppoollnnee iillii rraazznnoossppoollnnee.. DDrruuggii,,ppaakk,, ppooddrrææaavvaajjuu oopprreeddjjeelljjeennjjee pprreeddllaaggaatteelljjaa ii ssmmaattrraajjuu ddaa ””ppaappiirr nnee ssmmiijjee bbiittiipprreessuuddaann uu pprraavviimmaa lljjuuddii kkoojjii ssuu ddeesseettlljjeeÊÊaa pprroovveellii uu zzaajjeeddnniiËËkkoomm ææiivvoottuu””..OOnnee ttrreeÊÊee,, kkoojjii ssuu ssvvoojjee oopprreeddjjeelljjeennjjee iisskkaazzaallii bbuujjiiccoomm pprroossttoottaa ii ppooggrrddaa nnaarraaËËuunn iissttoossppoollnniihh zzaajjeeddnniiccaa,, mmooææddaa ii nnee bbii ttrreebbaalloo ssppoommiinnjjaattii..

RRaasspprraavvaa oo PPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo zzaaππttiittii oodd nnaassiilljjaa uu oobbiitteelljjii,, kkoojjii sseesslliijjeeddeeÊÊeegg ddaannaa nnaaππaaoo nnaa ddnneevvnnoomm rreedduu ssaabboorrsskkee ssjjeeddnniiccee,, ppoottaakknnuuoo jjeenneekkoolliikkoo ggrraaaannaa ((mmuuππkkaarraaccaa)) ddaa SSlluuææbbii iizzllooææee ssvvoojjee ssttaavvoovvee,, kkoojjee ssuu ææeelljjeelliissuupprroottssttaavviittii pprreeddllaaggaatteelljjuu zzaakkoonnaa ii ssaabboorrsskkiimm zzaassttuuppnniicciimmaa kkoojjii ssuu sseeuukklljjuuËËiillii uu rraasspprraavvuu..

””TTaakkoo!! TTaattii ttrreebbaa oodduuzzeettii ssvvuu vvllaasstt uu kkuuÊÊii ppaa nneekkaa ssiinn sslloobbooddnnoo,, uummjjeessttoo ddaajjee uu ππkkoollii,, ooddee ssee ddrrooggiirraattii.. AA ttaattaa kkaadd mmuu ooppaallii ππaammaarr oonnddaa ÊÊee uu zzaattvvoorr”” --pprriiggoovvaarraa ooggoorrËËeennoo jjeeddaann ggrraaaanniinn.. PPiittaamm ””rrooddiitteelljjaa”” -- mmiissllii llii ddaa jjee bbaaππ ÊÊuuππkkaaooddggoojjnnoo ssrreeddssttvvoo kkoojjee ÊÊee nnjjeeggoovvaa ssiinnaa ssaaËËuuvvaattii oodd ddrrooggee.. II nniijjee llii mmooææddaa bbaaππoonnaa,, ÊÊuuππkkaa,, jjeeddaann oodd rraazzllooggaa ππttoo ssiinnuu nniijjee lliijjeeppoo kkoodd kkuuÊÊee,, nneeggoo ttrraaææii mmjjeessttooggddjjee mmuu ssee ËËiinnii ddaa nnaa nnjjeeggaa pprriijjaatteelljjsskkii gglleeddaajjuu,, ddaa ggaa rraazzuummiijjuu ii sshhvvaaÊÊaajjuu..TTaakkoo mmllaaddiiÊÊ,, zzaahhvvaalljjuujjuuÊÊii,, mmeeuu oossttaalliimm ii ÊÊuuππkkii kkoojjaa ggaa jjee uuddaalljjiillaa ooddrrooddiitteelljjsskkoogg ddoommaa,, ppoollaaggaannoo ttrraassiirraa ppuutt pprreemmaa vvllaassttiittoomm ppoottoonnuuÊÊuu,, aallii iippoottoonnuuÊÊuu oobbiitteelljjii.. II iimmaa llii ””rrooddiitteelljj”” nnaa uummuu ddaa jjee ÊÊuuππkkaa ttrreennuuttnnoo mmooææddaa iiddjjeelloottvvoorrnnoo ssrreeddssttvvoo,, aallii nnee nnaa dduuggii rrookk.. DDjjeeËËaakk ssvvee ssnnaaæænniijjii ii,, ooddggoojjeennππaammaarriimmaa,, ppiittaannjjee jjee ttrreennuuttkkaa kkaadd ÊÊee uuzzvvrraattiittii nnaa iissttii nnaaËËiinn jjeerr ””ttkkoo ππttoo ssiijjee,,ttoo ii ææaannjjee””..

PPrreeppoorruuËËuujjeemm rrooddiitteelljjuu ddaa ssvvaakkii ddaann zzaaggrrllii ssiinnaa.. MMooææddaa ÊÊee ssee ii ssaamm uuvvjjeerriittiiddaa ππaammaarr nniijjee pprriikkllaaddnnoo ooddggoojjnnoo ssrreeddssttvvoo.. AAkkoo vveeÊÊ nniijjee pprreekkaassnnoo..

MM..KK..

SADRÆAJ

IHS13. II. 2003.

BROJ

355

2UVODNIK UREDNIKA

- Uvodnik urednika- Utvrivanje dnevnog reda- Aktualno prijepodne- Prijedlog zakona o obitelji, braku i

izvanbraËnim zajednicama- KonaËni prijedlog zakona o zaπtiti

od buke- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakona

o potvrivanju Ugovora o zajmuizmeu Republike Hrvatske iMeunarodne banke za obnovu irazvoj za projekt ulaganja umirovinski sustav

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora o zajmuizmeu Republike Hrvatske iMeunarodne banke za obnovu irazvoj za projekt sreivanjazemljiπnih knjiga i katastra

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora o slobodnojtrgovini izmeu Republike Hrvatskei Republike Litve

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora o slobodnojtrgovini izmeu Republike Hrvatskei Republike Albanije

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora izmeuVlade Republike Hrvatske i SavezneVlade Savezne RepublikeJugoslavije o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja porezimana dohodak i imovinu

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Sporazuma izmeuVlade Republike Hrvatske i SavezneVlade Savezne RepublikeJugoslavije o suradnji u borbi protivorganiziranog kriminala,nezakonite trgovine drogama,prihotropnim tvarima iprekursorima, terorizma i drugihteæih kaznenih djela

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora izmeuVlade Republike Hrvatske i VladeKraljevine ©vedske o predaji iprihvatu osoba

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Ugovora izmeuVlade Republike Hrvatske i VijeÊaministara Bosne i Hercegovine osuradnji u borbi protiv terorizma,krijumËarenja i zloporabe droga, teprotiv organiziranog kriminala

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Sporazuma izmeuRepublike Hrvatske i Bosne iHercegovine o izmjeni sporazumaizmeu Vlade Republike Hrvatske,Vlade Bosne i Hercegovine i VladeFederacije Bosne i Hercegovine opravnoj pomoÊi u graanskim ikaznenim stvarima

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zakonao potvrivanju Sporazuma izmeuVlade Republike Hrvatske i VladeRepublike Slovenije oprekograniËnoj policijskoj suradnji

- Prijedlog strategije razvitkaRepublike Hrvatske ”Hrvatska u 21.stoljeÊu” - znanost

- Prijedlog odluke o podjeli sredstava,prava i obveza, te rasporeduzaposlenika javne ustanove HRT-a iTrgovaËkog druπtva OdaπiljaËi iVeze d.o.o. koja su steËena izmeu1. sijeËnja 2001. do dana upisaTrgovaËkog druπtva OdaπiljaËi iVeze d.o.o. u sudski registar

strana236

18

34

36

37

38

38

39

40

41

42

43

44

45

51

IHS13. II. 2003.

UTVR–IVANJE DNEVNOG REDA

UobiËajenim pozdravom svim prisu-tnima u velikoj vijeÊnici predsjednikZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ otvorio je 29. sjednicuHrvatskog sabora, kojom ujednozapoËinje i redovito zasjedanje Hrvat-skog sabora koje prema odredbamaUstava RH i Poslovnika zapoËinje 15.sijeËnja i zavrπava 15. srpnja.

Uslijedilo je odavanje poËasti domo-vini izvoenjem himne ”Lijepa naπadomovino”, Poslovnikom predvienoza poËetak redovnog zasjedanja.

Predsjednik TomËiÊ podsjetio je daje na danaπnji dan prije deset godinazapoËela oslobodilaËka akcija ”Masle-nica” te je pozvao prisutne da minu-tom πutnje odaju poËast svima onimakoji su svojim æivotima dali doprinosstvaranju Hrvatske.

Nakon usvajanja zapisnika s proπlesjednice preπlo se na utvrivanjednevnog reda. Predsjednik TomËiÊnapomenuo je kako je predloæenidnevni red nadopunjen sa 10 novihtoËaka (donosimo ih u okviru).

Zastupnici su tada mogli iznijetisvoje primjedbe na prijedlog dapojedine toËke dnevnog reda buduraspravljene hitnim postupkom.

Predsjednik je napomenuo da ukonaËnom prijedlogu dnevnog redapod toËkama od 2. do 11, pod toËkom20. i pod toËkom 34., te 47. navedenisu zakoni za koje se predlaæe dono-πenje po hitnom postupku.

Zastupnik JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) rekaoje da OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo predlaæeda se o Zakonu o registru godiπnjihfinancijskih izvjeπtaja s KonaËnimprijedlogom zakona provede raspravau dva Ëitanja. Odbor predlaæe da seskine hitni postupak s ovog Prijed-loga zakona, a radi se o 20. toËkiPrijedloga dnevnog reda.

Kako nije bilo drugih primjedbi,pristupilo se glasovanju o primjenihitnog postupka kod donoπenjapojedinih zakona.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 112255ggllaassoovvaa ””zzaa”” uuvvrrssttiillii uu ddnneevvnnii rreedd ppoohhiittnnoomm ppoossttuuppkkuu ZZaakkoonn oo ppoottvvrrii--

vvaannjjuu UUggoovvoorraa oo zzaajjmmuu iizzmmeeuu RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee ii MMeeuunnaarrooddnnee bbaannkkeezzaa oobbnnoovvuu ii rraazzvvoojj zzaa pprroojjeekktt uullaaggaannjjaauu mmiirroovviinnsskkii ssuussttaavv..

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 112244 ggllaassaa ””zzaa””ii jjeeddnniimm ””pprroottiivv”” zzaassttuuppnniiccii ssuu pprrii--hhvvaattiillii pprriimmjjeennuu hhiittnnoogg ppoossttuuppkkaa iikkoodd ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ppoottvvrriivvaannjjuuUUggoovvoorraa oo zzaajjmmuu iizzmmeeuu RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii MMeeuunnaarrooddnnee bbaannkkee zzaaoobbnnoovvuu ii rraazzvvoojj zzaa pprroojjeekktt ssrreeiivvaannjjaazzeemmlljjiiππnniihh kknnjjiiggaa ii kkaattaassttrraa..

PPrriimmjjeennaa hhiittnnoogg ppoossttuuppkkaa jjeeddnnoo--ggllaassnnoo jjee,, ssaa 112255 ggllaassoovvaa ””zzaa”” pprriihhvvaa--ÊÊeennaa ii kkoodd ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ppoo--ttvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo sslloobbooddnnoojj ttrrggoo--vviinnii iizzmmeeuu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiRReeppuubblliikkee LLiittvvee..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 112255ggllaassoovvaa ””zzaa”” ooddlluuËËiillii ddaa ssee ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo sslloobbooddnnoojjttrrggoovviinnii iizzmmeeuu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiRReeppuubblliikkee AAllbbaanniijjee uuvvrrssttii uu ddnneevvnniirreedd ppoo hhiittnnoomm ppoossttuuppkkuu..

PPrriimmjjeennaa hhiittnnoogg ppoossttuuppkkaa jjeeddnnoo--ggllaassnnoo jjee,, ssaa 112255 ggllaassoovvaa ””zzaa”” ppooddrr--ææaannaa ii kkoodd ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ppoo--ttvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa iizzmmeeuu VVllaaddeeRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii VVllaaddee KKrraalljjee--vviinnee ©©vveeddsskkee oo pprreeddaajjii ii pprriihhvvaattuuoossoobbaa..

JJeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 112255 ggllaassoovvaa ””zzaa”” uuddnneevvnnii rreedd ppoo hhiittnnoomm ppoossttuuppkkuuuuvvrrππtteenn jjee ii ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuuSSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii SSaavveezznnee VVllaaddee SSRR JJuuggoo--ssllaavviijjee oo ssuurraaddnnjjii uu bboorrbbii pprroottiivvoorrggaanniizziirraannoogg kkrriimmiinnaalliitteettaa,, nneezzaa--kkoonniittee ttrrggoovviinnee ddrrooggaammaa,, ppssiihhoo--ttrrooppnniimm ttvvaarriimmaa ii pprreekkuurrssoorriimmaatteerroorriizzmmaa ii ddrruuggiihh tteeææiihh kkaazznneenniihhddjjeellaa..

PPrriimmjjeennaa hhiittnnoogg ppoossttuuppkkaa ppooddrrææaa--nnaa jjee jjeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 112255 ggllaassoovvaa ””zzaa””ii kkoodd ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ppoottvvrrii--vvaannjjuu UUggoovvoorraa iizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee ii VViijjeeÊÊaa mmiinniissttaarraaBBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee oo ssuurraaddnnjjii uubboorrbbii pprroottiivv tteerroorriizzmmaa,, kkrriijjuummËËaarreennjjaaii zzllooppoorraabbee ddrrooggaa,, ttee pprroottiivv oorrggaa--nniizziirraannoogg kkrriimmiinnaallaa..

JJeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 112255 ggllaassoovvaa ””zzaa”” uuddnneevvnnii rreedd ppoo hhiittnnoomm ppoossttuuppkkuuuuvvrrππtteenn jjee ii ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuuSSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii VVllaaddee RReeppuubblliikkee SSlloovveenniijjeeoo pprreekkooggrraanniiËËnnoojj ppoolliicciijjsskkoojj ssuurraaddnnjjii..

TTaakkooeerr jjeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 112244 ggllaa--ssoovvaa ””zzaa”” zzaassttuuppnniiccii ssuu bbiillii zzaapprriimmjjeennuu hhiittnnoogg ppoossttuuppkkaa ii kkoodd ddoonnoo--ππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ppoottvvrriivvaannjjuu SSppoo--rraazzuummaa iizzmmeeuu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiBBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee oo iizzmmjjeenniiSSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee,, VVllaaddee BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinneeii VVllaaddee FFeeddeerraacciijjee BBoossnnee ii HHeerrccee--ggoovviinnee oo pprraavvnnoojj ppoommooÊÊii uu ggrraa--aannsskkiimm kkaazznneenniimm ssttvvaarriimmaa..

PPoottoomm ssuu zzaassttuuppnniiccii ggllaassoovvaallii oopprriimmjjeennii hhiittnnoogg ppoossttuuppkkaa kkoodd ddoonnoo--ππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo rreeggiissttrruu ggooddiiππnnjjiihhffiinnaanncciijjsskkiihh iizzvvjjeeππÊÊaa,, iizz rraazzllooggaa ππttoo jjeeOOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo ddaaoo pprriimm--jjeeddbbuu ddaa ssee nnee pprriihhvvaattii hhiittnnii ppoossttuu--ppaakk.. ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaa--ssoovvaa,,ssaa 77 ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii 111188 ggllaassoovvaa””pprroottiivv”” ooddbbiillii uuvvrrππtteennjjee oovvoogg ZZaakkoonnaappoo hhiittnnoomm ppoossttuuppkkuu,, ddaakkllee ZZaakkoonn iiddeeuu rreeddoovviittuu pprroocceedduurruu..

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniikkaa,, 2244ggllaassaa ””zzaa””,, 110011 ggllaass ””pprroottiivv””,, ooddbbiijjeennoojjee ii uuvvrrππtteennjjee ZZaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo pprriivvaattiizzaacciijjii,,pprreeddllaaggaatteelljjaa KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa,,ppaa oovvaajj zzaakkoonn iiddee uu rreeddoovviittuu pprroo--cceedduurruu..

PPrriimmjjeennaa hhiittnnoogg ppoossttuuppkkaa pprriihhvvaa--ÊÊeennaa jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, 112222 ggllaassaa””zzaa””,, 44 ggllaassaa ””pprroottiivv””,, kkoodd ddoonnooππeennjjaaZZaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo vvaattrrooggaassttvvuu,, kkoojjii ssuu pprreedd--llooææiillii zzaassttuuppnniiccii VVaalltteerr DDrraannddiiÊÊ,,MMaarriijjaannaa PPeettiirr ii JJoossiipp PPaavvkkoovviiÊÊ..

Predsjednik TToommËËiiÊÊ ustvrdio je dapisanih prigovora na dnevni red kojije predloæio uz poziv na sjednicu nijebilo, pa se taj dio dnevnog redasukladno Ëlanku 203. stavku 4.Poslovnika smatra usvojenim. Dodaoje da se sukladno Ëlanku 203. stavku5. Poslovnika prigovor moæe dati

BROJ

355

3

PRIKAZ RADA:

- 29. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA ODRÆANE 22, 23, 24, 29, 30. I 31. SIJE»NJA

TE 5, 6. I 7. VELJA»E 2003.

Utvrivanje dnevnog reda

Prijedlog dnevnog reda

- Aktualno prijepodne- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnog

povjerenstva o prestanku mirovanjazastupniËkog mandata zastupnikaLuciana Suπnja i prestanku zastu-pniËkog mandata njegovog zamje-nika Darija VasiliÊa;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Ugovora ozajmu izmeu Republike Hrvatske iMeunarodne banke za obnovu irazvoj za projekt ulaganja umirovinski sustav;

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zako-na o potvrivanju ugovora o zajmuizmeu Republike Hrvatske i Meu-narodne banke za obnovu i razvojza projekt sreivanja zemljiπnihknjiga i katastra;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Ugovora o

slobodnoj trgovini izmeuRepublike Hrvatske i RepublikeLitve;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Ugovora oslobodnoj trgovini izmeuRepublike Hrvatske i RepublikeAlbanije;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Ugovoraizmeu Vlade Republike Hrvatske iSavezne Vlade Republike Jugosla-vije o izbjegavanju dvostrukogoporezivanja porezima na dohodak ina imovinu;

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zako-na o potvrivanju ugovora izmeuVlade Republike Hrvatske i VladeKraljevine ©vedske o predaji iprihvatu osoba;

- Prijedlog i KonaËni prijedlog zako-na o potvrivanju Sporazumaizmeu Vlade Republike Hrvatske i

Savezne Vlade Savezne RepublikeJugoslavije o suradnji u borbi pro-tiv organiziranog kriminaliteta,nezakonite trgovine drogama,psihotropnim tvarima i prekur-sorima, terorizma i drugih teæihkaznenih djela;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Ugovoraizmeu Vlade Republike Hrvatske iVijeÊa ministara Bosne i Herce-govine o suradnji u borbi protivterorizma, krijumËarenja izloporabe droga, te protiv orga-niziranog kriminala;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Sporazumaizmeu Vlade Republike Hrvatske iVlade Republike Slovenije oprekograniËnoj policijskoj suradnji;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Sporazumaizmeu Republike Hrvatske i Bosne

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

samo na one toËke koje nije sadræavaoprijedlog dnevnog reda upuÊen uzpoziv za sjednicu, a da je te toËkeproËitao na poËetku sjednice.

––uurraa AAddlleeππiiÊÊ ((HHSSLLSS)) podsjetila jeda je KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa uputiozahtjev za dopunu 17. toËke dnevnogreda, a radi se o IzvjeπÊu Dræavnogureda za reviziju. Traæe uz tu toËku iIzvjeπÊe Ministarstva pravosua ouËinjenom, kako su sankcioniranipropusti i ozbiljnija krπenja zakona,te kako bi se izbjegla zastara.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ rekao je da jeza eventualno proπirenje dnevnogreda temeljem zahtjeva Kluba zastu-pnika HSLS-a potrebno odreenovrijeme za konzultacije. ObeÊao je daÊe kontaktirati Ministarstvo pravo-sua da li ono moæe dostaviti izvjeπÊe,te da Êe u tijeku sjednice o tomeizvijestiti zastupnike.

ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ kkoonnssttaattiirraaoo jjee ddaanneemmaa pprriiggoovvoorraa nnaa nnaakknnaaddnnoo uuvvrrππttee--nnee ttooËËkkee,, ππttoo zznnaaËËii ddaa jjee ddnneevvnnii rreedduuttvvrreenn..

O aktualnom stanju u zdravstvu

Reagirao je mr.sc. NNiikkoollaa IIvvaanniiππ((PPGGSS)), te izjavio da je dan ranijedostavio u kabinet predsjednika Tom-ËiÊa pismenu primjedbu na dnevnired. Ona se odnosi na obvezu koja jeod 20. veljaËe 2002. godine ostalaneobavljena. Radi se o zahtjevu 33

zastupnika za raspravom i toËkomdnevnog reda na temu analizeaktualnog stanja u hrvatskom zdrav-stvu.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ potvrdio je dasu navodi zastupnika Ivaniπa toËni, teda se od Vlade traæi temeljem togzahtjeva da podnese izvjeπÊe o kojembi zastupnici mogli raspraviti.

Naglasio je da koristi ovu priliku dapodsjeti Vladu na obvezu da takvoizvjeπÊe dostavi, a u toku dana Êeuputiti joπ jednu pismenu poæurnicu.Konstatirao je da to ne moæe staviti nadnevni red.

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) javio se zaposlovniËku primjedbu, koju je uputiopredsjedniku Sabora. Rekao jeslijedeÊe: ”Vi veÊ gotovo 10 mjeseci najedan vrlo neprimjeren naËin krπitePoslovnik, napose Ëlanke 187, 188. i189., i u tome Vam svesrdno pomaæepredsjednik hrvatske Vlade”.

Zastupnik tvrdi da je 10. travnja, na21. sjednici postavio pitanje ”kakopomoÊnik ministra poljoprivrede mo-æe biti Ëovjek koji je sudskom pravo-moÊnom presudom osuen zbogkriminala”, na πto mu je predsjednikVlade rekao da Êe za nekoliko danadobiti odgovor, a koji nije dobio dodanaπnjeg dana.

LonËar je naglasio da predsjednikaSabora Poslovnik precizno obvezujeπto mora Ëiniti kada zastupnik nedobije odgovor. Zastupnik je pitao ima

li stoga uopÊe smisla ”aktualni sat”,te zaπto se na ovaj naËin vrijea Sabori zastupnici. ”Ja jedino iz ovoga moguzakljuËiti kako predsjednik Hrvat-skog sabora i predsjednik hrvatskeVlade ne poπtuju sudske odluke, i nataj naËin ruπe pravnu dræavu”.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ odgovorio jezastupniku LonËaru da je odgovor odVlade dobio 9. svibnja 2002. godine.Dodao je da ako zastupnik s time nijezadovoljan, moæe pitanje ponoviti iliproπiriti.

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) imao je joπjednu poslovniËku primjedbu. Ustvr-dio je da je predsjednik ponovoprekrπio gore navedene Ëlanke Poslov-nika. ”Ovo je totalna dezinformacija.Ja sam tada dobio pitanje o sjetvisuncokreta, a pitao sam πto je sadoministrom koji je pravomoÊnomsudskom presudom osuen zbogkriminala. Znam da je Vama neu-godno, jer je on jedan od Ëelnika HSS-a”.

ZakljuËno je rekao da traæi odgovorna pitanje koje postavlja sedmi put.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ odgovorio je damu nije nimalo neugodno, te da imaodgovor Vlade koji je dostavljenzastupniku LonËaru. Da li je on snjime zadovoljan ili ne, to je drugastvar.

SS..©©..

BROJ

355

4

i Hercegovine o izmjeni Sporazumaizmeu Vlade Republike Hrvatske,Vlade Bosne i Hercegovine i VladeFederacije Bosne i Hercegovine opravnoj pomoÊi u graanskim ikaznenim stvarima;

- Odluka o podjeli sredstava, prava iobveza, te rasporedu radnika javneustanove HRT - predlagateljUpravno vijeÊe HRT-a;

- KonaËni prijedlog zakona opsiholoπkoj djelatnosti -predlagatelj: Odbor za rad,socijalnu politiku i zdravstvo;

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona osigurnosti prometa na cestama;

- Prijedlog zakona o obitelji, braku iizvanbraËnim zajednicama;

- Prijedlog zakona o zaπtiti od nasiljau obitelji;

- IzvjeπÊe Dræavnog ureda za revizijuo radu na provedbi revizijepretvorbe i privatizacije i IzvjeπÊe oobavljenim revizijama pretvorbe iprivatizacije;

- Prijedlog strategije razvitkaRepublike Hrvatske ”Hrvatska u21. stoljeÊu” - znanost;

- Prijedlog projekta hrvatskogodgojno-obrazovnog sustava za 21.stoljeÊe;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o registru godiπnjihfinancijskih izvjeπtaja;

- KonaËni prijedlog zakona ostrancima;

- KonaËni prijedlog zakona oprivatnoj zaπtiti;

- KonaËni prijedlog zakona o civilnojsluæbi;

- KonaËni prijedlog zakona oodgovornosti pravnih osoba zakaznena djela;

- KonaËni prijedlog zakona o zaπtitiod buke;

- KonaËni prijedlog zakona o zabranigenetski modificiranih organizamai proizvoda - predlagateljizastupnici: Anto –apiÊ, mr.Miroslav RoæiÊ, dr. TonËi TadiÊ iVlado JukiÊ;

- Prijedlog zakona oLeksikografskom zavodu “MiroslavKrleæa”;

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o najmu stanova;

- Prijedlog zakona o zaπtiti potroπaËa;- Prijedlog zakona o priznavanju

svojti πumskog drveÊa i grmlja;- Prijedlog zakona o izmjenama

zakona o slatkovodnom ribarstvu;- Prijedlog zakona o spomen

podruËju Grada Vukovara -

predlagateljica zastupnica Vesna©kare-Oæbolt;

- Prijedlog zakona o sprjeËavanjusukoba interesa u obnaπanju javnihduænosti - predlagatelji zastupnici:Anto –apiÊ, mr. Miroslav RoæiÊ, dr.TonËi TadiÊ i Vlado JukiÊ;

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o privatizaciji -predlagatelj Klub zastupnika IDS-a;

- Prijedlog udæbeniËkog standarda;- IzvjeπÊe o radu za 2001. godinu i

prvih πest mjeseci 2002. godineKomisije za vrijednosne papire;

- Gradnja i odræavanje javnih cesta uRepublici Hrvatskoj;

- Interpelacija o radu Vlade, posebnoMinistarstva za javne radove,obnovu i graditeljstvo iMinistarstva pomorstva i veza;

- Odluka o izmjenama i dopunamaStatuta Agencije za nadzormirovinskih fondova i osiguranja -potvrivanje;

- Prijedlog zakona o izmjenamaZakona o lokalnoj i podruËnoj(regionalnoj) samoupravi -predlagatelji zastupnici: mr.sc.Nikola Ivaniπ i Darijo VasiliÊ;

- KonaËni prijedlog zakona o izmjenii dopuni Zakona o podruËjimaæupanija, gradova i opÊina uRepublici Hrvatskoj, predlagatelj:Klub zastupnika SDP-a;

- Prijedlog zakona o izmjeni i dopuniZakona o podruËjima æupanija,gradova i opÊina u RepubliciHrvatskoj - predlagatelj zastupnik:Darko ©antiÊ;

- Prijedlog zakona o osnivanjuAgencije za podruËja posebnedræavne skrbi - predlagatelj: Klubzastupnika HSLS-a;

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Pomorskog zakonika -predlagatelj zastupnik AnteMarkov;

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o Hrvatskojkomori arhitekata i inæenjera ugraditeljstvu - predlagatelj Klubzastupnika HSS-a;

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o dræavnojizmjeri i katastru nekretnina -predlagatelj Klub zastupnika HSS-a;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o vatrogastvu - predlagateljizastupnici: Valter DrandiÊ,Marijana Petir i Josip PavkoviÊ;

- Prijedlog zakona o odgovornostiRepublike Hrvatske za πtetuuzrokovanu od pripadnikaHrvatskih oruæanih snaga i

redarstvenih snaga tijekomDomovinskog rata;

- Prijedlog zakona o odgovornostiRepublike Hrvatske za πtetu nastaluu bivπoj SFRJ za koju je odgovaralabivπa SFRJ;

- Prijedlog zakona o odgovornosti zaπtetu nastalu uslijed teroristiËkihakata i javnih demonstracija;

- Prijedlog zakona o sluæbenojstatistici;

- Prijedlog zakona omikrokreditiranju;

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o investicijskimfondovima;

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o izvrπavanjuDræavnog proraËuna RepublikeHrvatske za 2003. godinu -predlagateljica zastupnica JadrankaKosor;

- KonaËni prijedlog zakona onasljeivanju;

- KonaËni prijedlog zakona oprostornom ureenju;

- KonaËni prijedlog zakona opotvrivanju Sporazuma oslobodnom tranzitu kroz teritorijRepublike Hrvatske u i iz LukePloËe i kroz teritorij Bosne iHercegovine u Neumu;

- Prijedlog odluka o razrjeπenjuzamjenice ravnatelja Agencije zanadzor mirovinskih fondova iosiguranja;

- Prijedlog odluka o razrjeπenjudosadaπnje predsjednice i Ëlana i oimenovanju predsjednice i ËlanaNacionalnog vijeÊa za visokunaobrazbu;

- Prijedlog odluke o razrjeπenju ËlanaKomisije za vrijednosne papireRepublike Hrvatske;

- IzvjeπÊe o uredbama koje je VladaRepublike Hrvatske donijela natemelju zakonske ovlasti;

- Prijedlog zakona o izborimazastupnika u Hrvatski sabor -predlagatelj Klub zastupnika DC-a;

- Prijedlog zakona o izborimazastupnika u Hrvatski sabor -predlagatelj Klub zastupnika HSS-a;

- Prijedlog zakona o izbornimjedinicama za izbor zastupnika uHrvatski sabor - predlagatelj Klubzastupnika DC-a;

- Izbori, imenovanja i razrjeπenja.

Dopune dnevnog reda

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o matiËnom broju

IHS13. II. 2003.

UTVR–IVANJE DNEVNOG REDA

BROJ

355

5

KKaaoo ππttoo jjee uuoobbiiËËaajjeennoo,, 2299.. ssjjeeddnniiccaaHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa zzaappooËËeellaa jjeeppoossttaavvlljjaannjjeemm ppiittaannjjaa ËËllaannoovviimmaaVVllaaddee.. PPrreeddssjjeeddaavvaajjuuÊÊii jjee uuvvooddnnooppooddssjjeettiioo zzaassttuuppnniikkee nnaa pprraavviillaauuttvvrreennaa ooddrreeddbbaammaa PPoosslloovvnniikkaa..IIssttaakknnuuoo jjee uujjeeddnnoo,, ddaa zzaassttuuppnniikk nneemmooææee zzaattrraaææiittii rriijjeeËË kkaakkoo bbii ooddggoovvoorriiooiillii iisspprraavviioo nnaavvoodd,, ttee nnaappoommeennuuoo ddaa bbiizzbboogg kkaaππnnjjeennjjaa oovvaa ttooËËkkaa ttrreebbaallaattrraajjaattii ddoo 1133 ssaattii ii 3300 mmiinnuuttaa.. TTrraaggoommoovvoogg pprriijjeeddllooggaa zzaassttuuppnniikk IIvvoo LLoonnËËaarr((nneezzaavviissnnii)) uuppuuttiioo jjee ppoosslloovvnniiËËkkuupprriimmjjeeddbbuu.. NNaappoommeennuuoo jjee ddaa sseeËËllaannkkoomm 118800.. nnaavveeddeennoogg aakkttaa,,uuttvvrruujjee ttrraajjaannjjee AAkkttuuaallnnoogg pprriijjee--ppooddnneevvaa uu ppeerriioodduu oodd 44 ssaattaa..

OdgovarajuÊi na ovu primjedbu,predsjedavajuÊi je korigirao iznijetepodatke, podsjeÊajuÊi da se trajanjeove toËke “u pravilu”, utvruje na 4sata, dakle potrebno vrijeme moæe bitii drugaËije utvreno. Nakon ovogpojaπnjenja zapoËelo je Aktualnoprijepodne, koje je Poslovnikomodreeno za poËetak svake novesjednice.

Tko ureuje pitanja oko isticanjazastave na Prevlaci?

Zastupnica mr.sc. ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ((HHBB)) podsjetila je na okolnostiuvoenja hrvatske vlasti i suve-reniteta na poluotok Prevlaka. Prvidan prilikom primopredaje prostora,izvjeπene su Ëetiri hrvatske dræavnezastave. Meutim, zbog prosvjeda odcrnogorskih predstavnika, ove suzastave slijedeÊi dan uklonjene.Zastupnica je pitala; tko je naredionjihovo skidanje i gdje se sada nalazeskinute zastave?

Na postavljeno pitanje odgovorio jeministar vanjskih poslova RepublikeHrvatske TToonniinnoo PPiiccuullaa. On je ocijenioda je potpisivanjem privremenogprotokola hrvatska strana na najboljinaËin odgovorila zahtjevima ekstre-mista koji su duæe od 10 godinasvojatali ovaj dio hrvatskog teritorija.Podsjetio je ujedno, da je isticanjedræavne zastave regulirano Zakonomo isticanju dræavnih obiljeæja - himne,

grba i zastave. Hrvatska se zastavanalazi upravo na onom mjestu koje jepredvieno Zakonom - na graniËnomprijelazu Konfin, odgovorio je mini-star. Zastupnica je izrazilanezadovoljstvo ponuenim odgo-vorom, ali je prihvatila ponuenusoluciju da dobije i pisani odgovor napostavljeno pitanje.

Postoje li potrebne zalihe nafte usluËaju krize?

Zastupnica VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC))svoje je pitanje naslovila napredsjednika Vlade, te uvodnoobrazloæila zabrinjavajuÊi rasplet okoIraËke krize. Upozorila je da moæeuslijediti “naftni πok” zbog naglogpoveÊanje cijena nafte, Ëija sevrijednost veÊ popela na 32 USA dol.po barelu. NavodeÊi da mnoge zemljeveÊ pripremaju viπemjeseËne strate-πke rezerve, zatraæila je da se navedukolike su operativne naftne priËuve uRepublici Hrvatskoj u ovom trenutku.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

(predlagatelj: Klub zastupnikaHSLS-a)

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o osobnoj iskaznici(predlagatelj: Klub zastupnikaHSLS-a)

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o poljoprivredi(predlagatelji: zastupnici Anto–apiÊ, Miroslav RoæiÊ, TonËi TadiÊ iVlado JukiÊ)

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o naplati dospjelih anenaplaÊenih poreza, carina,doprinosa i dræavnih jamstava(predlagatelji: klubovi zastupnikaSDP-a, HSS-a, HNS-a, PGS-a, SBHS-a, LIBRE, LS-a i IDS-a)

- Prijedlog zakona o zaπtitizaposlenika koji obavljajuinformacije od javnog interesa(predlagatelj: Klub zastupnikaHSLS-a)

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o proglaπenju Parka prirodePapuk (predlagatelj: zastupnikMarko BariËeviÊ)

- KonaËni prijedlog zakona oHrvatskoj radioteleviziji

- Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o radu

- Prijedlog zakona o sprjeËavanjusukoba interesa u obnaπanju javnihduænosti

BROJ

355

6

Zabrinuta je ujedno da Êe propuste naovom podruËju opet morati plaÊatikupci, odnosno hrvatski graani.

Na postavljeno pitanje odgovorio jepremijer IIvviiccaa RRaaËËaann. On je uvodnonapomenuo da je ova situacija u viπenavrata analizirana na sjednicamaVlade. U ovom trenutku Hrvatskaraspolaæe zalihama koje premaπujukoliËinu potrebnu za 15 dana, πto jezakonski minimum. Procjene ukazujuda se manji problem oËekuje okodobave nafte i u tim okolnostima, aviπe problema moæe biti oko cijeneovog energenta. Izrazio je ujedno inadanje da Êe se ova kriza rasplestibez ratnog sukoba i konzekvenci kojebi bile negativne za Ëitav svijet.

U svom dodatnom oËitovanju zastu-pnica Vesna ©kare-Oæbolt navela je danije odgovoreno na postavljeno pita-nje oko strateπkih rezervi, ocjenjujuÊiujedno da bi bila potrebna koliËina odmilijun tona. Upozorila je istovremenoda je cijena nafte porasla dva puta uposljednjih 20 dana, a pamtimovremena kada se i po godinu dananisu mijenjale cijene. Ponovila jepitanje: “Da li je Hrvatska spremna zanaftnu krizu i naftni πok u svijetu”?

Premijer RaËan konstatirao je da jeHrvatska spremna i za takvusituaciju, a cijena u maloprodaji ovisio kretanju cijene na naftnom træiπtu,na podruËju Mediterana.

Kadrovska politika i politiËkestranke

Zastupnik VVeelliimmiirr PPlleeππaa ((HHDDZZ))zapitao je ministra Matu Crkvenca zarazloge zbog kojih su lokalne vlastizaobiene oko rada carinske ispostaveGoriËan i »akovec.

Ministar financija dr.sc. MMaattooCCrrkkvveennaacc prvo je uvodno podsjetio napregovore s Europskom unijom okouvoznih kvota poljoprivrednih proi-zvoda. Kod primjene ovih kvotaodnosno njihova ostvarivanja, pote-πkoÊe se javljaju zbog toga πto svecarinske ispostave i prijelazi nisudovoljno dobro opremljeni i umreæenida bi mogli imati promptnu kontrolucjelokupnog uvoza roba. Smatra da jepritisak u sluËaju GoriËan opravdan,a ta je odluka izmijenjena. Danas seuvoz hrane po kvotama ostvaruje i uGoriËanu i u »akovcu, kao i u ostalimcarinskim ispostavama.

Zastupnik Velimir Pleπa nije biozadovoljan ovakvim odgovorom,napominjuÊi da raspolaæe drugaËijimpodacima. Ujedno je nezadovoljan

zbog pojedinih osoba koje su sezaposlile u tim sluæbama, a koje nisusposobne odraditi zakonom utvreneposlove. Zabrinjava ga ujedno iËinjenica da je ova Vlada spremna nazapoπljavanje Ëak i onih osoba kojenemaju nikakve valjane karak-teristike za rad u dræavnoj sluæbi. Kaonajnoviji primjer naveo je preustrojunutar Ministarstva obrane u Upraviza obranu u »akovcu. Tamo je namjestu naËelnika, istaknuo je zastu-pnik, proπli tjedan imenovana osobakoja je 1991 i 1992. godineizbjegavala mobilizacijske pozive.

Ovakvu je konstataciju ministarocijenio insinuacijama o kadrovskojpolitici. Potvrdio je da se ljudi koji seprimaju u dræavnu sluæbu u Mini-starstvu financija, primaju na temeljujavnog natjeËaja i na profesionalnimosnovama. Da se politika ne upleÊe ukadroviranje, potvruje i Ëinjenica daje primjerice, ravnatelj Carinske upra-ve bio Ëlan HDZ-a. Dobio je povjerenjeza ovaj posao kao najkvalitetnijikandidat, a ne kao Ëlan ove ili onestranke.

Ekoloπka zaπtita i nadzorJadrana

Zastupnik DDaarriijjoo VVaassiilliiÊÊ ((PPGGSS)) svojeje pitanje vezao uz predstojeÊi projektrada “Druæba - Adrija”. Podsjetio je dase bez obzira na oduπevljenje pred-stavnika Vlade Republike Hrvatskeprilikom potpisivanja sporazuma, nesmiju zanemariti strahovanja i rijeËiupozorenja od turistiËke privrede istanovniπtva Krka i Kvarnera. ZbogoËekivanog godiπnjeg prihoda od 50 -80 milijuna USA dol., dovodi se uopasnost cjelokupan turistiËki proi-zvod. On na razini æupanije iznosi oko800 milijuna dolara, a Ëisti Jadranpredstavlja vaæan resurs turistiËkeprivrede i cjelokupnog stanovniπtva.Upozorio je na sve opasnosti kojeprijete naπem dijelu mora, dodajuÊi daje i cjelokupni Mediteran zatvorenimorski sustav. Premda Êe uskoropoËeti redoviti poslovi oko ukrcajanafte na terminalu, nisu poznatemjere zaπtite u sluËaju havarije. Nepostoji sustav sigurnosti plovidbe kaoni utvreni koridori, a ne postoji nipotrebna zakonska regulativa okoograniËavanja tankera prilikomulaska u Jadran. Da li je moguÊe upreostalom kratkom roku od godinedana, osigurati navedene mjerezaπtite? Ovo pitanje zastupnik jeuputio predsjedniku Vlade.

U svom je odgovoru premijer RaËanpotvrdio da je navedeni projekt uinteresu gospodarskog razvoja Repu-blike Hrvatske, koja je naravnozainteresirana za joπ intenzivnijuzaπtitu Jadranskog mora. Podsjetioga je na nedavnu inicijativu kojom jezatraæio od svih zemalja koje imajuizlazak na Jadran, da sklope posebansporazum o ekoloπkoj zaπtiti i reæimuplovidbe na Jadranu. To znaËi dabrodovi odreene starosti uopÊe ne bimogli uplovljavati u Jadran, a ista biograniËenja vrijedila i za one tankerekoji nemaju dvostruku oplatu.

S obzirom na kompleksnost teme,zastupnik je najavio da Êe pitanjedopuniti i uputiti u pisanom obliku.OËekuje isti takav i odgovor.

Zdravstvena zaπtita nakon poroda

Kakva je to zdravstvena politika,koja nakon poroda ograniËava majciboravak s djetetom i oteæava njegovodojenje, zapitala je u svom uvoduzastupnica MMaarriijjaa BBaajjtt ((HHDDZZ)).. Pod-sjetila je da je usprkos napretkumedicine, postotak prerano roenedjece dosta visok, a ukoliko majka æelibiti s djetetom radi dojenja, morabolnici temeljem Pravilnika Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osi-guranje, platiti 150 kuna dnevno.Zapitala je resornog ministra zarazloge ovakvog naËina rada, doda-juÊi da je u suprotnosti sa zajamËenimpravima na zdravstvenu zaπtitu, tepronatalitetnom politikom koja jeutvrena Nacionalnim programom.

Na postavljeno je pitanje odgovorioministar zdravstva mr.sc. AAnnddrrooVVllaahhuuππiiÊÊ.. Napomenuo je da Pravil-nikom nisu regulirane obveze oopisanom plaÊanju. Do nesporazumadolazi jer su neki podruËni uredikrivo interpretirali taj dio. U jednojslavonskoj bolnici doπlo je doopisanog naplaÊivanja, a veÊ suposlane upute da sve majke koje dojedijete ne trebaju plaÊati spomenutiiznos zbog troπkova boravka u bolnici.

U svom dodatnom javljanju, zastu-pnica Bajt je upozorila da bi ondatrebalo postaviti pitanje odgovornostiosoba koje su krivo provodile zakon,te vratiti novac osobama koje sumorale uplatiti navedenu svotu.Ministar se sloæio da je potrebnopokrenuti postupak kojim bi se vrationovac svim osobama koje su bileprisiljene na uplatu, najavljujuÊi idodatni pisani odgovor o posta-vljenom problemu.

IHS13. II. 2003.

AKTULANO PRIJEPODNE

BROJ

355

7

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

Novi carinski prijelazi

Zastupnik mr.sc. NNiikkoollaa IIvvaanniiππ((PPGGSS)) postavio je pitanje o moguÊnostiotvaranja graniËnog prijelaza uOpÊini Klana, u Primorsko -goranskoj æupaniji. Podsjetio je nabrojne upite i zahtjeve koji su s terenaposlani nadleænim tijelima, ukazujuÊina problem prometne izoliranosti togpodruËja.

Na postavljeno je pitanje odgovorioministar vanjskih poslova TToonniinnooPPiiccuullaa. On je podsjetio da dogovoriovise ne samo o nadleænom Povje-renstvu, nego i o slovenskoj strani,predlaæuÊi ujedno da se dijalognastavi u Ministarstvu.

Otkup stanova i za Vukovarce

Zbog datuma koji su bili utvrenioko mirne integracije i povratkaprognanika u Hrvatsko podunavlje,veliki dio osoba nije uspio podnijetipravovremene zahtjeve oko otkupastana, upozorio je u svom uvodnomizlaganju zastupnik mr.sc. MMiirroossllaavvRRooææiiÊÊ ((HHSSPP)).. Zapitao je premijera kojemjere namjerava poduzeti, kako bi sezaπtitilo ustavno pravo ovih graana izakonska jednakost sa svim ostalimosobama koje su uspjele u otkupustana.

Premijer RRaaËËaann utvrdio je da jeVlada u viπe navrata razmatrala ovajproblem, svjesna da Êe ovo rjeπenjemorati primijeniti u joπ nekimsituacijama. Vlada Êe predloæitidonoπenje zakonskog akta o prodajitih stanova pod posebnim okol-nostima. Zastupnik RoæiÊ je u svomdodatnom javljanju ocijenio da ne vidikako bi ovaj problem mogao utjecati ina neka druga podruËja. Ponovio jeda se radi o stanovnicima Vukovara idrugih gradova u Podunavlju, kojinisu uspjeli pravovremeno podnijetizahtjev o otkupu svojih stanova.Podsjetio je i na poslove i peticiju kojeje, s tim u svezi obavila nevladinaudruga, a premijer je obeÊao da Êeizravno razgovarati s predstavnicimaove udruge povratnika.

Privatizacija INE i strateπkabogatstva

SlijedeÊe pitanje koje se odnosilo naprivatizaciju INE, uputio je zastupnikDDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)).. Smatra dazakonski postupak nije transparentanbuduÊi da Sabor nije upoznat stekstom sporazuma o korporativnoj

suradnji s buduÊim kupcem. Kada jebilo rijeËi o donoπenju Zakona oprivatizaciji, INA je procijenjena navrijednost od 1,1 do 1,9 milijardi USAdol. ,premda su se Ëuli glasovistruËnjaka o pretjeranoj cijeni. Zatra-æio je od potpredsjednika Vlade,SSllaavvkkaa LLiinniiÊÊaa da precizira hoÊe li seprodati i rudno bogatstvo, koje pred-stavlja strateπku imovinu RepublikeHrvatske. BuduÊi da se ova vrijednostprocjenjuje na iznos od 7-8 milijardiUSA dol, hoÊe li se i ovo bogatstvouvrstiti u cijenu od 1 - 1,5 milijardiUSA dol.

Potpredsjednik LLiinniiÊÊ ispravio jeiznijete podatke, naglaπavajuÊi da susvi procesi poËetne privatizacije INE,a to je prodaja 25% dionica, bili jasni iprisutni u javnosti. O detaljima dalj-nje privatizacije Vlada Êe pripremitikvalitetne prijedloge koji Êe bitidostupni kako struËnoj tako i πirojjavnosti. Meutim, rudna bogatstvasu neotuiva, jer predstavljaju vlas-niπtvo svih graana. Ministarstvogospodarstva dalo je jasne nalogestruËnim ljudima u institutu “HrvojePoæar” da se vrlo jasno raπËiste kon-cesijski ugovori, o Ëijoj se kvalitetiinaËe, moæe povesti rasprava.

Zastupnik VukiÊ je zamjerio πto sepristupilo projektu privatizacije istavljanju 25% dionica na træiπte,prije provjere valjanosti koncesijskihugovora koji se odnose na rudnobogatstvo, a koje eksploatira INA.Smatra ujedno da nije dobio traæeniodgovor na postavljeno pitanje.Procijenio je ujedno da Êe novi, 50%-tni vlasnik ove tvrtke, moÊi ubescjenje doÊi do strateπkih sirovinaRepublike Hrvatske.

DajuÊi dodatni odgovor, potpred-sjednik Vlade je naglasio: “O rudnimbogatstvima koje koristi INA, apogotovo oko crpljenja nafte, naπ jeinteres da se ovi poslovi obave dopotpunog iskoriπtavanja nalaziπtarudnog bogatstva. Ovo je zacrtano isrednjoroËnim programom i planomrada INE. Zbog iscrpljenosti nalaziπta,troπkovi Ëesto puta premaπuju pri-hode, pa Uprava i Nadzorni odborpokuπava rijeπiti ove Ëinjenice planomza slijedeÊih 7 godina. Svatko od ula-gaËa mogao je vidjeti interes Repu-blike Hrvatske i INE, koji se odnosena neprekidna ulaganja, neovisno oekonomskoj isplativosti buπotina. Naπje interes da se ne odustane odcrpljenja nafte”, zakljuËio je SlavkoLiniÊ.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je konstatirao da jepredsjednik TomËiÊ ispravno postupio

upozorivπi potpredsjednika Vlade go-spodina LiniÊa da ne moæe odgovaratina zastupniËka pitanja kvalificirajuÊinjihov sadræaj. Ne samo da ih timevrijea nego to nije u skladu ni sËlankom 182. Poslovnika Hrvatskogsabora.

Umjesto da gospodin LiniÊ vrijeazastupnike i procjenjuje razinu nji-hove struËnosti, hrvatska javnost bitrebala procijeniti razinu njegovestruËnosti, sudeÊi po transparentnostiprivatizacije koju vodi u protekle trigodine, posebice u INI, primijetio jeDDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ))..

ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ ga je upozorio da nesmije vrijeati Ëlanove Vlade. Izrazioje uvjerenje da LiniÊeve rijeËi nisu bilezlonamjerne, nego da je samo æeliopojasniti neke stvari. UnatoË tome,kaæe, upozorio ga je da ne moæe natakav naËin komunicirati sa zastu-pnicima.

Dodjela dozvola za meunarodnitransport

KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊ ((HHBB)) upitao jeministra pomorstva, prometa i vezatemeljem kojih kriterija se raspo-djeljuju CEM-tovi, dozvole i EKO-punktovi za meunarodni transport.Naime, autoprijevoznici s podruËjaKrapinsko-zagorske æupanije tvrde daje broj dopusnica ove godine smanjen,iako je dræava po Ustavu svim podu-zetnicima duæna osigurati jednakpravni poloæaj na træiπtu. Zatraæio je,stoga, da resorno ministarstvo pre-doËi izvjeπÊe iz kojeg bi bilo vidljivo pokojim su se kriterijima dijelile dozvoleza 2002. a po kojim Êe biti dodijeljeneza 2003. godinu.

Po rijeËima RRoollaannddaa ÆÆuuvvaanniiÊÊaa,ministra pomorstva, prometa i veza,zahvaljujuÊi novom pravilniku krite-riji za dodjelu propusnica i CEM-tovanikada dosad nisu bili jasniji. O tome,kaæe, svjedoËi i Ëinjenica da je osjetnosmanjen broj prigovora prijevoznikapristiglih Ministarstvu. ObeÊao jezastupniku da Êe mu, uz pismeniodgovor, dostaviti i spomenuti pra-vilnik.

Samoubojstva hrvatskihbranitelja

IIvviiccuu TTaaffrruu ((HHBB)) zanimali su podacio broju hrvatskih branitelja koji suizvrπili suicid (i u kojem razdoblju) teπto Ministarstvo hrvatskih braniteljapoduzima da takvih sluËajeva bude πtomanje. Kako reËe, prema podacima s

BROJ

355

8

kojima raspolaæe, od zavrπetka Domo-vinskog rata do danas samoubojstvoje poËinilo viπe od 1600 hrvatskihbranitelja ili Ëlanova njihovih obitelji,a veÊina tih sluËajeva dogodila senakon 3. sijeËnja 2000. godine.Zastupnik se, stoga, pita nije lipolitika aktualne Vlade prema bra-niteljima iz Domovinskog ratautjecala na porast sluËajeva suicida.

Ministar hrvatskih branitelja IIvviiccaaPPaannËËiiÊÊ mu je odgovorio da zasad nematoËnih pokazatelja o broju suicidahrvatskih branitelja (podaci koji seobjavljuju u medijima su proizvoljni).Izrazio je uvjerenje da Êe Ministarstvouskoro moÊi izaÊi s konkretnimpodacima, buduÊi da je naruËilostudiju o toj problematici od jedineinstitucije koja raspolaæe s timpokazateljima - Hrvatskog zavoda zajavno zdravstvo. Zasad su, kaæe,poznati jedino podaci o ukupnombroju samoubojstava u Hrvatskoj uproteklih 12 godina (lani jeevidentirano 82o suicida, dok se 80-ihgodina taj broj kretao od 1100 do1200 godiπnje). Prema tome, Repu-blika Hrvatska je po stopisamoubojstava u razini ostalihzapadnoeuropskih i srednjoeuropskihzemalja. NajveÊa razlika u odnosu nastanje 8o-tih godina je poveÊani brojsamoubojstava vatrenim oruæjem, azabrinjava i podatak o sve veÊem brojusamoubojstava mlaih osoba, do 18godina.

Ministar je na kraju apelirao na svejavne osobe da u javnosti ne baratajus proizvoljnim podacima te izraziouvjerenje da Êe zastupnicima uskorobiti predoËena spomenuta studijaHrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Zastupnik mu je prigovorio da nijeniπta rekao o tome πto Ministarstvopoduzima da se sluËajevi o kojima jerijeË sprijeËe. Smatra da bi resornoMinistarstvo ipak trebalo imati uvid uto koliko je hrvatskih branitelja izvr-πilo suicid. Po rijeËima zastupnikastruËnjaci tvrde da bi bilo puno manjetakvih sluËajeva da nadleæne insti-tucije, a i sama vlast, posvete viπepozornosti toj populaciji i problemimas kojima se suoËava. U tom kontekstuspomenuo je sluËaj pokojnog gospo-dina ReljanoviÊa, 70-postotnog ratnogvojnog invalida, inaËe dragovoljcaDomovinskog rata od 91. godine, kojije poËinio samoubojstvo u jeku ras-prave o generalu Bobetku i njegovomeventualnom odlasku u Haag. BuduÊida je gospodin ReljanoviÊ tri mjesecaprije toga pismeno zatraæio pomoÊMinistarstva u rjeπavanju svojih sta-

tusnih problema, zastupnika zanimaπto je Ministarstvo poduzelo s tim usvezi.

U svom ponovnom javljanju IIvviiccaaPPaannËËiiÊÊ je podsjetio na Ëinjenicu da jeprije pet godina donesen Nacionalniprogram za psihosocijalnu pomoÊ (zamjesec ili dva dana izmjene togdokumenta bit Êe upuÊene Vladi).Osim toga, formirani su regionalnicentri za psihotraumu u Rijeci,Osijeku, Splitu i Zagrebu od kojih jefunkcionirao samo onaj rijeËki. UHrvatskoj djeluje i Nacionalni centarza psihotraumu, a u svim æupanijamapostoje centri za psihosocijalnu po-moÊ koji bi trebali pripomoÊipostojeÊem sustavu zdravstva (u nji-hov rad ukljuËeni su eminentnistruËnjaci). Naæalost, samoubojstavaÊe biti i dalje, ali moramo poduzeti sveda se njihov broj smanji, meuostalim i podizanjem efikasnostispomenutih centara, zakljuËio jePanËiÊ.

Dugovanja hrvatskog zdravstva

IIvviiÊÊ PPaaππaalliiÊÊ,, dr.med. spomenuo je uuvodu svog pitanja da je Vlada RH u2000. godini podigla tzv. sindiciranikredit u iznosu od 1,7 mlrd. kuna zasanaciju zdravstvenog sustava. Zani-malo ga je koliko je ukupan dughrvatskog zdravstva, njegova stru-ktura i kako je doπlo do tog duga.

Ministar zdravstva mr.sc. AAnnddrrooVVllaahhuuππiiÊÊ potvrdio je da je 31. prosinca1999. godine dug Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje iznosiomilijardu i 667 mln. kuna. U toj svotinije bilo uraËunato 820 mln. kunaduga zdravstvenih ustanova (rijeË je oneisplaÊenim obvezama viπe od 90dana, od Ëega se 120 mln. odnosi nadug prema zdravstvenim djelatnicimazaposlenim na podruËjima od posebnedræavne skrbi, nastao do 2000.godine). To znaËi da je 3. sijeËnja novavlast zatekla oko 2,5 mlrd. kuna dugaHZZO-a, plus 4 mlrd. nenaplaÊenihobveza za zdravstveno osiguranje(zahvaljujuÊi politiËkim odlukamabivπe Vlade). Posljedica tih odluka je iËinjenica da punih 9 godina (od 1993.)hrvatske bolnice, domovi zdravlja iprivatne ambulante nisu uplaÊivale niamortizaciju, zbog Ëega je nastalaπteta koja se procjenjuje na oko 4 do6 mlrd. kuna. Kad se sve to rezimira,proizlazi da je 31. prosinca 1999.godine u zdravstvenom sustavunaslijeen dug izmeu 10 do 12 mlrd.kuna.

Po rijeËima ministra krajem 2002.godine bolnice su dugovale okomilijardu kuna viπe od 90 dana, atrenutno duguju 585 mln. kuna viπeod 150 dana (ugovorna obveza je,inaËe, 120 dana). S 31. prosincem2002. ukupan dug prema doba-vljaËima iznosit Êe oko milijardukuna. PlaÊene su, inaËe, sve obvezeprema hrvatskim graanima, posebnona podruËjima dræavne skrbi, lijekovii dr. Spomenuo je, nadalje, da je uvo-enjem amortizacije od oko 400 mln.na godiπnjoj razini znaËajno popra-vljen materijalni status zdravstvenihustanova te da su poveÊane i lijeËniËkeplaÊe za 3 do 4 posto (ostalim djelat-nicima u zdravstvu neπto manje). Ponjegovim rijeËima u prosincu jelijeËnicima specijalistima u hrvatskimbolnicama u prosjeku isplaÊena plaÊaod oko 10 tisuÊa kuna, a oni koji uzto predaju studentima i dodatak odoko 500 kuna. ObeÊao je da Êe tijekomdana Ministarstvo dostaviti zastu-pnicima podatke o prosjeËno netoisplaÊenim plaÊama po bolnicama.

Zastupnik je izrazio zadovoljstvoovim odgovorom jer, kako reËe,pokazuje svu nekompetentnost ljudikoji vode sustav zdravstva (pred-sjednik TomËiÊ ga je upozorio da se neupuπta u takve kvalifikacije). PaπaliÊje, pak, ustvrdio da ministar govori ostvarima koje nisu relevantne i kojega uopÊe ne zanimaju. Zamolio ga jeda mu poπalje pisani odgovor ”prijenego πto ga premijer smijeni sministarske duænosti ili sam podneseostavku”.

Isplata otpremnina radnicima”Borova”

Uvodno obrazlaæuÊi svoje pitanjeÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)) je podsjetio nato da je Upravni odbor Hrvatskog fon-da za privatizaciju 3. sijeËnja odbioprijedlog Nadzornog odbora i Uprave”Borova”, da se plate doprinosi iotpremnine za 2320 radnika koji nisuradno angaæirani, sredstvima odprodaje zemljiπta. S obzirom na to daje kasnije u javnosti obznanjenainformacija da Êe otpremnine ipak bitiisplaÊene, upitao je potpredsjednikaVlade LiniÊa kada se oËekuje taisplata, u kojim iznosima i iz kojihizvora.

Potpredsjednik Vlade SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊizjavio je da Êe otpremnine bitiisplaÊene, ali da ih neÊe isplatiti Fondza privatizaciju, veÊ trgovaËko dru-πtvo ”Borovo” koje ima dovoljno

IHS13. II. 2003.

AKTULANO PRIJEPODNE

BROJ

355

9

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

imovine Ëijom se prodajom mogunamaknuti potrebna sredstva. Ponjegovim rijeËima Upravni odborHFP-a je odluËivao o tome da se tomdruπtvu neÊe plaÊati zemljiπte potre-bno za poduzetniËku zonu uVukovaru, buduÊi da zemlja koja nijeu funkciji nema nikakve vrijednosti.

Zastupnik je nato izrazio bojazan dabi prodaja imovine koja se nalazi ususjednim dræavama predugo trajala,s obzirom na to da je veÊi diodokumentacije uniπten.

Po rijeËima potpredsjednika LiniÊaVlada oËekuje da Êe Nadzorni odbor”Borova” uskoro rijeπiti problem okojem je rijeË jer je to u interesutrgovaËkog druπtva. Naime, Uprava”Borova” je veÊ napravila ogromnuπtetu svojem trgovaËkom druπtvu imali se u vidu da su spomenuteotpremnine trebale biti isplaÊene joπ1999. godine. Zbog toga πto to nijeuËinjeno na vrijeme poveÊavaju senenamirene obveze za mirovinske izdravstvene doprinose na terettrgovaËkog druπtva.

Suzbijanje kriminaliteta

Potaknut, kako reËe, uËestalim kri-minalnim sluËajevima u Hrvatskoj(poput nedavnih krvavih pljaËki uPrelogu, Splitu i dr.) ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc((LLIIBBRRAA)) upitao je ministra unutarnjihposlova πto Êe Ministarstvo poduzetida se poveÊa sigurnost graana, odno-sno sprijeËe ovakvi tragiËni dogaaji,a zloËinci πto prije pronau i izvedupred sud.

JJoossiipp VVrreesskk, zamjenik ministraunutarnjih poslova, informirao jezastupnike da je policija poduzela sveradnje na koje je obvezuju Zakon opoliciji i Zakon o kaznenom postupku.BuduÊi da je u tijeku istraæni postu-pak koji provode tijela sudbene vlastine smije, kaæe, iznositi detalje. Rekaoje samo da Êe policija, u okviru svojenadleænosti, pomagati sudbenoj vlastii dostavljati Istraænom sudu svupotrebnu dokumentaciju. Osim toga,u okviru ravnateljstva policije radi sena donoπenju plana mjera za suz-bijanje kriminaliteta.

Zastupnik je joπ jednom apelirao naMinistarstvo da poduzme sve πto je unjegovoj moÊi na sprjeËavanjuovakvih tragiËnih dogaaja.

©trajk lijeËnika

BBooææiiddaarr KKaallmmeettaa ((HHDDZZ)) skrenuo jepozornost zastupnika na πtrajklijeËnika koji traje veÊ tjedan dana,

buduÊi da Vlada odbija otvaranjestrukovnog dijaloga i sklapanjekolektivnog ugovora. Zbog toga, a irevidiranja Uredbe o nazivima radnihmjesta i koeficijentima sloæenostiposlova u javnim sluæbama koje jeVlada donijela joπ na poËetku man-data, lijeËnici su, kaæe, dovedeni unezavidni poloæaj u odnosu na drugestruke. Prigovorio je ministru daiznosi netoËne podatke o lijeËniËkimzaradama, iako se dobro zna da jeplaÊa specijalizanata s odreenimstaæom i dræavnim ispitom 4700 kuna(koeficijent 1,61), a specijaliste 5942kune (koeficijent 2,0). Zamjerio mu jei na izjavi da ovim πtrajkom lijeËniciucjenjuju pacijente, iako je joπ prijenekoliko dana tvrdio da bolnicenormalno funkcioniraju.

Po miπljenju zastupnika πtrajk Êenajmanje ugroziti zdravstveno stanjestanovniπtva, jer su naπi lijeËnici i utakvim okolnostima odgovorni, bu-duÊi da savjesno zbrinjavaju sve hitnesluËajeve. Zabrinjava ga, meutim, toπto Hrvatska ima najmanji brojlijeËnika i specijalista po glavi sta-novnika u Europi, osim Makedonije.Takav trend Êe u buduÊnosti zasi-gurno dovesti do pada zdravstvenogstandarda, procjenjuje zastupnik.

U svom ponovnom javljanju dr.AAnnddrroo VVllaahhuuππiiÊÊ je napomenuo da ÊeMinistarstvo zdravstva tijekom danadostaviti zastupnicima podatke oisplaÊenim neto plaÊama lijeËnicima.Da bi ilustrirao o kakvim je iznosimarijeË spomenuo je da je, primjerice,predsjednik Hrvatskog lijeËniËkogsindikata dr. BabiÊ lani u prosjekuzaraivao 14.160 kn. Za jedan mjesecmu je isplaÊeno Ëak 19 200 kuna, plusnadoknada koju vjerojatno prima kaopredsjednik Sindikata. U nastavku jenapomenuo da se u javnosti mani-pulira i s brojem lijeËnika. Naime,prema podacima Hrvatske lijeËniËkekomore, 31. prosinca 2002. Hrvatskaje imala 13 900 lijeËnika. Osim toga,u protekle tri godine osjetno jesmanjen i broj nezaposlenih lijeËnika.»ak πtoviπe, u hrvatskom zdravstvutrenutno je, prvi put, otvoreno viπeradnih mjesta u bolnicama i pri-marnoj zdravstvenoj zaπtiti nego πtoima lijeËnika s poloæenim struËnimispitom.

Meu ostalim, napomenuo je da jeu kolektivnim pregovorima Vladanudila Hrvatskom lijeËniËkom sindi-katu 10 - 15 posto veÊu plaÊu (Ëime bise ona izjednaËila s plaÊom saborskihzastupnika), ali oni su to ultimativnoodbijali traæeÊi poveÊanje od 45 posto.

Nije toËno, kaæe, da Ministarstvozdravstva nema sluha za socijalnidijalog jer se pregovara svakodnevno,a u tri navrata odræan je sastanak zakolektivne pregovore (i za danas jezakazan nastavak kolektivnog ipregovora sa ©trajkaπkim odborom).Kako reËe, Vlada dnevno ima kon-takte sa svim zdravstvenim sindika-tima, ali treba reÊi da jedan od njihucjenjuje sve ostale. Da su pristali naVladinu ponudu, lijeËnici su proteklihosam mjeseci mogli imati za 1000 -1500 kuna veÊu plaÊu, plaÊenuedukaciju, itd. Zbog Ëega se pribjegloovakvim oblicima pritiska na hrvat-sku Vladu treba zapitati organizatoreπtrajka, a ne Ministarstvo zdravstva,zakljuËio je VlahuπiÊ.

Javivπi se s poslovniËkom prim-jedbom, JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) reklaje da se ministar, govoreÊi o plaÊigospodina BabiÊa udaljio od teme, teda Poslovnik zabranjuje vrijeanjebilo Ëijeg ugleda. Osim toga, podaci skojima je baratao ne odnose se samona plaÊu nego i na ostala primanjagospodina BabiÊa (prekovremene sate,deæurstva za blagdane, itd.) Pitanje je,kaæe BBooææiiddaarr KKaallmmeettaa, je li humanoda neki lijeËnik odrauje 16 deæur-stava mjeseËno, i moæe li uopÊe utakvim okolnosti dobro obavljati svojposao. Zatraæio je i da mu se pismenoodgovori na pitanje kada Êe Vladarevidirati Uredbu o nazivima radnihmjesta i koeficijentima sloæenostiposlova u koju su naπi lijeËnici, jediniu Europi, ugurani prvi put u posljed-njih 100 godina. Svoje izlaganjezavrπio je upozorenjem: ”Gospodineministre, nemojte da vas se zapamtipo tome πto Êete biti prvi ministar kojije doπao u sukob sa svojom strukom”.

U zakljuËnoj rijeËi mr. VVllaahhuuππiiÊÊ jenapomenuo da su podaci koje jeiznosio pripremljeni na temeljuZakona o lijeËniπtvu. Naglasio je da je,kao ministar ove Vlade, duæan osigu-rati zdravstvenu zaπtitu svim bole-snicima u zemlji, napose siromaπnimakoji je ne mogu platiti. Nema sumnje,kaæe, da lijeËniËke plaÊe nisu dovoljnovelike, πto je Vlada ponovila u viπenavrata. Pitanje je, meutim, kolikoih moæe poveÊati a da to ne ide nauπtrbsredstava potrebnih za lijekove,ortopedska pomagala, i dr. Uzpodmirenje duga od 12 mlrd. kunakoji ste nam, samo u zdravstvu,ostavili kad smo doπli na vlast, mi setrudimo poveÊati prava siromaπnihljudi ove zemlje, odnosno pravabolesnika, naglasio je u nastavku.Izjavio je da je spreman odstupiti s

BROJ

355

10

duænosti dogodi li se da korisnicizdravstvene zaπtite, zbog poveÊanjaplaÊa zdravstvenih djelatnika, budumorali plaÊati lijekove.

O reformama u poljoprivredi

MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ ((HHSSLLSS)) pitao jeministra poljoprivrede i πumarstvasmatra li reforme u poljoprivrediuspjeπnima ako se taj uspjeh pogledakroz potpuno krive procjene brojakorisnika i ukupnog iznosa potporapojedinim modelima (predvieno je100.000 komercijalnih gospodar-stava, manjih iznosa za kapitalnaulaganja od procijenjenih kao i zaruralni razvoj te, meu ostalim, sobzirom na neodaziv seljaka na upisu Upisnik bez obzira na skupe tvspotove i prijetnji da nema poticaja iprodaje bez Upisnika. Tu je i osnivanjestoæera za zaπtitu prava obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava uopÊinama slavonskih æupanija i touglavnom od Ëlanova stranke kojojpripada i ministar, rekao je.

Zamjenik ministra poljoprivredeTToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ odgovorio je da suspomenute procjene uzete kao uvjet-ne, proraËunske kategorije te da Êe sekonaËni broj korisnika proraËunskihsredstava znati nakon zavrπenogUpisnika i kad se usvoje planoviproljetne sjetve. Dosad je upisano viπeod 45.000 subjekata u Upisnikpoljoprivredno-prehrambenihproizvoaËa a i 118.000 korisnikapodnijelo je zahtjev za izdavanjemposjedovnih listova, rekao je, meuostalim zamjenik ministra podsje-ÊajuÊi da je pored 100 milijuna kunaza kapitalna ulaganja prvi putizdvojena nova stavka za ruralnirazvoj s 350 milijuna za poticanjedohotka koja sadræi i socijalnukomponentu. Ukupni su poticaji zapoljoprivrednu proizvodnju u 2003.godini veÊi 20,5 posto nego u 2002.,rekao je dodajuÊi da je za otkuppπenice planirano da se izdvoji 141milijun kuna iz proraËunskih sred-stva. Najavio je i pisani odgovor naovo pitanje.

MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ rekao je da bi sadaon vjerojatno trebao reÊi da li je ili nijezadovoljan odgovorom (nije dobioodgovor na pitanje smatra li Mini-starstvo da su reforme uspjeπne) no,kaæe, to uopÊe nije bitno. Bitno je daseljaci uglavnom nisu zadovoljnireformama nego se osnivaju stoæeri zaobranu obiteljskog gospodarstva uIstri i u Dalmaciji. Zastupnik ne zna,kaæe, zaπto ih seljaci osnivaju osim

ako su prezadovoljni pa su se malorazigrali. Smatra da bi reforma moglauspjeti da je bila dobro pripremljenaπto nije, i na kraju Êe najloπije proÊioni na koje je sada svaljeno da se samiudruæuju, da sami dolaze do poticaja.

TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ odgovorio je da suministar poljoprivrede i njegov zamje-nik zadovoljni rezultatima dosadaπnjereforme i da oËekuju da Êe poljo-privredi u Hrvatskoj i seljacima bitibolje. Kao indikativan podatak urjeπavanju problema zemljiπta naveoje da su dosad prihvaÊeni programiopÊinskih vijeÊa za 2092 hektara (odtoga za seljaka 76 posto a 24 postotzv. koncesija).

Novi zakon o HRT-u na najviπimdemokratskim standardima

Mr.sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU))pitao je ministra kulture hoÊe lipovuÊi iz procedure ili odgoditidonoπenje novog zakona o HRT-u sobzirom na upozorenja iz Europe.Naime, naveo je da je joπ jedanpolitiËki πamar, upozorenje doπlohrvatskoj Vladi iz Europe, ovaj put izOESS-a (gosp. Fracaseti) da bismanjenje broja Ëlanova VijeÊa HRT-ai njihovo direktno biranje u SaborupraktiËno bio sigurno korak natrag.Nama su puna usta Europe, europ-skih standarda, europskih snova iæelja ali kada je u pitanju Televizijademokracija u Hrvatskoj zamuckuje imuca, napravio se korak natrag i ovajzakonski prijedlog, kako tvrdestruËnjaci, samo je ambalaæa jedneboljπeviËke kozmetike da bi se predizbore πto bolje prodavala svoja roba,rekao je zastupnik.

Ministar kulture dr.sc. AAnnttuunn VVuujjiiÊÊodgovorio je kako misli da bipovlaËenje ovog zakonskog prijedlogaiz procedure bila zloupotreba povje-renje koje je ovaj Sabor ukazao Vladii Ministarstvu u prvom Ëitanju.Potpuno je netoËno da bi se u tompogledu trpjele kritike a naposekritike od onih s kojima suraujemo is kojima smo suraivali. Sam OESSocjenjuje da je ovaj Prijedlog zakonakorak naprijed, rekao je ministardodajuÊi da ga Ëudi da u tom pogleduzastupnik ima dilema kako se trebaponaπati hrvatska Vlada i Hrvatskisabor zato πto je upravo u Saboruodavno formulirano naËelo da nemanitko iznad tog Sabora kad su upitanju zakoni, niti OESS. MoguposvjedoËiti a to je posvjedoËilo istanje zakona u prvom Ëitanju, da je

na najviπim demokratskim stan-dardima kad su u pitanju slobodamedija a da istodobno rjeπava teπkeanomalije koje su se dogodile uRadioteleviziji.

Dr.sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ odgovorio je(on dobro zna πto je muÊak) dagospoda iz OESS-a upozoravaju da jeupravo postojeÊi Zakon savrπen i daga ne treba mijenjati u predizbornovrijeme. Znam, ako ga promijenite viÊete dobiti glasove a ako ga nepromijenite izgubit Êete izbore, rekaoje. Ministar dr.sc. AAnnttuunn VVuujjiiÊÊodgovorio je da se zakon odnosi na svejednako i da je upravo njegov smisaoda svi budu u ravnopravnom poloæajui da Televizija bude slobodna od bilokoje vrste politiËkog upliva (zamolioje zastupnika da svoje sposobnosti orazlikovanju jaja od muÊki produbi itako doe do drugaËijih odgovora).

INA - najveÊi propust uprivatizaciji?

Mr.sc. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)) naj-prije je napomenuo da neÊe postavljatipitanja o RijeËkoj banci (dat jeodgovor da je tamo ipak poËinjenaπteta od 97,5 milijuna dolara) ni,meu ostalim, o off shore dokovima uKvarnerskom zaljevu veÊ o INI jer sei ona tiËe Rijeke. U privatizaciji INEVlada je poËinila povredu osnovnihnaËela, miπljenje je zastupnika, jerprije otvaranja ponuda nije utvrdilaformalne kriterije za vrednovanjeprispjelih ponuda. U nedostatku pret-hodnih utvrenih i javno obznanjenihkriterija otvara se moguÊnost da sesvi kriteriji koji Êe biti naknadnodoneseni prilagode jednoj od pris-pjelih ponuda. Nepostojanje prethod-nih kriterija neovisno o tome je li torezultat nemara i nedovoljne profe-sionalne ili pak namjere je neza-biljeæen i do sada najozbiljniji propustVlade u voenju privatizacijskogpostupka.

Zaπto Vlada nije izradila spomenutekriterije prije otvaranja ponuda kadaje to dobar obiËaj u privatizacijskompostupku i neÊe li se takvim postup-kom ponoviti sluËaj debakla priva-tizacije s Croatia osiguranjem,skandala s RijeËkom bankom, pitao jezastupnik predsjednika Vladeodnosno potpredsjednika zaduæenogza ta pitanja.

Potpredsjednik Vlade SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊodgovarajuÊi na ovo pitanje najprijeje rekao da ne zna πto je to skandalRijeËke banke ali da zna da postoji

IHS13. II. 2003.

AKTULANO PRIJEPODNE

BROJ

355

11

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

pljaËka RijeËke banke i da su πtetepodnijeli vlasnici banke i da su teπketraume imali graani Rijeke i ostaleπtediπe ali da isto tako zna da jekriminal i teπkoÊe u RijeËkoj banciVlada rijeπila u kratkom roku i bezπteta za dræavni proraËun saËuvavπiπtednju graana. Kad se govori okulturi i πtetama na skladiπtimaodgovor je da Vlada pokuπava vrloodgovorno zadovoljiti razvoj luke iËuvanje spomenika i za to je ponudilarjeπenja.

Kad se govori o INI procesi sutransparentni, pravila postoje, Vladaih moæe razmotriti, promijeniti i unaredna dva mjeseca donijet Êeodluku o izboru onih koji su daliponude. Odluka Êe biti transparentnai moÊi Êe se komentirati, kriteriji sutvreni a bodovi su ono o Ëemu Êe sejoπ razgovarati. Nikakvi propisi nisupovrijeeni i niπta dosad nije uËinjenonezakonito ali je evidentno da sepokuπava jednostavno neπto nametati,rekao je potpredsjednik Vlade LiniÊ.Dosad se sve zna o privatizaciji INE iu naredna dva mjeseca Êe se sve znat.Posao radi Ministarstvo gospodarstvakoje Êe o tome izvijestiti Vladu i ostalezainteresirane za privatizaciju INE,rekao je, meu ostalim. U vezi sCroatia Osiguranjem dodao je da jeVlada iπla s vrlo zahtjevnim iznosom ikako nije bilo zainteresiranih Vladajasno je rekla da nema prodaje Croatiaosiguranja. Nema kriminala, nematragedije, nema trauma, jasni natje-Ëaj, jasni odgovor.

Mr.sc. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann podsjetio jepredgovornika da je on hvalio UpravuRijeËke banke kao izuzetno vrijednumalo prije nego je izbio skandal.Drago mu je πto Vlada nije prodalaCroatia osiguranje a joπ bi mu bilodraæe, rekao je, da ne proda INU jerova Vlada nema izborni legitimitet daodluËuje o prodaji tako visoko vrijed-ne nacionalne imovine. Izaite naizbore s parolom da hoÊete prodatistrancu pa da vidimo koliko Êetedobiti glasova graana Hrvatske,rekao je.

Potpredsjednik Vlade SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊodgovorio je da se njega okrivljuje daje osoba koja rasprodaje INU ali, veli,ja sam osoba koja je zatekla INU s viπeod 2,5 milijardi πtete i gubitaka kojeje ostavila bivπa vlast, INU koja jeizgubila træiπte i koja nije spremnatakmiËiti se u regiji. To su razlozizaπto se ide u privatizaciju INE nesamo iz potreba dræavnog proraËunanego i iz potreba osiguranja i jaËanjatrgovaËkog druπtva INE. OËito je da

dio nas zna raditi posao jer se izminusa uspjelo s Upravom INEosigurati pozitivno poslovanje ali jenaπa odgovornost i buduÊnost trgo-vaËkog druπtva INE. A kad se radi omojim izjavama morate shvatiti da sujedno moje izjave a drugo novinskiËlanci koje piπu urednici, rekao je,meu ostalim.

JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ ((HHSSLLSS)) upozorio je napovredu Poslovnika jer da je pot-predsjednik Vlade iskoristiomoguÊnost dodatnog odgovora kojumu je dao predsjedatelj i potpred-sjednik Hrvatskog sabora mr.sc. MatoArloviÊ, a koja ne postoji u Poslov-niku, da bi replicirao i iznosiosuprotna politiËka stajaliπta odzastupnika Glavana. Mr.sc. MMaattooAArrlloovviiÊÊ odgovorio je da nije povrije-en Poslovnik no JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ jeupozorio da je predsjedatelj opetpovrijedio Poslovnik jer da nijekonkretno odgovorio na njegovuprimjedbu da u Poslovniku ne postojidodatni odgovor no ako se to izglasaveÊinom onda Êe to biti pravo koje semoæe konzumirati. U kasnijem javlja-nju ponovno je upozorio na ovupovredu i zatraæio da se o tome oËitujeOdbor za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav. Mr.sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ objasnioje da predstavnici Vlade odgovarajuna postavljena pitanja zastupnika nokad zastupnik nakon dobivenogodgovora, ako nije zadovoljan, iznesedodatne podatke i na to moæe Vladaodgovarati.

O tvornici Jadran

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)) izrazila jeæaljenje πto na sjednici nije nazoËanministar MUP-a LuËin jer da je htjelapostaviti pitanje o nerasporeenimpolicajcima buduÊi da niπta od onogπto je proπli put (aktualno prijepodne)rekao nije toËno. PotpredsjednikaVlade Slavka LiniÊa pitala je πto jeuËinio dosad u vezi s TvornicomJadran d.o.o. Zagreb. Objasnila je daga je na proπloj sjednici pitala zna liza stanje u toj Tvornici a da je onodgovorio da zna za sve probleme,rekla je prepriËavπi detaljno cijeliodgovor potpredsjednika Vlade.Potpredsjednik Vlade SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ jeodgovorio da sada moæe samo dodatnopojasniti ono πto je rekao proπli put uvezi s tvornicom Jadran. Osoba kojaje postavljena od strane Fonda zaprivatizaciju u Nadzorni odborpostavljena je na inicijativu veÊinskihvlasnika, malih dioniËara. Nakonizbijanja sukoba u kojem je osoba koju

je predloæio Fond smijenila direktorai preuzela ulogu direktora Upravniodbor Fonda izmijenio je svoju odlukui promijenio svog Ëlana i naponovnom odluËivanju na Nadzornomodboru veÊinom glasova osoba koja jestvorila cirkus izabrana je zadirektora (protiv toga je bio i ËlanFonda). To samo potvruje da imapotporu malih dioniËara. S obziromna to da su oni veÊinski vlasnici tuuloga Fonda nije bitna, objasnio je.

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ nije bila zadovoljnaodgovorom jer da potpredsjednikLiniÊ nije odgovorio πto je uËinio on ada je rekao da Êe sam istraæiti tko jepredloæio tu osobu i kako je on dospiona mjesto Ëlana Nadzornog odbora uime Fonda. Zastupnica je ponovnopitala πto je uËinio u vezi s tim.

Potpredsjednik Vlade SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊnapomenuo je da je u svom prvomodgovoru jasno rekao da je ta osobaprvi put predloæena od malih dioni-Ëara. To je odgovor koji je dobiven iod zamjenika predsjednika Fonda,naglasio je dodajuÊi da je taj prijedlogprihvaÊen jer su to veÊinski vlasnici ida se time htjelo pomoÊi u njihovomvoenju firme. Voljom malihdioniËara ta je osoba ostala direktor.

©to znaËi odustajanje ministra odprivatne tuæbe?

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) upitao jeministra poljoprivrede i πumarstvamoæe li se na temelju njegovepovuËene tuæbe zakljuËiti da priznajetoËnost Ëinjenica navedenih u novi-nama odnosno da je poËinio teπkokazneno djelo mita i korupcije.Zastupnik je naveo da se 2000. godinedogodio teπki zloËin i kriminal uprodaji, otkupu i izvozu pπenice a daza to osnovano istraæno povjerenstvodo danas nije poËelo raditi. U novi-nama od 24. travnja 2001. objavljenoje da je i ministar sudjelovao u timnedjelima, odnosno, optuæuje ga se zateπko kazneno djelo mita i korupcije iradi toga je ministar pokrenuokazneni postupak protiv zastupnikaoptuæujuÊi ga za klevetu. Odazvaosam se sudu, odrekao se svog zastu-pniËkog imuniteta i na taj naËinpokazao da poπtujem sud i da se borimza pravnu dræavu za razliku odpredsjednika Vlade Ivice RaËana ipredsjednika Hrvatskog sabora Zlat-ka TomËiÊa (u vezi sa sluËajemzamjenika ministra poljoprivrede),rekao je. Nedavno je ministarpovukao ovu svoju privatnu tuæbu i

BROJ

355

12

na taj naËin odustao od gonjenja. Sobzirom na to da ministra nije bilo usabornici zastupnik je izrazio nadu daÊe mu ovo pitanje prenijeti ËlanoviVlade i da Êe mu biti odgovoreno(upozorio u vezi s tim na povreduPoslovnika) a i na staro pitanje zaπtoje doministar u Ministarstvupoljoprivrede i πumarstva, osuenzbog kriminala, i dalje na tom mjestu.

O razvojnim projektima napodruËjima uniπtenim ratom

MMiillaann ––uukkiiÊÊ ((SSNNSS)) pitao je Vladukoje razvojne projekte u ovoj godinimisli zapoËeti na podruËjima uni-πtenim ratom. Lokalne jedinice suprepuπtene same sebi, mjesta su bezstruje, vode i cesta i nema æivota nitigospodarstva ni ulaganja, pogotovoinozemnog. Vlada ima pravo da udijelu svog Programa strateπkograzvoja na prvo mjesto stavi autocestuZagreb - Split ali kad bi ciljevi bili viπerazvojni i ekonomski a manje politiËkistrateπki cilj bio bi pod brojem jedanrevitalizacija jedne treÊine povrπineRH koja je ratom bila zahvaÊena anajveÊim dijelom i uniπtena, i tu semisli na puninu povratka, povrataimovine, obnovu uniπtene infra-strukture itd., rekao je zastupnik.

Potpredsjednik Vlade RH dr.sc.GGoorraann GGrraanniiÊÊ odgovorio je da Êe Vlada(sljedeÊi dan) raspravljati i prihvatitiprogramske prioritete za ovu godinui da Êe onda detaljno izvijestiti o ovomdijelu programa.

Zakon o radu

DDaammiirr KKaajjiinn (IIDDSS) postavio jepitanje potpredsjedniku Vlade, dr.sc.Goranu GraniÊu u svezi sa izmjenomradnog zakonodavstva. Zanimalo gaje da li Êe Vlada pod cijenugeneralnog πtrajka iÊi u izmjenuradnog zakonodavstva. RadniËkascena podijeljena je na radnike na”proraËunu” i one ostale radnike,nastavlja zastupnik. Dræi da ”Vlada nesmije dodatno lomiti sindikalnu scenupogotovo ne na radnom zakono-davstvu koji, kako se predlaæe,izmeu ostalog, vodi i nestajanjusindikata”. Zbog podijeljenosti radni-ka zastupnik je miπljenja da generalniπtrajk nema puno izgleda na uspjeh,a s obzirom na recesiju kojom jepogoen svijet, i kada nema baπstranih ulaganja, promjena Zakona oradu teπko moæe dati neke veÊerezultate. To viπe πto uredne tvrtke ionako ispunjavaju sve modalitete

kolektivnog ugovora, odnosno Zako-na o radu pa i kada je posrijedi pitanjeotpremnina. Na kraju proizlazi daVlada piπe Zakon o radu za sebe kaonajveÊeg poslodavca.

Potpredsjednik Vlade dr.sc. GGoorraannGGrraanniiÊÊ rekao je da je navrπeno 15mjeseci od prvog zakljuËka Gospo-darsko-socijalnog vijeÊa kojim supozvani svi socijalni partneri nasuradnju glede inicijative za prom-jenu Zakona o radu. Od tada sepokuπava kroz razliËite oblike rada naGSV-u, u struËnim radnim skupi-nama, radionicama, posjete inozem-stvu radi razmjene iskustava idovoenjem eksperata izvana stvoritipoæeljniji ambijent za promjenu.Naæalost do sada nije bilo suradnje sasindikatima, a izmjene Zakona o radunastoje se blokirati pod svaku cijenu.Vlada smatra da treba otvoriti temu oradnom zakonodavstvu, pa Êe veÊ nasljedeÊoj sjednici u Sabor i javnuraspravu uputiti ovaj zakonski prijed-log. Vlada æeli predloæiti otvaranjejavne rasprave kako bi se potvrdilo dasu predloæene novine Zakona o raduza rad, a ne protiv rada, i da bi trebalepridonijeti bræem povratku u svijetrada onih koji zbog bilo kojih razlogadou u probleme, ili su nezaposleni.

DDaammiirr KKaajjiinn je ustvrdio kakopromjene Zakona o radu idu na rukuposlodavcima, a tek onda radnicima teda bi zakonske izmjene u sluËajupojednostavljenog otpuπtanja veÊ uprvoj fazi pogodile izmeu 600 i 660tisuÊa zaposlenih. ”Jasno da to neznaËi da Êe i biti otkaza, no æelim joπprimijetiti da u malim tvrtkama s do20 zaposlenih koji su uglavnom bezkolektivnog ugovora radi 33 postozaposlenih u Hrvatskoj”, zakljuËio jeKajin.

Porezni dug

Mr.sc. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ (SSDDPP) po-stavio je pitanje ministru financija jeli toËna tvrdnja jednog poznatoghrvatskog tjednika da je Ministarstvofinancija oprostilo OTV-u milijun i700 tisuÊa kuna poreznog duga.Dodaje da se radi o televizijskoj mreæikoja pokriva viπe od 80 postoHrvatske.

Ministar financija dr.sc. MMaattooCCrrkkvveennaacc odluËno je zanijekao toËnostte tvrdnje. Koncem proπle godineSabor je donio viπe vaænih promjena uporeznom sustavu, osobito gledeolakπica graanima. Javnost s timenije upoznata pa je Ministarstvoobasuto pitanjima graana kako

ostvariti neku poreznu olakπicu npr.kod stana, bolesti ili podstanarstva.Po sugestiji Svjetske banke pristupilose pripremi πireg informiranja jav-nosti o moguÊnostima koje pruæajunova porezna rjeπenja. U postupku jedogovaranje o informiranju javnostine samo preko HTV-a nego i prekolokalnih elektroniËkih medija, tis-kovina i drugih, pa tako i preko OTV-a. Ministar kaæe da je postignut jedannaËelan dogovor sa OTV-om i drugimlokalnim televizijama i tiskovinamapo kojem Êe oni za obavljene uslugepromidæbe i tumaËenja ispostavitifakture sa svojim cijenama. Do sadanikakve takve usluge nisu uËinjene,pa niti fakture nisu mogle stiÊi, asamim tim nije niti obavljene plaÊanjeusluga, kategoriËan je ministarCrkvenac. Sve ostalo su, kaæe,insinuacije.

Nuklearka Krπko

JJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj (HHSSLLSS)pitala je potpredsjednika Vlade dr.GraniÊa hoÊe li Vlada pokrenuti tzv.predarbitraæni postupak za utvri-vanja vlasniπtva nad nuklearkomKrπko te hoÊe li predloæiti da seSporazum o toj nuklearci poniπti. Stim u vezi podsjeÊa da je posljednjihtjedana bilo viπe sluæbenih kontakataduænosnika Hrvatske i Slovenije, alinema naznaka (barem ne u javnosti)da je i jedno otvoreno pitanje rijeπeno,Ëak niti da Êe to uskoro biti.Zastupnica dræi da Slovenija kupujevrijeme, najprije raznim prei-spitivanjem sadræaja Sporazuma onuklearci, a sada i inicijativom zapokretanjem referenduma koja pono-vno moæe dovesti do toga da uSloveniji nisu u moguÊnosti provestiratifikaciju toga dokumenta. S drugestrane Hrvatski je sabor lani u srpnjudonio Zakon o potvrivanju Ugovoraizmeu Vlade RH i Vlade RepublikeSlovenije o ureenju statusnih idrugih pravnih odnosa vezanih uzulaganje, iskoriπtavanje i razgradnjuNuklearne elektrane Krπko. Ni tjedannakon te odluke Sabora, Vlada Repu-blike Slovenije produæila je valjanostodluke iz 1998. godine kojom je ustvari sebe proglasila stopostotnimvlasnikom nuklearke Krπko.

OdgovarajuÊi joj na pitanjepotpredsjednik Vlade dr.sc. GGoorraannGGrraanniiÊÊ rekao je da je Nadzorni odborHEP-a na sjednici 27. prosinca lanizaduæio Upravu HEP-a da pripremisve za pokretanje predarbitraænogpostupka i zatraæio suglasnost Vlade

IHS13. II. 2003.

AKTULANO PRIJEPODNE

BROJ

355

13

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

RH. VeÊ na sutraπnjoj svojoj sjedniciVlada Êe dati tu suglasnost HEP-u iHEP Êe pokrenuti postupak, a oponiπtenju ugovora joπ nije raspra-vljala. »im Vlada uvrsti tu toËku udnevni red svoje sjednice izvijestit ÊeHrvatski sabor i javnost, zakljuËio jedr. GraniÊ.

Kako se realiziraju VladinizakljuËci o situaciji u Kninu

IIvvoo BBaaiiccaa (HHDDZZ) prisjetio se 29.oæujka 2001. kada je Vlada RH imalasvoju sjednicu u Kninu i, izmeuostalog, raspravljala i o situaciji u tomgradu. Tom su prilikom usvojenizakljuËci kojima Vlada inicira mo-guÊa ulaganja i zajedniËku suradnjukada su u pitanju uspjeπnih trgo-vaËkih druπtava s dobrom træiπnompozicijom i trgovaËkih druπtava napodruËju grada Knina, a sve sa ciljempodizanja gospodarske aktivnosti ipoveÊanja broja zaposlenih na tompodruËju. S tim u vezi Vlada jezaduæila odreena ministarstva da narazliËite naËine pomognu domicilnimtvrtkama ”Agropreradi”, ”Dinarki”,”Tviku”, ”Mljekari” i ”Knjinanki”.Dvije godine nakon te sjednice Vladepotvruje se miπljenje, kaæe zastu-pnik, da je ta sjednica odræanaiskljuËivo u promidæbene svrhe tadavladajuÊe πestorke pred nastupajuÊeizbore za predstavniËka tijela opÊina,gradova i æupanija. Od usvojenihzakljuËaka nije realizirano gotovoniπta, a graani kraljevskog gradaKnina æive sve loπije. S tim u vezimislio je, kaæe, postaviti pitanjepremijeru, ali kako ga nema pitapotpredsjednika LiniÊa πto Vladamisli poduzeti da se poboljπa gospo-darska situacija u gradu Kninuujedno ga zamolivπi da se osvrne narealizaciju spomenutih zakljuËaka iz2001. godine.

Praksa je Vlade da povremeno odræisvoju sjednicu izvan Zagreba, pa jetako sjednica bila i u Kninu, a nadnevnom redu, osim situacije u tomgradu bilo je joπ nekoliko toËaka,objasnio je potpredsjednik VladeSSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ. Ne radi se, dakle, opredizbornim motivima tog poteza,kaæe gospodin LiniÊ i dodaje kako ÊeVlada i nadalje nastaviti sa tompraksom. Gospodarska situacija uKninu i dalje je teπka, ali se u odnosuna ostale gradove u RH ona po niËemubitno ne razlikuje, nastavlja potpred-sjednik LiniÊ. Posebne pogodnostikoje su se nudile u pokuπaju priva-

tizacije nisu dale velike rezultate.Rezultati postoje kada je rijeË oaktivnostima Hrvatskih æeljeznica napodruËju Knina (popravak vagona)npr. Isto tako Vlada je sve svojeobjekte dala gradu Kninu kako bikroz takvu vrstu poticaje ojaËalapoduzetniËku aktivnost u Kninu.

Rekavπi kako je normalno πtosituacija u Kninu nije bila jedinatoËka dnevnog reda sjednice Vlade utom gradu prije dvije godine, IIvvooBBaaiiccaa je ustvrdio joπ kako tadadoneseni zakljuËci uglavnom nisurealizirani. Bilo bi dobro da Vladadostavi pisani odgovor o tome kako serealiziraju ovi zakljuËci jer, dræizastupnik, ”potpuno je neprihvatljivoda Vlada donese odreene zakljuËke,a na kraju od toga nema niπta”.Ozbiljnost situacije u Kninu zahtijevaanalizu, a ako se utvrdi da usvojenizakljuËci nisu ispoπtovati Vlada bitrebala donijeti neke druge mjere,zakljuËio je zastupnik Baica.

Vlada je svoje zakljuËke realizirala,ustrajao je potpredsjednik LLiinniiÊÊ tepojasnio kako je u tom smislu dala veÊspomenute objekte poduzetnicima zagospodarske objekte, a tamo gdje seradilo o steËajevima odrekla potra-æivanja kako bi oni koji gospodarski”ulaze” u takve firme pokrenuligospodarsku aktivnost bez ulaganjau plaÊanje starih dugova. Iz istih jerazloga predloæeno otpisivanje dugo-va trgovaËkim druπtvima koja su joπbila u funkciji. Gospodin LiniÊnaglaπava da je osnovni problem rizikkojeg mnogi poduzetnici ne æelepreuzeti ulaæuÊi u gospodarsku aktiv-nost u Kninu. Vlada je realiziralazakljuËke tamo gdje je imalamoguÊnost utjecaja na poslovneodluke, pa iako je poduzetnicimapruæena pomoÊ, nisu pokazali interes,podvlaËi gospodin LiniÊ. Slaæe se sazastupnikom Baicom da trebarazmiπljati o novim poticajima kada jerijeË o ovom gradu, ali upozorava daVlada nije poduzetnik, veÊ to mora bitigraanin koji zaista æeli i vidi svojinteres da radi u Kninu.

Sigurnost studenata ustudentskim domovima

Zastupnica MMaarriijjaannaa PPeettiirr (HHSSSS)uputila je svoje pitanje ministruznanosti i tehnologije. Obzirom da jeove godine na proraËunu Ministarstvapredvieno viπe sredstava za student-ski standard zastupnicu je zanimaloda li Êe Ministarstvo izdvojiti sredstva

za postavljanje video-nadzora u blizinistudentskih domova? Jednako tako jeinteresira hoÊe li pokrenuti razgovoresa MUP-om oko implementacije pro-jekta policajac u zajednici kaopreventivna mjera u Ëetvrtima ukojima su smjeπteni studentski domo-vi. Na temelju dostupnih podatakazastupnica zakljuËuje kako sigurnostu tim domovima, a posebno u Zagre-bu, nije na zadovoljavajuÊoj razini. Ute domove, naime, Ëesto bez kontroleulaze oni koji nisu stanari domova, pasu npr. u Studentskom domu ”StjepanRadiÊ” na Savi djevojke pri obavljanjuosobne higijene izvrgnute svoje-vrsnom nasilju nepozvanih gostiju.Uz to, ulaskom nepozvanih gostijusigurnost imovine studenata dove-dena je u pitanje. Niπta manji problemne predstavlja preprodaja droge ukrugu studentskih domova πto jeposebno izraæeno vikendom kadaveliki broj mladih ljudi odlazi u taj dioZagreba.

Ministar znanosti i tehnologije,GGvvoozzddeenn FFlleeggoo ustvrdio je daMinistarstvo nastoji u svojim finan-cijskim okvirima odræati razumnusigurnost u studentskim domovimakoja je zbog cijelog niza razlogagotovo svakim danom sve ugroæenija.Neki pokuπaji ne nailaze narazumijevanje studentske populacijepa Êe se pokuπati dodatnim razgo-vorom dogovoriti studentski anga-æman oko rjeπavanja ovoga problema.Tzv. studentska straæa ili noÊninadzor po studentskim domovima nijesmiπljen kao obrana domova odnapadaËa nego kao svojevrsna infor-mativna sluæba koja Êe u sluËajupotrebe dojaviti sigurnosnim orga-nima da je naruπen red. Na krajuministar je potvrdio kako Êe sedodatno raspravljati o problemudroge, pogotovo nakon svojevrsnihreakcija na prijedlog uvoenja mjeretestiranja na drogu. OËito je da Êe seo ovim problemima sa studentima joπrazgovarati. U Zagrebu su ti razgo-vori konstantno odræavaju, zakljuËioje ministar Flego.

Zaπtita arhivske grae pokojnogpredsjednika Tumana

Zastupnik AAnnttee BBeelljjoo (HHDDZZ) posta-vio je pitanje u svezi sa arhivompokojnog predsjednika Tumana(pitanje iste naravi postavio je i usijeËnju 2002. godine). Joπ u sijeËnju2001. Vlada RH je odluËila da sedokumentacija pokojnog predsjed-

BROJ

355

14

nika Tumana proslijedi Hrvatskomdræavnom arhivu gdje bi onda, ponekim opÊe prihvaÊenim svjetskimstandardima, bila zatvorena zajavnost iduÊih 30-tak ili viπe godina.Na taj bi se naËin izbjegle razno-raznemanipulacije sa dokumentacijom udnevno politiËke svrhe. No, spo-menuta dokumentacija do danadanaπnjeg nije stigla u spomenutidræavni arhiv, nastavlja zastupnikBeljo. U meuvremenu (lani u prosin-cu) Vlada je na zahtjev Haaπkogtuæiteljstva donijela odluku oskidanju oznake dræavna tajna sazapisnika (transkripata) pokojnogpredsjednika Tumana, a s drugestrane Ëinjenica je da kopije doku-mentacije dostavljene Tuæiteljstvu uHaag ne mogu dobiti braniteljiHaaπkih optuæenika, iako na to imajuzakonsko pravo. Zastupnika Beljuzanima zaπto arhiva pokojnogpredsjednika Tumana veÊ odavnonije u Hrvatskom dræavnom arhivu,odnosno gdje se ta dokumentacijadanas nalazi, te po kojem vaæeÊemhrvatskom zakonu Vlada ima pravoskinuti oznaku dræavna tajna sadokumentacije i predati dokumen-taciju ili kopiju Haaπkom tuæiteljstvu.

Zbog tehniËkih problema spome-nuta dokumentacija nije prebaËena uHrvatski dræavni arhiv, odgovorio jepotpredsjednik Vlade dr.sc. GGoorraannGGrraanniiÊÊ te izrazio uvjerenje da Êe istabiti prebaËena u arhiv. Dodaje zatimda je Vlada ovlaπtena da sa doku-menata skida oznaku dræavna tajnakada za tako πto postoje opravdanirazlozi, a opravdani je razlog kadaHaaπko tuæiteljstvo za potrebe istrageto zatraæi od Vlade.

Zastupnik BBeelljjoo je ustvrdio da nijedobio odgovor gdje je sada spomenutadokumentacija. U zakonima o arhiv-skoj grai u veÊini europskih zemaljapostoje dijelovi grae koji se zaodreene ljude i odreenu svrhumogu deklasificirati, primjetio je ovajzastupnik. Meutim, dokumentacija okojoj je ovdje rijeË πirom je otvorenasvima iz Haaga, prije svega, Haaπkomtuæiteljstvu, ali ne i obrani Haaπkihoptuæenika. ”Jesmo li prva zemlja usvijet koja neÊe imati nikakve dræavnetajne ili smo zemlja koja je svojsuverenitet jednostavno izruËilaHaagu, i sada nemamo o Ëemu odlu-Ëivati u svojoj zemlji”, pita uz ostaloovaj zastupnik. Na kraju je zatraæioda mu se dostavi pisani odgovor napitanje gdje je sada spomenutadokumentacija.

U ponovnom istupu dr.sc. GGoorraannGGrraanniiÊÊ je podsjetio na Ëinjenicu da jeodlukom i kriterijima koje je utvrdilaVlada RH u sijeËnju 2000. godine taje dokumentacija podijeljena na triarhiva. Jedan dio arhive ostao je uUredu Predsjednika RH, drugi jepreuzeo tadaπnji v.d. predsjednikaHDZ-a Vladimir ©eks, dok je treÊi dioarhive preuzeo sin pokojnog pred-sjednika Tumana. Onaj dio arhivekoji je ostao u Uredu PredsjednikaRepublike joπ uvijek se tamo nalazi,podvukao je potpredsjednik GraniÊ.Kaæe kako nema nikakvog spora(zakonskog ili bilo kojeg drugogspora) glede obveze Vlada i hrvatskedræave da za potrebe istrage stavi naraspolaganje Haaπkim istraæiteljimaza to potrebne dokumente. Tvrditakoer kako mu se nitko od odvjet-nika Haaπkih optuæenika nije poæalioda ne moæe doÊi do tih dokumenata.Vlada je u tom smislu u obvezi premasvojim graanima i spomenutimodvjetnicima, kao πto je premaStatutu Suda i spomenuto tuæilaπtvo.

Prostorni plan Biograda

U oæujku 2002. Gradsko vijeÊegrada Biograda donijelo je Odluku oprostornom planu toga grada, rekaoje uvodno DDrraaggoo KKrrppiinnaa (HHDDZZ), a usvezi sa pitanjem koje je postavioVladi. Iako je tom prigodom KlubvijeÊnika HDZ-a upozorio da jespomenuta odluka protivna Ustavu izakonu, ista je donesena. U travnjulani Klub vijeÊnika HDZ-a u Grad-skom vijeÊu grada Biograda obratiopisanim podneskom Uredu dræavneuprave pri Zadarskoj æupaniji,Ministarstvu pravosua, uprave ilokalne samouprave te Ministarstvuzaπtite okoliπa i prostornog ureenjatraæeÊi da se u smislu Ëlanka 80.Zakona o lokalnoj upravi i samo-upravi donese odluka o obustaviprovedbe Odluke o prostornom planugrada Biograda, jer je u suprotnostisa spomenutim zakonom. Sa spo-menute tri adrese nije stigla niti jednarijeË, a proπla je gotovo godina danaod podnoπenja pisanog podneska.Zastupnik dræi da na taj naËin tijeladræavne uprave opstruiraju djelovanjepravne dræave. Zastupnika zanimahoÊe li se, i kada odgovoriti na pisanipodnesak Kluba vijeÊnika HDZ-a uGradskom vijeÊu grada Biograda.

Ministrica pravosua, uprave ilokalne samouprave, IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ obeÊala je zastupniku da Êevidjeti o Ëemu se radi i dostaviti mu

odgovor, dok je ministar zaπtiteokoliπa i prostornog ureenja, BBooææooKKoovvaaËËeevviiÊÊ ustvrdio da je do njegaosobno stigao taj sluËaj te kako jesamo dan prije ove saborske sjednicedopisom odgovoreno Uredu dræavneuprave Zadarske æupanije da trebapostupiti u skladu sa ocjenom daspomenuti prostorni plan ne moæe bitidonesen na taj naËin jer nije prove-dena javna rasprava.

Zastupnik KKrrppiinnaa zatraæio je da muVlada na postavljeno pitanje dostaviobjedinjeni pisani odgovor.

PrekoraËenje ovlasti?

TTiibboorr SSaannttoo,, dr. med, (LLSS, zastupnikpripadnik maarske nac. manjine)postavio je pitanje potpredsjednikuVlade dr. sc. Goranu GraniÊu koji jeujedno i predsjednik Komisije zaodnose s vjerskim zajednicama hrvat-ske Vlade. Zastupnik kaæe da ga je napitanje ponukalo nekoliko pisama πtosu mu uputili predstavnici i ËlanoviReformacijske krπÊanske maarskecrkve u Hrvatskoj. ”Upozoravaju mena prekoraËenje ovlasti i neovlaπtenopostupanje Komisije za odnose svjerskim zajednicama koja je ujednom sluËaju postupila kao da imanadleænost, a u drugom sluËaju kaoda nadleænost nema izdavajuÊi po-tvrdu o naËelu kontinuiteta zajed-nica”. OdgovarajuÊi dvjema refor-macijskim krπÊanskim zajednicamaKomisija se u jednom sluËaju pozvalana Zakon o pravnom poloæaju vjerskihzajednica, pojaπnjava dalje Santo.Nedugo zatim na jedan upit Ureda zaprostorno planiranje dræavne upraveu Belom Manastiru o povratu crkveneimovine Komisija je odgovorila kakoje za to nadleæno Ministarstvo pravo-sua, uprave i lokalne samouprave. Stim u vezi zastupnik Santa zanima jeli posrijedi bilo neovlaπteno postu-panje Komisije ili samo njezinogtajnika te upozorava na dalekoseæneposljedice takvog postupanja. Tako-er ga zanima da li Vlada uopÊe kani,i kada potpisati sporazum saReformacijskom maarskom krπÊan-skom crkvom obzirom da je taj postu-pak veÊ poËeo sa velikim vjerskimzajednicama u Hrvatskoj.

OdgovarajuÊi na pitanje dr.sc.GGoorraann GGrraanniiÊÊ upozorio je u svezi sovim problemom na raskol unutarcrkve i s tim u vezi nastale odreenemeusobno pravne odnose. Napo-minje da tu Komisija ne moæe ulazitini u kakvo posredovanje, jer nijesudac i arbitar veÊ upuÊuje na Zakon

IHS13. II. 2003.

AKTULANO PRIJEPODNE

BROJ

355

15

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

i resorno ministarstvo koje bi trebalodonijeti upisnik vjerskih zajednicanakon Ëega Êe one imati moguÊnostda kao pravne osobe ostvare i odre-ena prava. O tome kada Êe donijetiodluku da pristupi pregovorima i saMaarskom reformiranom crkvomVlada Êe vjerojatno obavijestiti tucrkvu, rekao je, meu ostalim pot-predsjednik Goran GraniÊ.

U ponovnom istupu zastupnikSSaannttoo primijetio je da navodi gospo-dina Gorana GraniÊa pokazuju danema pravi uvid u situaciju. ”Ovdje seuopÊe ne radi o bilo kakvomraskolniËkom ili ovakvom ili ona-kvom odnosu unutar crkve nego ovjerskim zajednicama i crkvenimopÊinama koje vrlo konkretno traæeda im se, kao i u sluËaju drugihvjerskih zajednica, prizna naËelokontinuiteta. Zastupnik je ponoviosvoj prvotni upit i zatraæio da mu sedostavi pisani odgovor.

Nezaposlenost u istoËnojHrvatskoj

Sto Vlada u okviru opÊe gospo-darske razvojne politike zapoπljavanjau ovom dijelu Hrvatske radi i nastojiraditi da se snizi stopa nezaposlenihte otvore perspektive i moguÊnostirazvoja i otvaranja novih radnihmjesta - upitao je VVllaaddiimmiirr ©©eekkss((HHDDZZ)), ukazavπi na trend porastazaposlenosti u pet æupanija istoËneHrvatske te povezavπi s time najavljenprestanak radnog odnosa 2300radnika Borova i reduciranje zapo-slenih u Hrvatskoj vojsci.

OdgovarajuÊi na upit, potpred-sjednik Vlade, SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ, najprijeje podsjetio na stanje 2000. godine natim podruËjima (blokade i potpunigospodarski zastoj poljoprivrednihindustrijskih kombinata, koji su imalii najviπe zaposlenih). TrgovaËkadruπtva bila su osiromaπena raspa-dom bankarskog sustava, a i u tim supodruËjima bili najviπi neplaÊenidoprinosi, porezi.

Iz tog je razloga Vlada, prije svega,predloæila financijsku konsolidacijuPIK-ova te nagodbu s vjerovnicima, ai pripremila posebne mjere poticajasubjektima koji su mogli zadræatigospodarsku aktivnost odnosno jezapoËeti.

U Fondu za privatizaciju priprem-ljeni su i posebni programi pokuπajada se vlasniπtvo prenese na uprave iradnike, ali samo sa ciljem ospo-sobljavanja tih gospodarskih subje-

kata - Ëak s prijedlogom otpisa svihmoguÊih potraæivanja, jer je to bilomoguÊe i temeljem Zakona o priva-tizaciji.

Rezultirao je to bitnim promjenama.Dio subjekata osposobio se za gospo-darsku aktivnost, ali su pomacivezani uz broj zaposlenih najsporiji.

Kad je rijeË o 2300 radnika”Borova”, oni su nezaposleni joπ od1992. i trebali su s 1. rujna 1999. bitina Zavodu za zapoπljavanje. Joπ,meutim, nisu jer ”Borovo” nije naπaorjeπenje za isplatu otpremnina, kojesu prije svega trebale sluæiti kaopoticaj.

S obzirom na to da joπ ima oko 50-tak trgovaËkih druπtava koji jesuprivatizirani i nisu u dræavnomportfelju, a nisu plaÊali obveze u 2001.i 2002. godini - pa ne mogu pristupitiniti nagodbama da bi se izbjegleposljedice steËaja te da u danaπnjevrijeme mogu gospodarsku aktivnostobavljati pozitivno pred Vladom Êe bitii prijedlog pokuπaja rjeπavanja nji-hove sudbine -a samo zato da bipoduzetnici, privatni vlasnici mogliovu pozitivnu klimu gospodarskihaktivnosti iskoristiti za zadræavanjebroja zaposlenih.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je samo djelomiËnobio zadovoljan odgovorom jer ono,kako reËe, u sebi viπe sadræi opispoteπkoÊa i problema s kojima sesuoËio taj dio Hrvatske (rat, poraÊe,raspad dotadaπnjeg jedinstvenogtræiπta, opasnost velikih sustava).Sugerirao je Vladi da iz Fonda zaregionalni razvoj i Fonda za zapo-πljavanje πto prije ubrizga sredstva uotvaranje novih radnih mjesta u tomdijelu Hrvatske.

Otpremnine u ”Borovu”

Ukazavπi na teπku gospodarsku isocijalnu situaciju, JJaaddrraannkkaa KKoossoorr((HHDDZZ)) upitala je πto Vlada namjeravauËiniti da radnici ”Borova” dobijupravedne otpremnine, umjesto predvi-enih 700 - 3000 kuna godiπnje (kaoπto su dobivali radnici VUPIK-a, Beljai KliniËke bolnice u Vukovaru).

Ovom prilikom zastupnica je skre-nula paænju i na zabranu sviranjahrvatske himne u jednom mjestu uPodunavlju.

Potpredsjednik Vlade, SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ,odgovorio je da temeljem zakonausvojenog u parlamentu 1998. radniciBorova ne samo da nisu rasporeeninego nemaju ni jednu kunu bilokakvih prihoda. Oni nisu na Zavodukao nezaposleni samo zato πto se vode

u evidenciji TrgovaËkog druπtva”Borovo” kao zaposleni i s te im seosnove samo plaÊaju mirovinski izdravstveni fond. To je trgovaËkodruπtvo opteretilo za 60-70 mln kunablokada jer nisu plaÊene niti te obveze.

Radnici Êe dobiti otpremnine, akakve odluËuju Uprava Borova iNadzorni odbor Borova - rekao jepotpredsjednik Vlade, uz upit zaπto toBorovo ne rijeπi kao πto je rijeπioVupik. Skrenuo je zatim paænju naËinjenicu da Borovo ima zemlju,nekretnine po cijeloj Hrvatskoj idræavama bivπe Jugoslavije te da bipri rjeπavanju sudbine 2300 radnikau funkciju trebalo staviti te objekte.

Zastupnica KKoossoorr zamolila je LiniÊada se zauzme za to da Vlada uËini sveπto je u njenoj moÊi da se pomogneovim radnicima, podsjetivπi da suproπli kalvariju progonstva te dagotovo svaka ta obitelj ima nekogameu nestalim, zatoËenim ili ubije-nim.

SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ je uzvratio kako jeoËekivao da Êe sudbinu tih ljudiodgovorno rijeπiti uprava Borova. Onito, meutim, ne rjeπavaju - dapaËe utrenutku kad je Vlada odluËila dioogromnih nekretnina staviti u funk-ciju poticaja privrede u Vukovarubesplatno vidjela je samo moguÊnostda se joπ to i naplati. Jer, ne zanimajuih poticaji prema poduzetnicima,dometnuo je.

LiniÊ je joπ rekao da Êe Fond ufinancijskim transakcijama oko ne-kretnina pomoÊi Upravi Borova jer tose radi s plaÊama mnogih koji ih nedobivaju u trgovaËkim druπtvima.

Otoci

VVeessnnaa PPooddlliippeecc ((SSDDPP)) upitala jeLiniÊa kako Vlada komentira vijest daje za razvoj otoka izdvojeno svega 45milijuna kuna godiπnje, a za stadion”Dinama” Ëetiri puta viπe.

Odgovorio je dr. GGoorraann GGrraanniiÊÊ,izvijestivπi zastupnicu da je stadion uvlasniπtvu Grada i da Vlada s timenema niπta (nije izdvojila ni kunu).Pitanje oko izdvajanja je interesantno,napomenuo je, s obzirom na to da Êeza otoke i sve aktivnosti na njima bitiizdvojeno oko 750 milijuna kuna.

Uvoz brodova

Uz ocjenu da je neprihvatljivo sjedne strane sanirati brodogradnju uRH, a s druge uvoziti brodove za njenepotrebe, IIvvaann JJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)) zatraæioje pisani odgovor na upit - ima li

BROJ

355

16

Vlada strategiju rjeπavanja pitanjaosposobljavanja brodogradiliπta. Mini-starstvo unutarnjih poslova naruËiloje iz Italije potrebne brodove, Ëamce, a1993. poËelo se osposobljavati brodo-gradiliπte ”Greben Vela Luka” zaizgradnju brodova za potrebe MUP-a,luËkih kapetanija i Ministarstvaobrane (dva su broda isporuËenaMUP-u, ne zna πto se kasnije doga-alo).

SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ je izvijestio zastupnikekako hrvatska brodogradiliπta, prijesvega mali poduzetnici, mogu proi-zvoditi plastiËne, gumene, drvene imetalne Ëamce za potrebe i policije ivojske. Uz to fondovi za razvoj ulaæudodatna sredstva takvim poduzet-nicima radi njihova osposobljavanjaza meunarodnu konkurenciju. Pre-ma tome, osigurana su sredstva,objekti i struËna radna snaga. ABrodarski institut moæe dati svutehnologiju i znanje da se udovoljisvim zahtjevima.

IIvvaann JJaarrnnjjaakk je zatraæio da mu sepisano odgovori ”u Ëemu je ondaproblem”.

Zamjenik ministra unutarnjihposlova, JJoossiipp VVrreesskk obeÊao je pisaniodgovor.

Hrvatski policajci

Izrazivπi veselje πto je, kako je Ëula,po kratkom postupku smijenjenministar LuËin, kojemu je kanilapostaviti pitanje ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)) upitala je potpred-sjednika GraniÊa koliko Êe dugotrajati agonija hrvatskih ”protu-zakonito i nepravedno” otpuπtenihhrvatskih policajaca. I je li mu kaoËovjeku i dopredsjedniku hrvatskeVlade neugodno dolaziti svako jutrou Banske dvore, tople - za razliku odKapele Svetog Marka, koja je hladnaza stanovanje, ”jer je to mjesto zamolitvu, a ne za stanovanje”.

Dr. GGoorraann GGrraanniiÊÊ je uzvratio dapolicajci nisu nepravedno niti neza-konito rasporeeni, nego u sklopureforme MUP-a. Napomenuvπi da je spolicajcima razgovarao mnogo putaizjavio je da, naæalost, ne vidi mogu-Ênosti da se pomogne dijelu policajacakoji ne æele prihvatiti nikakav drugiposao. Iako im je, podsjetio je, daogaranciju da Êe im pomoÊi da, utijelima dræavne uprave i drugimtvrtkama, nau posao - odbili su jeræele biti iskljuËivo policajci. Tu, kakoreËe, zavrπava cijela priËa.

ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ je ponovilada je rijeË o protuzakonito i nepra-

vedno rasporeenim policajcima,skrenula paænju na to da nijedan odnjih nije kaænjavan, da imaju odgo-varajuÊu struËnu spremu, za razliku -upozorila je - od 120 zaposlenihpolicajaca veÊina kojih su bili u Belimorlovima (meu njima i sadaπnjizapovjednik u Policijskoj upraviVukovarsko-srijemskoj, bivπi sekretarSUP-a u tzv. krajini).

Nije toËno, rekla je zastupnica, dasu svi policajci odbili zaposlenje udræavnim ustanovama odnosno dræav-noj upravi (moæda jedan). IzriËito,meutim, traæe mjesto hrvatskogpolicajca oni koji su poniæeni predSaborom, Vladom i u Uredu Pred-sjednika.

KomentirajuÊi tvrdnju potpredsjed-nika Vlade kako se njima ne moæepomoÊi upitom - znaËi li to da Êemo ih”zatvoriti u Kapelicu Svetog Marka”,zastupnica je zatraæila pisani odgovor,koji joj je obeÊan.

Inspekcijski nadzor

Mr. sc. PPaavvllee KKaalliinniiÊÊ ((SSDDPP)) upitao jepotpredsjednika LiniÊa koliko je - sobzirom na novi pravni reæiminspekcijskog nadzora kakvoÊe proi-zvoda (izjednaËen sustav nadzoradomaÊih i inozemnih) - izdanouvjerenje o kakvoÊi proizvoda zauvozne, a koliko za domaÊe proizvodete koliko je uplaÊeno s naslovatroπkova pregleda i administrativnihpristojbi u korist proraËuna RH iæupanija - posebno za domaÊe proi-zvode u posljednje tri godine.

Zastupniku je obeÊan pisaniodgovor.

Pripadnici HVO-a

––uurroo DDeeËËaakk ((HHDDZZ)) upitao jeministra PanËiÊa kada Êe i na kojinaËin Vlada rijeπiti pitanje ostva-rivanja prava (poglavito na zdrav-stveno osiguranje i stambeno zbri-njavanje) stradalih pripadnika HVO-akoji danas æive u Republici Hrvatskoj.Na tome je, podsjetio je, inzistiralaUdruga hrvatskih ratnih vojnihinvalida HVO-a iz Knina, obrativπi se2001. i 2002. nadleænim tijelima.

MMiinniissttaarr hhrrvvaattsskkiihh bbrraanniitteelljjaa odgo-vorio je da su ministarstva hrvatskihbranitelja i zdravstva iznaπli rjeπenje.U ProraËunu je osigurano oko 10 mlnkuna za zdravstveno osiguranje osobabez stalnog prebivaliπta u Hrvatskoj.Valja utvrditi joπ dodatne kriterijeodnosno prioritetno pravo pripadnikaHrvatskog vijeÊa obrane u Kninu.

Putem Zakona o pravima hrvatskihbranitelja ne mogu biti stambenozbrinuti ako nisu stradali kaopripadnici HV-a 1991., 1992. nateritoriju Republike Hrvatske, alizasigurno treba iznaÊi dodatne mogu-Ênosti. Nakon sreivanja podataka inakon πto se prouËi svaki pojedinaËnisluËaj Ministarstvo hrvatskih brani-telja dostavit Êe kompletno izvjeπÊe osvim sluËajevima - obeÊao je ministarPanËiÊ, a zastupnik se sloæio sodgovorom.

Sastanak premijera sgospodarstvenicima

MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP) zatraæio jeod Slavka LiniÊa viπe informacija sasastanka πto ga je predsjednik Vladeodræao s predstavnicima najveÊihhrvatskih poduzeÊa koji bi mogli bitipromotori i nositelji regionalnog iukupnog razvoja gospodarstva.

PPoottpprreeddssjjeeddnniikk VVllaaddee izvijestio jezastupnike da je premijer uvodnorekao kako je za veÊe zapoπljavanje,snaæan gospodarski rast potrebnaveÊa stopa rasta, a to se moæe ostvaritisamo ulaganjima - ne samo u infra-strukturu i energetiku veÊ ulaganjerealnog gospodarstva. S obzirom nato da je hrvatsko træiπte premalenopotrebna je znaËajna prisutnost uregiji, a to ne znaËi samo jaËanje rob-nog prometa veÊ je potrebno iulaganje u regiji. U tom dijelu, rekaoje, Vlada nudi uËeπÊe u privatizaciji -da preostali dio portfelja moæe poslu-æiti za njihovo regionalno jaËanje,jaËanje na domaÊem træiπtu i sverizike koje izaziva izlazak na vanjskatræiπta. S druge strane, tu su finan-cijska potpora i pribliæno jednakiuvjeti financiranja nastupa gospo-darstvenika, neovisno da li u robnomili investicijskom nastupu - da bi imaliiste uvjete kao i ostali investitori uregiji.

Na sastanku, nadalje, reËeno da seu reformama neÊe stati. Ostaje pro-blem sposobnih kadrova koji moguvoditi bitku za razvoj i za nastup.Vlada u izbornoj godini ne odustaje odte dvije bitne reforme - uvodno jerekao premijer, nakon Ëega se razvilarasprava i dogovoreni su stavovi okoodnosa Vlade i gospodarstvenika.

Potpredsjednik je joπ dometnuokako je to bio prvi javni nastup sprivrednicima, a da premijer svakegodine ima sliËne sastanke s privred-nicima.

IHS13. II. 2003.

AKTULANO PRIJEPODNE

BROJ

355

17

NNaa pprrvvoomm oovvooggooddiiππnnjjeemm zzaassjjeeddaannjjuuHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa zzaassttuuppnniiccii ssuu ddoossttaavvrreemmeennaa ppoossvveettiillii oobbiitteelljjsskkoomm zzaakkoo--nnooddaavvssttvvuu.. NNaaiimmee,, uummjjeessttoo ooËËeekkii--vvaanniihh iizzmmjjeennaa ii ddooppuunnaa OObbiitteelljjsskkooggzzaakkoonnaa VVllaaddaa jjee,, oodduussttaavvππii oodd nnjjeeggoovvaannoovveelliirraannjjaa,, ppoonnuuddiillaa nnoovvii zzaakkoonnsskkiipprrooppiiss oo kkoojjeemm jjee pprroovveeddeennoo pprrvvooËËiittaannjjee.. NNjjiimmee ssee rreegguulliirraajjuu nnee ssaammoo

oobbiitteelljjsskkii ooddnnoossii ((bbrraakk,, ooddnnoossii rrooddii--tteelljjaa ii ddjjeeccee,, ppoossvvoojjeennjjee,, sskkrrbbnniiππttvvoo,,uuzzddrrææaavvaannjjee ii ddrr..)) nneeggoo ii pprraavvnnii uuËËiinncciiiizzvvaannbbrraaËËnniihh zzaajjeeddnniiccaa..

NNaajjvviiππee ppoolleemmiikkee uu rraasspprraavvii iizzaa--zzvvaalloo jjee pprreeddllooææeennoo rrjjeeππeennjjee pprreemmaakkoojjeemm bbii ssee uuËËiinnccii iizzvvaannbbrraaËËnnee zzaajjee--ddnniiccee pprriimmjjeennjjiivvaallii ii nnaa oossoobbee iissttooggssppoollaa kkoojjee ææiivvee zzaajjeeddnnoo.. TToommee ssuu ssee

ppoosseebbnnoo uusspprroottiivviillii ooppoorrbbeennii,, aallii iizzaassttuuppnniiccii HHSSSS--aa,, ssmmaattrraajjuuÊÊii ttaajj ppootteezzssvvoojjeevvrrssnnoomm lleeggaalliizzaacciijjoomm iissttoossppoollnniihhbbrraakkoovvaa.. NNee ssllaaææuu ssee ss mmiinniissttrroovvoommttvvrrddnnjjoomm ddaa ssuu oovvaakkvvaa rrjjeeππeennjjaa uusskkllaadduu ss eeuurrooppsskkoomm pprraakkssoomm,, tteennaappoommiinnjjuu ddaa pprreemmaa ddookkuummeennttiimmaaVViijjeeÊÊaa EEuurrooppee ddrrææaavvee nniissuu oobbvveezznneerreegguulliirraattii ooddnnoossee iissttoossppoollnniihh zzaajjee--

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa je zatraæio pisani(detaljniji) odgovor, jer su lokalna iregionalna samouprava itekako zain-teresirane da sa svog aspekta pomo-gnu (i varaædinske dvije kompanijeimale su predstavnike na sastanku iæele pomoÊi).

Brdsko-planinska podruËja

DDrraagguuttiinn VVrruuss ((SSDDPP)) se zanimao zanajavljene izmjene Zakona o brdsko-planinskim podruËjima. Ministar»aËiÊ je, naime, po njegovoj tvrdnji,izjavio u Fuæinama da je taj zakondonesen na politiËkoj osnovi radidobivanja politiËkog poena, πto -naglasio je - nije toËno jer je zakon, uime Kluba zastupnika SDP-a, pod-nesen zato da se brdsko-planinskimpodruËjima dade neka posebnost - dase zaustavi trend odumiranja i da onadobiju posebne uvjete.

Zamjenik ministra javnih radova,obnove i graditeljstva, VVeennkkoo ∆∆uurrlliinnizvijestio je zastupnika da je Vladazaduæila to ministarstvo da predloæiutvrivanje podruËja na koja seodnosi vaæeÊi zakon (jer su nastalepoteπkoÊe u svezi s tim) te da se njimepredloæene mjere usuglase sasliËnima za podruËja posebne dræavneskrbi.

Ministarstvo je, nakon konzultacijas ostalim ministarstvima izradilo

prijedlog izmjena i dopuna Zakona iuputilo ga drugim ministarstvima nausuglaπavanje prije no πto tekstproslijedi Vladi.

DjelomiËno zadovoljan odgovoromzastupnik Vrus je ustvrdio da sepredugo Ëeka na odreivanje podruËjate da Zakon stvarno nije donesen izpolitiËkih razloga.

Nekretnine Ministarstva obrane iHrvatske vojske

VVaalltteerr DDrraannddiiÊÊ ((IIDDSS)) je upitaoSlavka LiniÊa πto Vlada namjeravauËiniti da se πto je moguÊe bræeiskoristi (stavi u funkciju gospo-darskog i socijalnog razvoja) dioimovine sada u dræavnom vlasniπtvuMinistarstva obrane ili Hrvatskevojske. Primjerice, u Puli su nei-skoriπtene mnoge nekretnine izemljiπta (sjeverni dio pulske luke idr.), a postoje zahtjevi lokalne i regio-nalne samouprave u tom smislu.

PPoottpprreeddssjjeeddnniikk LLiinniiÊÊ izvijestio jezastupnika kako ga je premijerzaduæio da, zajedno s ministarstvimau gospodarskoj koordinaciji predloæipromjenu upravljanja tim objektima.Taj Êe posao iziskivati dodatna sred-stva i vrijeme jer je dobar dio objekatapravno-imovinski nerijeπen. Uprijelaznom razdoblju po postojeÊimodlukama preuzet je dio objekata i

predan jedinicama lokalne samo-uprave i institucijama u Republici, a

manji dio (objekti u turizmu) pre-dan je na upravljanje Fondu. S time,naglasio je, ne moæemo biti zadovoljni,pojasnivπi da se ne radi samo o imo-vini ministarstva obrane i unu-traπnjih poslova veÊ i o objektimatrgovaËkih druπtava koji viπe nisu ufunkciji, gdje je dræava veÊinski ilistopostotni vlasnik.

Evidentno je, rekao je LiniÊ, da ilipreustrojen Fond za privatizaciju ilineka druga institucija mora aktivnopreuzeti identifikaciju tih objekata tenjihov prijenos ili gospodarstveni-cima ili prodaju zainteresiranima, akoih je viπe. Vlada Êe u narednih 30dana u vezi s tim donijeti nove odluke,jer nije zadovoljna realizacijom posto-jeÊom.

Nisu dostavljeni odgovori...

PredsjedavajuÊi, mr. Mato ArloviÊ,izvijestio je zastupnike da Vlada nijedostavila u propisanom roku odgovorna veÊ jednom postavljeno pa pono-vljeno pitanje Ive LonËara te napitanja Marijane Petir te Ljube ∆esiÊa-Rojsa - uz zahtjev da se dostavi u rokuosam dana.

VV..ÆÆ;; MM..KKoo;; ––.. KK;; JJ.. ©©;; JJ.. RR..

BROJ

355

18

PRIJEDLOG ZAKONA O OBITELJI, BRAKU I IZVANBRA»NIM ZAJEDNICAMA

Za bolju zaπtitu obitelji i njenih ËlanovaNovine u obiteljskom zakonodavstvu: ukida se moguÊnost sklapanja maloljetniËkog braka (sud bi samo u

iznimnim sluËajevima mogao dopustiti takav brak osobama starijim od πesnaest godina). U izuzetnim

okolnostima bili bi dopuπteni i brakovi izmeu bratiÊa i sestriËni; posredovanjem radi mirenja supruænika

kod razvoda braka ubuduÊe bi se, uz centre za socijalnu skrb, mogla baviti i savjetovaliπta za brak i

obitelj te osobe ovlaπtene za pruæanje struËne pomoÊi.

ddnniiccaa,, ppooggoottoovvoo nnee oobbiitteelljjsskkiimm zzaakkoo--nnoomm ((ttoo bbii ttrreebbaalloo uurreeddiittii ppoosseebbnniimmpprrooppiissoomm)).. NNee ppoodduuppiirruu nnii pprriijjeeddllooggpprreeddllaaggaatteelljjaa ddaa ssee,, iizznniimmnnoo,, ddooppuussttiisskkllaappaannjjee bbrraakkaa iizzmmeeuu bbrraattiiÊÊaa iisseessttrriiËËnnii,, ii ttoo nnee ssaammoo zzbboogg ggeenneettsskkiihhrraazzllooggaa,, nneeggoo ii ssttooggaa ππttoo ttaa pprraakkssaa uunnaaππeemm cciivviilliizzaacciijjkkoomm kkrruugguu nniijjeepprriihhvvaattlljjiivvaa..

UU rraasspprraavvii jjee,, iinnaaËËee,, oocciijjeennjjeennoo ddaapprreeddllooææeennii zzaakkoonn pprruuææaa tteemmeelljjnnii ookkvviirrzzaa bboolljjuu zzaaππttiittuu oobbiitteelljjii,, aallii ddaa ssuu nneekkiisseeggmmeennttii oobbiitteelljjsskkoogg zzaakkoonnooddaavvssttvvaaoossttaallii nneeddoorreeËËeennii,, ppaa bbii iihh bbiilloo tteeππkkoopprriimmiijjeenniittii uu pprraakkssii.. »»uullaa ssuu ssee iimmiiππlljjeennjjaa ddaa jjee uummjjeessttoo ddoonnooππeennjjaannoovvoogg ttrreebbaalloo nnoovveelliirraattii ppoossttoojjeeÊÊii zzaa--kkoonn,, iillii bbaarreemm zzaaddrrææaattii ssttaarrii nnaazziivv..

VVeeÊÊiinnaa ssuuddiioonniikkaa uu rraasspprraavvii zzaalloo--ææiillaa ssee zzaa ppooddiizzaannjjee ggoorrnnjjee ddoobbnneeggrraanniiccee zzaa ppoossvvoojjiitteelljjee ttee zzaa uubbrrzzaa--vvaannjjee pprroocceedduurree ppoossvvoojjeennjjaa ((mmeeuuoossttaalliimm,, ii oottkkllaannjjaannjjeemm bbiirrookkrraattsskkiihhpprreepprreekkaa)) kkaakkoo bbii ππttoo vveeÊÊii bbrroojjnneezzbbrriinnuuttee ddjjeeccee nnaaππaaoo rrooddiitteelljjee.. DDrrææeeddaa nnee bbii ttrreebbaalloo ooddbbaacciittii nnii mmoogguuÊÊnnoossttddaa ddiijjeettee,, ppoossvvoojjee ii ssttrraannccii,, aakkoo jjee ttoo uunnjjeeggoovvuu iinntteerreessuu.. UUppoozzoorraavvaajjuu,, ttaakkoo--eerr,, ddaa,, rraaddii ddoobbrroobbiittii ddjjeetteettaa,, ttrreebbaappoossppjjeeππiittii ii oossttaallee ppoossttuuppkkee nnaaddlleeæænniihhttiijjeellaa uu ssvveezzii ss oobbiitteelljjsskkiimm ooddnnoossiimmaa((nnpprr.. ppoossrreeddoovvaannjjee kkoodd rraazzvvooddaa bbrraa--kkaa,, nnaappoossee kkaadd jjee rriijjeeËË oo ddooddjjeelljjiivvaannjjuussttaarraatteelljjssttvvaa nnaadd ddjjeeccoomm,, ppoossttuuppaakkuuttvvrriivvaannjjaa ooËËiinnssttvvaa ii mmaajjËËiinnssttvvaa iiddrr..)).. RRaaddii uunnaapprreeeennjjaa oobbiitteelljjsskkoo--pprraavvnnee zzaaππttiittee ppooddrrææaann jjee ii pprriijjeeddllooggddaa ssee ddiioo mmjjeerraa zzaa zzaaππttiittuu pprraavvaa iiddoobbrroobbiittii ddjjeetteettaa iizz nnaaddlleeæænnoossttii cceennttrraazzaa ssoocciijjaallnnuu sskkrrbb pprreenneessee uu nnaaddllee--æænnoosstt ssuuddaa..

NNaakkoonn ppoodduuææee rraasspprraavvee zzaassttuuppnniicciissuu ppooddrrææaallii PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa,, aannaavveeddeennee pprriimmjjeeddbbee ii pprriijjeeddlloozziipprroosslliijjeeeennii ssuu pprreeddllaaggaatteelljjuu..

O PRIJEDLOGU

Kako je uvodno napomenuo DDaavvoorr--kkoo VViiddoovviiÊÊ, ministar rada i socijalneskrbi, neposredan povod za donoπenjenovog Zakona o obitelji, braku iizvanbraËnim zajednicama jest odlukaUstavnog suda RH od 8. rujna 2000.o nesuglasnosti odredbi Ëlanaka 22,25. (toËka 7.) i 36. (stavak 3.) Zakonao izvlaπtenju s Ustavom RH. Njome jeutvreno da postupovnopravna jam-stva graanima o Ëijim se graanskimpravima odluËuje u upravnom postu-pku nisu dostatna u smislu odredbeËlanka 6. stavak 1. Europske kon-vencije za zaπtitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda. Ova odluka dovodiu pitanje i sluËajeve u kojima se ograanskim pravima odluËuje uupravnom postupku, dakle odnosi sei na prava iz podruËja obiteljsko-pravne zaπtite u nadleænosti centra zasocijalnu skrb. Ocijenivπi da se radi osustavnim promjenama koje nije bilomoguÊe kvalitetno napraviti u pred-vienom roku, Vlada je odustala odzapoËete procedure noveliranja posto-jeÊeg Obiteljskog zakona i opredijelilase za izradu novog koji bi reguliraoobiteljske odnose. Izradi ponuenogzakonskog teksta prethodio je opse-æan posao na usklaivanju razliËitihzakonskih projekata i donoπenjuËitavog niza mjera koje su najboljesaæete u novoj obiteljskoj politici.Naime, prije nekoliko mjeseci Hrvat-ski sabor je donio i sustavan paketmjera kojima se nastoji ojaËatihrvatsku obitelj, respektirajuÊipluralitet obiteljskih oblika koji dosadnije bio uvaæavan ni u zakonodavnimniti u praktiËnim rjeπenjima. Primje-rice, doneseni su zakoni o djeËjempravobranitelju za djecu te o nagradiza promicanje prava djeteta. Na ovomzasjedanju zastupnici Êe razmotriti inovi zakonski prijedlog o sprje-Ëavanju nasilja u obitelji, a uskoro Êese naÊi na dnevnom redu i Zakon oravnopravnosti ili jednakosti spolova.Osim toga, u Zakonu o radu pred-vien je Ëitav niz novih institutakojima bi trebalo osigurati jednakosti ravnopravnost spolova te reguliratipitanja koja neposredno zadiru uobiteljski æivot. I brojni instituti unovom Kaznenom zakonu idu za timda se u odreenim situacijama zaπtitepojedini Ëlanovi obitelji.

Sklapanje braka i posredovanje

kod razvoda

U nastavku izlaganja ministar jeupoznao zastupnike s najvaænijimpromjenama u odnosu na postojeÊiZakon. U prvom redu, propisano je dabrak ne moæe sklopiti osoba mlaa odosamnaest godina æivota, πto bitrebalo jamËiti trajnost braka u veÊojmjeri nego dosad. Naime, HrvatskaprednjaËi u razvodima brakova uodnosu na neke druge zemlje u svomokruæenju (nerijetko se dogaa damaloljetniËki brakovi prestanu i prijenego πto braËni drugovi postanupunoljetni). Nadalje, intencija je da sepostupak posredovanja u sluËajurazvoda braka uredi na drugaËijinaËin. Predlaæe se, naime, da se tim

poslom, pored centara za socijalnuskrb, ubuduÊe mogu baviti i savje-tovaliπta za brak i obitelj te osobeovlaπtene za pruæanje struËne pomoÊi

(graani Êe moÊi sami izabrati posre-dovatelja meu struËnjacima dræav-nog ili privatnog sektora).

Odnosi izmeu roditelja i djece

Kad je rijeË o reguliranju odnosaizmeu roditelja i djece, novina je dabi dijete ubuduÊe imalo pravo naposebnog skrbnika koji bi πtitionjegova prava i interese u postupcimapred sudom. RijeË je o postupcimaoduzimanja prava roditeljima da æivesa svojim djetetom; povjeravanjadjeteta s poremeÊajem u ponaπanjuustanovi socijalne skrbi te u postupkuliπenja roditeljske skrbi oba ili jedinognjegovog roditelja. Ova posljednjamjera je i prema postojeÊem Zakonuu nadleænosti suda, a ostale su ponovome takoer prenesene iz nadle-ænosti centra za socijalnu skrb unadleænost suda (to vrijedi i zadonoπenje odluke o zabrani roditelju,baki ili djedu koji ne æivi s djetetomda mu se neovlaπteno pribliæava iuznemirava ga). Odluku o tome skojim Êe roditeljem dijete æivjetiubuduÊe bi donosio iskljuËivo sud(dosad je o tome odluËivao samo kadse radilo o braËnom ili o pater-nitetskim sporovima, dok je u ostalimsituacijama bio mjerodavan centar zasocijalnu skrb). Dakako, u pripremitakvih odluka bit Êe konzultirani istruËnjaci nadleænih centara zasocijalnu skrb. ZahvaljujuÊi toj noviniovaj Êe zakon biti potpuno usklaen sEuropskom konvencijom za zaπtituljudskih prava i temeljnih sloboda,

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

19

Dijete bi imalo pravo naposebnog skrbnika koji biπtitio njegova prava i intereseu postupcima pred sudom.Dio mjera za zaπtitu prava idobrobiti djeteta prenosi se iznadleænosti centara zasocijalnu skrb u nadleænostsuda.Predvia se samo jedan oblikposvojenja djeteta koji se ne bimogao raskinuti te boljazaπtita tajnosti posvojenja uodnosu na treÊe osobe.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

prema kojoj se dovode u pitanje svipostupci u kojima se odluËuje ograanskim pravima u upravnompostupku, dakle i o obiteljskimstvarima u nadleænosti centra zasocijalnu skrb, naglaπava ministar.

Posvojenje

ZnaËajne promjene predlaæu se i uodnosu na institut posvojenja. Naime,umjesto dvije vrste posvojenja pred-via se uspostava samo jednog oblikakoji se ne bi mogao raskinuti, raditrajne zaπtite posvojenog djeteta.Predviena je, takoer, prilagodba

dobne razlike s obzirom na dob pos-vojiteljskog para. Pored postojeÊegodreenja, nudi se moguÊnost veÊedobne razlike (45 godina) ako je jedanposvojitelj mlai od tridesetpet godinaa drugi stariji od Ëetrdesetpet godina.U sluËaju posvajanja braÊe i sestaradovoljno je da posvojitelji ispunjavajupretpostavke samo za jedno dijete, panjegovu braÊu i sestre mogu posvojitibez obzira na eventualno prekoraËenjedobne razlike). BuduÊi da je praksadrugih zemalja u tom pogledu raz-liËita, na nama je da odvagnemo πto bibilo optimalno, prije svega za djecu,vodeÊi pritom raËuna o Ëinjenici da u

Hrvatskoj ima 7 puta viπe poten-cijalnih posvojitelja nego djece kojaËekaju na posvojenje, kaæe ministar.Spomenuo je i to da je zakonompredviena bolja zaπtita tajnostiposvojenja u odnosu na treÊe osobe.Naime, bioloπki roditelji moÊi Êe datipristanak na posvojenje samo zanepoznate posvojitelje i nakon toga Êebiti iskljuËeni kao stranke u postu-pku. To znaËi da neÊe imati pravo nauvid u spis o posvojenju i dræavnematice djeteta.

Skrbniπtvo

GovoreÊi o dijelu zakonskih odredbikojima se regulira skrbniπtvo, VidoviÊje spomenuo zakonsku obvezu da semaloljetnog πtiÊenika, u skladu snjegovom dobi i zrelosti, mora naprikladan naËin upoznati s vaænimokolnostima sluËaja. Osim toga, onima pravo dobiti savjet i izraziti svojemiπljenje te biti obavijeπten o mogu-Êim posljedicama uvaæavanja njegovamiπljenja kad se odluËuje o nekomnjegovom pravu. Kod skrbniπtva iroditeljske skrbi za punoljetne osobeusklaeni su razlozi za liπenje pos-lovne sposobnosti s pojmom ”duπevnesmetnje” kako ga odreuje Zakon ozaπtiti osoba s duπevnim smetnjama,a uvodi se i novi termin ”posebanskrbnik” koji obuhvaÊa sve sluËajeveskrbnika za poseban sluËaj, kao isluËaj privremenog skrbnika izpostupka liπenja poslovne sposo-bnosti, predvien vaæeÊim Zakonom.

BuduÊi da su se u dosadaπnjojpraksi postupci dokazivanja oËinstvaili majËinstva (najËeπÊe ovi prvi)neopravdano odugovlaËili na πtetudjeteta, predloæena je odredba kojaupuÊuje sud na naËin kako Êe skratitiovaj postupak, ali i stranke naposljedice neodazivanja ili uskra-Êivanja izvoenja dokaza medicinskimvjeπtaËenjem.

Radi usklaivanja Prijedloga zako-na sa zakonodavnom praksom uvelikom dijelu Europe, ugraena je iodredba prema kojoj se uËinci izvan-braËne zajednice primjenjuju i naosobe istog spola koje æive zajedno,kaæe ministar. BuduÊi da je rijeË osamo dva instituta (uzdræavanje iimovinski odnosi) otpadaju eventualniprigovori da se istospolna zajednicaizjednaËava s obiteljskom.

Predloæenim zakonom obiteljsko-pravna zaπtita usklauje se seuropskom praksom i normama,zakljuËio je VidoviÊ. Izrazio je uvje-renje da Êe to biti dobra podloga da se,

uvaæavajuÊi realitet naπe socijalne igospodarske zbilje, obiteljima ostavipravo na njihovu privatnost idiskreciju, s tim da dræava intervenirau obiteljske odnose samo u sluËa-jevima kad je to doista nuæno, radizaπtite prava i interesa djece i drugihËlanova obitelji koji se ne mogu samio sebi brinuti.

Nakon uvodnog izlaganja pred-stavnika predlagatelja, ministra radai socijalne skrbi DDaavvoorrkkaa VViiddoovviiÊÊaa,,dobili su rijeË izvjestitelji radnihtijela. Stajaliπta Odbora za rad,socijalnu skrb i zdravstvo prenijela jeSSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ,, stavoveOdbora za obitelj, mladeæ i πportDDuubbrraavvkkaa ©©uuiiccaa,, a primjedbe i prijed-loge Odbora za zakonodavstvo JJoossiippLLeekkoo.. U ime OOddbboorraa zzaa rraavvnnoopprraavvnnoossttssppoolloovvaa govorila je Milanka OpaËiÊ, au ime Odbora za ljudska prava i pravanacionalnih manjina JJaaddrraannkkaa RReeiihhll--KKiirr..

RADNA TIJELA

Donoπenje ovog Zakona poduprlasu i nadleæna radna tijela, uz odreeneprimjedbe.

Dio Ëlanova matiËnog OOddbboorraa zzaaoobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrtt je miπljenja dabi iz naziva ovog propisa trebalobrisati rijeËi: ”i izvanbraËnim zaje-dnicama”. U raspravi na sjednici togradnog tijela naglaπeno je da se veÊidio javnosti, a i Crkva, protivi tome dase odredbe ovog Zakona o uËincimaizvanbraËne zajednice primjenjuju ina osobe istog spola koje æive zajedno.Dio Ëlanova Odbora dræi da ovoj

problematici nije mjesto u pred-loæenom Zakonu pa predlaæu brisanjetoËke 2. u Ëlanku 3. Prijedloga zakonai rijeËi ”uËinci istospolnih zajednica”u Ëlanku 1. S tim u svezi podsjeÊajuna Ëinjenicu da je prilikom donoπenjaZakona o nasljeivanju iskazanapotreba preciznije definicije institutaizvanbraËne zajednice a jedno odmoguÊih rjeπenja mogao bi bitiupisnik ili registracija kod javnogbiljeænika. U raspravi je, meu osta-

BROJ

355

20

Nudi se moguÊnost veÊe dobnerazlike izmeu starijegposvojitelja i posvojËeta (do 45godina) ako je drugiposvojitelj mlai od 35 godina.Dopunjene su i odredbekojima se regulira skrbniπtvo,radi poboljπanja odnosaskrbnik - πtiÊenik, te skraÊenrok za izvoenje dokazamedicinskim vjeπtaËenjem upostupku za utvrivanje,odnosno osporavanjemajËinstva ili oËinstva.Na inicijativu udruga kojeπtite i promiËu prava osobarazliËitih spolnih usmjerenja,predloæeno je da se odredbeovog Zakona o uËincimaizvanbraËne zajedniceprimjenjuju i na osobe istogspola koje æive zajedno.

IzvanbraËnim i istospolnimzajednicama nije mjesto uovom Zakonu i ne treba ihizjednaËavati s obiteljskim(njihova prava trebalo biurediti posebnim zakonom).

lim, izraæeno miπljenje da Ëestirazvodi brakova ne mogu biti razlogzabrani sklapanju braka osobamamlaim od 18 godina (alternativaËlanka 26.) te da u tom sluËaju postojiopasnost od poveÊanja broja izvan-braËno roene djece. Osim toga, nijelogiËno da se, s jedne strane, raz-miπlja o davanju prava glasa πesnae-stogodiπnjacima, dok se ovimzakonskim prijedlogom predviajurestrikcije na drugom podruËju.

Daljnja je sugestija Ëlanova togradnog tijela da se do drugog Ëitanjapreciziraju odredbe koje regulirajuposredovanje prije razvoda braka.Primjerice, trebalo bi preciznije odre-diti koje osobe mogu biti ovlaπteniposrednici (dosad su to mogli bitidjelatnici centara za socijalnu skrb) tekoje kvalifikacije i radno iskustvotrebaju imati. To je posebno vaænozbog toga πto je u dosad provedenimpostupcima mirenje uspjelo tek urijetkim sluËajevima (od ukupno 5481postupka samo u 164 sluËaja).

»lanovi Odbora podræali su pred-loæene izmjene kojima se mjere zazaπtitu prava i dobrobiti djeteta pre-nose iz nadleænosti centara zasocijalnu skrb u nadleænost suda.Napominju da bi o tome s kojim Êeroditeljem dijete æivjeti uvijek trebaoodluËivati sud, s tim da se vodi raËunada djeca ne bi ispaπtala zbog sporostisudskih postupaka.

Odbor je, meu ostalim, preporuËiopredlagatelju da joπ jednom razmotriprijedlog pristigao iz Doma zanapuπtenu djecu, o potrebi brisanjadobne granice posvojitelja (tu suinicijativu veÊ podræali neki zastu-pnici). Dræi, takoer, da bi se godiπnjemogao posvojiti veÊi broj djece negodosad (165) kada bi se smanjilobirokratiziranje u postupku posvo-jenja.

Na sjednici je bilo govora i onepotvrenim tvrdnjama u medijimao navodnom porodu kloniranih bebe iaktivnostima poduzeÊa Clonaid. »la-novi Odbora zauzeli su stajaliπte kakobi ovu temu bilo dobro posebnoraspraviti, moæda i na zajedniËkojsjednici s Odborom za zdravstvo.

I OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo je miπlje-nja da bi pitanja koja se odnose naizvanbraËne zajednice, pogotovo oneosoba istog spola, trebalo ureditiposebnim zakonom. Naime, dræavatemeljem Ustava daje obitelji posebnuzaπtitu, te se na izvanbraËnu zaje-dnicu, posebno onu istih spolova, mo-gu primjenjivati samo odreeni prav-ni instituti, odnosno samo dio prava i

obveza. Radi toga Odbor predlaæe dase sadræaj predloæenog Zakona raz-graniËi i uredi s dva, a moæebitno i trizakona.

To radno tijelo, inaËe, podupirepredloæena rjeπenja u pojedinim za-konskim odredbama (protivi seponuenim alternativama). Sugerira,meutim, da se na razvidan naËindefiniraju elementi pojedinih pojmova(primjerice, pojam zajednice rabi sekao braËna, obiteljska, istospolna,æivotna zajednica, itd.).

Iako podræava rjeπenje prema kojemse, iznimno, moæe dopustiti sklapanjebraka osobi mlaoj od 18 godina (kojaje navrπila 16 godina) Odbor predlaæeda se u Ëlanku 28. proπiri krug srod-nika koji ne bi mogli sklopiti brak (uzpropisane iznimke iz posebno utvre-nih razloga). S obzirom na Ëinjenicuda se æivotni vijek nesumnjivo po-veÊava, Ëlanovi tog radnog tijelazalaæu se za poveÊanje gornje dobnegranice posvojitelja sa 35 na 45godina.

Miπljenja su, takoer, da bi mjerekojima se πtite djeca u sluËajevimazloporabe ili krπenja roditeljskogprava, duænosti i odgovornosti trebalodoraditi, kako bi se osiguralo da sepredloæena rjeπenja mogu sustavno iprovesti. Spomenimo i njihovu suge-stiju da se do drugog Ëitanja ovogZakona pojedini izriËaji u njegovutekstu preciziraju ili izostave (pri-mjerice, ”brak se sklapa na sveËaninaËin”, ”duænost vjernosti braËnihdrugova” i dr.).

OOddbboorr zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu iizzddrraavvssttvvoo,, koji je ovaj zakonskiprijedlog razmotrio kao zainte-resirano radno tijelo, ocijenio je dapredloæena rjeπenja predstavljaju zna-Ëajno poboljπanje i kvalitetan pomaku zaπtiti prava djece, ali i obitelji ucjelini. U opseænoj raspravi na sjed-nici tog radnog tijela izneseno je nizprimjedbi i prijedloga na ponueni

zakonski tekst, pri Ëemu su uvaæenamiπljenja struËnjaka koji u praksiprimjenjuju Obiteljski zakon. Naime,Odbor je o toj temi odræao posebansastanak s predstavnicima zagre-baËkog Centra za socijalnu skrb,Doma za djecu Zagreb te pred-stavnicima Studija za socijalni radPravnog fakulteta SveuËiliπta uZagrebu.

»lanovi Odbora zalaæu se za to da serazmotri moguÊnost uvoenja obvezepohaanja savjetovaliπta za brak iobitelj (Ëlanci 12. i 13. Prijedloga za-kona), kao jednog od preduvjeta zasklapanje braka. Dræe, naime, da bimatiËar trebao preporuËiti nevjesti iæeniku da prije sklapanja braka po-sjete savjetovaliπte, radi boljeinformiranosti o svim pitanjimavezanim uz brak, razvod braka iroditeljstvo.

Spomenimo i njihovu sugestiju dase u zakonu jasnije naznaËi tkoprovodi postupak posredovanja prijerazvoda braka, buduÊi da, premapredloæenom, posredovatelji mogu biticentar za socijalnu skrb, savje-tovaliπte za brak i obitelj te osobeovlaπtene za pruæanje struËne pomoÊi(posredovatelja bi trebalo obvezati nato da braËne drugove upozna, ne samos pravnim, nego i psihosocijalnimposljedicama razvoda braka). Zalaæuse i za produæenje trajanja tog postu-pka s tri na πest mjeseci. Smatraju,meu ostalim, da bi odredbe Ëlanka77. kojima se regulira utvrivanjemajËinstva trebalo na isti naËinprimjenjivati i na osporavanje oËin-stva. Miπljenja su, takoer, da bi uËlanku 89. trebalo detaljno definiratitko moæe biti djetetov poseban skrbniku sluËajevima odreenim ovim Zako-nom. Predlaæu, nadalje, da sepreispita smisao i opravdanost ovakokratkog roka od 15 dana predvienogu Ëlanku 117. Naime, prema tojodredbi, sud moæe, provodeÊi mjere zazaπtitu prava i dobrobiti djeteta,obvezati roditelja koji u veÊoj mjerizanemaruje podizanje i odgoj djeteta,da napusti obiteljsku zajednicu utrajanju od 15 dana.

»lanovi Odbora predloæili su ipomicanje dobne granice za posvo-jenje, na naËin da se predvidi da dijetemoæe posvojiti osoba od 25 do 40godina starosti. Ako postoje osobitoopravdani razlozi, to bi trebaloomoguÊiti i osobama starijim od 40godina, s tim da dobna razlika izmeuposvojitelja i djeteta ne bude veÊa od45 godina. Radi ubrzanja postupakaposvajanja bilo bi korisno da nadleæna

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

21

Predvidjeti da dijete moæeposvojiti osoba od 25 do 40godina starosti, pa i starija,ako za to postoje osobitoopravdani razlozi.

Proπiriti krug srodnika koji nebi mogli sklopiti brak tedoraditi mjere za zaπtitu djeceu sluËajevima zloporabe ilikrπenja roditeljskog prava.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

ministarstva izrade protokol o postu-panju i edukaciji svih koji suukljuËeni u taj proces, smatrajuËlanovi Odbora. Predloæili su i dapredlagatelj ponovno preispita odred-bu koja maloljetnicima onemoguÊavasklapanje braka. Dræe da bi uiznimnim sluËajevima, radi zaπtiteprava djeteta, trebalo odobriti takavbrak. Uostalom, u praksi su takvisluËajevi rijetki (maloljetniËki brakovise najËeπÊe sklapaju zbog trudnoÊemaloljetnice).

OOddbboorr zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaannaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa upozorava naËinjenicu da u zakonskom tekstu, kojitreba normativno ureivati obiteljskeodnose, nigdje nije definirano πto sesmatra pod pojmom obitelji. Taj sepropust mora otkloniti u pripremikonaËnog prijedloga zakona, kako unjegovoj provedbi ne bi doπlo doslobodne interpretacije. I ovo radnotijelo smatra da izvanbraËne i isto-spolne zajednice ne bi trebaloukljuËivati u ovu zakonodavnu mate-riju, jer to nisu obiteljske zajednice.Napominje da se ni nazoËni pred-stavnici udruga ”Iskorak” i ”Kontra”ne protive donoπenju posebnogzakona kojim bi se uredili odnosiosoba istospolne orijentacije, ali traæeda Sabor zakljuËkom obveæe Vladu dau odreenom roku predloæi takavpropis. Po miπljenju Ëlanova Odborasuviπna je i zakonska odredba kojomse uËinci izvanbraËne zajednice pri-mjenjuju i na osobe istog spola kojeæive zajedno. Naime, imovinsko-pravna pitanja meu partnerimaodnosno stankama koje ulaze uodreene imovinskopravne odnose veÊsu rijeπena posebnim zakonima (oobveznim odnosima; o vlasniËko-pravnim odnosima i dr.) i to neovisnoo spolu i o formi preko koje ostvarujusvoje partnerstvo (ortakluk i dr.). Uraspravi je upozoreno i na neuskla-enost zakonskih odredbi, buduÊi dase prema Ëlanku 5. brakom smatrazakonom ureena zajednica æene imuπkarca, te na naznake diskri-minacije u Ëlanku 8. Prijedloga zako-na. Naime, navedena odredba pro-pisuje da se brak u vjerskom obliku, suËincima graanskog braka, sklapapred sluæbenikom vjerske zajednicekoja s Republikom Hrvatskom o tomeima ureene pravne odnose (sliËno bitrebalo urediti za sve vjerske zaje-dnice). Predloæeno je, nadalje, da sepostupak posredovanja prije razvodabraka produæi do godinu dana te dase Ëlankom 99. predvide veÊa prava zaonog roditelja kod kojega je dijete.

Sudionici u raspravi izrazili su mi-πljenje da bi valjalo definirati πto sepodrazumijeva pod terminom ”poni-æavajuÊi postupci” roditelja premadjeci, te tko se sve smatra Ëlanovimaobitelji. Ocijenjeno je da su pred-loæenim Zakonom prava djeteta uvelikoj mjeri razraena, dok suduænosti definirane uopÊeno. Posve jeobrnuto kad su u pitanju roditelji.Naime, s viπe zakonskih odredbidefinirane su njihove obveze premadjeci, a da istodobno nisu preciziraneobveze djece prema roditeljima, nitiovlasti roditelja u svezi s odgojemdjece. UnatoË navedenim primjed-bama, Odbor je zakljuËio da je ovajzakonski prijedlog otvoreniji i bolji odpostojeÊeg te ga, stoga, treba podræati.

Iako je zastupnicima ponuen pot-puno novi zakonski projekt, rijeË je,zapravo, o donekle izmijenjenom Obi-teljskom zakonu, Ëiji naziv otkrivarazloge i motive predlagatelja, napo-minje OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee.. »lanovitog radnog tijela ocijenili su da uovom trenutku, s obzirom na pripa-dnost hrvatskih graana odreenomcivilizacijskom i kulturnom krugu tenjihov dominantan odgoj i tradiciju,nisu prihvatljiva rjeπenja u Ëlancima1. i 3., prema kojima tzv. istospolnezajednice ulaze u podruËje i dosegbraËnih i izvanbraËnih zajednica.Dakako da i o istospolnim zaje-dnicama treba voditi raËuna, pogla-vito s motriπta zaπtite ljudskih prava,no upitno je treba li to pitanjerjeπavati ovim, ili nekim drugimzakonom. S tim u svezi od pred-lagatelja je zatraæeno da izvijestizastupnike o rezultatima kompa-rativne analize o tome u kojimzemljama, kojim propisom i na kojinaËin su ureeni instituti istospolnihi izvanbraËnih zajednica.

Kao drugo prijeporno pitanje uraspravi je spomenuta moguÊnostsklapanja braka izmeu djece braÊe isestara, doduπe, u posebnim okol-nostima (bez obzira na to πto je istorjeπenje postojalo u obiteljskomzakonodavstvu do 1999. i na uvjetnopozitivno stajaliπte kanonskog prava).

Posebno je naglaπeno pitanje ostva-rivanja i zaπtite prava djeteta,sukladno odgovarajuÊoj Konvenciji opravu djeteta, u sluËaju iskazivanjapred sudom i sudjelovanja u sudskompostupku (poglavito odredba Ëlanaka274 - 279) te usklaivanja s poloæajemdjeteta u kaznenom i posebnomparniËnom postupku. Po miπljenjuËlanova Odbora bilo bi dobro osiguratitakav sastav sudskog vijeÊa pred

kojim dijete iskazuje u kojem bi suciporotnici bili osobe odgovarajuÊegiskustva i vrste struËne spreme.Predloæili su, meu ostalim, da se ustavku 2. Ëlanka 305. izjednaËe pravamoguÊih ovlaπtenika na (ne)pod-noπenje revizije protiv drugostu-panjskih odluka u sluËajevimauzdræavanja maloljetnika i braËnogdruga o Ëijem uzdræavanju se odlu-Ëuje.

Spomenimo, na kraju, i njihovusugestiju da se tekst predloæenogzakona jeziËno uredi.

RASPRAVA

Tresla se brda, rodio se miπ

Prvi sudionik rasprave na ple-narnoj sjednici Hrvatskog sabora bioje KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊ,, glasno-govornik Kluba zastupnika HB-a.Najprije je podsjetio na Ëinjenicu daje u svibnju proπle godine, nakonburnih polemika u sabornici i ujavnosti oko noveliranja postojeÊegObiteljskog zakona, Vlada povukla izprocedure Prijedlog zakona onjegovim izmjenama i dopunama. Toje uËinjeno uz obrazloæenje da trebaostaviti vremena za, kako je reËeno,

nuæne i sustavne promjene spome-nutog zakona. Godinu dana kasnijenovi pokuπaj sreivanja obiteljskogprava doËekan je, kaæe, s punopraπine, poput kakvog filmskog hita,ali ne zbog radikalnih zahvata ugoruÊa i ranije otvorena pitanja, negozbog gay parada i nametnutih pitanjahomoseksualnih brakova. Meutim,”tresla se brda, rodio se miπ”. Naime,u javnosti se bespotrebno stvorilatenzija oko legalizacije istospolnihbrakova, buduÊi da rezultati neda-vnog popisa stanovniπtva pokazuju dase veÊina graana izjaπnjava kato-licima koji u svom konfesionalnomdijelu jasno naglaπavaju vrijednosnitradicionalizam hrvatske obitelji.Predlagatelj, izgleda, nije imao dovolj-no odluËnosti da u tom smislupromijeni i naziv zakona, negoduje

BROJ

355

22

Problem viπe nije samo(ne)uspjeh postupkaposredovanja i mirenja, veÊnjegova beskonaËnost, naposekad je rijeË o dodjeljivanjustarateljstva nad djecom.

zastupnik. Po njegovim rijeËimanajveÊa sustavna promjena Obitelj-skog zakona svela se na njegovupodjelu na dva nova zakonska pro-pisa, s gotovo netaknutim sadræajem.

GovoreÊi o predloæenim novinamaspomenuo je da se dodatno razraujei πiri administrativna mreæa posre-dovanja prije razvoda braka radimirenja supruænika, ovaj put krozsavjetovaliπte za brak i obitelj. S tim usvezi napominje da je veÊ ranijepokrenuto educiranje djelatnika cen-tara za socijalnu skrb u poslovimaposredovanja, ali to nije poluËilooËekivane rezultate.

NajveÊa boljka dugotrajnost

postupka

Problem viπe nije samo (ne)uspjehposredovanja i mirenja, veÊ besko-naËnost tog postupka, napose kad jerijeË o dodjeljivanju starateljstva naddjecom, kaæe zastupnik. Naime, uveÊini sluËajeva osoba kojoj se dijetedodjeljuje (to je obiËno majka) moraËekati na rjeπenje i po godinu dana, aza to vrijeme ne moæe ostvariti pravona alimentaciju, djeËji doplatak, i sl.Porazna statistika u uspjehu mirenjadovoljan je argument, kaæe, da seprovede opπirnija struËna rasprava opotrebitosti instituta posredovanja, ilipak o njegovoj modifikaciji (osim kadje rijeË o dodjeljivanju starateljstva).Dugotrajnost je i boljka sklapanjabrakova starijih maloljetnika kojinerijetko Ëekaju na dozvolu i po 6mjeseci, Ëak i ako imaju privoluroditelja.

Predlagatelj, meu ostalim, predla-æe proπirenje dobne granice zaposvojitelje, kako bi se izaπlo ususretonima starijim od 40 godina.Istodobno se izbjegava suoËiti s pro-blemom 78 posto potencijalnihposvojitelja koji veÊ zadovoljavajuzakonski kriterij, ali nailaze na zidadministracije.

Po ocjeni zastupnika HB-a u nekimsegmentima, poput ukljuËivanja dje-teta u sporove o oËinstvu i posvojenju,predlagatelj slijedi pedagoπka istra-æivanja, ali previπe segmenataobiteljskog zakonodavstva ostavljanedoreËenim ili teπko primjenjivim upraksi. No, zakon ima i jednu dobrustranu - pruæa okvir i svojevrsnopolaziπte za zaπtitu obitelji.

U nastavku izlaganja GaπpariÊ jeiznio prijedlog svojih stranaËkihkolega da se iz Prijedloga zakonabriπe stavak 2. u Ëlanku 28. koji

”prkosi ne samo tradicionalnoj ikrπÊanskoj civilizaciji, nego i medi-cinskoj struci, a i zdravom razumu”(rijeË je o moguÊnosti da se, iznimno,dopusti brak izmeu bratiÊa isestriËni). Zahtijevaju i doradu Ëlanka54. prema kojem se djetetovim ocemsmatra majËin muæ, ako je dijeteroeno za vrijeme trajanja braka ilitijekom tristo dana od prestankabraka. Iako predlagatelj mnoge stvariostavlja nedirnute, u Ëlanku 107. ideu drugu krajnost i zalazi u pitanjaodluËivanja o posjetu osoba izvan uæeobitelji (npr. bake i djeda). Predvienoje, naime, da Êe sud u izvanparniËnompostupku, na prijedlog bake ili djeda,odnosno djeteta, donijeti odluku osusretima s bakom odnosno djedom,uzimajuÊi u obzir dobrobit djeteta. Iztoga proizlazi da roditelj, odnosnokompetentan staratelj, nije u stanjuprocijeniti koje osobe izvan uæe obiteljipozitivno ili negativno utjeËu nadijete. Uostalom, u ekstremnim sluËa-jevima svaki graanin je duæanprijaviti Centru za socijalnu skrbuoËeno krπenje djetetovih prava.

Na kraju je sugerirao da se uËlanku 127. stavak 1. predvidi daposvojitelj ”moæe” (umjesto ”mora”)biti hrvatski dræavljanin.

IspravljajuÊi njegove navode mr.MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ je napomenuo daKatoliËka crkva dopuπta sklapanjebrakova u 4. stupnju i da je to diotradicije. Osim toga, do 1999. godine,dok je na vlasti bio HDZ-a to je uiznimnim sluËajevima dopuπtalo inaπe zakonodavstvo a pod odreenimokolnostima maloljetniËki brakovidozvoljeni su u gotovo svim zemljama.KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊ mu je zamjerio dase pozvao na ispravak netoËnognavoda, iako nije ispravio niti jedannjegov konkretan navod.

Zadræati naziv Obiteljski zakon

Po rijeËima JJaaddrraannkkee KKoossoorr, pred-stavnice Kluba zastupnika HDZ-a,njeni stranaËki kolege smatraju danije trebalo donositi novi zakonskiprojekt, nego eventualno noveliratipostojeÊi, a ako se veÊ ide na to, valjazadræati naziv Obiteljski zakon. Dræe,naime, da se iz samog naziva novo-predloæenog Zakona moæe zakljuËiti izbog Ëega se predlaæe (prije svega radiozakonjenja istospolnih zajednica).Iako se u Klubu zastupnika o ovomzakonskom prijedlogu raspravljalobez predrasuda, zastupnici HDZ-asmatraju da predloæeno rjeπenje ni nakoji naËin neÊe pridonijeti nekom

europskom iskoraku. Naime, premadokumentima VijeÊa Europe dræavenisu obvezne urediti moguÊnostregistracije zajednice osoba istogspola, pogotovo ne u Obiteljskomzakonu, tvrdi zastupnica. To, dakako,ovisi o klimi u javnosti pojedine dræa-ve, ali problematika o kojoj je rijeË seobiËno regulira nekim posebnimpropisom. U nastavku je joπ podsjetilana to da su braËna i izvanbraËnazajednica muπkarca i æene izjednaËenei prema postojeÊem zakonu.

Kako reËe, ne stoji ni argument dase na promjene iπlo radi donoπenjanovog zakona o sprjeËavanju nasiljau obitelji. U prilog tome spomenula jeda postoje vrlo dobra rjeπenja uËlancima 118. i 362. Obiteljskogzakona, gdje se za nasilnika predviaprekrπajna kazna do 30 dana zatvora.Osim toga, u Ëlanku 215. Kaznenogzakona za kazneno djelo obiteljskognasilja zaprijeËena je kazna zatvora od3 mjeseca do 3 godine (kao kaznenodjelo tretira se i silovanje u obitelji).

Po rijeËima zastupnice hadezeovcine mogu poduprijeti ni moguÊnostsklapanja braka izmeu djece braÊe isestara, ne samo zbog medicinskihkontraindikacija (genetski uzroko-vane malformacije djece bliskih srod-nika) nego i stoga πto je ta praksa unaπem civilizacijskom krugu nepri-hvatljiva. Zbog toga predlaæu da seodredba koja to omoguÊuje izostavi izzakonskog teksta.

Po miπljenju njenih stranaËkihkolega predloæena rjeπenja kojima seregulira posvajanje djece su vrlodobra, ali pri njihovoj primjeni prijesvega valja voditi raËuna o zaπtitidobrobiti i prava djeteta. U prvomredu treba ubrzati sudske postupkekoji Êe otkloniti neizvjesnost. S tim usvezi zastupnica napominje da uHrvatskoj danas ima 7 puta viπepotencijalnih posvojitelja od djece

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

23

MoguÊnost da se, iznimno,dopusti brak izmeu bratiÊa isestriËne prkosi ne samotradicionalnoj krπÊanskojcivilizaciji i medicinskoj struci,nego i zdravom razumu.

Umjesto novog zakonskogprojekta trebalo je noveliratipostojeÊi Obiteljski zakon, ilibarem zadræati njegov naziv.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

koja se posvajaju. Hadezeovci pozdra-vljaju i prijedloge za podizanje gornjedobne granice za posvajatelja na 40godina, odnosno njeno ukidanje kodposvajanja braÊe i sestara. Miπljenjasu da ne bi trebalo odbaciti ni mogu-Ênost da dijete, ako je to u njegovomposebnom interesu, posvoje i stranci(ta je moguÊnost postojala i dosad), aliuz stroæe uvjete. Dræe, meutim, da biposvojena djeca trebala ostati uHrvatskoj te da moguÊnost daposvojitelj promijeni njihovo ime iprezime, ali i narodnost, ne bi bila uskladu s Konvencijom o pravimadjeteta.

U zakljuËnom dijelu izlaganja zatra-æila je da se ”vrati naziv Obiteljskizakon, te da Vlada πto prije pripremiza raspravu zakon o zabrani klo-niranja.

LLuucciijjaa DDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)) je opovrgnulanjenu tvrdnju da se ovaj zakon donosizbog ozakonjenja istospolnih zajed-nica. Napomenula je da on nudi Ëitavniz kvalitetnih rjeπenja koja nije bilomoguÊe propisati izmjenama idopunama postojeÊeg zakona. JJaaddrraann--kkaa KKoossoorr je izjavila da u Klubuzastupnika HDZ-a razmiπljaju druga-Ëije, i da se, prema tome, njen navodne moæe ispravljati (iako nije upo-trijebila spomenutu formulaciju). Zaispravak netoËnog navoda javio se imr. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ. Naime, ne slaæe ses njenom tvrdnjom da predloæeniZakon potiËe mlade na sklapanjebrakova meu najbliæim srodnicima.RijeË je, kaæe, o izvanrednim okol-nostima koje uvaæavaju zakonodav-stva u 99 posto zemalja. Do 99.godine, dok je stranka gospoe Kosorbila na vlasti, takvi su brakovi, uiznimnim sluËajevima, bili dopuπtenii u nas (izgleda da tada nije vaæio istisvjetonazor na koji se ona sadapoziva).

O predloæenom provedena

javna rasprava

Na poËetku svog izlaganja MMiillaannkkaaOOppaaËËiiÊÊ ((SSDDPP)) opovrgnula je tvrdnjukoja se Ëula u raspravi, da o pred-loæenim rjeπenjima nije konzultirana

struka. Naprotiv, o tome se vodilajavna rasprava od svibnja proπlegodine, tako da su svi centri zasocijalni rad i zainteresirani stru-Ënjaci koji se bave ovom proble-matikom mogli izreÊi svoje miπljenje.Pravi razlog zbog kojeg se predlaæedonoπenje novog zakona je - kaæe -odluka Ustavnog suda koja obvezujena poπtivanje Europske konvencije zazaπtitu ljudskih prava i temeljnihsloboda prema kojoj se o graanskimpravima viπe ne moæe odluËivati uupravnom postupku jer to ne bi bilo uskladu s Europskom konvencijom zazaπtitu ljudskih prava i temeljnihsloboda. U skladu s tom odlukom diomjera za zaπtitu prava i dobrobitidjeteta prebaËen je u ingerencijusudova. Na taj su naËin djelatnicicentara za socijalnu skrb, koji suranije rjeπavali o tim pitanjima,donekle rastereÊeni i viπe ih se nedovodi u situaciju poput one ”kadijate tuæi, kadija ti sudi”.

Institut posredovanja samo kod

razvoda roditelja

Po rijeËima zastupnice njeni stra-naËki kolege podupiru rjeπenje uËlanku 3. kojim se zakonske odredbeo uËincima izvanbraËne zajedniceprimjenjuju i na osobe istog spolakoje æive zajedno. Naime, ti ljudiimaju pravo na izbor svog naËinaæivota i to je minimum kojim moæemozaπtititi njihova ljudska prava.Smatraju, nadalje, da bi kod razvodabrakova osoba bez djece trebaloukinuti institut posredovanja (dvojeljudi je uπlo u brak svojom slobodnomvoljom pa se na isti naËin mogu irazvesti). Posredovanje je prijekopotrebno samo kad se razvode roditeljikoje treba educirati kako bi odgo-vorno brinuli za odgoj i buduÊnostzajedniËke djece. Naime, u interesu jedjeteta da o njemu brinu oba roditelja,bez obzira na to æive li zajedno ili ne,a ne da doæivljavaju traume zbog togaπto roditelji rjeπavaju svoje meu-sobne odnose preko njihovih lea. Utu svrhu treba poraditi i na efika-snijem provoenju sudskih odluka otome s kim Êe dijete æivjeti (Ëlanak100. Prijedloga zakona).

Nezadovoljni gradacijom zlorabe igrubog krπenja roditeljske odgovor-nosti u Ëlanku 114. zastupnicizahtijevaju njegovu izmjenu ili bri-sanje. Nedopustivo je, kaæu, da setjelesno i duπevno nasilje nad djete-tom te spolno iskoriπtavanje kvali-

ficiraju samo kao zloraba roditeljskeodgovornosti.

PoveÊati dobnu granicu za

posvojitelje

Zbog interesa nezbrinute djece uKlubu zastupnika SDP-a zastupajustajaliπte da gornju dobnu granicuposvojitelja treba brisati ili znatnopoveÊati. Istodobno valja ubrzatipostupak za oduzimanje roditeljskeskrbi za djecu smjeπtenu u domovima,kako bi se ubrzala Ëitava proceduraposvojenja. S obzirom na to da uHrvatskoj ne postoji centralna evi-dencija osoba koje æele posvojiti dijete(mnogi se prijavljuju u viπe centara)teπko je reÊi koliko trenutno imapotencijalnih posvojitelja, konstatirazastupnica. Napominje da dobnugranicu za posvojitelje treba poveÊatii zbog joπ jednog razloga. Naime, 300-tinjak djece je veÊ duæe vrijeme

smjeπteno u hraniteljske obitelji a onikoji brinu o njima veÊ su preπli dobnugranicu i ne mogu ih posvojiti. Umje-sto πto se ograniËava dobna granicaposvojitelja, centri za socijalnu skrbbi trebali poraditi na kvalitetnijojprocjeni njihove osobnosti (testovikoji se primjenjuju su nedostatni imoæda ne daju pravu sliku o nekojosobi) kako se ne bi dogodilo da dijetebude povjereno nekom psihopatu ilipedofilu.

Esdepeovci nemaju niπta protiv togani da se posvajanje djece dopusti istrancima, ako je to u interesu djeteta(oni su veÊ posvojili odreen brojhendikepirane i teπko bolesne djece).Zalaæu se i za to da se zakonom boljedefinira πto znaËi skrb za vlastitodijete koje je smjeπteno u domu. To biomoguÊilo da se πto prije pokrenepostupak za oduzimanje roditeljskeskrbi neodgovornim roditeljima ili daih se prisili da se doista brinu odjetetu (mnogi se zadovoljavajujednom posjetom u tri mjeseca da biudovoljili formalnoj zakonskoj obve-zi). Izrazivπi zadovoljstvo svojihstranaËkih kolega naËinom na koji suureeni odnosi za utvrivanje oËin-stva i odreivanje alimentacijenajavila je da Êe oni podræati Prijedlogzakona.

BROJ

355

24

Kod primjene rjeπenja kojimase regulira posvajanjeprvenstveno treba voditiraËuna o zaπtiti dobrobiti iprava djeteta.

Ne bi trebalo odbaciti nimoguÊnost da dijete posvoje istranci, ako je to u njegovomposebnom interesu, ali uzstroæe uvjete.

Dr. sc. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((nneezzaa--vviissnnaa)) opovrgnula je njen navod da jerjeπenje predvieno ovim Zakonom zaistospolne zajednice minimum zaπtitenjihovih prava, sukladno Konvencijio ljudskim pravima. Po njenimrijeËima takvo rjeπenje nije pred-vieno niti u jednoj drugoj europskojzemlji, osim u Nizozemskoj.

IzvanbraËne zajednice regulirati

drugim zakonom

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorila je LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ ((HHSSSS))..ImajuÊi u vidu da su odnosi u obiteljiregulirani Zakonom koji se poËeoprimjenjivati 1. sijeËnja 1999. pri-rodno bi bilo pitanje treba li nam novizakon i moglo bi se zakljuËiti da bi biledostatne izmjene i dopune postojeÊegzakona. Cjelovit zakon tumaËimorezultatom nastojanja druπtvene zaje-dnice da πto bolje uredi odnose uobitelji i zaπtiti njezine interese, reklaje, meu ostalim zastupnica nagla-πavajuÊi da druπtvena zajednica moraskrbiti o obitelji koja je temelj svakogdruπtva. Ako se polazi od togaopravdano je pitanje o prihvatljivostisamog naziva predloæenog zakona.

Naziv predloæenog zakona izjed-naËava obitelj i brak s izvanbraËnimzajednicama i time πalje takvu porukuËlanovima druπtva. Iako se u UstavuRH jamËi osobitu skrb RH za obiteljkao posebnu vrijednost zakon tuvrijednost ne prepoznaje. Takvaporuka za nas u HSS-u je nepri-hvatljiva i zato predlaæemo, rekla jezastupnica, izmjenu naziva zakona u“zakon o obitelji.” IzvanbraËne zaje-dnice su realnost i druπtvo pred njimane moæe i ne smije zatvoriti oËi iobveza mu je da zakonom urediodnose unutar takvih zajednica ali ihvrijednosno ne smije izjednaËiti sobitelji kojoj Ustav jamËi posebnuskrb.

PozivajuÊi se na Ëlanak 3. Prijed-loga zakona (odredbe o izvanbraËnimzajednicama se primjenjuju na osobeistog spola koje æive zajedno) zastu-pnica je rekla da zakon legaliziraizvanbraËne zajednice osoba istogspola i da nas od legalizacije takvihbrakova dijeli samo korak. Mi u HSS-

u protivimo se tendenciji legalizacijeprotuprirodnih ponaπanja vrlo malogdijela graana RH, i, uz velikopoπtovanje koje zasluæuje svako ljud-sko biÊe legalizacija protuprirodnihveza indirektno bi u druπtvu unijelanesigurnost prema prirodnoj zaje-dnici, braku i obitelji na kojoj poËivasvako druπtvo. Naπe protivljenjelegalizaciji protuprirodnih ponaπanjane moæe se i ne smije se tumaËitiosudom osoba koje ne privlaËi drugispol. Nedostatak otvorenosti omo-guÊuje da se o njima stvore miπljenjakoja su, opÊenito uzevπi, nepravedna.»ovjek pojedinac, muπkarac ili æena,nije kriv ako ga ne privlaËi drugi spoli takvim graanima treba pomoÊi,rekla je, meu ostalim dodajuÊi da sene treba zanaπati iluzijama da zaje-dnica istog spola nema i da ih neÊebiti.

Zastupnica se osvrnula i na veÊinupredloæenih rjeπenja te, meu ostalim,iznijela da se zakonom mora definiratibraËno savjetovaliπte kao i ingerencijeinstitucije pod kojom Êe djelovatisavjetovaliπte. Paæljivo treba raz-motriti moguÊnost iznimke sklapanjabraka maloljetnih osoba. ©to se tiËerjeπenja u vezi sklapanjem brakasrodnika zbog moralnih a posebicegenetiËnih razloga za HSS brakizmeu bratiÊa i sestriËne predstavljarodoskvrnuÊe i oπtro se protivi takvojzakonskoj odredbi. Glede posvojenjaovaj Klub zastupnika smatra nepri-mjerenom zabranu usvojenja djetetado godinu dana starosti te da je nuænopodiÊi gornju dobnu granicu posvo-jitelja na barem 45 godina æivota.Kako se radi o prvom Ëitanju ovogzakona, a vjerujuÊi da Êe predlagateljuvaæiti primjedbe Kluba zastupnikaHSS-a i predloæene zakljuËke, podræatÊe ovaj zakon kako bi se u konaËnomtekstu dobio zakon pod nazivom“zakon o obitelji” i stvorila moguÊnostda se materija koja se odnosi naizvanbraËne zajednice, a povrijednosti ne spada u ovaj zakon,izdvoji i regulira drugim zakonom.

IzbjeÊi odreene termine

––uurraa AAddlleeππiiÊÊ ((HHSSLLSS)) govorila je uime Kluba zastupnika HSLS-a koji Êe,kako je rekla, podræati ovaj predloæenizakon no isto tako smatra da nemapotrebe da se odreeni elementipropisuju ovim zakonom. Uz poËetnopitanje zaπto novi zakon a nepoboljπanje postojeÊeg (npr. naplataalimentacije) navela je da je ovajzakon zadræao neke elemente za koje

se moæe reÊi da su gotovo arhaiËni ida se moæe reÊi da je obitelj shvaÊenatradicionalno (zanemaruje se jedno-roditeljska obitelj) i u nekim elemen-tima idealno osim u onom dijelu kojigovori o seksualnim manjinama.

Trebalo bi odreene termine izbjeÊiili pronaÊi odgovarajuÊe rjeπenje(primjerice da je majka duæna radidobrobiti djeteta imenovati osobu kojusmatra ocem - Ëlanak 76.) a ne trebani zakonom propisivati (Ëlanak 32.) dabraËni drugovi sporazumno odreujumjesto stanovanja jer to je neπto πtose s punim povjerenjem moæe prepu-stiti onima koji u brak stupaju.Sigurno da je nuæno definiratiroditeljsku skrb i odrediti postupkekad se ona ne primjenjuje ali (u vezi sËlankom 93. - roditelji imaju duænosti pravo odgajati dijete kao slobodnu,humanu, domoljubnu moralnu osobuitd.) tko je taj tko kontrolira da lidosta roditelj odgaja svoje dijete kakose navodi i koji su kriteriji za ocjenutoga. Ovakve elemente doista nemapotrebe propisivati jer su oni sastavnidio neËijeg æivota i svjetonazora.

Predloæeni zakon je poboljπan udijelu koji govori o usvajanju djece ito Klub zastupnika HSLS-a prihvaÊa,rekla je zastupnica napominjuÊi u vezis tim da je nuæno prihvatiti poveÊanjedobne granice usvajatelja ali i ubrzatiproceduru posvajanja. Trebat Êedetaljnije razraditi i obvezu uzdræa-vanja roditelja koji skrbi o djetetu.Zastupnica je na kraju rekla da prijekonaËnog donoπenja zakona treba joπjedanput Ëuti i struËnjake.

U ime Kluba zastupnika LIBREgovorio je dr.sc. VViilliimm HHeerrmmaann((LLIIBBRRAA)) ukazujuÊi na institute koji posudu ovog Kluba zastupnika pred-stavljaju najveÊe promjene. Udrugekoje πtite i promiËu prava osobarazliËitih spolnih usmjerenja sma-traju, s Ëim se ovaj Klub zastupnikaslaæe, da su diskriminirane zbog togaπto im se ne dopuπta registracijazajednica istog spola te da je to ujednoi jedan od oblika krπenja ljudskihprava. Svaka bi zemlja trebala bitiposebno osjetljiva na ovo potonje i ucilju spreËavanja toga donijeti takvezakone kojim Êe se onemoguÊitikrπenje ljudskih prava a trebaistaknuti da po svim odlukamaEuropskog suda za ljudska prava idrugih meunarodnih tijela koja sebave ljudskim pravima pravo nasklapanje braka imaju dvije osoberazliËitog spola. Nizozemska je prvadræava koja ima instituciju brakaosoba istog spola. Osim toga, ako i

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

25

Iako se u Ustavu RH jamËiosobita skrb RH za obitelj kaoposebnu vrijednost, zakon tuvrijednost ne prepoznaje.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

postoji potreba i moguÊnost pravnogureenja registracije zajednica osobaistog spola onda bi to bilo dobro, ponaπem miπljenju odnosno miπljenjupravne struke, urediti posebnimzakonom, rekao je. Nemojmo okretatiglavu od Ëinjenica i od onog πto nasokruæuje ali jednako tako pokuπajmoshvatiti da su odnosi koji nasokruæuju ili definiraju ovakve odnoseoni koji nisu u istoj razini oËuvanjadruπtvenih vrijednosti kao πto je tobrak, braËna zajednica i razno-spolnost u toj istoj zajednici.

Predloæeno rjeπenje da se uËinciizvanbraËne zajednice primjenjuju ina osobe istog spola koje æive zajednoje kompromisno rjeπenje i to nije loπei svakako treba voditi raËuna i o tomeda izvanbraËna zajednica u pogledunekih pravnih uËinka izjednaËena sbraËnom zajednicom moæe posebnoznaËiti izjednaËavanje braËne i zaje-dnice osoba istog spola. Tu svakakotreba voditi raËuna o moguÊimpitanjima, primjerice, moguÊnostposvajanja djece i sliËno.

Bilo bi dobro da se ugradi ipakodredba da brak ne moæe sklopitiosoba koja nije navrπila 18 godinaæivota ali bez iznimke, rekao je, meuostalim zastupnik osvrÊuÊi se i nanova rjeπenja u vezi s centrom zasocijalni skrb, na maloljetne πtiÊenikei na odredbe o postupku utvrivanjamajËinstva ili oËinstva. Detaljnije bitrebalo moæda razraditi pojam (Ëlanak258.) “duljeg vremena” kad se govorio tome da izvanbraËna zajednica kojatraje dulje vrijeme stvara imovinsko-pravne uËinke na koje se na odgo-varajuÊi naËin primjenjuju odredbeovog zakona o imovinskim odnosimabraËnih drugova.

Klub zastupnika LIBRE podræavaovaj predloæeni zakon u prvom Ëitanjuu nadi da Êe neke od njegovihsugestija biti usvojene, rekao je, meuostalim zastupnik.

Istospolne zajednice regulirati

posebnim zakonom

VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) iznijela jestajaliπte Kluba zastupnika DC-a. OvajKlub djelomiËno podræava odredbepredloæenoga zakona u kojima suneka rjeπenja izuzetno kvalitetna aliima ih i koja su potpuno promaπena,rekla je. Klub zastupnika DC-a protivje ureenja odnosa o istospolnim zaje-dnicama u ovom zakonu iako razu-mije æelju predlagatelja da se ovimzakonom æeli pribliæiti zakonodavstvuEU ali dræi da bi taj odnos trebaloregulirati posebnim zakonom kao πtosu to uËinile NjemaËka, Danska,Finska, ©panjolska i neke drugeeuropske zemlje. »ini nam se da uopÊenije potrebno æuriti s takvim rjeπe-njima a ni Slovenija koja Êe uskoropostati punopravna Ëlanica EU joπnije zakonski regulirala zajedniceistospolnih partnera. I po odlukamaeuropskog Suda za ljudska prava idrugih meunarodnih tijela koja sebave ljudskim pravima pravo na brakimaju dvije osobe razliËitog spola, asamo rijetke zemlje, poput Nizo-zemske, poznaju institut brakaistospolnih partnera, naglasila jezastupnica u ime ovog Kluba kojibrak vidi u prvom redu kao zajednicuu kojoj se stvaraju preduvjeti zaraanje i podizanje djece na jasnimbioloπkim osnovama. Odreene seksu-alne slobode, dræi ovaj Klubzastupnika, iznimno su pravo svakogpojedinca, naravno, tako dugo dok nenaruπavaju integritet druge osobe bilou fiziËkom ili moralnom pogledu ahomoseksualnim osobama koje æive uËvrstim vezama treba zakonomosigurati odreena prava koja uæivajui braËni partneri no to ne treba i ne bimoglo biti regulirano ovim zakonomo obitelji, rekla je zastupnica.

Klub zastupnika DC-a slaæe se srjeπenjima iz ovog zakona koja seodnose na ukidanje maloljetniËkihbrakova (poznato je da takve osobe upravilu nisu dovoljno pripremljene zabrak a posljedica je raspad obitelji),podræava u potpunosti dio koji seodnosi na zaπtitu djece i pozdravljaprijedlog kojim se djetetu omoguÊavapravo na posebnog skrbnika upostupku oduzimanja prava roditeljada æive s djetetom. Podræava odredbekojima se uz posredovanje suda dijetesamo opredjeljuje za jednog roditeljas kojim æele ubuduÊe æivjeti. Vje-rujemo, dodala je u vezi s timzastupnica, da Êe i Ministarstvo

pravosua i prije obeÊane reformepravosua osnovati specijaliziranesudove kako bi se moglo udovoljititakvim zahtjevima i na taj naËinizbjeÊi opasnost od dugih sudskihprocesa.

Predloæeni zakon unosi znaËajnepromjene na podruËje posvajanja,ukidaju se dosadaπnje dvije vrsteposvajanja, i uspostavlja se jednoroditeljsko koje se ne moæe raskinuti,i time se osigurava bolja zaπtita isigurnost posvojenog djeteta. Zala-æemo se za promjenu dobne graniceosobe koja usvaja dijete sa 35 na 45godina æivota, dodala je osvrÊuÊi se unastavku na rjeπenja koja su zapohvalu (posvojenje i drugog djeteta,tajnost podataka o usvajanju djetetaitd.). No Klub zastupnika DC-asuprotstavlja se odredbi prema kojojse sudovima daje moguÊnost da uizvanparniËkom postupku dopustesklapanje braka izmeu djece sestarai braÊe te djece polusestara i polu-braÊe. Takve su veze u hrvatskomdruπtvu i kulturnom okruæenju sma-trane incestuoznim a s druge stranepostoje medicinska opravdanja zbogËega ne treba podræavati uspo-stavljanje ovakvih braËnih zajednica(nasljedna oboljenja, malformacije) inaπa je duænost da kao odgovornodruπtvo umanjimo takve opasnosti nesamo medicinskim mjerama veÊ izakonskim. Pri tome ne treba zabo-raviti da u Hrvatskoj postoje odreenapodruËja gdje je izbor potencijalnihbraËnih partnera znaËajno smanjen ida su brakovi u uæem srodstvuvjerojatniji kao i podruËja na kojimaje upravo zbog takvih veza dolazilo dopojave razliËitih malformacija ioboljenja (neki otoci).

Klub zastupnika DC-a slaæe se i srjeπenjima koja se odnose na pravo iduænost roditelja da djetetu mlaemod 16 godina zabrani noÊne izlaskebez pratnje punoljetne osobe uvremenu od 23 do 05 sati no tu jepitanje koliko druπtvo i dræavapomaæu roditeljima u provedbinjihovih prava i duænosti. Bojimo seda je ova zakonska odredba unaprijedosuena na masovno krπenje jer viπeod 80 posto 15-godiπnjaka izlazi udisco klubove koji poËinju s radom u22 ili 24 sata i u kojima vlasnici upravilu ne odgovaraju za krπenjezakona πto maloljetnicima dopuπtajutzv. noÊno izbivanje ili koriπtenjealkohola. Traæimo da se konaËnopoËnu primjenjivati davno usvojenizakoni kao i kazne u vezi s tim adræava treba pomoÊi roditeljima (u

BROJ

355

26

Nemojmo okretati glavu odËinjenica i od onog πto nasokruæuje, ali jednako takopokuπajmo shvatiti da suodnosi koji nas okruæuju ilidefiniraju ovakve odnose onikoji nisu u istoj razinioËuvanja druπtvenihvrijednosti kao πto je to brak,braËna zajednica iraznospolnost u toj istojzajednici.

veÊini sluËajeva dodatno optereÊeninezaposlenoπÊu, nesigurnoπÊu zapo-slenja, zahtjevnoπÊu poslova itd.) uodgoju njihove djece. Djeci trebaosigurati moguÊnost zabave do 24sata kao i kvalitetne sadræaje iambijente (nije lako razumjeti koja jerazlika poËinje li disco s radom uponoÊ ili 19 sati jer je unutar mrklimrak i u podne) i trebalo bi jasnoistaknuti obvezu ugostitelja da takvamjesta za zabavu poËinju s radombitno ranije odnosno uvesti sankcijeza ugostitelje ukoliko osobe do 16godina starosti borave u takvimlokalima iza ponoÊi bez pratnjeroditelja. To bi bilo puno uËinkovitijenego jedanput godiπnje koristitipoliciju kao taksi sluæbu za pospane iumorne maloljetnike u kasnim noÊ-nim ili ranim jutarnjim satima.

Da iznimka ne postane pravilo

Mr.sc. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) govorioje u ime Kluba zastupnika HSP-HKDU-a koji je pomno razmotriopredloæeni zakon u nadi da Êe upravonovi zakon, na novim temeljima,rijeπiti mnogobrojne probleme iz ovogpodruËja o kojima su govorili ipredgovornici. U uvodnom obrazlo-æenju ministar je predloæeni zakoncijelo vrijeme nazivao Obiteljskim itako ga tretirao a tome se ovaj Klub

zastupnika protivi i time nije zado-voljan jer ovo nije samo obiteljskizakon. VeÊ u svom naslovu predloæenizakon daje odreene naglaske koja jebila namjera predlagaËa i tendencije anaznaËuje se i u samom naslovu kakose zapravo u direktnu vezu dovodi iizjednaËuje braËna i izvanbraËnazajednica πto je samo prvi korak a

drugi u kojem se pokuπavaju izjedna-Ëiti (Ëlanci 2. i 3.) braËne i izvanbraËnezajednice s istospolnim zajednicama.To je tendencija ovog zakona a onanije evidentna u naπem druπtvu i neizvire iz prakse veÊ nam se pokuπava,po sudu ovog Kluba zastupnika,nametnuti. VeÊ smo imali pojedinezakone koji su zapravo takvim pogre-πnim tumaËenjem i nametanjemodreene tendencije dovodili do togada iznimke postaju pravilo (Zakon osluæenju vojnog roka - izuzetak ocivilnom sluæenju pretvorio se upravilo i u godinu dana porastao jebroj takvih zahtjeva viπestruko),rekao je zastupnik naglaπavajuÊi dane bi æelio da i ovaj zakon zauzmetakav pravac. Odnosno, da odreenestvari koje na priliËno dobar naËinrjeπavaju pojedina pitanja koja seodnose na obitelj i brak budu zapravoporemeÊene jednom takvom tenden-cijom. Takva moguÊnost, za nas posveneprihvatljiva, iπËitava se tumaËenjemovog zakona u Ëlanku 133. kojinaznaËuje nevjerojatnu moguÊnost(moæda nategnutu) da istospolneizvanbraËne zajednice mogu posvajatidjecu. Zato bi ovaj Klub zastupnikaæelio da problematika ovog zakonabude razdvojena u najmanje dva amoæda i tri zakona - obiteljski zakon izakon koji Êe se baviti pravimaizvanbraËnih i istospolnih zajednica -kako je to u veÊini europskih zemalja.Ovaj se Klub protivi izjednaËavanjuprava izvanbraËne zajednice iistospolne zajednice kao i moguÊnostida sud iznimno u izvanparniËnompostupku dopusti sklapanja brakaizmeu djece sestara i braÊe i polu-sestara i polubraÊe. Klub ujedno traæiod predlagatelja da u KonaËnomprijedlogu proπiri prava uz posvojenjedjeteta i otkloni birokratske preprekeza bræi postupak usvajanja.

VVeessnnaa PPuussiiÊÊ ((HHNNSS)) govorila je u imeKluba zastupnika HNS-a, PGS-a iSBHS-a Ëijim oËima ovaj je zakon najednom modernom i racionalnomrazumijevanju odnosa i uloge dræaveprema regulaciji odnosa u obitelji,braku i izvanbraËnoj zajednici. Postojigranica legitimnog uplitanja kole-ktivnog miπljenja u podruËjeindividualne neovisnosti a pronaÊi tugranicu i odræavati je isto je tolikonuæno za pozitivne okolnosti ljudskihposlova koliko i zaπtita od politiËkediktature. IzjednaËavanje istospolnihi raznospolnih izvanbraËnih zajednicau ovom zakonu ne predodreuje stavni pojedinca niti dræave u vred-novanju tih zajednica i to zapravo

znaËi, rekla je zastupnica, stav da jeto podruËje izbor, podruËje ljudskeslobode i da nije pitanje dræavneregulacije, drugim rijeËima da sedræava u to podruËje nema πtomijeπati. Pri tom pojedini predstavnicidræavne vlasti i svaki Ëovjek kaopojedinac moæe imati osobno kakvohoÊe miπljenje ali zadaÊa dræave je neda o tome ima miπljenje veÊ daomoguÊi to podruËje privatnosti kaopodruËje slobode i slobodnog izborasvakog pojedinca. I ovaj se zakonpojavljuje pred nama nakon gotovo150 godina nakon πto je BritanacStuart Mill na taj naËin definiraoulogu dræave, podsjetila je. U ovomKlubu zastupnika smatramo da je uovo izjednaËavanje izvanbraËne zaje-dnice i istospolne s heterospolnomugraena ta temeljna ideja i zatopodræavamo ovakvo definiranje odno-sa izmeu dræave i izvanbraËnihzajednica, rekla je zastupnica.

©to se tiËe posredovanja kod razvo-da na tome treba inzistirati i dodatnorazraditi u sluËajevima kad tezajednice imaju djecu i u kojima jeposredovanje u interesu djece. Kad seradi o zlostavljanju djece miπljenje jeovog Kluba zastupnika da seosumnjiËeni za to djelo ili oni za kojepostoji osnovana sumnja da suzlostavljali djecu gone po sluæbenojduænosti odnosno da ih goni dræavniodvjetnik. Zlostavljanje djece i uopÊenasilje u obitelji ne treba tretiratibitno razliËitije od svakog drugognasilja (potpuno je svejedno da li steu rodu s onim tko vas zlostavlja,dapaËe, bolnije je), rekla je, meuostalim zastupnica takoer se zalo-æivπi za da bi se kod usvajanja djecenaπ cilj trebao biti da sva napuπtenadjeca budu posvojena od roditelja kojiih æele.

Ima opravdanja za ovakav

zakon

Klub zastupnika LS-a podræat Êeovaj zakon u prvom Ëitanju jer dræi daje u dobroj mjeri odgovorio na ciljevei pretpostavke koje jedan takav zakonmora imati, rekao je TTiibboorr SSaannttoo,, dr.med. govoreÊi u ime tog Kluba. Imaopravdanja za ovaj zakon kao noviprojekt jer u znaËajnoj mjeri uvaæavasve prigovore iznesene u raspravi oprethodnom zakonskom prijedlogu akoji je povuËen iz procedure a dobroje πto su ga razmatrale i razliËite zain-teresirane grupe i struËnjaci.

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

27

VeÊ u svom naslovupredloæeni zakon dajeodreene naglaske koja je bilanamjera predlagaËa itendencije, a naznaËuje se i usamom naslovu kako sezapravo u direktnu vezudovodi i izjednaËuje braËna iizvanbraËna zajednica, πto jesamo prvi korak, a u drugomse pokuπavaju izjednaËiti(Ëlanci 2. i 3.) braËne iizvanbraËne zajednice sistospolnim zajednicama.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

Smatramo da je dobro da je ovajzakon obratio pozornost i na onezajednice koje nisu tipiËne, koje nisuveÊinske ali su naπa realnost, u prvomredu istospolne zajednice no trebapodræati i reguliranje jednoroditelj-skih zajednica. Dobro je da se ovimzakonom reguliraju istospolne zaje-dnice jer pitanje je bi li ikad i kadaugledao svjetlo dana poseban zakon azapravo se neka prava i zaπtite koje sepruæaju izvanbraËnim zajednicamajednostavno proteæu i na istospolnezajednice. Zadovoljni smo, nastavio jezastupnik, s odredbama o zaπtiti djecei o posvojenju (nema viπe dvije vrsteposvojenja), ali upuÊujemo na to dapostupak posvojenja treba voditi vrlostruËno i profesionalno unatoË tomeπto bi bilo oportuno da posvojenje ideglatko bez previπe administrativnihkoËnica. Za usvojenje trebalo bi ipovisiti dobnu granicu usvojitelja(podiæe se dobna granica za raanjedjece, moguÊnost braËnim parovimaza pokuπaje dobivanje vlastite djece aonda usvajanje itd.).

Moæda bi ovim zakonom trebalo datii rjeπenja o izjednaËavanju vjerskihzajednica u pogledu sklapanja brako-va a i da se potakne RH da uredipravne odnose i s drugim vjerskimzajednicama a radi otklanjanja mogu-Êe diskriminacije po vjerskoj osnovi(osobno je miπljenje zastupnika da biinstitut sklapanja graanskog brakamorao biti obvezujuÊi a vjerski uz to).

Zatim se preπlo na pojedinaËnuraspravu.

Za tolerantnu raspravu

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) æeljela jegovoriti o nekim pitanjima o kojimanije stigla kad je izlagala u ime Klubazastupnika HDZ-a. Po njenom sudunije bilo osobite potrebe za dono-πenjem jednog novog zakona veÊ jetrebalo mijenjati postojeÊi Obiteljskizakon jer su njegove odredbe veÊdovoljno “izbruπene” (a i punonjegovih odredbi preseljeno je u ovajzakon) a i u nazivu Zakona trebao biostati pojam “obiteljski”. ©to se tiËenajËeπÊih spornih toËaka u raspravi oovom zakonu odnosno o omogu-Êavanju ozakonjenja istospolnihizvanbraËnih zajednica zastupnica jenapomenula da samo jedna zemlja nasvijetu, Nizozemska, omoguÊava iden-tiËna braËna prava hetoro i homo-seksualnim parovima. Vaæno je iistaknuti da se nigdje to podruËje neregulira u zakonu koji bi se zvaoobiteljski odnosno u zakonu koji bi

obuhvaÊao ono πto mi obuhvaÊamopod pojmom obiteljskog zakona i zatose zastupnica, kaæe, zauzima za jednutolerantnu raspravu o ovom pitanjuuvijek imajuÊi na umu zaπtitu slobodei prava Ëovjeka i radeÊi pritom u duhunaπih ustavnih odredbi da smo predzakonom svi jednaki. ©to se tiËeposvajanja i zastupnica je za poviπenjedobne granice posvojitelja, na 45godina, a u odnosu na odredbe kojegovore o noÊnim izlascima djecemlaih od 16 godina naznaËila je daje takva odredba veÊ u postojeÊemZakonu no da je uglavnom nitko nepoπtuje i potrebno je dogovoriti se πtos tim, rekla je, meu ostalim.

Osvrnula se na kraju na primjedbeOdbora za zakonodavstvo koji smatrada bi trebalo uËiniti odredivima iliizostaviti izriËaje kao πto su npr.“brak se sklapa na sveËan naËin” te danije odrediv izriËaj “vjernost braËnihdrugova”. Sklapanje braka je sveËanËin u æivotu svih nas a i jasno je iodredivo πto je to vjernost braËnihdrugova, rekla je.

Dr.sc. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((nneezzaa--vviissnnaa)) takoer smatra da nije bilopotrebe za novim zakonom jerpostojeÊi, Obiteljski, iz 1998. koji jedonesen veÊinom glasova svih poli-tiËkih opcija je prema rijeËimadanaπnje Vlade uveo u naπ pravnisustav moderna i naπoj srediniprimjerena rjeπenja kako u pogledubraka tako i glede odnosa u obiteljinapose prema djeci. Zastupnica jeujedno pitala zaπto je bilo potrebnomijenjati sam naslov Zakona jer onnije ni po Ëemu uæi, ni πiri ni drugaËijiod ovog predloæenog i obuhvaÊa istisklop pitanja. Reklo bi se da se radi opravo pogoenom Zakonu koji Êepotrajati no veÊ u 2001. krenulo se snjegovom izmjenom a sad s potpunonovim zakonom.

Osobit razlog da se odstupi odnaziva Obiteljski zakon zastupnica nevidi, osim Ëiste pravne pedanterije, iako nije æelja zakonopisca da veÊsamim nazivom zakona pokaæe kakose obitelj stavlja u istu razinu sizvanbraËnom zajednicom vjerojatnozbog novonavedene kategorije isto-spolne zajednice. Ako je tome takozastupnica smatra da je upravo obiteljutemeljena na braËnoj zajednici i dabi kod nas trebala joπ uvijek bititemeljna zajednica æivota muπkarca iæene i time imati dominantnu pozicijuu samom naslovu zakona.

Izgleda, meutim, kako izvan-braËna zajednica nije sluËajnoisplivala u prvi plan, vjerojatno napritisak odreenih nevladinih udrugakoje promiËu prava osoba razliËitihspolnih usmjerenja, odredbe predlo-æenog zakona o uËincima izvanbraËnezajednice proπirene su i na osobe istogspola koje æive zajedno. Zastupnica uvezi s tim æeli reÊi (dragovoljno ris-kirajuÊi da je se okvalificira kaonazadnu, desnu itd.) da nije za takvorjeπenje u Obiteljskom zakonu prven-stveno stoga πto je u naπem druπtvujoπ uvijek izuzetno mali broj takvihsluËajeva a da bi oni zahtijevali pose-bnu paænju zakonodavca (onda bitrebalo pravno urediti i zajednicuæivota onih osoba koje imaju joπspecifiËnija spolna usmjerenja, npr.oni koji æele æivjeti u troje, Ëetvero).Uz to, ako se izvanbraËnoj zajednicioæenjenog muπkarca i neudate æene,πto su kod nas ËeπÊi sluËajevi, kaæezastupnica, ne priznaju pravni uËinciizvanbraËne zajednice, ne vidiosobitog razloga za priznavanjeizvanbraËne zajednice istog spola uObiteljskom zakonu.

©to se tiËe pojedinih rjeπenja zastu-pnica je napomenula da braËnasavjetovaliπta joπ uvijek nisu nipravno niti struËno definirana te da uvezi s usvojenjem treba ubrzati ipoboljπati postupak ali i dobrorazmisliti o pomicanju (ukidanju)dobne starosne granice usvojitelja.Naime, procjena je struËnjaka da bi setim potonjim moæda znaËajno poveÊaobroj potencijalnih usvojitelja aliistodobno i smanjio broj posvojenja teda u Hrvatskoj veÊ ima sedam putaviπe potencijalnih posvojitelja od djecekoja se posvajaju, rekla je meuostalim zastupnica (brisati odredbu omoguÊnosti sklapanja braka izmeudjece braÊe i sestara).

NajveÊi dio promjena u predlo-æenom zakonu su dobre (ne trebamijenjati naziv) a o nekoliko odredbi

BROJ

355

28

Osobit razlog da se odstupi odnaziva Obiteljski zakonzastupnica ne vidi, osim Ëistepravne pedanterije, ako nijeæelja zakonopisca da veÊsamim nazivom zakona pokaæekako se obitelj stavlja u isturazinu s izvanbraËnomzajednicom vjerojatno zbognovonavedene kategorijeistospolne zajednice.

na koje su ukazivali u raspraviklubovi zastupnika trebalo bi joπrazmisliti, rekla je zastupnica nakraju.

Dijete najslabija karika u

obiteljskom lancu

BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) najprije seosvrnuo na zakonske odredbe kojimase odgovara na situaciju s kojim Êeroditeljem dijete æivjeti ako roditeljine æive zajedno (odredbe 100. do 107.Prijedloga zakona). Misli kako bi udonoπenju takvih odluka trebalomaksimalno pomoÊi sudovima, apozitivno je to πto se kao subjekt uodluËivanju pojavljuje dijete. Iako seovim zakonom poveÊavaju prava djecezastupnik problem vidi u eventualnojsituaciji u kojoj bi se dijete dovelo usituaciju da bira izmeu majke i ocadajuÊi miπljenje sudu. Problem bimogao biti i cijena koju bi dijeteplatilo u jednom takvom presuivanjuu trokutu - roditelj-centar za socijalnuskrb - sud. KonaËno iz jedne dobre iliËak moæda najbolje namjere moæe seproizvesti teπka ili gotovo nepo-pravljiva pogreπka kod velikog brojadjece. StatistiËki podaci pokazuju dagodiπnje u Hrvatskoj ostane oko 7000djece rastavljenih roditelja pa ako sesamo za 10 posto takve djece nepostigne suglasnost kojem Êeroditelju nakon razvoda pripastidijete dobivamo veÊ 700 maloljetnikakoji Êe u najranijoj fazi odrastanjadoæivjeti teπke psihofiziËke pore-meÊaje, traume, boli, patnje itd. Brojdjece s odreenim psihofiziËkimporemeÊajima poveÊava se ako se veÊspomenutom pridodaju ratne strahotei gubitak roditelja. Ostaje pitanjekako pomoÊi toj djeci odnosnopoboljπati zakon u korist maloljetnogdjeteta. Zastupnik je sklon ideji da seiz tog procesa pruæanja pomoÊidjetetu nikako ne smiju izoliratistruËnjaci, psiholozi, pedagozi isociolozi. Pritom, kaæe, ne mislidovesti u pitanje rad i struËne kom-petencije i potencijale centara zasocijalnu skrb veÊ jednostavno mislida je u teπkom i zahtjevnom procesudonoπenja odluke kome Êe dijete utakvoj situaciji pripasti potrebnododati i one koji mogu svojom savje-todavnom ulogom pomoÊi Centru zasocijalnu skrb u donoπenju kvali-ficiranog miπljenja, a to su oni kojiokruæuju dom u kojem dijete æivi.Takvu pomoÊ, smatra Tuπek, moæepruæiti πiroka lepeza struËnjaka poËev

od πkolskog pedagoga, psihologa,nastavnika, lijeËnika, sportskogtrenera do susjeda.

Proπiriti krug osoba koje mogu

pokrenuti postupak za liπavanje

prava na roditeljsku skrb

Prema zakonskom prijedlogu po-stupak za liπenje prava na roditeljskuskrb pokreÊe se na prijedlog Centra zasocijalnu skrb, drugog roditelja ilidjeteta, moæe ga pokrenuti sud posluæbenoj duænosti a zastupnik pitazaπto ne dozvoliti da takav postupakpokrene i najuæa rodbina, braÊa, anapose oni koji prate proces odra-stanja djeteta - djed i baka, ustvari onikoji su veoma bliski s djetetom i imajurelevantne informacije o stanju ukonkretnoj obiteljskoj zajednici. Tajbi postupak mogao moæda pokrenutijoπ i Savjet za zaπtitu dobrobiti djetetakoji bio pri Centru za socijalnu skrb.

Uz neke primjedbe predloæeni jezakon podræao NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).ImajuÊi na umu podatak da je Ëaksedam puta veÊi broj zahtjeva zaposvojenjem djece nego πto je djecekoja bi mogla biti posvojena, podræavapredloæenu liberalizaciju postupkaposvojenja djece. Obitelj je, kaæe,prirodna sredina za odrastanje sva-kog djeteta i svaka je obitelj bolja odbilo kojeg, pa i najboljeg doma ukojem ta djeca Ëekaju na posvojenje.Zastupnik posebno pozdravlja πto seovim zakonskim prijedlogom pove-Êava zaπtita djece, jer dijete jenajugroæenije kod poremeÊenihbraËnih odnosa, i najslabija karika uobiteljskom lancu pa zakonodavacuistinu mora voditi posebnu brigu ointeresima djeteta, a napose gazaπtititi na najbolje moguÊi naËin.

Zahtjev nekih purista da se isto-spolne zajednice ne uvrste u ovajzakonski prijedlog zapravo je diskri-minacija po spolnoj orijentaciji,podvlaËi zastupnik StaziÊ, i pita da libi bilo moæda manje istospolnihzajednica kada pravo na uzdræavanjei odreena imovinska prava ne bi biliu ovom Zakonu. Spolna orijentacijaspada u sferu privatnosti pa je sasvimsigurno da ovaj zakon neÊeobeshrabriti niti ohrabriti nastajanjeistospolnih zajednica, smatra StaziÊ.Ovim se Prijedlogom prava istospolnezajednice ni u kojem sluËaju neizjednaËavaju s pravima braËnezajednice nego samo u dva prava kojeposjeduje izvanbraËna zajednica, a tosu pravo na uzdræavanje i imovinskopravo.

U zakonskom prijedlogu navodi seda bez obzira na oblik u kojem jesklopljen, brak prestaje: smrÊu bra-Ënog druga, proglaπenjem nestalogabraËnog druga umrlim, poniπtenjemili razvodom. Prijedlog je zakono-davca takoer da ako brak prestane uvjerskom obliku, poniπtenjem ilirazvodom, prestanak braka ne utjeËena obveze braËnih drugova kojeproizlaze iz propisa vjerske zajednicepred kojom je brak sklopljen. Ovaodredba zakona, smatra StaziÊ, nespada u ovaj zakon jer πto se, kaæe,tiËe dræave kakav Êe biti odnos, anapose obveza vjernika premanjegovoj vjerskoj zajednici. Osim togaova je odredba teπko provediva sobzirom na Ëinjenicu da crkveni brakne prestaje graanskim razvodom. Uzakonskom se prijedlogu navodi daroditelji ne smiju dijete predπkolskedobi ostaviti bez nadzora odrasleosobe. Zastupnik StaziÊ misli da je tonedopustivo niska dobna granica teda je svakako treba pomaknuti na 12godina æivota djeteta. Uostalom, uPrijedlogu se dobna granica od 12godina spominje kao dob kada sedijete moæe aktivno ukljuËivati kaosubjekt u odluËivanju s kojim Êeroditeljem nakon razvoda æivjeti.

Osigurati nesmetane i πto ËeπÊe

kontakte djeteta s roditeljem s

kojim ne æivi

Jasnije valja odrediti prava roditeljakoji po odluci suda ne æivi s djetetomglede naËina i vremena susreta idruæenja s djetetom. Takvim rodi-teljima potrebno je osigurati nesme-tane i πto ËeπÊe susrete s tim djetetom.Prema Prijedlogu roditelj grubo krπiroditeljsku odgovornost, duænost iprava ako ne skrbi za osnovne æivotnepotrebe djeteta s kojim æivi. S tim uvezi zastupnik StaziÊ smatra da bipodrobnije trebalo precizirati koje suto “osnovne æivotne potrebe”. Nijedovoljno precizna niti odredba pokojoj ako je prestala izvanbraËnazajednica æene i muπkarca koja jetrajala dulje vrijeme, izvanbraËnidrug koji ispunjava pretpostavke izovoga Zakona ima pravo na uzdræa-vanje od drugog izvanbraËnog druga.Kod donoπenja te odluke sudu bi ipaktrebalo dati jasniju uputu pa npr.precizirati πto znaËi pojam ”duljevremena”, je li to moæda πest mjeseci,godina ili viπe dana.

I zastupnica SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrrii--ggaannoovviiÊÊ ((SSDDPP)) podræala je zakonski

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

29

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

prijedlog kao znaËajno poboljπanje ikvalitetan pomak u zaπtiti, prven-stveno prava djece, obitelji u cjelini, anapose izvanbraËne zajednice. Uinteresu nam je, nastavlja zastupnica,da donesemo zakon koji Êe, prijesvega, biti usklaen s meunarodnimkonvencijama i dokumentima koje jepotpisala Hrvatska kao dræava, anapose da imamo πto bolji zakon uovoj domeni. »esto se postavlja pitanjezaπto se uopÊe predlaæe ovaj zakonkada imamo Obiteljski zakon kojeg jeSabor donio 1998. godine, a koji jestupio na snagu 1999. godine.Zastupnica se zalaæe za donoπenjepredloæenog zakona o obitelji, braku iizvanbraËnim zajednicama, a tome uprilog navodi i to da postojeÊiObiteljski zakon nije u skladu sEuropskom konvencijom za zaπtituljudskih prava i temeljnih sloboda.

Utjecaj na sustav vrijednosti

djeteta

Nije toËna konstatacija da bi se usluËaju potpunog nestanka dobnegranice usvojitelja djeteta rijeπila svaposvojenja, nastavlja ova zastupnica,a kao razlog navodi kako ovdje nijesamo rijeË o dobnoj granici posvo-jitelja nego u pravilu i o zakonskimnormama ali i pravnim problemimakoji se mogu pojaviti. Stoga je nuæno,kaæe zastupnica, da nadleæna mini-starstva, prije svega, Ministarstvorada i socijalne skrbi, izradi u sugla-sju s ovim Zakonom protokol koji Êese odnositi na postupak posvajanja.To je nuæno kako bi se ubrzalipostupci posvajanja. Isto takopotrebno je izraditi i protokol oedukaciji svih onih koji su neza-obilazno pojavljuju u lancu posvojenja

poËev od socijalnih radnika, prekopsihologa i pravnika do sudaca.

Istraæivanje Agencije Puls s krajalistopada proπle godine pokazalo je daËak 76 posto ispitanika smatra da biistospolni partneri koji æive u

izvanbraËnoj zajednici trebali imatipravo na raspodjelu zajedniËki ste-Ëene imovine, dok je pravo nauzdræavanje istospolnim partnerimau takvoj æivotnoj zajednici dodijelilo70 posto ispitanika. Tako je anketa,kaæe zastupnica, pokazala da naπigraani itekako razumiju o kojim sepravima radi, i podræavaju da se taprava (na uzdræavanje i raspodjeluzajedniËki steËene imovine) pravnoreguliraju. U odnosu na pretpostavkeza valjanost braka (Ëlanak 26.)znaËajno je odreenje da brak ne moæesklopiti osoba koja nije navrπilaosamnaest godina æivota. Iznimno sudmoæe u izvanparniËnom postupkudopustiti sklapanje braka osobi kojaje navrπila πesnaest godina æivota, akoutvrdi da je mentalno i tjelesno zrelaza brak, te da je brak u njezinominteresu. Meutim, kao alternativapredloæeno je da brak ne moæe sklopitiosoba koja nije navrπila osamnaestgodina æivota. Zakonodavac se pritompoziva na praksu da su maloljetniËkibrakovi u pravilu nezreli i vrlo Ëestozavrπavaju razvodima. ZastupnicaBiga-FriganoviÊ podsjeÊa na podatako 256 zahtjeva da se odobri malo-ljetniËki brak dodajuÊi kako je razlogtome vjerojatno trudnoÊa maloljetniceili treba, pak, zaπtititi pravo djeteta. Sobzirom na tu Ëinjenicu zastupnica sezalaæe da u zakonu ostane predloæenorjeπenje u Ëlanku 26. bez alternative.

Dr.sc. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((nneezzaa--vviissnnaa)) dræi netoËnim navod SDP-ovezastupnice da je vaæeÊi Obiteljskizakon trebalo mijenjati jer nije uskladu s meunarodnim konven-cijama. I sam predlagatelj zakonaiznosi suprotan stav tvrdeÊi da jeObiteljski zakon relativno novizakonski tekst u koji su ugraenastajaliπta europskih i drugih zemalja,ali i rjeπenja kojima se udovoljavaobvezama koje za hrvatski pravniporedak proizlaze iz meunarodnihugovora o pravima Ëovjeka, posebicedjece. Pri tome se, kaæe Vlada, vodiloraËuna i o onim meunarodnim ugo-vorima, koje RH joπ nije potpisala iratificirala, ali Êe slijedom svojihopredjeljenja za sudjelovanje i surad-nju s meunarodnom zajednicom touskoro uËiniti, zakljuËuje zastupnicaMintas-Hodak.

Dobro je prenijeti stvarnu

nadleænost na sud

Za MMaarriiaa KKoovvaaËËaa ((HHSSLLSS)) dobra jenovost prijenos stvarne nadleænosti sa

centra za socijalnu skrb na sud upostupcima u kojima se odluËuje omjerama za zaπtitu prava i dobrobitidjeteta poπtivajuÊi potrebu uskla-ivanja ovoga zakona s Europskomkonvencijom za zaπtitu ljudskih pravai temeljnih sloboda. Odredbe tekonvencije dovode u pitanje sve postu-pke u kojima se odluËuje o graan-skim pravima u upravnom postupkupa tako i o obiteljskim stvarima kojesu dosad bile u nadleænosti centara zasocijalnu skrb. To je dosta dobrorjeπenje sve dok se ne postavi pitanjekako Êe to funkcionirati u praksi,odnosno koliko je naπe ionako preo-ptereÊeno sudstvo spremno prihvatitisvoje nove nadleænosti, a da se pritomo ovim predmetima kvalitetno i uprimjerenom roku odluËi. Dobro je,kaæe, πto se predlaæe samo jedan oblikposvojenja, koji je neraskidiv πto jesasvim sigurno na korist posvojenogdjeteta, a napose to πto se potiËeposvojenje braÊe i sestara bez obzirana eventualno prekoraËenje dobnerazlike izmeu djeteta i posvojitelja.Jednako je tako dobro rjeπenje o boljojzaπtiti posvojiteljske obitelji odeventualnog ometanja bioloπkihroditelja.

Ima, meutim, diskutabilnih odred-bi o kojima doista valja dobropromisliti, a takva je npr. odredbaËlanka 3. stavka 2. Prijedloga kojiotvara moguÊnost da se odredbeovoga Zakona o uËincima izvanbraËnezajednice primjenjuju i na osobe istogspola koji æive zajedno. Bitno je,meutim, razmisliti o reperkusijamatakve zakonske odredbe i prije svegase upitati kakva se to poruka πaljenaπoj javnosti, podvlaËi ovaj zastu-pnik. Odmah naglaπava kako nemaniπta protiv da osobe istog spola, akoto æele, æive zajedno jer je to stvarnjihovih seksualnih afiniteta, ali muse doima apsurdnim da se to inormira. “Na taj naËin, htjeli mi topriznati ili ne, πaljemo poruku naπojjavnosti da podræavamo takve izvan-braËne zajednice, a tom odredbom pa inekim odredbama Prijedloga Zakonao nasljeivanju takve zajednice istimuliramo”. Dræi kako moramo bitisvjesni da æivimo u druπtvu gdje takvezajednice nisu prihvaÊene kao neπtosvakodnevno i normalno i gdje sehrvatski graani u velikoj veÊiniizjaπnjavaju kao katoliËki vjernici, apoznati su stavovi KatoliËke crkveglede tretmana homoseksualnih zaje-dnica. Zastupniku se Ëini daNizozemsku prvenstveno moramostizati na gospodarskom i socijalnom

BROJ

355

30

Kod poremeÊenih braËnihodnosa dijete je najslabijakarika u obiteljskom lancu pazakonodavac uistinu moravoditi posebnu brigu ointeresima djeteta, a napose gazaπtititi na najbolji moguÊinaËin.

planu, a pitanja vezana uz tretmanhomoseksualnih zajednica nisu pomiπljenju zastupnika od prvenstvenogznaËenja za pribliæavanje euroatlan-skim asocijacijama. Zastupnik dræi dablagonaklon tretman prema homosek-sualnim vezama baca potpuno drugosvjetlo i na odredbe koje se tiËu posvo-jenja djeteta. Naime, iz odredbe Ëlanka3. razvidno je da homoseksualnost nebi trebala biti diskvalificirajuÊaokolnost ukoliko takva osoba posvojidijete. No, u stavku 2. Ëlanka 133.precizira se da dijete moæe posvojitiosoba koja nije u braku ako je to odosobite koristi za dijete. Ako homo-seksualnost nije diskvalifikatornakarakteristika, a iz odredbi ovogazakonskog akta to se ne moæe vidjeti,zaπto ne bi mogao npr. bogat iobrazovan homoseksualac posvojitidijete slijedom odredbi ovoga Zakona,pita ovaj zastupnik. Osobno mu se toËini neprihvatljivim jer bi dijete, kaæe,kroz odgoj sasvim sigurno prihvaÊalojedan sasvim drugi sustav vrijednostinego li ga u svom odgoju prihvaÊajudjeca iz normalnih obitelji. Istina uzakonskom prijedlogu je i odredbaËlanka 128. toËka 3. gdje se utvrujeda posvojiti ne moæe osoba Ëijedosadaπnje ponaπanje i osobine upu-Êuju na to da nije poæeljno povjeriti jojroditeljsku skrb o djetetu. Ali, izodredbi ovoga zakona ne nalazi se daje homoseksualnost nepoæeljno pona-πanje.

U nastavku ukazao je na, kakovjeruje, greπku koja se potkrala pred-lagatelju zakona. Naime, u Ëlanku130. toËka 1. precizirano je da zaposvojenje nije potreban pristanakroditelja koji je liπen roditeljske skrbi,dok se u Ëlanku 114. stavak 4. toËka

5. navodi da se pravo na roditeljskuskrb moæe vratiti sudskom odlukomkada prestanu razlozi zbog kojih je topravo oduzeto. Isto tako prema Ëlanku114. stavku 3. toËka 4. vidljivo je dase pravo na roditeljsku skrb moæeizgubiti ako roditelj ne skrbi zaosnovne æivotne potrebe djeteta skojim æivi. ZnaËi li to da nezaposleniroditelj koji doista ne moæe financiratipotrebe djeteta moæe izgubiti pravo na

roditeljsku skrb. Zastupnik misli dase iz ovakvog zakonskog izriËaja moæeizvuÊi takav zakljuËak. Takav bi seroditelj mogao naÊi u situaciji daizgubi roditeljsku skrb te da senjegovo dijete bez njegova pristankadade na usvojenje. Isto je tako moguÊeda se takav roditelj nakon odreenogvremena zaposli i materijalno sredi, ida mu sud u za to predvienompostupku vrati pravo na roditeljskuskrb, ali da on naæalost nepovratnoizgubi dijete.

Liberalnije postaviti starosnu

dobnu granicu posvojitelja

Replicirao je NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)) nakonstataciju zastupnika KovaËa damisli kako bi homoseksualac kojiusvoji dijete kroz odgoj mogaoutjecati na sustav vrijednosti djeteta.Za zastupnika StaziÊa takvo jerazmiπljanje nelogiËno. Kada bi takvorazmiπljanje bilo toËno tada uopÊe nebi bilo homoseksualno orijentiranihljudi u svijetu, jer su svi homo-seksualno orijentirani ljudi roeni iodgojeni u heteroseksualnim zajed-nicama.

U nastavku govorio je ÆÆeelljjkkooMMaalleevviiÊÊ ((SSDDPP)). Za ovog je zastupnikapredloæeni zakon ne samo izuzetnovaæan i dobar veÊ i jedan od kvali-tetnije pripremljenih zakona unomotehniËkom i sadræajnom smislu.Meutim, u raspravi se proble-matiziraju stvari koje su medijskineπto atraktivnije, i koje su pomalo imediji nametnuli kao osnovnu temuovoga Zakona. Tako se proble-matiziraju stvari koje su doista manjevaæne, a ne govori npr. o stvarimakoje su od krucijalne vaænosti iako ihpredloæeni zakon bolje rjeπava negoπto je to sada sluËaj. »esto se putagovori, a u javnosti stjeËe dojam kaoda se de facto legalizira ili Ëak i otvaramoguÊnost priznavanja istospolnihizvanbraËnih zajednica. U predlo-æenom zakonu ne radi se o tome jerveÊ i naslov kazuje da je ovdje rijeË oZakonu o obitelji, braku i izvanbra-Ënim zajednicama, upozoravazastupnik.

Uvaæavati æivotne situacije

IzvanbraËna zajednica moæe bitiizmeu muπkarca i æene, ali moæe bitii istospolna. ”Mi moæemo biti kon-zervativci, ljeviËari, liberalni konzer-vativci ili pak konzervativni liberalikada tretiramo taj problem, ali jeËinjenica da on postoji, a onaj tko se

æeli ozbiljno pozabaviti kreiranjemzakona mora obuhvatiti æivotne situ-acije i zakonski ih regulirati”, nasta-vlja ovaj zastupnik. »injenica dapostoje istospolne zajednice i da nekiljudi u njima æive zahtijeva odzakonodavca da taj problem zakonomregulira. Predloæeni zakon dobrotretira tu vrstu zajednice u segmentukoji se tiËe zajedniËki steËene imovinei obveze uzdræavanja izvanbraËnogpartnera. Neki sumnjaju da bi seistospolna izvanbraËna zajednicamogla izjednaËiti s braËnom zaje-dnicom, odnosno da bi se iz ovogazakona mogla iπËitati da postoji tamoguÊnost. Ujedno izraæavaju zabri-nutost da bi se takvim zajednicamadodatno moglo omoguÊiti da sliËe na”prave obitelji” tako πto Êe im seomoguÊiti usvajanje djece. Za zastu-pnika MaleviÊa radi se o deplasiranomi neopravdanom strahu te dodaje kakotako πto ne proizlazi niti iz jednezakonske odredbe. Uostalom, Ëlankom5. Prijedloga precizira se da je brakzakonom ureena æivotna zajednicaæene i muπkarca, a ne osoba istogspola. Ovaj je strah zapravo zasjenioneke druge dobre stvari u zakonu,prije svega, mjere za zaπtitu prava idobrobiti djeteta. Kada je rijeË ozlostavljanju djece, osobito zlosta-vljanju koja se tiËu rodoskvrnuÊa,potrebno je dodatno pooπtriti kazne nesamo u Kaznenom zakonu nego i uovom zakonskom prijedlogu (dugo-godiπnja kazna zatvora). Sadisti kojiseksualno muËe i zlostavljaju djecusami sebi tepaju da su pedofili.Zastupnik smatra da bi se druπtvotrebalo æeπÊe odrediti prema toj vrstineprihvatljivog ponaπanja, i da bitakvo druπtveno odreenje moralosvoje mjesto naÊi u ovom zakonskomprijedlogu te predlaæe da se kaznenadjela ove vrste gone po sluæbenojduænosti, a ne samo po prijavi. TakoÊemo pokazati koliko nam je stalo dasuzbijemo tu vrstu anomalija.

Najvaæniji i najbolji dio ovogaZakona po miπljenju zastupnika jesteinstitut posvojenja djece. Zalaæe se zato da se vrlo liberalno postavi gornjastarosna dobna granica potencijalnihposvojitelja, a po moguÊnosti u nekimsluËajevima ona i ukine. Premaodredbi Ëlanka 133. dijete moguposvojiti braËni drugovi zajedniËki,jedan braËni drug ako je drugi braËnidrug roditelj ili posvojitelj djeteta tejedan braËni drug uz pristanakdrugog braËnog druga. Zastupniksmatra da bi tu trebalo sliËno postu-piti kao u sluËaju stavka 5. Ëlanka

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

31

Spolna orijentacija spada usferu privatnosti pa je sasvimsigurno da ovaj zakon neÊeobeshrabriti niti ohrabritinastajanje istospolnihzajednica.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

126. po kojem ako su posvojiteljiposvojili dijete, a naknadno æeleposvojiti njegovu sestru, brata, polu-sestru ili polubrata, mogu ga posvojitibez obzira na svoju dob. Niti u sluËajuËlanka 133. ne treba, dakle, posta-vljati nikakvu starosnu dobnu gra-nicu drugom roditelju jer to moæeizazvati samo probleme tamo gdje ihuopÊe ne bi trebalo biti.

Prijedlog izjednaËava

izvanbraËnu zajednicu

muπkarca i æene i istospolnu

Uslijedile su replike, a prvi je biomr.sc. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)). Dræikako se liberalizam ne moæe shvaÊatitako da svatko radi πto mu padne napamet nego da poπtuje tuu slobodu.Poπtivanje tue slobode znaËi npr. damaloljetno dijete ne moæe biti usvo-jeno u homoseksualnom braku jernije imalo pravo da bira. Normalno dase takvo dijete stavi u prirodnu inormalnu situaciju, a kada napuniosamnaest godina æivota neka biraukoliko æeli promijeniti roditelje,podvlaËi Glavan. Reagirao je i naMaleviÊevu konstataciju da seizvanbraËne istospolne zajednice neizjednaËavaju s braËnim zajednicama.DemantirajuÊi ga Glavan se poziva naodredbu Ëlanka 3. u kojoj se kaæe dase odredbe ovoga Zakona o uËincimaizvanbraËne zajednice primjenjuju naosobe istog spola koje æive zajedno. Poovom zakonu to znaËi da izvanbraËnazajednica muπkarca i æene i istospolnazajednica imaju ista prava, i pitanje jeπto uopÊe istospolne zajednice rade uzakonu o obitelji i zakonu koji se bavizaπtitom djeteta, kaæe zastupnikGlavan. Trebalo bi donijeti zakon oizvanbraËnim istospolnim zajedni-cama.

OdgovarajuÊi na repliku zastupnikMMaalleevviiÊÊ primijetio je ”kako mu jesimpatiËna temperamentna reakcijakolege Glavana i juænjaËki tempera-ment, ali da ne zna Ëime je izazvanata koliËina adrenalina spomenutogHSLS-ovog zastupnika”. U svojoj jeraspravi, nastavlja MaleviÊ, samogovorio kako se u istupima nekihkolega liberalno orijentiranih koje onnaziva konzervativnim liberalima,istospolna zajednica smatra kao neπtoneprirodno. Takoer se prisjetionedavne æestoke replike u koju je uπaos nekim zastupnicima koji su govorilida je “homoseksualizam opaËina ibolest koju po svaku cijenu trebaiskorijeniti iz druπtva, i da homo-

seksualce treba fiziËki eliminirati.Ako se bude na taj naËin razgovaralotada ne znam gdje prestaje granicanormalnog, podvukao je zastupnikMaleviÊ, a zakljuËujuÊi ponovio kakoje i dalje za slobodu svakoga da bira.

U ponovnom istupu mr.sc. ÆÆeelljjkkooGGllaavvaann se pozvao na povredu Poslo-vnika tvrdeÊi da ga zastupnik MaleviÊvrijea komentirajuÊi njegov tempe-rament i imputira ono πto nije rekao.Glavan smatra da nije nikoga uvrije-dio kada je rekao kako nije liberalnoodreivati okvire maloljetnoj djeci nanaËin kako se to pokuπava u nekimsegmentima ovoga Zakona, jer ponjemu je sloboda djeteta neπto iznadslobode odraslog Ëovjeka.

Deklarativan korak naprijed

Na MaleviÊevo izlaganje repliku jeimao i zastupnik MMaarriioo KKoovvaaËË ((HHSSLLSS)).KovaË pojaπnjava da nije izjednaËiobrak s homoseksualnim izvanbraËnimzajednicama ali je, tvrdi, rekao daafirmativan odnos prema homo-seksualnim izvanbraËnim zajedni-cama baca sasvim drugaËije svjetlo nainstitut posvojenja, jer homoseksu-alizam nije diskvalifikatorna okolnostili osobina u odnosu na moguÊnostposvojenja djeteta. Uz to, kaæe da ga”doista impresionira da SDP-ovcikonstantno pokuπavaju biti mjeriloliberalizma svakog od nas poje-dinaËno, ako se zna da su pravnisljednici Saveza komunista”.

UzvraÊajuÊi na repliku prethodnikazastupnik MMaalleevviiÊÊ rekao je kako mislida po sabornici priliËno ravnomjernosjede bivπi Ëlanovi Saveza komunista.MaleviÊ smatra da se u ovom sluËajune radi o liberalizmu, a jednako takoni o konzervatizmu nego o Ustavu ukojem piπe da su zaπtiÊene sve slobodeËovjeka i graanina ukljuËujuÊi iseksualne-spolne slobode.

Podrπka legalizaciji istospolnih

izvanbraËnih zajednica

Predloæeni je zakon pomak naboljeu pokuπaju predlagatelja da sezakonodavno rijeπe odreene pojave iprocesi s kojima se susreÊemo udemokratizaciji dræave i druπtvadanas viπe nego prije, miπljenja jeZZllaattkkoo CCaannjjuuggaa ((HHNNDD)). Najviπe, kaæe,intrigira legalizacija homoseksualnihizvanbraËnih zajednica, a on kaoËovjek, istiËe, u potpunosti podupiretu legalizaciju. U predloæenom sezakonu brak definira kao zajednicamuπkarca i æene, a ovaj zastupnik dræi

da je to nedostatno. Smatra da jedefinicija braka uskogrudna i zapravosvodi brak na razinu obiËne seksu-alnosti, i na neki puni animalizam,iako brak sam po sebi to nije. Kada bise brak svodio samo na puki erosonda bi izgledao upravo ovako kakoga nastoji predlagatelj zakona defi-nirati pa ”je onda logiËno πto mu bjeæisituacija s homoseksualnim izvanbra-Ënim zajednicama”, upozorava zastu-pnik Canjuga. Ako je naπe druπtvo veÊdoπlo do spoznaje da treba legaliziratihomoseksualne izvanbraËne zajednicetada to ne treba Ëiniti u ovom zakonunavrat-nanos. Predloæenim zakonomËini se tek jedan deklarativan koraknaprijed. Predlagatelj zakona susreose s tim fenomenom u naπem druπtvui æeli ga πto bræe i bolje rijeπiti jer jeto problem kojeg donosi civilizacijasama po sebi. Ako je predloæeni zakondeklarativan korak da promijenimoodreeno stajaliπte u hrvatskom dru-πtvu i dræavi tada ga valja podræati.No, kada se veÊ provodi legalizacijaistospolnih izvanbraËnih zajednicanuæno je temeljito razmotriti njihovostatusno, a ne samo pravno odreenje.

Zakon brak definira kao zajednicuæene i muπkarca. A πto ako æena æeliimati dijete, a ne æeli otkriti tko je otacdjeteta, pita ovaj zastupnik. Pritisakna æenu da otkrije tko je dijete velikije, Ëak i od skrbnika djeteta, a o tomeovaj zakon niπta ne progovara ili vrlomalo.

NetoËno je da zakon legalizira

homoseksualne izvanbraËne

zajednice

Replicirao je NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).Primijetio je da zastupnik Canjugagovori o legalizaciji homoseksualnihizvanbraËnih zajednica, a toga,upozorava StaziÊ, nema u ovom za-konu. U zakonu se, podsjeÊa StaziÊ,govori o istospolnim zajednicama kojese u nekim pravima izjednaËuju sizvanbraËnom zajednicom. Ima situ-acija, kaæe, kada dvije osobe istogspola stvore zajednicu æivota, a da tonema nikakve veze s njihovom seksu-alnom orijentacijom. To nisu homo-seksualne osobe, napominje StaziÊ.Takve osobe mogu odreeni brojgodina æivjeti u takvoj zajednici jer imje to recimo ekonomski isplativije, ilina taj naËin izbjegavaju usamljenost,jer ne mogu ostvariti heteroseksualnuvezu. Kada jedna od tih dviju osobaumre pojave se kao nasljedniciimovine nekakvi roaci, dok onaj koji

BROJ

355

32

je godinama bio u jednoj takvojzajednici æivota i skrbio o osobi kojaje netom umrla nema nikakva prava.Predloæeni zakon upravo to rjeπava, aniti jednom rijeËju ne spominju sehomoseksualne zajednice, kaæezastupnik StaziÊ, i zakljuËuje kako jeistospolna zajednica daleko πiri pojampa je tako valja i tumaËiti. Ne slaæe ses miπljenjem zastupnika Canjugeglede prava majke da ne otkrije imedjetetovog oca. Ovdje se, kaæe zastu-pnik StaziÊ, radi o opravdanom pravudjeteta da zna tko mu je otac. Tu se,naime, πtiti pravo djeteta na istinu, iiznad je prava majke da zataji ime oca.

OdgovarajuÊi na repliku ZZllaattkkooCCaannjjuuggaa ustvrdio je kako je svojimistupom uËinio jedan iskorak dalje odonoga πto predlaæe zakonodavac kojise boji javnosti, te da je zastupnikStaziÊ svojim tumaËenjem samo, kaæe,potvrdio da je bio u pravu. Canjuga jeponovio da je za legalizaciju homo-seksualnih zajednica, te da ne svodibrak na puki seksualni animalizam.

Zakon ima niz odliËnih rjeπenja

“Ako smo suglasni da je obiteljbitna komponenta druπtva, a druπtvopodloæno kontinuiranim promjenama,onda je isto tako logiËno da se zakonkojim se ureuju odnosi vezani uzobitelj ËeπÊe mijenja kako bi bioaktualan”, istaknula je BBrraannkkaa BBaalleettiiÊÊ((SSDDPP)). Za zastupnicu predloæeni zakonima niz odliËnih rjeπenja koja Êezasigurno naiÊi na pozitivni odjek ujavnosti. Vlada predlaæe da se uËinciizvanbraËne zajednice primjenjuju ina osobe istog spola koje æive zajedno.

Zastupnica smatra da je ta odredbaneprecizna i nedovoljno objaπnjena. Stim u vezi misli kako najprije trebadefinirati institut izvanbraËne zaje-dnice i odrediti poËetak i trajanje tezajednice. To se moæe postiÊi (kao πtopredlaæe jedan Odbor) upisom uregistar takve zajednice ili regi-stracijom kod javnog biljeænika. Timebi se izbjegla moguÊnost bigamije.Zastupnicu smeta πto osobe izvan-braËne zajednice istog spola nedobivaju i veÊa prava osim onih ouzdræavanju i prava vezanih zarjeπavanje imovinsko-pravnih odnosa.Sve dok istospolne izvanbraËne

zajednice ne budu imale ista prava(sva) kao i izvanbraËne zajednice bitÊe i dalje diskriminirane.

Predloæenim zakonom dosta dobrose ureuje podruËje posredovanjaprije braka, ali se zastupnica slaæe sprijedlogom jednog odbora da bi zanevjestu i æenika prije sklapanjabraka trebalo uvesti obvezu posjetasavjetovaliπtu za brak i obitelj gdje bioni dobili detaljne informacije o svimpitanjima vezanim uz brak, razvodbraka i roditeljstvo. Do drugog biËitanja trebalo preciznije odrediti kojesu kvalifikacije potrebne za ovlaπteneposredovatelje u postupku mirenja,jer se pokazalo da dosadaπnje iskustvou kojem su posredovatelji mogli bitidjelatnici Centra za socijalnu skrb,nije poluËio velik uspjeh u tompostupku. Isto se tako slaæe s izne-senim miπljenjem jednog odbora da izpostupka mirenja valja iskljuËitibraËne zajednice bez djece. ZnaËajneizmjene vide se i u poglavlju zakonakoji se odnosi na reguliranje prava iduænosti u odnosima izmeu roditeljai djece. Tako se npr. predlaæe pravodjeteta na posebnog skrbnika koji Êeπtititi njegova prava i interese upostupku oduzimanja prava rodi-teljima da æive sa svojim djetetom, upostupku povjeravanja djeteta sporemeÊajem u ponaπanju ustanovisocijalne skrbi, a napose u postupkurjeπavanja roditeljske skrbi. Zaπtitaprava i interesa djeteta je dijelomprenesena u nadleænost suda, pa bibilo potrebno πto hitnije donijeti nekeizmjene u pravosuu koje bi ovakvimsluËajevima dale prioritet u rjeπa-vanju na sudu.

NajznaËajnije izmjene odnose se napitanje posvojenja djeteta. Zastupnicapozdravlja te novine posebno prijed-log da se ukinu dvije vrste posvojenja,i uspostavi jedan oblik posvojenja kojise ne moæe raskinuti. Takvo jerjeπenje u funkciji bolje, trajnije isigurnije zaπtite posvojenog djeteta.Zastupnica se nikako ne slaæe sodreivanjem gornje granice posvo-jenja. Smatra, naime, da su godineposvojitelja najmanje vaæna karak-teristika buduÊih roditelja, teupozorava na Ëinjenicu da se roditeljikasnije odluËuju na posvojenje dje-teta, a i sami postupci posvojenjaznaju potrajati godinama. Stogaapelira na Vladu da do drugog Ëitanjazakona predloæi rjeπenje po kojem semoæe ustanoviti donja, ali ne i gornjastarosna dobna granica posvojitelja.

Korak ka mijenjanju druπtvene

svijesti

Ovim se zakonskim aktom predlaæedefinicija braka i poludefinicija izvan-braËne zajednice, ali malo nedostajedefinicije obitelji, primjeÊuje mr.sc.IIvvoo ©©kkrraabbaalloo ((LLIIBBRRAA)). Zastupniksmatra da je predloæeni zakon jedanpokuπaj modernog i suvremenogrjeπavanja svih problema iz domenekoju tretira, i misli da je on u osnovidobro ustrojen te da donosi dobrarjeπenja. Tako su npr. vrlo dobrorazraeni odnosi roditelja i djece,zaπtita prava djeteta ali i roditelja kadoni postaju nemoÊni. Ipak, najviπekontroverzi izaziva status izvan-braËne zajednice kako heteroseksu-alne tako i homoseksualne. Za zastu-pnika ©krabala homoseksualnostdoista nije bolest nego naprostoËinjenica æivota, i postoji tu oko nasbez obzira kakav je naπ odnos prematoj zajednici. Naæalost, u naπojdruπtvenoj svijesti joπ uvijek je vrloproπirena sklonost diskriminacijihomoseksualaca bez obzira o kojem sespolu radilo. U jednom druπtvu kojepropovijeda i πtiti ljudska prava, anapose pravo na raznovrsnost iraznolikost tako neπto nije dobro izato je potrebno i u naπem zakono-davstvu uËiniti korake koji Êemijenjati takvu druπtvenu svijest. Tase svijest veÊ polako mijenja, i polakodolazi do snoπljivosti i prema toj vrstiraznolikosti, pa se zastupnik nada daÊe se tako nastaviti i dalje bez obzirana visoke tonove koji se mogu Ëutitijekom ove rasprave u sabornici.Zastupnik misli da je doπlo vrijeme danaπi zakoni priznaju pravne poslje-dice istospolne æivotne zajednice, aline i izjednaËavanja u roditeljstvu(pravo na posvojenje), i to ne zbogargumenta da bi posvojena djeca uistospolnoj zajednici postala homo-seksualci (postojeÊi homoseksualcipotekli su iz heteroseksualnih bra-kova) nego zbog toga πto je svakomdjetetu u razvoju potrebno da ima dvaroditelja razliËitih spolova. SluËajevisamohranih majki, kakvih uvijekima, samo su iznimke.

Ljudska su prava univerzalna

Konstatacijom da se odredbe ovogaZakona o uËincima izvanbraËnezajednice primjenjuju i na osobe istogspola koje æive zajedno zakonodavacje otiπao samo jedan stidljivi i malikorak naprijed. Zakonodavac navodi

IHS13. II. 2003.

ZAKON O OBITELJI I BRAKU

BROJ

355

33

U raspravi se problematizirajustvari koje su medijski neπtoatraktivnije, i koje su pomalo imediji nametnuli.

ZZaakkoonn oo zzaaππttiittii oodd bbuukkee ddoonneesseenn jjeevveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniikkaa,, uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa,, VVllaaddee RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee..

OOvviimm ssee ZZaakkoonnoomm ooddrreeuujjuu mmjjeerreezzaaππttiittee oodd bbuukkee nnaa kkooppnnuu,, vvooddii ii uuzzrraakkuu,, ttee nnaaddzzoorr nnaadd pprroovveeddbboomm oovviihhmmjjeerraa rraaddii sspprreeËËaavvaannjjaa iillii ssmmaannjjii--vvaannjjaa bbuukkee ii oottkkllaannjjaannjjaa ooppaassnnoossttii zzaazzddrraavvlljjee lljjuuddii.. SSttuuppaannjjeemm nnaa ssnnaagguuoovvooggaa zzaakkoonnaa pprreessttaajjee vvaaææiittii ZZaakkoonn oozzaaππttiittii oodd bbuukkee ((””NNaarrooddnnee nnoovviinnee””,, bbrr..1177//9900)).. VVaaææeeÊÊii ZZaakkoonn iimmaa nneeddoossttaattkkeekkoojjii ootteeææaavvaajjuu uuËËiinnkkoovviittoosstt pprroovvoo--eennjjaa mmjjeerraa zzaa zzaaππttiittuu oodd bbuukkee.. NNoovviimmzzaakkoonnoomm ææeellii ssee ppoossttiiÊÊii nnaajjvveeÊÊaa mmoogguu--

ÊÊaa zzaaππttiittaa zzddrraavvlljjaa lljjuuddii oodd ππtteettnnooggddjjeelloovvaannjjaa bbuukkee,, kkaakkoo zzaa ssaaddaaππnnjjee

ttaakkoo ii zzaa bbuudduuÊÊee ggeenneerraacciijjee.. ZZaakkoonnoommssee ææeellii ppoossttaavviittii jjaassaann pprraavvnnii ookkvviirr iiddeeffiinniirraattii aaddeekkvvaattnnaa iinnffrraassttrruukkttuurraazzaa kkoonnttiinnuuiirraannuu ii uuËËiinnkkoovviittuu pprroovveedd--

bbuu ssvviihh ppoottrreebbnniihh mmjjeerraa zzaaππttiittee,,ssuukkllaaddnnoo mmeeuunnaarrooddnniimm ssttaannddaarr--ddiimmaa ii pprreeppoorruukkaammaa.. TToo jjee mmoogguuÊÊeeppoossttiiÊÊii pprraavvoovvrreemmeenniimm oottkkrriivvaannjjeemmiizzvvoorraa bbuukkee,, ssuussttaavvnniimm mmjjeerreennjjeemmbbuukkee,, ttee nnaaddzzoorroomm nnaadd ssvviimm ddjjeellaatt--nnoossttiimmaa ss iizzvvoorriimmaa bbuukkee..

O PRIJEDLOGU

Predstavnik predlagatelja, zamje-nik ministra zdravstva, dr.sc. AAnntteeBBiilliiÊÊ, dodatno je obrazloæio ovajPrijedlog. Rekao je da se ovim

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

da se odredbe ovoga Zakona ouËincima izvanbraËne zajednice pri-mjenjuju na osobe istog spola kojeæive zajedno, a zastupnik ©krabalosmatra da bi barem trebalo preciziratida se to odnosi na punoljetne osobeistog spola koje trajno æive zajedno.Tako bi se barem u tu definiciju unioelement koji tim odnosima dajekarakter neËega πto je viπe odprolazne veze. Zastupnik se slaæe sprijedlozima da se problem takvihzajednica regulira posebnim zako-nom, a najbolje bi bilo da se regulirau obliku posebnog zakonom predvi-enog ugovora koji bi imao svojepravne uËinke. Ovaj bi zakon moraobarem osigurati zajedniËko stjecanjeimovine, pravo na uzdræavanje i nanasljeivanje, pravo pristanka naobdukciju, pravo odluke o hitnimmedicinskim sluËajevima, naposepravo skrbi o ranjenom partneru ipravo na brigu oko pogreba. Ljudskasu prava univerzalna pa se odnose ina homoseksualce kao svojevrsnumanjinu u druπtvu. Praksa veÊegbroja europskih zemalja ide u smjerupriznavanja odreenih prava ihomoseksualcima. Ovdje se pak nitkone zalaæe za onaj iskorak kojeg su veÊnapravile neke zemlje poput Nizo-zemske u kojoj se priznaju homo-seksualni brakovi. Kod nas je,ponavlja zastupnik, joπ uvijek prisu-tna nesnoπljivost u tom smislu, ali je

treba suzbijati i postupno priznavatipravne uËinke slobodno odabranognaËina æivota slobodnih pojedinaca,graana RH. Stoga zastupnik podræa-va predloæeni zakon, a napose stavak2. Ëlanka 3. Prijedloga zakona tek kaoprvi korak u rjeπavanju ove situacije.Vladi bi trebalo dati zadaÊu da jednimposebnim zakonskim tekstom razradisve elemente koji bi trebali doÊi uobzir kada je rijeË o ovom institutu.PodsjeÊa da u SR NjemaËkoj postojiZakon o æivotnom partnerstvu, aneπto sliËno bi se polako moglopripremati i kod nas, zakljuËio jezastupnik ©krabalo.

Korisne sugestije otklonit Êe

nesuglasja

Viπe se nitko nije javio za raspravu,pa je zavrπnu rijeË imao zamjenik

ministra rada i socijalne skrbi, dr.sc.BBooææee BBoorrkkoo ÆÆaajjaa. Vladin je pred-stavnik izrazio zadovoljstvo argu-mentima, sugestijama i prijedlozimaiznesenim tijekom ove rasprave, i u

tom smislu u narednim mjesecimaVladu Ëeka veliki posao. Takoer jeizrazio uvjerenje da Êe do drugogËitanja zakona biti daleko manjenesuglasja nego πto ga je bilo sada.

Pije glasovanja o predloæenom zako-nu LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ je povukao prijedlogzakljuËka KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aakojim se zaduæuje Vlada da u Kona-Ënom prijedlogu zakona o obiteljiizostavi odredbe koje se odnose naizvanbraËne i istospolne zajednice, teda odnose u njima regulira zasebnimzakonom. Klub je, meutim, ostao kodargumentacije da istospolne zajednicene mogu biti predmet reguliranjaobiteljskog zakona, i od Vlade oËekujeda do drugog Ëitanja ovaj institutizostavi iz KonaËnog prijedloga zako-na, a eventualno novim (posebnim)zakonom regulira tu materiju. “Akozakonodavac tako ne postupi, i ostaviovaj institut kao sadræaj u konaËnomprijedlogu ovoga zakona, Klub neÊepodræati taj zakonski akt” zakljuËio jezastupnik TrconiÊ.

NNaakkoonn ttooggaa pprriissttuuppiilloo ssee ggllaassoo--vvaannjjuu.. VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((6611 ””zzaa””,, 3388””pprroottiivv”” ii 22 ””ssuuzzddrrææaannaa””)) zzaassttuuppnniicciiHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa pprriihhvvaattiillii ssuu PPrriijjeedd--lloogg zzaakkoonnaa oo oobbiitteelljjii,, bbrraakkuu ii iizzvvaann--bbrraaËËnniimm zzaajjeeddnniiccaammaa,, aa ssvvee pprriimm--jjeeddbbee,, pprriijjeeddllooggee ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuttiitt ÊÊeepprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

MM..KKoo;; ––..KK;; JJ..©©..

BROJ

355

34

Ima situacija kada dvije osobeistog spola stvore zajednicuæivota, a da to nema nikakveveze s njihovom seksualnomorijentacijom.

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O ZA©TITI OD BUKE

U cilju zaπtite zdravlja

Bilo bi uputno ovaj Zakon isve ostale akte u vezi sazaπtitom od buke staviti podingerenciju Ministarstvazaπtite okoliπa i prostornogureenja.

zakonom u cijelosti ureuje zaπtita odbuke u svrhu otklanjanja opasnosti zazdravlje ljudi, a upravo radi konzi-stentnosti primjene zakona ministarzdravstva se ovlaπÊuje da u sugla-snosti s ostalim nadleænim mini-starstvima donese niz provedbenihpropisa.

Zakonom se naglaπavaju preven-tivne mjere za spreËavanje nastajanjabuke kroz odabir i uporabu malo-buËnih strojeva, ureaja i drugihizvora buke, te adekvatan odabirlokacija, objekata i graevina koje suizvori buke, odnosno koje treba πtititiod prekomjerne buke, pojaπnjava dr.BiliÊ.

Spomenuo je vaænost izvedbe zvu-Ënih izolacija na graevinama, πtoobvezuje jedinice lokalne i regionalnesamouprave na izradu karata buke iakcijskih planova, a tu je i obvezautvrivanja da li su provedene mjereza zaπtitu od buke prije izdavanjadozvole za obavljanje odreenih djela-tnosti.

U zakonu je i odredba kojom seobvezuju jedinice lokalne samoupraveda odlukom predstavniËkih tijelaodrede podruËja na kojima Êe se moÊiorganizirati zabavne i πportske pri-redbe, a da bukom ne ometaju drugapodruËja.

Dr. BiliÊ naglasio je da su izrazitopooπtreni kriteriji za davanje ovlastiza obavljanje struËnih poslova zazaπtitu od buke. Ureene supretpostavke za obavljanje efikasnijegnadzora kroz moguÊnost poduzi-manja odgovarajuÊih upravnih ikaznenih mjera. Osobito je u tom smi-slu znaËajna ovlast da tijela nadzoramogu privremeno ograniËiti ilizabraniti obavljanje djelatnosti odmahna licu mjesta, ako se utvrdi da bukaprelazi najviπu dopuπtenu razinu.

Zakon je usklaen sa Strategijomzaπtite okoliπa u dijelu koji se odnosina buku, a koju je donio Hrvatskisabor proπle godine. Dr. BiliÊpodsjetio je da su zastupnici podræaliovaj zakon u prvom Ëitanju, te da jeon usklaen s direkcijama Europskeunije.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu iizzddrraavvssttvvoo raspravio je predmetnizakon u svojstvu matiËnog radnogtijela. U raspravi su Ëlanovi Odborautvrdili da se predloæenim KonaËnimprijedlogom zakona osigurava zaπtita

zdravlja ljudi od πtetnog djelovanjabuke. Predloæene mjere zaπtite sukla-dne su meunarodnim standardima ipreporukama, a odredbe zakona ispu-njavaju i jedan od temeljnih zahtjeva,a to je spreËavanje nastajanja buke.Provoenje preventive, istaknuto je,nije samo najbolji i najuËinkovitijinaËin provoenja zaπtite od buke,nego ujedno i najjeftiniji.

S obzirom na to da je odredbamaovog zakona predviena obveza jedi-nica lokalne uprave i samouprave naizradi karti buke i akcijskih planova,u raspravi se postavilo i pitanje visinete obveze i moguÊnosti financiranja odjedinica lokalne uprave i samouprave.

Nakon kraÊe rasprave, Ëlanovi Od-bora su jednoglasno odluËili predloæitiHrvatskom saboru na usvajanjeZakon o zaπtiti od buke.

RASPRAVA

Potrebno treÊe Ëitanje

Nakon uvodne rijeËi predstavnikapredlagatelja, dr.sc. AAnnttee BBiilliiÊÊaa,zamjenika ministra zdravstva, u imeKluba zastupnika HDZ-a govorila jeMMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ--DDrrooppuulliiÊÊ ((HHDDZZ)).”Nesporno je da je Zakon o zaπtiti odbuke iz travnja 1990. godine potrebnodjelomiËno mijenjati i dopuniti ilipredloæiti i donijeti novi, kako biosigurali πto bolju zaπtitu zdravljaljudi od πtetnog djelovanja buke, ali iuskladili naπe propise s meu-narodnim standardima”, istiËe zastu-pnica.

Upozorila je da je Zakon o zaπtiti odbuke u Europskoj uniji u nadleænostiupravnih tijela za zaπtitu okoliπa, a neu domeni Ministarstva zdravstva,kako je to predvieno dosad u Hrvat-skoj.

Zastupnica smatra da bi bilo uputnoovaj Zakon i sve ostale akte u vezi sazaπtitom od buke staviti pod inge-renciju Ministarstva zaπtite okoliπa iprostornog ureenja, zbog obvezakoje je RH preuzela u pogleduharmonizacije naπeg zakonodavstva sonim u EU. U protivnom, naglaπavagospoa DropuliÊ, vrlo brzo doÊi Êe doizmjene ovog zakona.

Dræi da je hrvatska Vlada odluËilapredloæiti zakon koji naæalost malotoga πto je potrebno i odreuje. ”OvajPrijedlog de facto utvruje ovlastiministru zdravstva za donoπenjeraznih pravilnika, tj. podzakonskihakata koji bi trebali rijeπiti sræproblema, ali bez sudjelovanja Hrvat-skog sabora”.

Dodaje da svaki drugi Ëlanak ovogPrijedloga zakona propisuje dono-πenje podzakonskih akata koje donosiministar zdravstva, ponekad u sugla-snosti joπ nekih ministara. ”Tako Êeministar zdravstva donijeti Pravilniko mjerama zaπtite od buke, πto jezapravo predmet ureenja ovogZakona i nesporno je da je to trebalourediti Zakonom, a ne Pravilnikom”.

Zastupnica se osvrnula na Ëlanak 8.kojim se utvruje obveza da doku-menti prostornog ureenja morajusadræavati odgovarajuÊe mjere zazaπtitu od buke, a ne zna se koje su tomjere, veÊ se kaæe da Êe ministarzdravstva u roku od 6 mjeseci odusvajanja zakona utvrditi sadræajstruËnih podloga koje sluæe za izraduprostornih planova. ”Kako Êe to ovajministar zdravstva utvrditi, mislim danitko od nas ne zna”, ustvrdila jegospoa DropuliÊ.

Spomenula je i Ëlanak 9. kojim seutvruje obveza lokalne i podruËnesamouprave na izradu karata buke iakcijskih planova koji moraju bitipodloga za izradu prostornih planova.Utvruje se rok od 3 ili 5 godina, kaoobveza financiranja izrade tih karatai akcijskih planova. Gospoa DropuliÊnaglasila je da se u nizu zakona kojeje donio Hrvatski sabor zadnje dvijegodine, na jedinice lokalne i podruËnesamouprave prebacuje niz obveza bezosiguranja financijskih sredstava. ”Uovom sluËaju osim nedostatka fina-ncijskih sredstava postavlja se pitanjeroka za izradu karata od 3 godine, bezkojih se ne moæe donijeti niti jedanprostorni plan, a znamo da onda nemaniti izgradnje”.

Zastupnica je upitala otkuda tolikistruËnjaci za izradu karata u cijelojHrvatskoj. Istaknula je da se i u ovomËlanku utvruje da Êe ministarzdravstva uz prethodno miπljenjeministra nadleænog za zaπtitu okoliπai prostornog ureenja, donijeti pra-vilnik kojim se utvruje naËin izradei sadræaj karata buke i akcijskihplanova, ”umjesto da je obrnuto”.

Podsjetila je da se i u Ëlancima 11,13, 14. i 15. utvruje obveza dono-πenja pravilnika od strane ministrazdravstva, i to Pravilnik o posebnimuvjetima, sadræaju i naËinu provjereprimijenjenih mjera zaπtite buke zasve graevine, Pravilnik o djelatnostiza koje je potrebno utvrditi da suprovedene mjere za zaπtitu od buke, tepostupak i naËin utvrivanja tihmjera, zatim Pravilnik o mjerama zazaπtitu od πtetnog djelovanja buke uradnim prostorima, Pravilnik o

IHS13. II. 2003.

ZA©TITA OD BUKE

BROJ

355

35

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ddoonneesseenn jjee ZZaakkoonnoo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo zzaajjmmuu iizzmmee--uu RRHH ii MMeeuunnaarrooddnnee bbaannkkee zzaaoobbnnoovvuu ii rraazzvvoojj zzaa pprroojjeekktt uullaaggaannjjaa uummiirroovviinnsskkii ssuussttaavv,, pprreeddllaaggaatteelljjaaVVllaaddee RRHH..

Objaπnjenje Prijedloga zakona iz-dvajamo iz govora predstavnikapredlagatelja i zamjenika ministrafinancija mr.sc. DDaammiirraa KKuuππttrraakkaa.Zakonom se potvruje Ugovor ozajmu izmeu RH i Meunarodnebanke za obnovu i razvoj za Projektulaganja u mirovinski sustav uiznosu od 27,3 milijuna USD na rokod 15 godina s poËekom od 5 godina.

Mirovinska reforma zapoËeta je u2002. godini te je svakako jedna odnajznaËajnijih reformi kojom bi sestvorili preduvjeti rastereÊenja prora-Ëunske potroπnje i pridonijelostvaranju pretpostavki za razvojukupnog gospodarstva.

Sredstvima zajma podupiru se veÊzapoËete aktivnosti u sklopu ukupnemirovinske reforme u RH sa ciljempoboljπanja djelotvornosti i trans-parentnosti hrvatskog sustava prija-

vljivanja i naplate obveznih doprinosai poreza na dohodak za potrebe novogsustava kapitalno financiranog miro-vinskog osiguranja.

Zajmom Êe se financirati jaËanjepotencijala postojeÊih i novih tijelanadleænih za upravljanje pojedinimdijelovima mirovinskog sustava,odnosno daljnji institucionalni razvojagencija koje sudjeluju u provoenjumirovinske reforme (kao πto suHAGENA i REGOS) te reforma Hrvat-skog zavoda za mirovinsko osigu-ranje (HZMO).

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo raspravioje i prihvatio tekst Prijedloga zakona.

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroo--rraaËËuunn smatra da je potreba pro-voenja reforme mirovinskog sustavaneupitna te ju treba podræati, meu-tim RH se ne bi trebala dodatnozaduæivati, posebno ne za plaÊanjeinozemnih konzultanata koje bitrebalo angaæirati na realizaciji Pro-jekta mirovinske reforme. Na nave-denu primjedbu predstavnik VladeRH upozorio je da Êe se veÊi diosredstava predmetnog kredita

(11.085.000 USD) utroπiti zaoperativne troπkove Financijskeagencije i Gradskog zavoda za auto-matsku obradu podataka, te da su ustrane konzultantske usluge uklju-Ëeni izobrazba kadrova i revizijskeusluge koje Êe ubrzati provoenjemirovinske reforme.

OOddbboorr zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu iizzddrraavvssttvvoo raspravio je i prihvatioPrijedlog zakona te skrenuo pozor-nost na izrazito visok iznos sredstavapredvienih za plaÊanje konzu-ltantskih usluga, ukljuËujuÊi izo-brazbu i revizijske usluge, bez obzirana to πto se ovi troπkovi financiraju izsamog Zajma. S tim u svezi jeodluËeno da se tijekom realizacijeZajma zatraæi informacija o naËinutroπenja sredstava, a posebno sosvrtom na sredstva za konzultantskeusluge.

Za raspravu se javio DDaarriioo VVuukkiiÊÊ((HHDDZZ)) te zatraæio od predstavnikapredlagatelja da obavijesti Saborkolika je bila razlika izmeu aktive ipasive stope libor za proπlu godinubuduÊi da se na kredite “libor plus”fiksira odreena maræa.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

mjerama zaπtite od buke izvora naotvorenom prostoru, kao i sadræajdokaza o provedenim mjerama zazaπtitu od izvora buke.

Dræi da bi se u Ëlancima 19. i 20.trebalo utvrditi tko moæe obavljatistruËne poslove zaπtite od buke, teobvezu polaganja struËnog ispita, “alito se ne utvruje zakonom nego opetpravilnicima”.

U Ëlanku 20. omoguÊava se preno-πenje polaganja struËnog ispita sMinistarstva zdravstva na ovlaπtenupravnu osobu, πto zastupnica ne dræidobrim rjeπenjem. “Ako Ministarstvomoæe izraditi i donijeti sve ove silnepravilnike koji su predvieni ovimzakonom po kojima svi trebajupostupati, onda se moæe u Mini-starstvu organizirati i polaganje stru-Ënog ispita”. Gospoa DropuliÊ izra-zila je bojazan da se na ovaj naËinmoæe dogoditi da pravna osoba zbogkonkurencije ne propusti na stru-Ënom ispitu fiziËku osobu drugepravne osobe, te da takvo stanje trajeunedogled.

Ustvrdila je da se u zakonu ne razli-kuju poslovi mjerenja od poslovaprojektiranja, odnosno izraËunavanjazaπtite od buke, “πto bi svakako tre-balo drugaËije tretirati”.

Marina DropuliÊ zakljuËno je reklada bi veÊi dio odredbi koje Êe seutvrditi svim ovim pravilnicimatrebalo jasno i nedvosmisleno utvrditizakonom. Klub zastupnika HDZ-anaËelno podræava donoπenje Zakona ozaπtiti od buke, ali predlaæu da seprovede treÊe Ëitanje zakona. Sma-traju da se zbog jednostavnije iuËinkovitije primjene zakona baremdio pravilnika treba jasno i nedvo-smisleno upisati u zakon ili jepotrebno o ovim pravilnicima raspra-vljati u isto vrijeme kada i o Zakonu.

Zakon po mjeri EU

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorio je ZZddeennkkoo HHaarraammiijjaa ((HHSSSS)). NapoËetku je konstatirao da njegov KlubprihvaÊa konaËni tekst Zakona ozaπtiti od buke, smatrajuÊi da on

predstavlja veliki korak naprijed uodnosu na dosadaπnju regulativu oveproblematike. Miπljenja su da Êe sedonoπenjem ovog Zakona postiÊizaπtita zdravlja ljudi od πtetnogdjelovanja buke.

Haramija dræi da su u Zakonugraene odredbe Europskog parla-menta i Savjeta koje smo kao dræavabili duæni objaviti, kako bi naπ zakonbio kompatibilan sa sliËnim aktimazemalja Europske unije.

Ovime je zakljuËena rasprava otekstu zakona.

SSuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa HHDDZZ--aa ggllaassoovvaalloo ssee oo sslliijjeeddeeÊÊeemmzzaakklljjuuËËkkuu:: OO KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguuzzaakkoonnaa oo zzaaππttiittii oodd bbuukkee pprroovveesstt ÊÊee sseettrreeÊÊee ËËiittaannjjee.. ZZaassttuuppnniiccii nniissuu pprriihhvvaa--ttiillii oovvaajj ZZaakklljjuuËËaakk..

PPoottoomm ssee ggllaassoovvaalloo oo KKoonnaaËËnnoommpprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo zzaaππttiittii oodd bbuukkee..ZZaassttuuppnniiccii ssuu ggaa pprriihhvvaattiillii vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa,, ssaa 5599 ggllaassoovvaa ””zzaa””,, 4411 ””pprroo--ttiivv”” ii 22 ””ssuuzzddrrææaannaa””,, uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaajjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj,, VVllaaddaa RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee..

SS..©©..

BROJ

355

36

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O ZAJMU

IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I ME–UNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA

PROJEKT ULAGANJA U MIROVINSKI SUSTAV

Mr.sc. Kuπtrak nije bio u mogu-Ênosti dati odmah odgovor jer je rekaoda se radi o sloæenom pitanju osobitozbog metodologije Svjetske banke injezinom rasporedu i obraËunuvaluta.

Amandmane je priloæio Odbor zazakonodavstvo i predlagatelj ih jeprihvatio.

U Ëlanku 3. rijeËi: “o zajmu izmeuRepublike Hrvatske i Meunarodnebanke za obnovu i razvoj” zamjenjujuse rijeËima: “iz Ëlanka 1. ovogaZakona”. Uz obrazloæenje da se nomo-tehniËki ureuje izriËaj.

U Ëlanku 5. rijeËi: “,nakon njegovastupanja na snagu” briπu se. Uz

obrazloæenje da se nomotehniËkiureuje izriËaj.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((8844 ““zzaa”” ii 11““pprroottiivv””)) ddoonneesseenn jjee ZZaakkoonn oo ppoo--ttvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo zzaajjmmuu iizzmmeeuuRRHH ii MMeeuunnaarrooddnnee bbaannkkee zzaa oobbnnoovvuu iirraazzvvoojj zzaa pprroojjeekktt uullaaggaannjjaa uu mmiirroo--vviinnsskkii ssuussttaavv..

MM..MMii..

IHS13. II. 2003.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

BROJ

355

37

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaaddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoo--vvoorraa oo zzaajjmmuu iizzmmeeuu RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii MMeeuunnaarrooddnnee bbaannkkee zzaaoobbnnoovvuu ii rraazzvvoojj zzaa pprroojjeekktt ssrreeiivvaannjjaazzeemmlljjiiππnniihh kknnjjiiggaa ii kkaattaassttrraa,, pprreedd--llaaggaatteelljjaa VVllaaddee RRHH..

Umjesto opπirnog teksta Prijedlogazakona iznosimo izlaganje pred-stavnika predlagatelja zamjenikaministra financija, mr.sc. DDaammiirraaKKuuππttrraakkaa. Istaknuo je da se ovimZakonom potvruje Ugovor izmeuRH i Meunarodne banke za obnovu irazvoj za projekt sreivanja zemlji-πnih knjiga i katastra u iznosu od 26milijuna EUR-a, s rokom otplate od 15godina i poËekom od 5 godina.

Tim sredstvima unaprijedit Êe seusklaivanje podataka iz katastra izemljiπnih knjiga, otklonit Êe sezaostaci u zemljiπnom sustavu ipoboljπat Êe se pristup zemljiπno-knji-ænim i katastarskim podacima.

Projekt se sastoji od razvoja sustavaza uknjiæbu nekretnina, od razvojakatastarskog sustava, od suradnjemeu agencijama i informacijskimtehnologijama kao i upravljanju pro-jektom, obukom i praÊenjem.

Smatra da Êe nakon dugih prego-vora ova sredstva pomoÊi da se udijelu pravosudnog sustava napraviiskorak Ëim je prije moguÊe.

Raspravu su proveli i prihvatiliPrijedlog zakona OOddbboorr zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo,, OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,,rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu,, te OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjeeii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn..

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu istaknuo je da je cilj Projektastvaranje djelotvornog sustava voe-

nja zemljiπnih knjiga, kako bi sepoboljπalo funkcioniranje træiπta ne-kretninama kroz unapreenje sustavauknjiæbe zemljiπta i katastarskogsustava.

Izneseno je miπljenje Ëlana Odboraprema kojem je projekt sreivanjazemljiπnih knjiga i katastra trebalofinancirati u cijelosti iz DræavnogproraËuna RH.

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn iznio je miπljenje da projektsreivanja zemljiπnih knjiga i kata-stra treba imati prioritet u odnosu nadruge projekte, posebno stoga jer jeto preduvjet za rjeπavanje imovinsko-pravnih odnosa graana kao i temeljrazvoja gospodarskog poslovanja aposebno cjelokupnog razvoja u RH.

Istaknuto je razmiπljanje da RHovaj projekt moæe financirati i izdræavnog proraËuna, te da zato nijenuæno novo zaduæivanje u inozem-stvu. Ipak veÊina Ëlanova smatra da jeprihvatljiv i opravdan prijedlog VladeRH da se financiranje navedenogProjekta realizira zajmom Meu-narodne banke za obnovu i razvoj,buduÊi da je rijeË o kreditu na dugirok s povoljnim kamatnim stopama.

RASPRAVA

Za raspravu se u ime Kluba zastu-pnika SDP-a javio JJoossiipp LLeekkoo..Pohvalio je i podræao Prijedlog tenaveo da je ureenje zemljiπnih knji-ga toËnije ureenje vlasniËkih prava,stvarnih prava na nekretninama ievidenciju nekretnina, uvjet za sigu-ran pravni promet u RH.

Dodao je da je u tijeku sreivanje unekim podruËjima. Ako se zna da jeneusklaenost izmeu evidencijavlasniπtva stvarnih prava i nekre-tnina u zemljiπnim knjigama ievidencija u katastru znaËajna ili Ëakprema nekima 15 posto razliËita togovori o nesigurnosti u dræavneevidencije.

Dodao je da spomenuti Ugovor trebabiti realiziran do 2008. godine. Tako-er smatra da treba raËunati da Êe bitinastavka na evidenciju vlasniπtva iizvan zemljiπnim knjigama i izvankatastra a to je depozitarna orga-nizacija za vlasniπtvom nad vrijed-nosnim papirima te Êe to ovu zemljuuËiniti sigurnijom za investicije i zapromet nekretninama i pravima.

U pojedinaËnoj raspravi za rijeË sejavio zastupnik DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ))..Smatra da se radi o Ugovoru s pot-puno nejasnim kamatnim stopama teda postoji potpuno drugaËija formu-lacija odreivanja visine kamatne sto-pe na ovaj kredit.

Dodao je takoer da Ugovor poredtoga πto ima nepoznanicu u visinikamatne stope, omoguÊava banci dajednostrano, odnosno ovisno o pro-mjenama na træiπtu kapitala pro-mijeni visinu kamatne stope.

Apelirao je na Vladu i Ministarstvofinancija da naznaËe koliko Êe iznositikamate toËnije koliki Êe biti ukupaniznos kredita. Zamolio je predstavnikapredlagatelja da naknadno dostavikolika je visina predvienog iznosakamatnih stopa.

ZakljuËnu rijeË te odgovore napitanja dao je mr.sc. DDaammiirr KKuuππttrraakk..Objasnio je kako je jasno da se radi o

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O ZAJMU

IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I ME–UNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA

PROJEKT SRE–IVANJA ZEMLJI©NIH KNJIGA I KATASTRA

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniijjeelliiZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oosslloobbooddnnoojj ttrrggoovviinnii iizzmmeeuu RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii RReeppuubblliikkee AAllbbaanniijjee,,pprreeddllaaggaatteelljjaa VVllaaddee RRHH..

U izlaganju je predstavnikpredlagatelja dr.sc. LLjjuubboo JJuurrËËiiÊÊ,ministar gospodarstva, istaknuo da seovim zakonom potvruje Ugovor oslobodnoj trgovini izmeu RH iRepublike Albanije, sklopljen uZagrebu 27. rujna 2002. godine.Ugovorom se uspostavlja podruËje

slobodne trgovine za najveÊi diomeusobne trgovine dviju zemalja.

Albanski parlament je na svojojsjednici od 21. studenoga 2002.godine veÊ ratificirao ugovor. Repu-blika Albanija predstavlja se kaotrgovinski i gospodarski partner zaRH.

Prema pokazateljima Dræavnogzavoda za statistiku ukupna robnarazmjena RH s Republikom Alba-nijom u 11 mjeseci 2002. godineiznosila je oko 15 milijuna ameriËkihdolara πto je za 31,5 posto viπe odistog razdoblja 2001. godine.

Hrvatski izvoz je iznosio 14,86milijuna ameriËkih dolara πto je za 40posto viπe nego u 2001. godini ahrvatski uvoz je iznosio 249 tisuÊadolara πto je 72 posto manje nego uistom razdoblju 2001. godine.

ZnaËajno je napomenuti da u robnojrazmjeni izmeu dviju zemalja RHbiljeæi suficit od 14,61 milijunameriËkih dolara. Osnovna karekte-ristika ovoga ugovora je postupnaliberalizacija trgovine industrijskimproizvodima, dok Êe se razmjenapoljoprivredno-prehrambenih

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee jjeeddnnooggllaassnnoopprriihhvvaattiioo ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuuUUggoovvoorraa oo sslloobbooddnnoojj ttrrggoovviinnii iizzmmeeuuRRHH ii RReeppuubblliikkee LLiittvvee pprreeddllaaggaatteelljjaaVVllaaddee RRHH..

Predstavnik predlagatelja i mini-star gospodarstva dr.sc. LLjjuubboo JJuurrËËiiÊÊobjasnio je da je Ugovor potpisan 24.listopada 2002. godine u Zagrebu.

Sklapanjem ugovora o slobodnojtrgovini izmeu RH i Republike Litveostvaruje se daljnje ukljuËivanje RHu europske integracijske tokove.Republika Litva u 2004. godinioËekuje punopravno Ëlanstvo uEuropskoj uniji.

Prema pokazateljima Dræavnog za-voda za statistiku prvih 11 mjeseciproπle godine, ukupna robna raz-mjena izmeu dviju zemalja iznosilaje 5,5 milijuna ameriËkih dolara ipoveÊana je za 19 posto u odnosu naisto razdoblje 2001. godine.

Izvoz je iznosio 3,3 milijuna ame-riËkih dolara, a uvoz 2,2 milijunaameriËkih dolara. ZnaËajno je napo-menuti da se u robnoj razmjeniizmeu dviju zemalja RH u nave-denom razdoblju biljeæi suficit od 1,1milijarde ameriËkih dolara.

Ovaj ugovor polazi od naËelauzajamnosti i otvorenosti u meu-sobnoj trgovini robama uz poπtivanjenaËela odredbi OpÊeg sporazuma ocarinama i trgovini (GATT) iz 1994. inaËela Svjetske trgovinske organi-zacije (WTO).

Osnovna karakteristika ovog Ugo-vora je potpuna liberalizacija trgovineindustrijskim proizvodima. Dok Êe serazmjena poljoprivrednih i ribljihproizvoda odvijati u skladu smeusobno potpisanim konvencijamau obliku carinskih kvota.

ZnaËajno je napomenuti da jeUgovor prvi takav kojim je otvorena

dijagonalna akumulacija podrijetla iprije nego πto je Hrvatska formalnoukljuËena u sustav paneuropske dija-gonalne kumulacije.

Za RH donoπenje ovog zakona pred-stavlja jedan od naËina i sredstava zaotvaranje træiπta hrvatskim izvo-znicima te im omoguÊuje nazoËnostna Litvanskom træiπtu uz iste uvjetekoje na tom træiπtu imaju izvoznici izostalih europskih zemalja.

Prijedlog zakona su raspravila iprihvatila radna tijela Sabora OOddbboorrzzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo te OOddbboorr zzaa ggoossppoo--ddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu..

Rasprava o Prijedlogu zakona nijeprovedena jer nije bilo prijavljenihzastupnika.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee jjeeddnnooggllaassnnoopprriihhvvaattiioo ((8844 ggllaassaa ““zzaa””)) ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo sslloobbooddnnoojjttrrggoovviinnii iizzmmeeuu RRHH ii RReeppuubblliikkee LLiittvvee..

MM..MMii..

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

promjenjivoj kamatnoj stopi te da je uPrijedlogu precizno opisano kako sekamata obraËunava.

Takoer u Prijedlogu stoji da akozajmoprimac, u ovom sluËaju RH, unavedenom roku ne poπalje prigovorbanci, spomenuta promjena neÊe seprimijeniti na zajam.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo priloæio jeamandmane.

U Ëlanku 3. rijeËi: “o zajmu izmeuRepublike Hrvatske i Meunarodnebanke za obnovu i razvoj” zamjenjujuese rijeËima: “iz Ëlanka 1. ovogaZakona”. Uz obrazloæenje da se nomo-tehniËki ureuje izriËaj.

U Ëlanku 7. rijeËi: “,nakon njegovastupanja na snagu” briπu se. Obra-zloæenje je da se nomotehniËkiureuje izriËaj.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((8833ggllaassaa ““zzaa”” ii 22 ggllaassaa ““pprroottiivv””)) ddoonniijjeelliiZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo zzaajj--mmuu iizzmmeeuu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiMMeeuunnaarrooddnnee bbaannkkee zzaa oobbnnoovvuu iirraazzvvoojj zzaa pprroojjeekktt ssrreeiivvaannjjaa zzeemmlljjii--ππnniihh kknnjjiiggaa ii kkaattaassttrraa..

MM..MMii..

BROJ

355

38

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O SLOBODNOJ

TRGOVINI IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE LITVE

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O SLOBODNOJ

TRGOVINI IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ALBANIJE

proizvoda odvijati u skladu smeusobno dogovorenim koncesijamau obliku carinskih kvota.

Donoπenje ovog zakona predstavljaza RH jedan od naËina i sredstava zaotvaranje træiπta hrvatskim izvozni-cima i omoguÊit Êe bolje pozici-

oniranje hrvatskih proizvoaËa naalbanskom træiπtu.

Raspravu su proveli i prihvatiliPrijedlog zakona OOddbboorr zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo te OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,,rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu.

O Prijedlogu zakona zastupnicinisu raspravljali pa se priπlo glaso-vanju.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo ((8877 ggllaassaa““zzaa””)) ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuuUUggoovvoorraa oo sslloobbooddnnoojj ttrrggoovviinnii iizzmmeeuuRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii RReeppuubblliikkeeAAllbbaanniijjee..

MM..MMii..

IHS13. II. 2003.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

BROJ

355

39

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaapprriihhvvaattiillii PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooppoottvvrriivvaannjjuu uuggoovvoorraa iizzmmeeuu VVllaaddeeRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii SSaavveezznneeRReeppuubblliikkee JJuuggoossllaavviijjee oo iizzbbjjeeggaavvaannjjuuddvvoossttrruukkoogg ooppoorreezziivvaannjjaa,, pprreeddllaa--ggaatteelljjaa VVllaaddee RRHH..

Umjesto opπirnog teksta Prijedlogazakona iznosimo izlaganje predstav-nika predlagatelja i zamjenikaministra financija mr.sc. DDaammiirraaKKuuππttrraakkaa.

Polazna osnova za pregovore prisklapanju Ugovora o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja porezima nadohodak i imovine bio je nacrt tekstaUgovora kojeg je izradila i ponudilahrvatska strana, na osnovi modelaOECD-a.

Ugovorom se ureuju naËiniizbjegavanja dvostrukog oporezivanjadohotka i dobiti. OmoguÊuje se poredostalog da hrvatska zrakoplovna ipomorska druπtva koja obavljajuprijevoz robe ili putnika izmeu RH iSRJ plaÊaju porez na ostvarenu dobitiskljuËivo u RH.

Hrvatska druπtva u SRJ imat Êestatus i pogodnosti kao i druπtva tedræave. Ovaj ugovor bi trebao pri-donijeti poveÊanju meusobne razmje-ne dobara i usluga, kao i ukupnegospodarske aktivnosti dviju dræava.

U danaπnjem razdoblju RH jesklopila 28 novih ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja, apreuzela je 20 ugovora koje je sklopilabivπa Jugoslavija.

Ovaj je ugovor sklopljen 14.prosinca 2001. godine i omoguÊit Êehrvatskim graevinskim i sliËnimdruπtvima da ne plaÊaju porez nadobit u SRJ ako radovi traju kraÊe od12 mjeseci, hrvatskim zrakoplovnim ibrodarskim druπtvima da ne plaÊajuporez na ostvarenu dobit.

Pri oporezivanju dividendi utvrenaje stopa od 5 posto pri udjelu veÊemod 25 i 10 posto u svim drugimsluËajevima pri oporezivanju kamateutvrena je stopa od 10 posto i prioporezivanju naknada za autorskaprava utvrena je stopa od 10 posto.

Ugovorom je definiran pojam rezi-denta pa se tako izbjegava dvostrukooporezivanje hrvatskih rezidenata ispreËava izbjegavanje plaÊanja porezana dohodak.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo proveo jeraspravu o Prijedlogu zakona te gaprihvatio.

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraa--ËËuunn raspravio je i prihvatio Prijedlogte iznio miπljenje da bi bilo dobro daje uz predloæeni Zakon Vlada RHprezentirala podatke, na osnoviprovedene simulacije, iz kojih bi bilovidljivo kako Êe se donoπenje ovogZakona odraziti na dræavni proraËun.

Naime, postoji znatan broj graanas dvojnim dræavljanstvom, kao i tvrtkikoje djeluju u obje dræave pa se otvaramoguÊnost izbjegavanja plaÊanjaporeznih obveza.

Odbor za gospodarstvo, razvoj iobnovu takoer je bez primjedbiprihvatio Prijedlog zakona.

Za raspravu se u ime KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa SSDDPP--aa javila MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaaccnaglasivπi da su pregovori voenitemeljem Nacrta teksta ugovora kojije izradila i ponudila hrvatska stranaimajuÊi na umu da je Hrvatska dosada sklopila 28 novih ugovora sdræavama Europe i ostalog svijeta.

Ugovori o izbjegavanju dvostrukogoporezivanja imaju posebnu vaænost sgospodarskog glediπta te je brojtakvih ugovora koje je potpisala nekadræava odraz njezine gospodarskerazvijenosti i stupnja njezine uklju-Ëenosti u meunarodne odnose.

Navela je da su RH i SRJ veÊsklopili odreene gospodarske ugo-

vore te je objasnila znaËaj ugovora.ZakljuËila je da Ugovor izmeu VladeRH i SRJ o izbjegavanju dvostrukogoporezivanja porezima na dohodak iimovinu trebao bi pridonijeti pobolj-πanju uvjeta i poveÊanju meusobnerazmjene dobara i usluga te poveÊanjustupnja ukupne gospodarske aktiv-nosti u odnosima dviju dræava.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo priloæio jeamandman na Ëlanak 4. stavak 2.rijeËi: “izmeu Vlade Republike Hrvat-ske i Savezne Vlade Savezne Repu-blike Jugoslavije o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja porezima nadohodak i imovinu” zamjenjuje rije-Ëima: “iz Ëlanka 1. ovoga Zakona”. Uzobrazloæenje da se nomotehniËkiureuje izriËaj.

Istodobno je Odbor ukazao pred-lagatelju da ubuduÊe prigodomutvrivanja teksta bilo kojeg meu-narodnog ugovora vodi raËuna kodutvrivanja definicija, sukladnopravnom sustavu Republike Hrvatskei u skladu s Ustavom Republike Hr-vatske.

Ovo posebno imajuÊi u viduelemente kojima se oznaËava πtopojedini meunarodni ugovor ozna-Ëava pod pojmom Republika Hrvat-ska, odnosno drugu stranku u tak-vom ugovoru. U tom sluËaju radi se oËlanku 3. stavku 1. toËkama 1. i 2.

O amandmanima se oËitovao zamje-nik ministra financija.

Vlada je prihvatila sve priloæeneamandmane Odbora za zakonodavstvouz objaπnjenje da se radi o nomo-tehniËkom ureivanju izriËaja.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaapprriihhvvaattiillii PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo ppoottvvrrii--vvaannjjuu uuggoovvoorraa iizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee ii SSaavveezznnee RReeppuubblliikkeeJJuuggoossllaavviijjee oo iizzbbjjeeggaavvaannjjuu ddvvoossttrruu--kkoogg ooppoorreezziivvaannjjaa ppoorreezziimmaa nnaaddoohhooddaakk ii iimmoovviinnuu..

MM..MMii..

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA IZME–U VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE I SAVEZNE VLADE SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE O

IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZIMA NA DOHODAK I IMOVINU

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

OOvviimm ZZaakkoonnoomm ppoottvvrruujjee sseeSSppoorraazzuumm iizzmmeeuu VVllaaddee RRHH ii SSaavveezznneeVVllaaddee SSaavveezznnee RReeppuubblliikkee JJuuggoossllaavviijjeeoo ssuurraaddnnjjii uu bboorrbbii pprroottiivv oorrggaa--nniizziirraannoogg kkrriimmiinnaallaa,, nneezzaakkoonniitteettrrggoovviinnee ddrrooggaammaa,, ppssiihhoottrrooppnniimmttvvaarriimmaa ii pprreekkuurrssoorriimmaa,, tteerroorriizzmmaa iiddrruuggiihh tteeææiihh kkaazznneenniihh ddjjeellaa,, kkaakkoo bbiinnjjeeggoovvee ooddrreeddbbee uu ssmmiisslluu ËËllaannkkaa 114400..UUssttaavvaa RRHH ppoossttaallee ddiioo uunnuuttaarrnnjjeeggpprraavvnnoogg ppoorreettkkaa..

SSppoorraazzuummoomm iizzmmeeuu VVllaaddee RRHH iiSSaavveezznnee VVllaaddee SSaavveezznnee RReeppuubblliikkeeJJuuggoossllaavviijjee rreegguulliirraannaa ssuu ppiittaannjjaanneeppoossrreeddnnee ssuurraaddnnjjee uu sspprreeËËaavvaannjjuu,,ssuuzzbbiijjaannjjuu ii oottkkrriivvaannjjuu kkaazznneenniihh ddjjee--llaa,, ttee oobbaavvlljjaannjjuu ooddrreeeenniihh iissttrraaæænniihhrraaddnnjjii,, iizzvvjjeeππÊÊiivvaannjjuu,, ppoodduuzziimmaannjjuummjjeerraa,, nnaaËËiinnaa rraazzmmjjeennee iinnffoorrmmaacciijjaa iioobblliiccii ooccjjeennjjiivvaannjjaa ii ppoobboolljjππaannjjaa pprroo--vveeddbbee SSppoorraazzuummaa..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaapprriihhvvaattiillii ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu SSppoo--rraazzuummaa iizzmmeeuu VVllaaddee RRHH ii SSaavveezznneeVVllaaddee SSaavveezznnee RReeppuubblliikkee JJuuggoossllaavviijjeeoo ssuurraaddnnjjii uu bboorrbbii pprroottiivv oorrggaa--nniizziirraannoogg kkrriimmiinnaallaa,, nneezzaakkoonniittee ttrrggoo--vviinnee ddrrooggaammaa,, pprriihhoottrrooppnniimm ttvvaarriimmaaii pprreekkuurrssoorriimmaa,, tteerroorriizzmmaa ii ddrruuggiihhtteeææiihh kkaazznneenniihh ddjjeellaa.. PPrreeddllaaggaatteelljj jjeeVVllaaddaa RRHH..

O PRIJEDLOGU

Dosadaπnji odnosi sa Saveznimministarstvom unutarnjih poslova Sa-vezne Republike Jugoslavije upodruËju suradnje na suzbijanjukriminala ocjenjuju se zadovolja-vajuÊim. Suradnja izmeu Mini-starstva unutarnjih poslova Repu-blike Hrvatske i Saveznog mini-

starstva unutarnjih poslova SavezneRepublike Jugoslavije temelji se naËlanstvu u Meunarodnoj krimi-nalistiËkoj organizaciji INTERPOL, iu vezi s tim, svim obvezama preuzetimiz tog Ëlanstva.

Potpisivanjem ovog Sporazuma RHi Savezna Republika Jugoslavija æelena prikladan naËin urediti pitanje su-radnje i uzajamnog pruæanja pomoÊiu borbi protiv meunarodne protu-zakonite trgovine narkotiËkim dro-gama i psihotropnim tvarima, te bisuradnja s kriminalistiËkom poli-cijom Savezne Republike Jugoslavijeumnogome doprinijela uËinkovitojborbi protiv meunarodne protu-zakonite trgovine narkotiËkim dro-gama i psihotropnim tvarima, meu-narodnog terorizma i organiziranogkriminala, te drugih teæih kaznenihdjela.

Provoenjem ovog Zakona nenastaju posebne financijske obveze zakoje bi trebalo osigurati dodatnasredstva u Dræavnom proraËunu RH.

Temelj za donoπenje ovog Zakona pohitnom postupku nalazi se u Ëlanku159. Poslovnika Hrvatskog sabora i tou drugim osobito opravdanim dræa-vnim razlozima. Naime, polazeÊi odzajedniËke æelje za produbljivanjem iintenziviranjem suradnje izmeu RHi Savezne Republike Jugoslavije uborbi protiv organiziranog kriminala,nezakonite trgovine drogama, teterorizma, cijeni se da postoji interesRH za πto skorije stvaranje svihpotrebnih uvjeta za stupanje Spora-zuma na snagu, a time i poËetakefikasne primjene, u odnosima dvijudræava i njihovih nadleænih tijela, svihmehanizama i oblika suradnje predvi-enih Sporazumom.

U Ëlanku 3. KonaËnog prijedlogazakona utvruje se tijelo dræavneuprave - MUP - nadleæno za provedbuZakona o potvrivanju Sporazumaizmeu Vlade RH i Savezne Vlade SRJugoslavije o suradnji u borbi protivorganiziranog kriminala, nezakonitetrgovine drogama, psihotropnimtvarima i prekursorima, terorizma idrugih teæih kaznenih djela.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona i ne protivi seprijedlogu predlagatelja da se donesepo hitnom postupku. Na tekstKonaËnog prijedloga Odbor nemaprimjedaba.

OOddbboorr zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrtttakoer je raspravljao o ovom Prijed-logu zakona. Na prijedlog pred-sjednice Ëlanovi Odbora odluËili suprovesti objedinjenu raspravu o ovomzakonskom prijedlogu i Prijedloguzakona o potvrivanju Ugovora izme-u Vlade RH i VijeÊa ministara BiH osuradnji u borbi protiv terorizma,krijumËarenja i zloporabe droga, teprotiv organiziranog kriminala,buduÊi da se u ova dva akta normiraista odnosno gotovo identiËna pro-blematika za dvije dræave. Utvreno jeda su Ëak i obrazloæenja u uvodnomdijelu oba materijala identiËna.

Istaknuto je kako se u njimaizmeu ostalog navodi obveza RH zasuradnjom i potpisivanjem ovih ugo-vora koja proizlazi iz Ëlanstva uInterpolu kao i iz æelje te potrebe zazajedniËkom suradnjom izmeu dræa-

BROJ

355

40

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU SPORAZUMA IZME–U

VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I SAVEZNE VLADE SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE O

SURADNJI U BORBI PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA, NEZAKONITE TRGOVINE

DROGAMA, PRIHOTROPNIM TVARIMA I PREKURSORIMA, TERORIZMA I DRUGIH TEÆIH

KAZNENIH DJELA

ZajedniËki cilj - borba protiv

organiziranog kriminala

va u cilju πto uspjeπnije borbe protivterorizma, krijumËarenja, zloporabedroga te organiziranog kriminala, teπto efikasnijom primjenom svihmehanizama predvienih ugovorom uodnosima dviju dræava.

U nastavku Ëlanovi Odbora jedno-glasno su podræali prijedlog pred-lagatelja da se ovaj zakonski prijedlogdonese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave, Odborje jednoglasno odluËio predloæitiHrvatskom saboru donoπenje Zakonao potvrivanju Sporazuma izmeuVlade RH i Savezne Vlade SR Jugo-slavije o suradnji u borbi protivorganiziranog kriminala, nezakonitetrgovine drogama, psihotropnimtvarima i prekursorima, terorizma idrugih teæih kaznenih djela.

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu ii nnaaccii--oonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt ne protivi seprijedlogu da se Zakon donose pohitnom postupku, imajuÊi u viduprirodu postupka potvrivanja meu-narodnih ugovora.

U provedenoj raspravi podræani surazlozi i ciljevi donoπenja predloæenogZakona s ocjenom da je njegovodonoπenje od interesa za RH. Na tekstKonaËnog prijedloga zakona nije biloprimjedbi.

Nakon rasprave, Odbor je jedno-glasno odluËio podræati donoπenjeZakona o potvrivanju Sporazumaizmeu Vlade RH i Savezne vlade SRJugoslavije o suradnji u borbi protivorganiziranog kriminala, nezakonitetrgovine drogama, prihotropnim

tvarima i prekursorima, terorizma idrugih teæih kaznenih djela.

RASPRAVA

Kako nije bilo prijavljenih za ras-pravu, predsjedavajuÊi ju je odmah izakljuËio, te se pristupilo glasovanjuo KonaËnom prijedlogu zakona.ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 8855ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii 55 ””ssuuzzddrrææaanniihh”” ddoonniijjeelliiZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu SSppoorraazzuummaaiizzmmeeuu VVllaaddee RRHH ii SSaavveezznnee VVllaaddee SSRRJJuuggoossllaavviijjee oo ssuurraaddnnjjii uu bboorrbbii pprroottiivvoorrggaanniizziirraannoogg kkrriimmiinnaalliitteettaa,, nneezzaakkoo--nniittee ttrrggoovviinnee ddrrooggaammaa,, pprriihhoottrrooppnniimmttvvaarriimmaa ii pprreekkuurrssoorriimmaa,, tteerroorriizzmmaa iiddrruuggiihh tteeææiihh kkaazznneenniihh ddjjeellaa..

SS..©©..

IHS13. II. 2003.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

BROJ

355

41

OOvviimm ZZaakkoonnoomm ppoottvvrruujjee ssee UUggoovvoorriizzmmeeuu VVllaaddee RRHH ii VVllaaddee KKrraalljjeevviinnee©©vveeddsskkee oo pprreeddaajjii ii pprriihhvvaattuu oossoobbaa,,ppoottppiissaann uu ZZaaggrreebbuu,, 44.. ttrraavvnnjjaa 22000011..ggooddiinnee,, kkaakkoo bbii nnjjeeggoovvee ooddrreeddbbee uussmmiisslluu ËËllaannkkaa 114400.. UUssttaavvaa RRHH ppoossttaalleeddiioo uunnuuttaarrnnjjeegg pprraavvnnoogg ppoorreettkkaa..

PPoottppiissiivvaannjjeemm oovvooggaa UUggoovvoorraa RRHH iiKKrraalljjeevviinnaa ©©vveeddsskkaa ææeellee nnaa pprriikkllaaddaannnnaaËËiinn uurreeddiittii ppiittaannjjaa pprriihhvvaattaa iipprreeuuzziimmaannjjaa vvllaassttiittiihh ddrrææaavvlljjaannaa kkaaooii ddrrææaavvlljjaannaa ttrreeÊÊiihh ddrrææaavvaa kkoojjii pprroo--ttuuzzaakkoonniittoo uullaazzee iillii bboorraavvee nnaa ddrrææaavv--nnoomm ppooddrruuËËjjuu ddrruuggee uuggoovvoorrnneessttrraannkkee..

ZZaakkoonn jjee ddoonneesseenn jjeeddnnooggllaassnnoo,, uutteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreedd--llaaggaatteelljj,, VVllaaddaa RRHH..

Ugovorom izmeu Vlade RH i VladeKraljevine ©vedske o predaji i pri-hvatu osoba regulirana su pitanjaneposredne suradnje u svezi s pri-hvatom vlastitih dræavljana te dræa-vljana treÊih dræava koji ne ispu-njavaju ili viπe ne ispunjavaju uvjeteulaska ili boravka, utvruju se

elementi i uvjeti bitni za prihvatosoba, odreuje se naËin meusobnogizvjeπÊivanja, rokovi i isprave natemelju kojih se osobe prihvaÊaju.

Cilj je suradnje uskladiti djelovanjau borbi protiv svih vidova ilegalnihmigracija, zbog Ëega postoji potrebada se djelovanja na ovom podruËjureguliraju dvostranim ugovorom.

Provoenjem ovog Zakona ne na-staju posebne financijske obveze zakoje bi trebalo osigurati dodatnasredstva u Dræavnom proraËunu RH.

Temelj za donoπenje ovog Zakona pohitnom postupku nalazi se u Ëlanku159. Poslovnika Hrvatskog sabora i tou drugim osobito opravdanim dræav-nim razlozima. Naime, polazeÊi odzajedniËke æelje za produbljivanjemdvostranih odnosa i suradnje izmeuRH i Kraljevine ©vedske na ovompodruËju te olakπavanje postupkaprihvata osoba kojih je boravakprotuzakonit, cijeni se da postojiinteres RH za πto skorije stupanjeUgovora na snagu, a time i stvaranje

formalnih uvjeta za efikasnu prim-jenu svih mehanizama predvienihUgovorom u borbi protiv nezakonitihmigracija, i to kako na dvostranoj,tako i na europskoj i meunarodnojrazini.

U Ëlanku 3. KonaËnog prijedlogazakona utvruje se tijelo dræavneuprave - MUP - nadleæno za provo-enje predmetnog Ugovora.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovoga Zakona i ne protivise prijedlogu predlagatelja da se ondonese po hitnom postupku. Na tekstKonaËnog prijedloga Odbor nemaprimjedaba.

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt ne protivi seprijedlogu da se ovaj Zakon donese pohitnom postupku, ocjenjujuÊi da jeZakon od interesa za RH, a na samtekst KonaËnog prijedloga zakonanema primjedbi.

Nakon rasprave, Odbor je jedno-glasno odluËio predloæiti Hrvatskomsaboru donoπenje Zakona o potvri-

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA IZME–U VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE KRALJEVINE ©VEDSKE O PREDAJI I PRIHVATU OSOBA

ZajedniËka borba protiv ilegalnih

migracija

OOvviimm ZZaakkoonnoomm ppoottvvrruujjee ssee UUggoovvoorriizzmmeeuu VVllaaddee RRHH ii VViijjeeÊÊaa mmiinniissttaarraaBBiiHH oo ssuurraaddnnjjii uu bboorrbbii pprroottiivv tteerroo--rriizzmmaa,, kkrriijjuummËËaarreennjjaa ii zzllooppoorraabbeeddrrooggaa,, ttee pprroottiivv oorrggaanniizziirraannooggkkrriimmiinnaallaa,, kkaakkoo bbii nnjjeeggoovvee ooddrreeddbbee uussmmiisslluu ËËllaannkkaa 114400.. UUssttaavvaa RRHH ppoossttaalleeddiioo uunnuuttaarrnnjjeegg pprraavvnnoogg ppoorreettkkaa..

PPoottppiissiivvaannjjeemm oovvoogg UUggoovvoorraa RRHH iiBBiiHH ææeellee nnaa pprriikkllaaddaann nnaaËËiinn uurreeddiittiippiittaannjjee ssuurraaddnnjjee ii uuzzaajjaammnnoogg pprruu--ææaannjjaa ppoommooÊÊii uu bboorrbbii pprroottiivv tteerroorriizzmmaa,,ppoosseebbiiccee pprroottiivv zzllooppoorraabbee ddrrooggaa iioorrggaanniizziirraannoogg kkrriimmiinnaallaa..

PPrreeddllaaggaatteelljj jjee VVllaaddaa RRHH.. ZZaakkoonn jjeeddoonneesseenn vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniikkaauu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreedd--llaaggaatteelljj..

Ugovorom izmeu Vlade RH iVijeÊa ministara BiH o suradnji uborbi protiv terorizma, krijumËarenjai zloporabe droga, te protiv orga-niziranog kriminala regulirana supitanja neposredne suradnje uspreËavanju, suzbijanju i otkrivanjukaznenih djela, te obavljanju odre-enih istraænih radnji, izvjeπÊivanju,poduzimanju mjera, naËinu razmjeneinformacija i oblici ocjenjivanja ipoboljπanja provedbe Ugovora.

Provoenjem ovog Zakona nenastaju posebne financijske obveze za

koje bi trebalo osigurati dodatnasredstva u Dræavnom proraËunu RH.

Temelj za donoπenje ovog Zakona pohitnom postupku nalazi se u Ëlanku159. Poslovnika Hrvatskog sabora i tou drugim osobito opravdanim dræav-nim razlozima. Naime, polazeÊi odzajedniËke æelje za produbljivanjemsuradnje izmeu RH i BiH u borbiprotiv terorizma, krijumËarenja, zlo-porabe droga, te organiziranog kri-minala, cijeni se da postoji interes RHza πto skorije stupanje Ugovora nasnagu, a time i stvaranje uvjeta zaefikasnu primjenu svih mehanizamapredvienih Ugovorom u odnosimadviju dræava.

U Ëlanku 3. KonaËnog prijedlogazakona utvruje se tijelo dræavneuprave - MUP - nadleæno za provedbuZakona o potvrivanju predmetnogUgovora.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovoga Zakona i ne protivise prijedlogu predlagatelja da se ovajZakon donese po hitnom postupku.Na tekst KonaËnog prijedloga zakonaOdbor nema primjedaba.

OOddbboorr zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrtttakoer je razmatrao na svojoj sjed-nici predmetni Zakon. Na prijedlogpredsjednice Ëlanovi Odbora odluËili

su provesti objedinjenu raspravu oovom zakonskom prijedlogu i Prijed-logu zakona o potvrivanju Spora-zuma izmeu Vlade RH i SavezneVlade SR Jugoslavije o suradnji protivorganiziranog kriminala, nezakonitetrgovine drogama, psihotropnim tva-rma i prekursorima, terorizma idrugih kaznenih djela buduÊi da se uova dva akta normira ista, odnosnogotovo identiËna problematika zadvije dræave. Utvreno je da su Ëak iobrazloæenja u uvodnom dijelu obamaterijala identiËna.

Istaknuto je kako se u njimaizmeu ostalog navodi obveza RH zasuradnjom i potpisivanjem ovih ugo-vora koja proizlazi iz Ëlanstva uInterpolu, kao i iz æelje te potrebe zazajedniËkom suradnjom izmeu dræa-va u cilju πto uspjeπnije borbe protivterorizma, krijumËarenja, zloporabedroga, te organiziranog kriminala iπto efikasnijom primjenom svih meha-nizama predvienih ugovorom uodnosima dviju dræava.

U nastavku Ëlanovi Odbora jedno-glasno su podræali prijedlog pred-lagatelja da se ovaj zakonski prijedlogdonese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave, Odborje jednoglasno odluËio predloæiti

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

vanju Ugovora izmeu Vlade RH iVlade Kraljevine ©vedske o predaji iprihvatu osoba.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorio je DDrraagguuttiinn VVrruuss ((SSDDPP)).Rekao je da njegov Klub podræavadonoπenje predmetnog Zakona, a uËlanku 139. stavku 1. Ustava RHpostoji ustavna obveza za njegovodonoπenje. Dodao je da je u interesuugovornih stranaka da rade napromicanju i produbljivanju meu-sobne suradnje.

Klub zastupnika SDP-a smatra dase predmetnim ugovorom na obo-

strano zadovoljavajuÊi naËin odreujupitanja prihvata i preuzimanja vla-stitih dræavljana, ali i dræavljanatreÊih zemalja, koji nezakonito ulazeili borave na dræavnom podruËjudruge ugovorne strane.

Smatraju dobrim rjeπenjem da seUgovorom izmeu Vlade RH i VladeKraljevine ©vedske utvruju pitanjakao πto su neposredna suradnja upredaji i prihvatu osoba koje neispunjavaju uvjete ulaska ili boravka,meusobno komuniciranje, utvri-vanje rokova, te isprava na osnovikojih se osobe prihvaÊaju. ”Na taj

naËin smanjit Êe se oblici ilegalnihmigracija πto daje posebnu vrijednostovog Ugovora, te ima punu podrπkuu donoπenju od Kluba zastupnikaSDP-”, zakljuËio je Vrus.

Ovime je zakljuËila rasprava otekstu Zakona, te se pristupiloglasovanju. ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnoo--ggllaassnnoo,, ssaa 9900 ggllaassoovvaa ““zzaa””,, ddoonniijjeelliiZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa iizzmmee--uu VVllaaddee RRHH ii KKrraalljjeevviinnee ©©vveeddsskkee oopprreeddaajjii ii pprriihhvvaattuu oossoobbaa,, uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa,, VVllaaddee RRHH..

SS..©©..

BROJ

355

42

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA IZME–U VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE I VIJE∆A MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE O SURADNJI U BORBI

PROTIV TERORIZMA, KRIJUM»ARENJA I ZLOPORABE DROGA, TE PROTIV

ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Suradnja u borbi protiv terorizma

Hrvatskom saboru donoπenje Zakonao potvrivanju Ugovora izmeu VladeRH i VijeÊa ministara BiH o suradnjiu borbi protiv terorizma, krijum-Ëarenja i zloporabe droga, te protivorganiziranog kriminala.

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt ne protivi seprijedlogu da se Zakon donese pohitnom postupku, imajuÊi u viduprirodu postupka potvrivanja meu-narodnih ugovora. U provedenoj ras-

pravi podræani su razlozi i ciljevidonoπenja predloæenog Zakona socjenom da je njegovo donoπenje odinteresa za RH. Na tekst KonaËnogprijedloga zakona nije bilo primjedbi.

Nakon rasprave, Odbor je jedno-glasno odluËio podræati donoπenjeZakona o potvrivanju Ugovora izme-u Vlade RH i VijeÊa ministara BiH osuradnji u borbi protiv terorizma,krijumËarenja i zloporabe droga, teprotiv organiziranog kriminala.

Kako nije bilo prijavljenih za ras-pravu, predsjedavajuÊi ju je odmah izakljuËio, te se pristupilo glasovanju.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, 8888ggllaassoovvaa ““zzaa”” ii 22 ““ssuuzzddrrææaannaa”” ddoonniijjeelliiZZaakkoonnaa oo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa iizzmmee--uu VVllaaddee RRHH ii VViijjeeÊÊaa mmiinniissttaarraa BBiiHH oossuurraaddnnjjii uu bboorrbbii pprroottiivv tteerroorriizzmmaa,,kkrriijjuummËËaarreennjjaa ii zzllooppoorraabbaa ddrrooggaa,, tteepprroottiivv oorrggaanniizziirraannoogg kkrriimmiinnaallaa,, uutteekkssttuu pprreeddllaaggaatteelljjaa,, VVllaaddee RRHH..

SS..©©..

IHS13. II. 2003.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

BROJ

355

43

SSppoorraazzuummoomm iizzmmeeuu RRHH ii BBiiHH ooiizzmmjjeennii SSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu VVllaaddee RRHH,,VVllaaddee BBiiHH ii VVllaaddee FFeeddeerraacciijjee BBiiHH oopprraavvnnoojj ppoommooÊÊii uu ggrraaaannsskkiimm iikkaazznneenniimm ssttvvaarriimmaa,, ssttaavvlljjaa ssee iizzvvaannssnnaaggee PPoosseebbnnii ddooddaattaakk SSppoorraazzuummuu oodd2266.. vveelljjaaËËee 11999966.. ggooddiinnee kkoojjii jjee ooggrraa--nniiËËaavvaaoo pprriimmjjeennuu ooddrreeddbbii SSppoorraazzuummaassaammoo nnaa ppooddrruuËËjjee FFeeddeerraacciijjee BBiiHH,, tteessuu ttiimmee ssttvvoorreennii uuvvjjeettii zzaa ddoosslljjeeddnnuupprriimmjjeennuu rreeææiimmaa pprruuææaannjjaa ii oossttvvaa--rriivvaannjjaa pprraavvnnee ppoommooÊÊii uu ggrraaaannsskkiimmii kkaazznneenniimm ssttvvaarriimmaa,, zzaa cciijjeelloo ddrrææaavvnnooppooddrruuËËjjee BBiiHH.. UUjjeeddnnoo,, pprriimmjjeennaa SSppoo--rraazzuummaa ii nnaa ppooddrruuËËjjee RReeppuubblliikkeeSSrrppsskkee,, oollaakkππaatt ÊÊee ii uubbrrzzaattii rrjjeeππaavvaannjjeenniizzaa pprroobblleemmaa vveezzaanniihh uuzz oossttvvaarriivvaannjjeepprraavvaa ddrrææaavvlljjaannaa RRHH ii BBiiHH ((uuppoorraabbaaiisspprraavvaa ii ddrr..))..

SSlliijjeeddoomm ËËiinnjjeenniiccee ddaa ssee tteemmeelljjeemmuuttvvrreenniihh iizzmmjjeennaa ssttvvaarraajjuu uuvvjjeettii zzaapprriimmjjeennuu SSppoorraazzuummaa oo pprraavvnnoojj ppoo--mmooÊÊii uu ggrraaaannsskkiimm ii kkaazznneenniimmssttvvaarriimmaa nnaa ËËiittaavvoomm ddrrææaavvnnoomm ppoo--ddrruuËËjjuu BBiiHH,, SSppoorraazzuummoomm oodd 1177..lliippnnjjaa 22000022.. ggooddiinnee uujjeeddnnoo jjee uutt--vvrreennaa ii iizzmmjjeennaa nnaa ssttrraannii BBiiHHuuttvvrriivvaannjjeemm MMiinniissttaarrssttvvaa cciivviillnniihhppoosslloovvaa ii kkoommuunniikkaacciijjee BBiiHH kkaaoonnaaddlleeæænnoogg ssrreeddiiππnnjjeegg ttiijjeellaa nnaa ssttrraanniiBBiiHH zzaa kkoommuunniikkaacciijjuu uu ppoossttuuppaannjjuu ppooSSppoorraazzuummuu..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, uuhhiittnnoomm ppoossttuuppkkuu,, ddoonniijjeellii ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu SSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu RRHH iiBBiiHH oo iizzmmjjeennii SSppoorraazzuummaa iizzmmeeuuVVllaaddee RRHH,, VVllaaddee BBiiHH ii VVllaaddee FFeeddee--rraacciijjee oo pprraavvnnoojj ppoommooÊÊii uu ggrraaaannsskkiimmii kkaazznneenniimm ssttvvaarriimmaa.. PPrreeddllaaggaatteelljj jjeeVVllaaddaa RRHH..

O PRIJEDLOGU

Dosadaπnja suradnja u podruËjumeunarodne pravne pomoÊi s BiHodvijala se temeljem Sporazumaizmeu Vlade RH, Vlade BiH i VladeFederacije BiH o pravnoj pomoÊi ugraanskim i kaznenim stvarima,koji je potpisan u Splitu 26. veljaËe1996. godine.

Posebnim dodatkom Sporazumuizmeu Vlade RH, Vlade BiH i VladeFederacije BiH od 26. veljaËe 1996.godine, potpisanim istog nadnevka,dræave ugovornice suglasile su se dase taj Sporazum odnosi samo napodruËje Federacije BiH, dok Êe seposebnim Sporazumom urediti pitanjenjegove primjene i na podruËjeRepublike Srpske u BiH.

Slijedom navedenog, meunarodno-pravna pomoÊ, kako u graanskimtako i u kaznenim stvarima, u dosa-daπnjem razdoblju odvijala se zapodruËje Republike Srpske temeljemunutarnjih procesnih propisa iuspostavljene faktiËke uzajamnosti,diplomatskim putem, πto je znatnousporavalo i oteæavalo ostvarivanjepravne pomoÊi.

Inicijativu za proπirenje terito-rijalne primjene Sporazuma i napodruËje Republike Srpske dalo jeMeudræavno vijeÊe za suradnjuizmeu RH i BiH, Ministarstvo vanj-skih poslova RH, Koordinacija VladeRH za podruËja od posebne dræavneskrbi, a s bosansko-hercegovaËkestrane Ministarstvo vanjskih poslovai Ministarstvo civilnih poslova ikomunikacija.

Vlada RH donijela je Odluku opokretanju postupka za sklapanjeSporazuma izmeu RH i BiH o izmjeniSporazuma izmeu Vlade RH, VladeBiH i Vlade Federacije BiH o pravnojpomoÊi u graanskim i kaznenimstvarima 7. oæujka 2002. godine.

Sporazum izmeu RH i BiH oizmjeni Sporazuma izmeu Vlade RH,Vlade BiH i Vlade Federacije BiH,potpisan je u Sarajevu 17. lipnja 2002.

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU SPORAZUMA IZME–U

REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O IZMJENI SPORAZUMA IZME–U VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE, VLADE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE O PRAVNOJ POMO∆I U GRA–ANSKIM I KAZNENIM STVARIMA

Primjena Sporazuma i na podruËje

Republike Srpske

OOvviimm zzaakkoonnoomm ppoottvvrruujjee ssee SSppoo--rraazzuumm iizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii VVllaaddee RReeppuubblliikkee SSlloovveenniijjeeoo pprreekkooggrraanniiËËnnoojj ppoolliicciijjsskkoojj ssuurraaddnnjjii,,ppoottppiissaann uu ZZaaggrreebbuu,, 66.. ssttuuddeennooggaa22000022.. ggooddiinnee..

PPoottppiissiivvaannjjeemm SSppoorraazzuummaa RRHH iiRReeppuubblliikkaa SSlloovveenniijjaa ææeellee nnaa pprriikkllaaddaannnnaaËËiinn uurreeddiittii ppiittaannjjaa ssuurraaddnnjjee ppoolliicciijjeeuu zzaajjeeddnniiËËkkoomm ppooggrraanniiËËnnoomm ppooddrruuËËjjuussttvvaarraajjuuÊÊii pprreedduuvvjjeettee zzaa kkvvaalliitteettaannnnaaddzzoorr ddrrææaavvnnee ggrraanniiccee kkoojjaa ÊÊee,, ppoopprriijjeemmuu RReeppuubblliikkee SSlloovveenniijjee uu ppuunnoo--pprraavvnnoo ËËllaannssttvvoo EEUU,, ppoossttaattii vvaannjjsskkaaggrraanniiccaa EEUU..

SSkkllaappaannjjeemm oovvoogg mmeeuunnaarrooddnnoogguuggoovvoorraa ssttvvoorriitt ÊÊee ssee ii zzaakkoonnsskkee pprreett--ppoossttaavvkkee zzaa kkoooorrddiinniirraanniimm,, zzaajjeeddnnii--

ËËkkiimm pprriissttuuppoomm zzaaππttiittee ddrrææaavvnnee ggrraa--nniiccee,, oojjaaËËaattii ddoobbrroossuussjjeeddsskkii ooddnnoossii,, aaiissttoovvrreemmeennoo oossttvvaarriittii pprriibblliiææaavvaannjjeeRRHH ssttaannddaarrddiimmaa SScchheennggeennsskkiihh ssppoorraa--zzuummaa.. ZZaakkoonn jjee ddoonneesseenn vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa zzaassttuuppnniikkaa uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaajjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj -- VVllaaddaa RRHH..

Ovim Zakonom potvruje se Spora-zum izmeu Vlade RH i Vlade Repu-blike Slovenije o prekograniËnojpolicijskoj suradnji, kako bi njegoveodredbe u smislu Ëlanka 14. UstavaRH postale dio unutarnjeg pravnogporetka.

Sporazumom izmeu Vlade RH iVlade Republike Slovenije o preko-graniËnoj policijskoj suradnji regu-lirana su pitanja neposredne suradnje

policijskih tijela ugovornih stranakana zajedniËkoj dræavnoj granici pu-tem razmjene informacija, usklai-vanjem policijskih aktivnosti, putemprograma zajedniËkog osposoblja-vanja, usavrπavanja i obrazovanja,formiranjem zajedniËkih kontaktnihsluæbi, mjeπovitih ophodnji i radnihskupina u pograniËnom podruËju, teupuÊivanjem Ëasnika za vezu.

Sporazumom su regulirani pravni iradno-pravni odnosi policijskih sluæ-benika kao i naknada eventualnonastale πtete u sluËaju postupanjapolicijskih sluæbenika na dræavnompodruËju druge ugovorne stranke.Zaπtita osobnih podataka ureena jeodredbama Sporazuma, uz uvaæavanje

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

godine. U ime RH Sporazum je pot-pisala dr. Vesna CvjetkoviÊ-Kurelec,zamjenica ministra vanjskih poslova,a u ime BiH g. Svetozar MihajloviÊ,ministar civilnih poslova i komu-nikacija.

Provoenjem ovog Zakona za RH nenastaju nove financijske obveze teslijedom toga nije potrebno osiguratidodatna sredstva u Dræavnom pro-raËunu RH.

Temelj za donoπenje ovog Zakona pohitnom postupku nalazi se u Ëlanku159. Poslovnika Hrvatskog sabora i tou drugim opravdanim dræavnim raz-lozima. Naime, cijeni se da postojiinteres RH za daljnje unapreenjeodnosa sa BiH i na podruËju pravo-sua stvaranjem uvjeta da seprimjenom odredbi Sporazuma naËitavo dræavno podruËje BiH osigu-raju uvjeti za πto bræe odvijanjemeunarodne pravne pomoÊi uodnosima dviju dræava i njihovihnadleænih tijela, te πto potpunijeostvarivanje prava i interesa stranakakako na dræavnom podruËju RH takoi na cijelom dræavnom podruËju BiH.

»lankom 3. KonaËnog prijedlogazakona utvruje se da je Ministarstvopravosua, uprave i lokalne samo-

uprave nadleæno za izvrπavanjepredmetnog Sporazuma.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovoga Zakona i ne protivise prijedlogu predlagatelja da sedonese po hitnom postupku. Na tekstKonaËnog prijedloga Odbor nemaprimjedaba.

OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee takoer jerazmatrao predmetni Zakon. Uvodno,predstavnik predlagatelja izvijestio jeËlanove Odbora o razlozima i moti-vima podnoπenja predmetnog Prijed-loga zakona kao i o razlozimapredloæene hitnosti postupka.

U kraÊoj raspravi ocijenjeno je kakoje, uz potrebu buduÊeg obuhvaÊanjaovakvim Sporazumom i drugihpravnih radnji osim nabrojenih uSporazumu (npr. transfer osuenika,itd.) kada to bude svrsishodno, nuænoi dobrodoπlo donoπenje predmetnogZakona, a razlozi predloæene hitnostipostupka ocijenjeni su opravdanima.

Nakon provedene rasprave, Odborza pravosue je odluËio veÊinom gla-

sova (10 ”za”, 1 ”suzdræan”), podræa-vajuÊi hitni postupak, predloæitiHrvatskom saboru donoπenje Zakonao potvrivanju Sporazuma izmeu RHi BiH o izmjeni Sporazuma izmeuVlade RH, Vlade BiH i VladeFederacije BiH o pravnoj pomoÊi ugraanskim i kaznenim stvarima.

RASPRAVA

Nakon uvodne rijeËi zamjenikaministrice pravosua, uprave i lokal-ne samouprave, gospodina MMiilljjeennkkaaKKoovvaaËËaa, koji je podnio usmenoobrazloæenje ovog prijedloga zakona,predsjedavajuÊi, mr.sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊotvorio je raspravu. Kako nije biloprijavljenih, odmah ju je i zakljuËio,te se pristupilo glasovanju o Kona-Ënom prijedlogu zakona. ZZaassttuuppnniicciissuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 8877 ggllaassoovvaa””zzaa”” ii 66 ””ssuuzzddrrææaanniihh”” ddoonniijjeellii ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu SSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu RRHH iiBBiiHH oo iizzmmjjeennii SSppoorraazzuummaa iizzmmeeuuVVllaaddee RRHH,, VVllaaddee BBiiHH ii VVllaaddee FFeeddee--rraacciijjee BBiiHH oo pprraavvnnoojj ppoommooÊÊii uu ggrraaaann--sskkiimm ii kkaazznneenniimm ssttvvaarriimmaa..

SS..©©..

BROJ

355

44

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU SPORAZUMA IZME–U

VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE O PREKOGRANI»NOJ

POLICIJSKOJ SURADNJI

Kvalitetan nadzor dræavne granice

naËela zaπtite osobnih podataka sadr-æanih u Konvenciji o zaπtiti pojedincas obzirom na automatsku obradu oso-bnih podataka i relevantne preporukeOdbora ministara VijeÊa Europedræavama Ëlanicama koja ureujezaπtitu osobnih podataka u poli-cijskom sektoru.

U odreivanju ovlasti policijskihsluæbenika prilikom postupanja nadræavnom podruËju druge ugovornestranke, prihvaÊeno je restriktivnotumaËenje, tj. postupanje je ograni-Ëeno unutarnjim zakonodavstvomugovorne stranke na Ëijem dræavnompodruËju se radnje poduzimaju.

Sporazumom je predviena upotre-ba sluæbenih vozila, ali ne i zrakoplovaili vodenih plovila pri prekograniËnimaktivnostima policijskih sluæbenika.

Sporazum je djelomice usklaen sastandardima schengenske steËevine ipredstavlja dobar polazni okvir zadaljnje jaËanje suradnje policija obijudræava u pograniËnom podruËju.

Provoenjem ovog Zakona ne nasta-ju posebne financijske obveze za koje

bi trebalo osigurati dodatna sredstvau Dræavnom proraËunu RH.

Temelj za donoπenje ovog Zakona pohitnom postupku nalazi se u Ëlanku159. Poslovnika Hrvatskog sabora i tou drugim osobito opravdanim dræav-nim razlozima. Naime, polazeÊi odzajedniËke æelje za produbljivanjem iintenziviranjem suradnje izmeu RHi Republike Slovenije u preko-graniËnom podruËju, cijeni se dapostoji interes RH za πto skorijestvaranje svih potrebnih uvjeta zastupanje Sporazuma na snagu, a timei poËetak efikasne primjene, uodnosima dviju dræava i njihovihnadleænih tijela, svih mehanizama ioblika suradnje predvienih Spora-zumom.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona i ne protivi seprijedlogu predlagatelja da se donesepo hitnom postupku. Na tekstKonaËnog prijedloga Odbor nemaprimjedaba.

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt ne protivi se

prijedlogu da se Zakon donese pohitnom postupku, imajuÊi u viduprirodu postupka potvrivanja meu-narodnih ugovora. U provedenojraspravi podræani su razlozi i ciljevidonoπenja predloæenog Zakona socjenom da je njegovo donoπenje odinteresa za RH. Na tekst KonaËnogprijedloga zakona nije bilo primjedbi.

Nakon rasprave, Odbor je jedno-glasno odluËio predloæiti Hrvatskomsaboru donoπenje Zakona o potvri-vanju Sporazuma izmeu Vlade RH iVlade Republike Slovenije o preko-graniËnoj policijskoj suradnji.

Kako nije bilo prijavljenih zaraspravu, predsjedavajuÊi ju je odmahi zakljuËio, te se pristupilo glaso-vanju.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniikkaa,, 8888ggllaassoovvaa ““zzaa”” ii 55 ““ssuuzzddrrææaanniihh”” ddoonneesseennjjee ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu SSppoorraazzuummaaiizzmmeeuu VVllaaddee RRHH ii VVllaaddee RReeppuubblliikkeeSSlloovveenniijjee oo pprreekkooggrraanniiËËnnoojj ppoolliicciijjsskkoojjssuurraaddnnjjii,, uu tteekkssttuu pprreeddllaaggaatteelljjaa,,VVllaaddee RRHH..

SS..©©..

IHS13. II. 2003.

ZNANOST U 21. STOLJE∆U

BROJ

355

45

UUssppjjeeππnnaa bbuudduuÊÊnnoosstt ddaannaass ssee vveezzuujjeeuuzz ddrruuππttvvoo zznnaannjjaa,, ooddnnoossnnoo ddrruuππttvvookkoojjee oobbiilljjeeææaavvaa kkuullttuurraa zznnaannjjaa.. ZZnnaannjjeeii pprraatteeÊÊaa tteehhnnoollooππkkaa rrjjeeππeennjjaa ddaannaass ssuuffuunnddaammeennttaallnnii rreessuurrss nnaa kkoojjeemmppooËËiivvaa ddrruuππttvveennoo bbllaaggoossttaannjjee.. SSttvvaa--rraajjuuÊÊii nnoovvee pprrooiizzvvooddee,, pprroocceessee iiuusslluuggee,, zznnaannssttvveennaa ddjjeellaattnnoosstt ppoottiiËËeezzaappooππlljjaavvaannjjee ii ooddrrææiivvii ggoossppooddaarrsskkiirraazzvvoojj..

PPoossttoojjeeÊÊii zznnaannssttvveennii ssuussttaavv uu RReeppuu--bblliiccii HHrrvvaattsskkoojj nniijjee rraazzvvoojjnnoo uussmmjjee--rreenn.. NNaaææaalloosstt,, zznnaannoosstt uu RRHH ttrreennuu--ttaaËËnnoo ssttaaggnniirraa,, aa uu nneekkiimm eelleemmeennttiimmaaii nnaazzaadduujjee.. HHiittnnaa pprroommjjeennaa ssaaddaaππnnjjeeggssttaannjjaa zznnaannssttvveennoogg ssuussttaavvaa jjee nnuuææaannuuvvjjeett ccjjeellookkuuppnnoogg rraazzvvoojjaa zzeemmlljjee..PPrroommjjeennee kkoojjee ssee pprreeddllaaææuu uukklljjuuËËuujjuuzzaakkoonnooddaavvnnuu,, oorrggaanniizzaacciijjsskkuu ii ffiinnaann--cciijjsskkuu ddiimmeennzziijjuu,, aa cciilljj jjee oossttvvaarriivvaannjjeeddjjeelloottvvoorrnnoogg ii ppoottiiccaajjnnoogg zznnaann--ssttvveennoogg ssuussttaavvaa ppoo uuzzoorruu nnaa rraazzvviijjeenneezzeemmlljjee EEUU..

NNoovvii ssuussttaavv hhrrvvaattsskkee zznnaannoossttii,, kkoojjiissee pprreeddllaaææee uu oovvoomm ddookkuummeennttuu,,tteemmeelljjii ssee nnaa pprreeppoozznnaavvaannjjuu zznnaannoossttiikkaaoo ssttrraatteeππkkee nnaacciioonnaallnnee vvrriijjeeddnnoossttii iiooddggoovvaarraajjuuÊÊeemm uullaaggaannjjuu uu nnjjeezziinnrraazzvvoojj.. PPrreeddllaaggaatteelljj SSttrraatteeggiijjee jjeeVVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ppoo--ddrrææaallii PPrriijjeeddlloogg ssttrraatteeggiijjee rraazzvviittkkaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ””HHrrvvaattsskkaa uu 2211..ssttoolljjeeÊÊuu”” -- ZZnnaannoosstt,, aa ssvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii,, mmiiππlljjeennjjaa ii ssuuggeessttiijjee iizznnee--sseennee uu rraasspprraavvii nnaa rraaddnniimm ttiijjeelliimmaa iinnaa pplleennaarrnnoojj ssjjeeddnniiccii uuppuuÊÊuujjuu sseeVVllaaddii RRHH ddaa iihh uuzzmmee uu oobbzziirr pprrii iizzrraaddiiii ddoonnooππeennjjuu SSttrraatteeggiijjee rraazzvviittkkaa RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee ““HHrrvvaattsskkaa uu 2211..ssttoolljjeeÊÊuu”” -- ZZnnaannoosstt..

SSuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa LLIIBBRRAA--ee zzaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa ddoonniijjeellii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm sseeoobbvveezzuujjee VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ddaaddoo 3311.. ooææuujjkkaa 22000033.. ggooddiinnee uuppuuttii uu

ssaabboorrsskkuu pprroocceedduurruu PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaaoo vviissookkiimm uuËËiilliiππttiimmaa ii zznnaannssttvveennoo--iissttrraaææiivvaaËËkkoojj ddjjeellaattnnoossttii..

O PRIJEDLOGU

Zamjenik ministra znanosti i tehno-logije, dr.sc. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ, u imepredlagatelja, dodatno je obrazloæioovaj Prijedlog. Na poËetku je rekao dase pred zastupnicima nalazi doku-ment koji govori o Strategiji znanostiu 21. stoljeÊu. Ustvrdio je da doku-ment nije opseæan, πto je dobro, jersvaka strategija mora biti saæeta.

”Dokument polazi od Ëinjenice da jeznanstvena djelatnost zamaπnjakrazvoja, a vizija razvoja znanostiproizlazi iz slike druπtva kakvog svipriæeljkujemo, a to je civilizacijskirazvijeno druπtvo blagostanja i soci-jalne pravde”, rekao je dr. FraniÊ.

PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE ”HRVATSKA U 21. STOLJE∆U”

- ZNANOST

Za kulturu znanja

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

Istaknuo je da buduÊnost koja sezacrtava ovim dokumentom je druπtvoznanja obiljeæeno kulturom znanja,πto ukljuËuje obrazovanost, civilnost,meusobnu suradnju i ekonomijuznanja. Sve to je naroËito vaæno u 21.stoljeÊu, s obzirom na to da trebasudjelovati u proizvodnji znanja,natjecanju na meunarodnom træiπtuznanja i ubrzavanju transfera znanjaiz sustava znanosti i visokog obra-zovanja prema gospodarstvu.

“Iz ovog dokumenta logikom stvarislijedit Êe zakonska, organizacijska ifinancijska reforma sustava znanostii visokog obrazovanja, πto je zapravo ipreduvjet odræanja RH u civili-zacijskom okruæenju Europe i razvi-jenog svijeta”.

Dokument saæeto predstavlja razvojznanstvenog sustava u RH na 10ciljeva koji imaju konkretne mjere ikonkretne nositelje ostvarivanja tihciljeva. Radi se o ostvarivanju uvjetakoji Êe osigurati vodeÊu ulogu zna-nosti u dugoroËnom razvoju zemlje,zatim preobrazbu Hrvatske u druπtvoznanja sa stalnim poveÊavanjem kva-litete visokog obrazovanja i udjela sve-uËiliπno obrazovanog stanovniπtva.

Nadalje, dr. FraniÊ tu je spomenuoi hitno otpoËinjanje stalnog poveÊa-vanja proraËunskih i izvanprora-Ëunskih ulaganja u znanost i obra-zovanje kako bi se smanjilo zaosta-janje za razvijenim zemljama. “Potre-bno je redefiniranje misije i odgovor-nosti individualnih i institucionalnihznanstvenih subjekata, a takoer jepotrebna i sustavna evaluacija iciljano motiviranje za ostvarivanjeinovativnosti, te transfer znanjaprema tehnologiji, te komer-cijalizacija znanstvenih otkriÊa”.

Dr. FraniÊ istaknuo je da jepotrebno istraæivanje i obrazovnuaktivnost sustavno povezati s gospo-darstvom, te intenzivirati sudjelo-vanje hrvatske znanosti u sustavumeunarodne razmjene znanja.”Odreena poboljπanja su prisutnazadnjih desetak godina, produkcijahrvatskih znanstvenika stalno rastepo stopi od 5 - 1% godiπnje, ali je todaleko nedovoljno s obzirom na naπepotrebe i potencijale”.

Takoer treba unaprijediti tehniËkui materijalnu osnovu znanosti ivisokog obrazovanja do one razinekoja bi bila razvojno poticajna, dakle iodræiva. Na koncu potrebno je osigu-rati dugoroËnu regeneraciju hrvatskeznanosti, jer su naπi znanstvenicinaæalost, sve stariji, istaknuo je dr.FraniÊ.

Zadnji cilj je poticanje decentra-lizacije, tj. regionalizacija znanstve-nog razvoja. ZakljuËno, zamjenikministra rekao je kako se nada da Êeovaj dokument biti usvojen konsen-zusom u Hrvatskom saboru.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt iikkuullttuurruu raspravio je ovu toËkudnevnoga reda u svojstvu matiËnogradnog tijela. Nakon uvodnog izla-ganja Ëlana struËne skupine za izraduPrijedloga strategije dr.sc. AntunaCariÊa u raspravi su iznesene slijedeÊeprimjedbe. Tako se kaæe da uzsustavno spominjanje visokog obrazo-vanja treba spomenuti i osnovno isrednje obrazovanje. Nadalje, umjestozahtjeva za uvoenjem studija naengleskom jeziku treba predvidjeti idruge svjetske jezike, a posljednjaprimjedba je da rokove u planuprovedbe mjera treba primjerenoproduljiti.

Nakon zavrπetka rasprave, Odbor jeveÊinom glasova donio slijedeÊiZakljuËak: Uz iznesene primjedbepodræava se Prijedlog strategije razvi-tka Republike Hrvatske ”Hrvatska u21. stoljeÊu” - Znanost.

RASPRAVA

Nakon uvodnog obraÊanja predstav-nika predlagatelja, zamjenika mini-stra znanosti i tehnologije, dr. ZZddeennkkaaFFrraanniiÊÊaa, u ime matiËnog Odbora zaobrazovanje, znanost i kulturu govo-rio je dr.sc. HHrrvvoojjee KKrraalljjeevviiÊÊ, pred-sjednik Odbora.

Negativna selekcija

U ime Kluba zastupnika Hrvatskogbloka govorio je IIvviiÊÊ PPaaππaalliiÊÊ ((HHBB)).Odmah u poËetku zastupnik je ustvr-dio da priloæeni Prijedlog strategije nepredstavlja elaborat za razvoj znano-sti, “nego daje dosta uvjerljivu slikunjezina mizernog stanja”.

Osvrnuo se na rijeËi autora stra-tegije da su osnovne znaËajke suvre-mene hrvatske znanosti skromnakompetitivnost i marginalna meuna-rodna reputacija naπih znanstvenika,te sporadiËna prisutnost u gospo-darstvu i politiËkom javnom æivotu.Dr. PaπaliÊ dræi pozitivnim πto sekonaËno progovorilo o negativnoj

selekciji u proteklim razdobljima. No,izrazio je bojazan da Êe se ”nastavititradicija intervencije politike uznanost”.

Glavni nositelj u procesu trans-formacije i modernizacije znanostitrebalo bi biti Ministarstvo znanosti itehnologije, odnosno agencija zakomercijalizaciju znanstvenih istra-æivanja koja bi djelovala pri Mini-starstvu znanosti. Ta agencija trebalabi povezivati znanstvene i gospo-darske subjekte, pribaviti financijske,pravne i organizacijske potporesnaænijim ukljuËivanjem znanosti utræiπte proizvoda i usluga.

”Radna verzija Zakona o znan-stveno-istraæivaËkoj djelatnosti ivisokim uËiliπtima predvia osnutaktakve agencije, a poznato je da seveÊina znanstvenika i sveuËiliπnihznanstvenika izjasnila protiv osnutkatakve dræavne agencije, jer se njomeizravno naruπava Ustavom zajamËenaautonomija sveuËiliπta i autonomnostiistraæivaËkog rada”.

Dr. PaπaliÊ istaknuo je da ovimprijedlogom razvoja znanosti u dræavinisu zacrtani prioriteti znanstvenihistraæivanja po znanstvenim podru-Ëjima, te nisu precizirane smjerniceaplikativnog znanstveno-tehnoloπkograzvoja. Dodao je da ovaj Prijedlograzvitka znanosti ne tematizira pro-bleme s kojima se suoËava suvremenaznanost kao πto su kloniranje, opa-snosti genetskog manipuliranja,problem nedostatka prirodnih siro-vina i sl. Dræi da je Prijedlogdeklarativan, neprecizan i nedoraen.

Zastupnik je naglasio da oposebnosti humanistiËkih i druπtve-nih znanosti u Prijedlogu strategijenema uopÊe rijeËi, ”a ove znanosti suod osobite vaænosti za izgradnju ioËuvanje kulturnog identiteta svakognaroda”.

Dr. PaπaliÊ je ustvrdio da jepoveÊanje ulaganja u znanost nuæan,ali ne i dovoljan uvjet razvoja znan-stvenog sustava, ”jer ne jamËi da Êeprekinuti zaËarani krug po kojemu nekompetitivni znanstvenici odabirusebi za nasljednike osobe koje neÊe bitisposobne pratiti razvoj meunarodnih

BROJ

355

46

Osnovne znaËajke suvremenehrvatske znanosti su skromnakompetitivnost i marginalnameunarodna reputacija naπihznanstvenika, te sporadiËnaprisutnost u gospodarstvu.

znanstvenih procesa, niti pak sudje-lovati u njihovu kreiranju”.

Zastupnik je rekao da se njegovKlub zastupnika slaæe s tvrdnjompredlagaËa projekta da demotivirajuÊiegalitarizam u nagraivanju znan-stvenih uËinaka zasigurno nijeobiljeæje demokratskog sustava, aliujedno postavljaju pitanje zaπto je onbio glavno mjerilo i pri zadnjoj ocjeniistraæivaËkih projekata u Ministar-stvu znanosti i tehnologije, pri dodjelinovËanih sredstava znanstvenicima.

”Jedan od najveÊih paradoksa prije-dloga strategije razvitka znanosti jestistodobno naglaπavanje nuæne pro-vedbe globalizacije i regionalizacijeznanstvenog razvoja”.

ZakljuËno je dr. PaπaliÊ rekao daumjesto ovog nedoraenog nacrtapredlaæe da Hrvatski sabor imenujestruËni tim eksperata koji Êe izraditismjernice za razvoj hrvatske znanostiu 21. stoljeÊu. Dodao je da se Hrvatskiblok zalaæe za postizanje konsenzusau pitanjima znanstvenog i tehno-loπkog razvoja dræave.

Izostavljeno Nacionalno vijeÊe

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je dr.sc. IIvviiccaa KKoossttoovviiÊÊ ((HHDDZZ)).Na poËetku je ustvrdio da se radi ojednoj parcijalnoj strategiji, bezcjelovitog uvida, ”tako da mi zapravone znamo koja je stvarna strategijaVlade RH za 21. stoljeÊe”.

Rekao je da je potpuno nejasno dali ova i druge strategije za 21. stoljeÊetrebaju obvezivati buduÊu Vladu iliHrvatski sabor, s obzirom na naËinkako su izraene i predloæene. Posta-vio je pitanje zaπto u Strategiji nisusudjelovala tijela predviena vaæeÊimzakonom, a to su Nacionalno znan-stveno vijeÊe, imenovano odlukomHrvatskog sabora, Znanstveno vijeÊeMinistarstva znanosti i tehnologije iZnanstvena podruËna vijeÊa. Umjestotih tijela, Strategiju je radilo nekolikoskupina, pa je tako prvu strategijuizradila skupina na Ëelu s akade-mikom SilobrËiÊem, na drugomdokumentu radilo je novo Povje-renstvo Ministarstva znanosti i nakraju su pojedini akademici i znan-stvenici dali dopune, izjavio je dr.KostoviÊ.

Pitao je zaπto Vlada nije predloæilaHrvatskom saboru novi nacionalniznanstveno-istraæivaËki program kojije mogao u cijelosti nadomjestitistrategiju koja je zapravo popisidealiziranih ciljeva. Klub zastupnikaHDZ-a iznenaen je da je velika uloga

nositelja ciljeva strategije dana Naci-onalnom odboru za znanost, aNacionalno vijeÊe za znanost potpunoje izostavljeno. ”Odbor je nepostojeÊetijelo, a Nacionalno vijeÊe je zakonompredvieno tijelo, imenovano odlukomHrvatskog sabora i stoga je Klubuzastupnika HDZ-a nevjerojatno daHrvatski sabor ignorira tijelo koje jeimenovao da provodi sva strateπkapitanja u svezi s razvitkom znanosti”.

Dr. KostoviÊ istaknuo je da jenajkorisniji dio strategije opis stanjasustava znanosti, jer je tu vidljivrelativno niski stupanj izdvajanja zaznanost u bruto druπtvenom proi-zvodu. Posebno su mala ulaganjagospodarstva u znanstvena razvojna itehnoloπka istraæivanja.

Klub zastupnika HDZ-a zabrinjavaπto uloga sveuËiliπta i sveuËiliπnihinstitucija nije dovoljno istaknuta.

Podræavaju postizanje konsenzusao srediπnjoj ulozi znanja i znanosti urazvitku zemlje. ”Vlada je trebalatraæiti samo to, konsenzus da jeznanost vrhunski prioritet, a nedavati neku strategiju koja se pociljevima ne moæe ispuniti”.

Dr. KostoviÊ naglasio je da se udokumentu ne spominju sveuËiliπtakoja su najsigurnije jamstvo regio-nalnog razvitka znanosti, te suradnjes lokalnom samoupravom, izgradnjecentara izvrsnosti i tehnoloπkihcentara, koji mogu biti pridruæenisveuËiliπtu.

ZakljuËio je da Êe Klub zastupnikaHDZ-a biti suzdræan prema Strategiji,te zamolio zastupnike da to krivo neprotumaËe, na naËin da je HDZ protivdonoπenja strateπkih dokumenata oulozi znanosti.

RijeË je zatraæio predstavnik pred-lagatelja, zamjenik ministra znanostii tehnologije, dr. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ. Æeliose osvrnuti na dvije konstatacije prof.KostoviÊa, a kako je rekao, radi pra-vilnog informiranja hrvatske jav-nosti.

Prva se tiËe izjave prof. KostoviÊada su sredstva za znanost beznaËajnopoveÊana. Dr. FraniÊ rekao je da suzajedno s rebalansom proraËuna sred-stva za Ministarstvo znanosti itehnologije u odnosu na 2000. godinuveÊa 350 milijuna kuna, a tu su joπ ineke mjere vrijedne otprilike 200

milijuna kuna poreznih olakπica zasve one koji ulaæu u znanost itehnologiju. ”Nikako se dakle polamilijarde kuna ne moæe nazvatibeznaËajnim poveÊanjem sredstava, iukoliko se taj trend nastavi onda Êe seispuniti 2006. godine zacrtani cilj”.

©to se tiËe dostupnosti dokumen-tacije koja je koriπtena u Strategiji,dr. FraniÊ podsjetio je da su svidokumenti Ministarstva znanosti itehnologije dostupni na web-u Mini-starstva znanosti i tehnologije, paonaj tko to æeli moæe ih pronaÊi.

Na kraju je rekao da je Strategijajedan kompaktan dokument, morabiti saæeta i jasna, a kada se govori odecentralizaciji znanosti i disperzijiznanosti u regiji, jasno je da se mislina sveuËiliπta. ”Na Ëemu Êe se teme-

ljiti znanost u naπim regijama, osimna sveuËiliπtima i institutima koji seu tim regijama nalaze”, ustvrdio je dr.FraniÊ.

Primjena znanja

U ime Kluba zastupnika DC-agovorila je zastupnica VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)). Rekla je da njen Klub unaËelu pozdravlja donoπenje ovakveStrategije, iako imaju dosta primjedbina sam sadræaj. ”Ovakvu Strategijumora imati svaka dræava koja danasæeli napredovati, ona bi trebala pota-knuti razvoj Hrvatske”.

Zastupnica je naglasila da Êe njenKlub zastupnika podræati Strategijukoja omoguÊuje razvoj Hrvatske, ”aliStrategiju koja ima realnu osnovu”.OËekuju da se ta strategija i provedena naËin da se ulaæe u znanost, da serezultati istraæivanja usmjere urazvitak gospodarstva.

”OËekujemo stvaranje poduzetniËkorazvojne klime u naπoj zemlji, oËe-kujemo poticajne mjere, poticajnezakone i porezne olakπice koje Êestimulirati i poduzetniËka ulaganja uistraæivanje i razvoj”.

Kao ozbiljan nedostatak ove stra-tegije zastupnica je navela Ëinjenicuda se ona u velikom dijelu bavipoloæajem znanosti u danaπnjojHrvatskoj, njenom meunarodnomusporedivoπÊu, citiranoπÊu autora isvim onim πto predstavlja posljedicu

IHS13. II. 2003.

ZNANOST U 21. STOLJE∆U

BROJ

355

47

Posebno su mala ulaganjagospodarstva u znanstvenarazvojna i tehnoloπkaistraæivanja.

Na Ëemu Êe se temeljitiznanost u naπim regijama,osim na sveuËiliπtima iinstitutima koji se u timregijama nalaze.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

znanstvenog rada, a ne onime πtotreba biti osnovni cilj znanstvenogistraæivanja, a to je primjena, razvoj iopÊi napredak zemlje. Istaknula je dabez primjene znanja nema gospo-darskog razvoja.

Izrazila je zadovoljstvo πto jepremijer nagovijestio poticajne mjereza istraæivaËko razvojne projekte.

”Znanost je najveÊa poluga razvojai ako smo spremni donijeti Strategijurazvoja onda moramo biti spremnidonijeti i kvalitetne prateÊe doku-mente odnosno zakone”.

Znanost je marginalizirana

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorio je akademik IIvvoo ©©llaauuss ((SSDDPP)).Odmah u poËetku izlaganja konsta-tirao je da njegov Klub zastupnikapodræava ovu Strategiju. Izjavio je daje u raspravi dobro istaknuto da jeznanost marginalizirana i da jeizuzetno vaæno da se to promijeni.Takoer je u raspravi iznesen problemnedjelotvornog, nepoticajnog i zasta-rjelog sustava dodiplomskog i osobitoposlijediplomskog obrazovanja.

Akademik ©laus rekao je da uHrvatskoj ima svega 7.433 doktoraznanosti, od kojih je samo 2.600mlaih od 50 godina.

Smatra da je najvaænije postiÊidruπtveni i politiËki konsenzus osrediπnjoj ulozi znanosti. Podræavaideju da svaka znanstvena ustanovamora imati pored istraæivaËke i obra-zovnu funkciju, te utjecaj na javnost ikomercijalnu funkciju, dakle, sve trikomponente moraju biti prisutne.Naglasio je da je Hrvatska naæaloststrahovito centralizirana u pogleduznanosti, koncentracija znanstveneprodukcije je u Zagrebu, i to trebamijenjati.

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)).Rekao je da u programu ove Vladestoji da Êe sustav visokog obrazovanjai znanosti imati osiguran prioritetan

razvoj, te moguÊnost da utjeËe nasveukupni razvitak druπtva. Usprkosovim programskim ciljevima, ”niti jeosiguran prioritetan razvoj, niti imagovora o tome da znanost znaËajnijeutjeËe na sveukupni razvitak dru-πtva”.

Gospodin JanjiÊ rekao je da znanostu Hrvatskoj danas stagnira, a unekim elementima ide Ëak unazad,sustav nije djelotvoran, ni usuglaπens europskim sustavom, meunarodnareputacija naπe znanosti gotovo da jemarginalna, a odnos znanosti i gospo-darstva nije zadovoljavajuÊi.

”U znanost ulaæemo oko 0,80%bruto druπtvenog proizvoda, a urazvijenim zemljama to je 2%; natisuÊu stanovnika imamo 11 visokoobrazovanih, a u europskim zemljamato je od 19 - 21, prosjeËno πkolovanËovjek u RH ima 11,5 godina πkole, au zemljama EU 14 godina”.

Tek 20% znanstvenika u

gospodarstvu

Nadalje, Æelimir JanjiÊ iznio jepodatak da naπi studenti u prosjekustudiraju 7 godina, a u roku studijzavrπi tek 11% studenata. U EU 50%svih znanstvenika radi u gospo-darstvu, a kod nas tek 20%, ino-vativnost je kod nas 10 puna manjanego u zemljama EU, a proraËunskaulaganja u znanost kod nas su 14dolara po glavi stanovnika ili 11 putamanja nego u zemljama EU.

Osvrnuo se i na problem odlaskamladih, visoko obrazovanih ljudi uinozemstvo. Tu su procjene dostaopreËne, kreÊu se od otprilike 45tisuÊa Ëak do 150 tisuÊa mladih kojisu napustili domovinu. ”Nijednazemlja nije ravnoduπna na odljevmozgova, odnosno na takvu vrstuznanstvene emigracije, a kod nas sute brojke doista alarmantne”.

Gospodin JanjiÊ naglasio je da jeodlazak visoko obrazovanih kadrovavrlo teπko sprijeËiti, jer se ide tamogdje su uvjeti bolji. Zabrinjava gaËinjenica da nema politike poticanjapovratka dobrih kadrova.

”Ono πto smatramo najvaænijimukoliko æelimo razviti znanost kaologiËnu pretpostavku gospodarskograzvitka je suglasje javnosti o potrebirazvitka znanosti koja Êe postatizamaπnjak naπeg razvoja”.

RijeË je zatraæio u ime predla-gatelja, zamjenik ministra, dr. ZZddeenn--kkoo FFrraanniiÊÊ. Osvrnuo se na rijeËizastupnika JanjiÊa koji je meu-

narodnu suradnju hrvatskih znan-stvenika ocijenio slabom. Dr. FraniÊnapomenuo je da se ne smije zabo-raviti da do 2000. godine meuna-rodni poloæaj Hrvatske nije bio baπnajbolji, pa stoga ni naπim znan-stvenicima neki mehanizmi nisu biliotvoreni. Sada je situacija drugaËija,pa se tako otvorila moguÊnostdirektnog prijavljivanja naπihznanstvenih projekata u NATO.

Spomenuo je i izuzetno dobrusuradnju s Meunarodnom agencijomza atomsku energiju. Izrazio jezadovoljstvo da Êe Hrvatska u svibnju2003. godine biti domaÊin meu-narodne konferencije na kojoj Êesudjelovati 40-tak ministara znanostii tehnologije, a upravo je Hrvatskaizabrana za zemlju domaÊina, ”πtozorno govori o poæeljnosti uklju-Ëivanja Hrvatske u meunarodnusuradnju”.

”Nikako se ne mogu sloæiti s tvrd-njom da je meunarodna reputacijaHrvatske marginalizirana, ja bih ipakbio oprezniji i rekao ne dovoljnoistaknuta”.

Za ispravak netoËnog navoda javiose dr.sc. HHrrvvoojjee KKrraalljjeevviiÊÊ ((LLIIBBRRAA)).Ispravio je navod kolege JanjiÊa kojije rekao da su svi rektori talijanskihsveuËiliπta podnijeli ostavku zato πtoje budæet za 2003. godinu za znanostsmanjen za 200 tisuÊa eura. Dr.KraljeviÊ rekao je da to nije toËanpodatak, da je budæet za znanost sma-njen za 200 milijuna eura, meutim,da to nije veliko smanjenje za Italiju(samo 3%). Naime, smanjen je sa 6milijardi i 200 milijuna eura na 6milijardi eura, i to samo za visokoπkolstvo.

Drugi ispravak odnosi se na izjavukolege JanjiÊa da rijeËko sveuËiliπtesufinancira kamate za stambenuizgradnju znanstvenih novaka. ”Toradi dræava, ja sam u ime dræave topotpisao. Naæalost, taj projekt koji jepredvien i pripremljen za cijeludræavu je nekako u zadnje vrijemezaustavljen”, odgovorio je dr.KraljeviÊ.

VeÊa mobilnost studenata

U ime Kluba zastupnika LIBRA-egovorila je dr.sc. ZZrriinnjjkkaa GGlloovvaacckkiiBBeerrnnaarrddii ((LLIIBBRRAA)). Na poËetku jeustvrdila da njen Klub u potpunostipodræava donoπenje Strategije hrvat-ske znanosti za 21. stoljeÊe. ”OvuStrategiju smatramo dijelom reformii to upravo onim dijelom koji je odosobitog znaËaja za buduÊnostHrvatske”.

BROJ

355

48

Ova reforma ne smije bitistrukturna reforma, negoreforma kakvoÊe, krajnji ciljmora biti bolja kakvoÊaznanstveno-istraæivaËkog radai tehnologije u Hrvatskoj i tona putu Hrvatske izindustrijskog druπtva udruπtvo znanja.

Naglasila je da je osnovni zadatakznanosti poveÊati uËinkovitost imladih i starih za gospodarski rastHrvatske. Dræi da ova reforma nesmije biti strukturna reforma, negoreforma kakvoÊe, dakle, njen krajnjicilj mora biti bolja kakvoÊa znan-stveno-istraæivaËkog rada i tehnolo-gije u Hrvatskoj i to na putu Hrvatskeiz industrijskog druπtva u druπtvoznanja.

Zastupnica je istaknula da se ovimprijedlogom strategije rjeπavajunaËini djelovanja, te mjesto znanosti itehnologije u hrvatskom druπtvu.Ono πto posebno pozdravlja je da se idalje ostaje na Humboltovskom na-Ëelu povezanosti istraæivanja i nastavena svim razinama.

Gospoa Glovacki konstatirala je danjen Klub zastupnika ima nekeprimjedbe koje Êe predoËiti kaoamandmane. Prva primjedba odnosise na pojam strukturalnog refor-miranja koje smatraju nedovoljnim.Naime, sama struktura reforma nejamËi i sadræajnu promjenu, odnosnopoboljπanje kakvoÊe cijeloga sustava,istaknula je zastupnica.

Druga primjedba odnosi se naulogu mladih ljudi kako u znan-stveno-istraæivaËkoj djelatnosti tako iu visokoπkolskom sustavu. ”Naπiprijedlozi obuhvaÊaju bolju zastu-pljenost studenata u suodluËivanju usustavu visokog πkolstva, a inzisti-ramo i na boljoj mobilnosti stu-denata”.

Naime, Glovacki je miπljenja da jeobrazovanje mladih znanstvenikadanas nezamislivo bez provoenjadijela studija na nekom do vanjskihsveuËiliπta, πto je uobiËajena praksana sveuËiliπtima Europe.

ZakljuËno je rekla da Êe Klubzastupnika LIBRA-e predloæiti Hrvat-skom saboru da Vlada do 31. oæujkaove godine u saborsku proceduruuputi Zakon o visokom obrazovanju iznanstveno-istraæivaËkoj djelatnosti.

Poticati povratak mladih i

obrazovanih

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorio je MMiirroossllaavv FFuurrddeekk ((HHSSSS)). NapoËetku je ustvrdio da njegov Klubpozdravlja ovaj dokument sa æeljomda sva oËekivanja koja znanost ihrvatsko druπtvo ima prema tomdokumentu budu i realizirana.

”Po nama radi se o saæetom i dobrorazraenom prijedlogu koji ocjenjujesadaπnje stanje u znanosti i visokom

obrazovanju, koji postavlja ciljeve,nudi naËine i mjere za njihovoostvarivanje”.

Naglasio je da je znanost danas usvijetu pokretaË razvoja i temeljodræivog gospodarskog, druπtvenog ikulturnog napretka, pa je ulaganje uznanost garancija sigurne buduÊnostisvakog druπtva, tako i druπtva u RH.Podsjetio je da po iznesenom miπljenjupredlagatelja znanost u Hrvatskojstagnira, sustav je neuËinkovit, pre-malo prisutan u gospodarskom, poli-tiËkom i javnom æivotu druπtva snedoreËenim odnosima izmeu zna-nosti i gospodarstva.

Dr. Furdek rekao je da se u ovomdokumentu traæi konsenzus u stavuda je znanost osnovni preduvjet raz-voja RH, i ta nastojanja predlagatelja,Klub zastupnika HSS-a podræava.

Osvrnuo se i na ciljeve koji se spo-minju u ovom dokumentu. Jedan odnjih govori da je potrebno preobrazitiHrvatsku u druπtvo znanja. Pomiπljenju Kluba zastupnika HSS-atrebalo bi promisliti o poticanjupovratka mladih visoko obrazovanihljudi koji su napustili zemlju traæeÊibolje uvjete rada i æivota.

TreÊi cilj odnosi se na postupnopoveÊanje proraËunskih i izvan-proraËunskih ulaganja u znanostkako bi se smanjilo sve veÊe zaosta-janje za razvojno uspjeπnim zem-ljama. U Klubu zastupnika HSS-asmatraju da su uËinjeni odreenipomaci, ali joπ uvijek nedovoljni, tedræe da na tome treba osobitoinzistirati.

Kao jedan od ciljeva u dokumentuse spominje potreba unapreivanjatehniËke i materijalne osnove zna-nosti i visokog obrazovanja dorazvojno poticajne razine. Klubzastupnika HSS-a miπljenja je da bi tutrebalo jaËe istaknuti ulogu sveu-Ëiliπta, ali isto tako i osnovnog isrednjoπkolskog obrazovanja.

Kao deseti cilj u dokumentu stojipoticanje decentralizacije, tj. regio-nalizacije znanstvenog razvoja. Dr.Furdek smatra da bi trebalo koristitikomparativne prednosti pojedinihregija vodeÊi raËuna o naslijeu, ali io tradiciji.

Osvrnuo se i na pitanje samih ula-ganja u znanost. Dræi da je prijekopotrebno ta ulaganja uveÊati, jer biizostanak izazvao dugoroËno nega-tivne uËinke.

Dræi da je veliki problem naπeznanosti i iznimno skromno ulaganjeposlovnog sektora u istraæivanje irazvoj.

Dr. Furdek rekao je da se njegovKlub slaæe s prijedlogom Odbora zaπkolstvo da se uz visoko obrazovanjeu ovom dokumentu trebalo spomenutii osnovno i srednjoπkolsko obrazo-vanje kao jedan temelj na koji slijedinadgradnja.

Klub zastupnika HSS-a podræavadokument i oËekuje da Êe razvojhrvatske znanosti biti usmjeren pre-ma ostvarivanju izvrsnosti, podu-piruÊi postojeÊe centre izvrsnosti, ali istvarajuÊi nove. Na taj Êe se naËinmobilizirati svi stvaralaËki potencijalinaπe zemlje, ”πto je od æivotne vaænostiza buduÊnost Hrvatske”.

ZakljuËno je dr. Furdek rekao da jenajbitnija provedba navedenih korje-nitih promjena, kako u zakonodavnoj,tako i u financijskoj i organizacijskojsferi, jer je to jedini naËin da se ciljeviiz ove Strategije ostvare.

Pravednija distribucija

U ime Kluba zastupnika Liberalnestranke govorio je dr. sc. ZZllaattkkooKKrraammaarriiÊÊ ((LLSS)). Pozitivno je ocijenioπto se u Strategiji govori o regio-nalizaciji, odnosno decentralizaciji,jer Êe na taj naËin doÊi do uravno-teæenog demokratskog razvoja svihdijelova Republike Hrvatske. No, toznaËi i ulaganje viπe novca, tepravedniju distribuciju, naglaπava dr.KramariÊ.

Spomenuo je i izuzetnu vaænost mo-bilnosti studenata, koja u sadaπnjemtrenutku nije dovoljno razvijena.

Izrazio je nadu da Êe se ciljevi iz oveStrategije moÊi i znati implementiratiu zakonske propise, te da Êe zaæivjeti.Dodao je da Êe svakako to ovisiti i ospremnosti da se razvoj znanostipodupre konkretnim mjerama, ajedna od njih je pozicija znanosti uproraËunu.

U pojedinaËnoj raspravi prvo jegovorio DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)). NapoËetku je ustvrdio da je strateπki ciljRH djelotvorno ukljuËenje u svjetskurazmjenu i to kao subjekt neizbjeæneglobalizacije. Svjetska iskustva poka-zuju poveÊano traæenje proizvodasrednje i visoke tehnologije, i tajprimjer treba slijediti i Hrvatska,

IHS13. II. 2003.

ZNANOST U 21. STOLJE∆U

BROJ

355

49

Danaπnja ulaganja u znanost iistraæivanje su premala, iznoseoko 0,78% bruto druπtvenogproizvoda, πto je 40% ukupnihsredstava Ministarstvaznanosti i tehnologije RH.

IHS13. II. 2003.

HRVATSKI SABOR

istiËe Dario VukiÊ. Pohvalio je ovuinicijativu pretoËenu u Strategiju,koja je omoguÊila da se u Hrvatskomsaboru otvori rasprava ”o ovakovaænom pitanju”.

”KonaËno je u Sabor doπao jedanpregledan materijal πto se tiËe zna-nosti i bilo bi jako dobro da dobijemoviπe ovakvih materijala koji bi se ticaliostalih problematiËnih sektora urazvojnom smislu koji Êe dugoroËnourediti razvoj i poloæaj RH urazvijenom svijetu”.

VukiÊ je ustvrdio da su u ovomdokumentu najslabije obrazloæenemjere poveÊanja proraËunskih iizvanproraËunskih sredstava zaznanost, ”koje su pored organi-zacijskih i strukturalnih promjenanajvaænije i bez kojih ove promjeneneÊe imati uspjeh”.

Dræi da su danaπnja ulaganja uznanost i istraæivanje premala, iznoseoko 0,78% bruto druπtvenog proi-zvoda, πto je 40% ukupnih sredstavaMinistarstva znanosti i tehnologijeRH. Dodao je da se s ostalih 60%financira visoko πkolstvo koje je unadleænosti istog ministarstva, πtonije sluËaj u drugim zemljama.“PosljediËno, Hrvatska nije uspjeπnoukljuËena u meunarodnu razmjenuznanja”.

Osvrnuo se na prvi cilj Strategije,koji govori da treba ostvariti vodeÊuulogu znanosti u razvoju Hrvatske, zaπto je neophodan druπtveni i politiËkikonsenzus o srediπnjoj ulozi znanostiu razvitku zemlje i donoπenju odlukaod dræavnog znaËaja.

VukiÊ je rekao da su proraËunskaulaganja u znanost, mjerena u dola-rima po glavi stanovnika, u RH Ëak11 puta manja od prosjeka u Euro-pskoj uniji. ”Izuzmemo li tu visokoπkolstvo, doÊi Êemo tek na oko 14dolara po glavi stanovnika”. VukiÊistiËe da ovaj podatak dobro obja-πnjava i stanje u kojem se trenutnonalazi hrvatsko gospodarstvo, imajuÊina umu meuovisnost ulaganja uznanost i gospodarskog rasta.

“Veliki problem naπe znanosti jeiznimno skromno ulaganje poslovnogsektora u istraæivanje i razvoj”. Zastu-pnik dræi da izostanak ulaganjaprivatnog sektora u znanost pruæadobar uvid u to kako se hrvatsketvrtke pripremaju za buduÊnost.”Istraæivanje i razvoj jedini je domaÊiizvor novih proizvoda i usluga”, istiËeVukiÊ.

Podaci sugeriraju da u naπemgospodarstvu nema potrebne kritiËnemase znanja i obrazovanja kojima bi

se to gospodarstvo moglo unaprije-diti. U Europskoj uniji je 50% svihznanstvenika uposleno u gospo-darstvu, a u RH tek njih 20%.

Zanemariv broj patenata

”»injenica je da je rast gospodarstvaproporcionalan rastu patenata, a kodnas je naæalost, broj patenata gotovozanemariv, koeficijent inovativnosti jeu nas 10 puta manji nego u zemljamaEU, a do 50 puta manji od koefi-cijenata koje obiljeæavaju najinven-tivnije zemlje, npr. Finska, Irska iAmerika”. Takvo stanje po gospodinuVukiÊu ne daje nadu u brz oporavakhrvatskog gospodarstva.

Smatra da se cilj koji svi priæelj-kujemo ne moæe ostvariti predlo-æenom dinamikom poveÊanja izdva-janja proraËunskih sredstava, postu-pnim poveÊanjem do 1,5% brutodruπtvenog proizvoda do 2006.godine. VukiÊ predlaæe agresivnijepoticanje razvoja znanosti veÊimfinanciranjem i to iz proraËunskihsredstava, ”odmah iznosom od naj-manje 2% BDP-a, kako to danas Ëinerazvijene zemlje, s trendom buduÊegpoveÊanja, kako bi se postiglarazvojno poticajna razina ulaganja”.

IstiËe da je potrebno agresivnijepoticati prelazak Hrvatske u druπtvoznanja, poveÊanjem izdvajanja prora-Ëunskih sredstava za visoko πkolstvoodmah na razinu od 1,5% BDP-a, Ëimebi se ostvarile pretpostavke za uËin-kovitije organiziranje visokog πkol-stva sa ciljem poveÊanja akademskiobrazovanih Hrvata na veÊi postotakod danaπnjeg premalog od 7%, πto jedvostruko manje od EU. Ovakav malipostotak akademski obrazovanihgraana Hrvatske ne omoguÊuje stva-ranje kritiËne mase znanstvenika iistraæivaËa u dræavnim institutima irazvojnim istraæivaËkim centrima po-slovnog sektora potrebnih za komer-cijalizaciju znanstvenih spoznaja.

ZakljuËno je Dario VukiÊ upitaokako se moæe oËekivati ostvarenjetemeljnog cilja predloæene Strategije,a to je druπtveni i politiËki konsenzuso srediπnjoj ulozi znanosti u razvojudræave, ako ova Strategija kao kljuËnidokument to negira predloæenimnedostatkom financijskih sredstava.

Za rijeË se javio zamjenik ministra,dr.sc. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ.. Æelio je pojasnitipitanje patenata. Konstatirao je da jemali broj patenata u Hrvatskoj naπarealnost, πto ne mora znaËiti da suhrvatski znanstvenici i struËnjacimanje inovativni od svojih kolega urazvijenijim zemljama.

Izjavio je da je to pitanje prisutnogotovo u svim tranzicijskim europ-skim zemljama. Ministarstvo znanostii tehnologije pokuπava taj problemrijeπiti tako da se barem na raziniposlijediplomskog studija pravnicimapruæi moguÊnost informiranja oodreenim tehnologijskim rjeπenjima,kako bi mogli servisirati hrvatskuznanost i struku patentnim pravom.

Dodao je da se situacija moæe pro-mijeniti pribliæavanjem HrvatskeEuropskoj uniji, podnoπenjem kandi-dature i nastojanjem da patenti kojisu registrirani u RH imaju isti statusi u zemljama EU, pa i πire.

U pojedinaËnoj raspravi potom jegovorio zastupnik mr.sc. ÆÆeelljjkkooGGllaavvaann ((HHSSLLSS)). KritiËki se osvrnuo naovaj dokument rijeËima da ova stra-tegija nije baπ ni jako dobar semi-narski rad. ”Sve πto piπe u ovimpapirima mogli smo napisati jednomreËenicom. Hrvatska Êe u 21. stoljeÊuslijediti moderne svjetske tehno-logije”.

Rekao je da ga kao sveuËiliπnognastavnika vrijea da se ovdje govoriuglavnom o znanstvenoj birokraciji,”o nekakvim komitetima, nacionalnimodborima, nigdje nismo naπli sveu-Ëiliπta unutar kojih su instituti, kojisu osnova, koji bi trebali biti osnovicanekakvog znanstvenog razvoja”.

Dodao je da takoer nema rijeËi opojedinim znanostima, jer je iluzornooËekivati da Êe se naπa sveuËiliπta iinstituti moÊi intenzivno baviti svimznanostima i znanstvenim tehnolo-gijama koje se razvijaju u svijetu.Smatra da se trebamo opredijelitipoput Finske ili Irske i znati u razvojkojih znanosti ili tehnologija Êemoposebice ulagati.

Osvrnuo se i na sam naslov oveStrategije, dræi ga pretencioznim, kaoi oblikovati strategiju razvoja znano-sti za razdoblje od stotinu godina.

Zakon o zabrani kloniranja

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) slaæe se sonima koji su rekli da je strategijapreopÊenito strukturirana. Istupila jes dva prijedloga. Prvi je da Hrvatskisabor prihvati zakljuËak nakonrasprave o ovoj strategiji, da se dokraja ljetnog zasjedanja donese natemelju Vladinog prijedloga prijesvega Zakon o zabrani kloniranja, πtobi bilo u skladu s razmiπljanjemveÊine hrvatske javnosti.

Drugi prijedlog je da se doneseZakon o genetski modificiranimorganizmima takoer do kraja ljetnog

BROJ

355

50

zasjedanja Hrvatskog sabora. Jadran-ka Kosor istaknula je da sve ovo πtopredlaæe je u sklopu toËke 1.7. kojapotiËe naglaπavanje etiËke dimenzijeznanstvenog rada kroz etiËkekodekse, etiËka povjerenstva itd.

Slaæe se da treba kontinuiranopopularizirati znanost i tehnologiju iu tu svrhu trajno educirati medijskedjelatnike. ”Hrvatska radiotelevizijamora biti isto tako privræena toj idejipromicanja znanosti i tehnologije,odnosno njihovu populariziranju, paÊemo to vjerujem kao jednu od obvezaugraditi i u Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji”.

Ovime je zavrπena pojedinaËnarasprava i slijedilo je zavrπno obra-Êanje predstavnika predlagatelja,zamjenika ministra znanosti itehnologije, dr. ZZddeennkkaa FFrraanniiÊÊaa.

Veliki broj znanstvenih novaka

Zahvalio se na, kako je rekao,izuzetno sadræajnim raspravama.Izrazio je zadovoljstvo πto su zastu-pnici usvojili reformski proraËunMinistarstva znanosti i tehnologije, aunutar tih reformi je predvienonajmanje 300 novih radnih mjesta usustavu znanosti i visokog obra-zovanja koji su namijenjeni mladim

ljudima, u cilju pomlaivanja naπegsustava znanosti i visokog obra-zovanja. Uz to predvieno je i otprilike300 stipendija za odlazak u meu-narodne institucije.

Dr. FraniÊ naglasio je da je u ciljupoticanja mladih znanstvenika do 31.sijeËnja otvoren natjeËaj Ministarstvaznanosti i tehnologije glede stipen-diranja studenata, i da je ove godinebroj stipendija poveÊan za oko 1000 uodnosu na proπlu godinu, s time dasvi oni koji æele studirati, a dolaze izgrada Vukovara, automatski dobivajustipendiju. Djeca hrvatskih branitelja,hrvatski branitelji invalidi Domo-vinskog rata koji se prijave zastipendije, te Êe stipendije dobivatitakoer automatski.

Ministarstvo znanosti i tehnologijeima i odreeni sustav za subven-cioniranje kamata za stanove mladihznanstvenika, znanstvenih novaka.“Taj sustav se dorauje i tu takoersa zadovoljstvom mogu reÊi da je tozajedniËki projekt sa sindikatomznanosti i visokog obrazovanja, te senadam da Êemo usuglasiti nekemehanizme kojima bi se taj sustav joπviπe unaprijedio i omoguÊio joπ veÊembroju ljudi da koriste te podobnosti”.

ZakljuËno je rekao da je u protekletri godine u sustav znanosti i visokog

obrazovanja uπao veliki broj znan-stvenih novaka, te ih sada ima oko tritisuÊe, πto je izuzetno vaæno, jer timladi ljudi predstavljaju buduÊnosthrvatskog visokoobrazovnog sustavai hrvatske znanosti, a samim time iboljitak cijele naπe dræave.

Ovime je zakljuËena rasprava.Predsjednik TToommËËiiÊÊ dao je na

glasovanje slijedeÊi ZZaakklljjuuËËaakk:: PPoo--ddrrææaavvaa ssee PPrriijjeeddlloogg ssttrraatteeggiijjee rraazzvviittkkaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ““HHrrvvaattsskkaa uu 2211..ssttoolljjeeÊÊuu”” -- ZZnnaannoosstt.. SSvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii,, mmiiππlljjeennjjaa ii ssuuggeessttiijjee iizznnee--sseennee uu rraasspprraavvii nnaa rraaddnniimm ttiijjeelliimmaa iinnaa pplleennaarrnnoojj ssjjeeddnniiccii,, uuppuuttiitt ÊÊee sseeVVllaaddii RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ddaa iihh uuzzmmeeuu oobbzziirr pprrii iizzrraaddii ii ddoonnooππeennjjuuSSttrraatteeggiijjee rraazzvviittkkaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee ““HHrrvvaattsskkaa uu 2211.. ssttoolljjeeÊÊuu”” --ZZnnaannoosstt.. ZZaassttuuppnniiccii ssuu oovvaajj ZZaakklljjuuËËaakkpprriihhvvaattiillii vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 4488ggllaassoovvaa ““zzaa”” ii 2299 ggllaassoovvaa ““pprroottiivv””..

SSuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa LLiibbrree zzaassttuuppnniiccii ssuu ggllaassoovvaallii oosslliijjeeddeeÊÊeemm ZZaakklljjuuËËkkuu:: OObbvveezzuujjee sseeVVllaaddaa RRHH ddaa ddoo 3311.. ooææuujjkkaa 22000033..ggooddiinnee uuppuuttii uu ssaabboorrsskkuu pprroocceedduurruuPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo vviissookkiimm uuËËiilliiππttiimmaaii zznnaannssttvveennoo--iissttrraaææiivvaaËËkkoojj ddjjeellaattnnoossttii..OOvvaajj ZZaakklljjuuËËaakk ddoonneesseenn jjee vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa,, ssaa 5500 ggllaassoovvaa ““zzaa””,, 99 ““pprroottiivv””ii 2211 ““ssuuzzddrrææaanniimm””..

SS..©©..

IHS13. II. 2003.

PODJELA SREDSTAVA HRT-a

BROJ

355

51

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaaddoonniijjeellii OOddlluukkuu oo ppooddjjeellii ssrreeddssttaavvaa,,pprraavvaa ii oobbvveezzaa,, ttee rraassppoorreedduu zzaappoo--sslleenniikkaa jjaavvnnee uussttaannoovvee HHRRTT--aa iittrrggoovvaaËËkkoogg ddrruuππttvvaa OOddaaππiilljjaaËËii ii vveezzeedd..oo..oo.. kkoojjaa ssuu sstteeËËeennaa iizzmmeeuu 11..ssiijjeeËËnnjjaa 22000011.. ddoo ddaannaa uuppiissaattrrggoovvaaËËkkoogg ddrruuππttvvaa OOddaaππiilljjaaËËii ii vveezzeedd..oo..oo.. uu ssuuddsskkii rreeggiissttaarr..

Donoπenje ove Odluke je preduvjetza nastavak rada na podjeli javneustanove Hrvatska radiotelevizija nadvije javne ustanove: Hrvatski radio i

Hrvatska televizija, stoji u oËitovanjupredlagatelja, Upravnog vijeÊa HRT-a.

O PRIJEDLOGU

Ovim Prijedlogom odluke utvrujese podjela sredstava, prava i obvezajavne ustanove Hrvatske radiotele-vizije steËenih u razdoblju izmeu 1.sijeËnja 2001. godine i 17. travnja

2002. godine (Rjeπenje TrgovaËkogsuda u Zagrebu od 18. travnja 2002.o upisu u sudski registar trgovaËkogdruπtva OdaπiljaËi i veze d.o.o.), uskladu s kriterijima za podjelusredstava, prava i obveza i rasporedradnika javne ustanove Hrvatskeradiotelevizije radi podjele javneustanove Hrvatske radiotelevizije najavnu ustanovu Hrvatsku radiotele-viziju i trgovaËko druπtvo OdaπiljaËi iveze d.o.o. koji su utvreni Odlukomusvojenom na 19. sjednici Upravnog

PRIJEDLOG ODLUKE O PODJELI SREDSTAVA, PRAVA I OBVEZA, TE RASPOREDU

ZAPOSLENIKA JAVNE USTANOVE HRT-A I TRGOVA»KOG DRU©TVA ODA©ILJA»I I VEZE

D.O.O. KOJA SU STE»ENA IZME–U 1. SIJE»NJA 2001. DO DANA UPISA TRGOVA»KOG

DRU©TVA ODA©ILJA»I I VEZE D.O.O. U SUDSKI REGISTAR

OdaπiljaËi i veze - trgovaËko druπtvo

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i odgovornog

urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirjana MiliÊ, Jasna RodiÊ, Mario Selnik,

Jasenka ©arlija, Sanja ©urina i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 2390001-1100016162

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Hrvatskog sabora

PODJELA SREDSTAVA HRT-a

52

vijeÊa HRT-a odræanoj 1. oæujka 2002.uz prethodnu suglasnost Hrvatskogsabora od 28. veljaËe 2002. godine.

Od ukupno 3.469 zaposlenika javneustanove Hrvatske radiotelevizijeutvrenih na dan 17. travnja 2002.godine, 3.138 zaposlenika raspore-uje se u javnu ustanovu Hrvatskaradiotelevizija, a 331 zaposlenik ras-poreuje se u trgovaËko druπtvoOdaπiljaËi i veze d.o.o., prema popisukoji na nalazi u Prilogu D ove Odlukei Ëini njen sastavni dio.

Javna ustanova Hrvatska radiote-levizija i trgovaËko druπtvo OdaπiljaËii veze d.o.o. pravni su sljednici javneustanove Hrvatska radiotelevizija, teÊe preuzeti sva zakonska i ugovornaprava i obveze javne ustanove Hrvat-ske radiotelevizije slijedom sredstava,prava i obveza koja su im rasporeenaËlankom II, III. i IV. ove Odluke, kao iprava i obveze prema zaposlenicimarasporeenim Ëlankom VI ove Odluke.

Ravnatelj javne ustanove Hrvatskaradiotelevizija i Uprava trgovaËkogdruπtva OdaπiljaËi i veze d.o.o. duænisu imenovati zajedniËko koor-dinacijsko tijelo koje Êe biti zaduæenoza provoenje ove Odluke.

Javna ustanova Hrvatska radio-televizija duæna je pripremiti primo-predaju svih ugovora, studija,projekata, te svu drugu dokumen-taciju koja se odnosi na sredstva,prava i obveze dodijeljene trgovaËkomdru-πtvu OdaπiljaËi i veze d.o.o., kao idokumentaciju koja se odnosi nazaposlenike rasporeene u trgovaËkodruπtvo OdaπiljaËi i veze d.o.o.

Primopredaja imovine i doku-mentacija vrπit Êe se sukcesivno iokonËati u roku 120 dana od danadonoπenja ove Odluke. Do konaËne

podjele i okonËanja primopredajetemeljem ove Odluke o sredstvima,pravima, obvezama i dokumentacijibrinut Êe Javna ustanova Hrvatskaradiotelevizija.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ove Odluke, a na njezintekst nema primjedaba.

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoollii--ttiiËËkkii ssuussttaavv raspravljao je o Odluci opodjeli sredstava, prava i obveza, terasporedu radnika javne ustanoveHRT-a, u svojstvu zainteresiranogradnog tijela. Odbor je u raspraviraspolagao miπljenjem Vlade RH nareËenu Odluku.

Nakon rasprave, Odbor je veÊinomglasova predloæio Hrvatskom saboruda donese Odluku o davanjusuglasnosti na Odluku o podjelisredstava, prava i obveza, te ras-poredu radnika javne ustanove HRT.

OOddbboorr zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt iikkuullttuurruu raspravio je ovu toËkudnevnog reda kao matiËno radnotijelo. Nakon uvodnog izlaganjapredstavnika predlagatelja i bezrasprave, Odbor je, odluËio predloæitiHrvatskom saboru donoπenje Odlukeo podjeli sredstava, prava i obveza, terasporeda zaposlenika javne ustanoveHRT-a i trgovaËkog druπtva Oda-πiljaËi i veze d.o.o. koja su steËenaizmeu 1. sijeËnja 2001. godine dodana upisa trgovaËkog druπtva Oda-πiljaËi i veze d.o.o. u sudski registar,s prilozima.

OOddbboorr zzaa iinnffoorrmmiirraannjjee,, iinnffoorrmmaattii--zzaacciijjuu ii mmeeddiijjee raspravljao je o pred-

metnom zakonu u svojstvu zainte-resiranog radnog tijela. Odbor podu-pire donoπenje ove Odluke, a na njezintekst nema primjedaba. »lanoviOdbora jednoglasno su odluËili pred-loæiti Hrvatskom saboru donoπenjeslijedeÊe Odluke: daje se suglasnostna Prijedlog odluke o podjeli sred-stava, prava i obveza, te rasporeduzaposlenika javne ustanove HRT-a itrgovaËkog druπtva OdaπiljaËi i vezed.o.o. koja su steËena izmeu 1.sijeËnja 2001. do dana upisa trgo-vaËkog druπtva OdaπiljaËi i veze d.o.o.u sudski registar.

MI©LJENJE VLADE

Vlada RH nema primjedaba naPrijedlog odluke o podjeli sredstava,prava i obveza, te rasporedu zapo-slenika Javne ustanove HRT-a itrgovaËkog druπtva OdaπiljaËi i vezed.o.o. koja su steËena izmeu 1.sijeËnja 2001. do dana upisa trgo-vaËkog druπtva OdaπiljaËi i veze d.o.o.u sudski registar.

Kako nije bilo prijavljenih zaraspravu, predsjedavajuÊi ju je odmahi zakljuËio, te se pristupilo glaso-vanju. ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,,ssaa 9988 ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii 55 ””ssuuzzddrrææaanniihh””pprriihhvvaattiillii OOddlluukkuu oo ppooddjjeellii ssrreeddssttaavvaa,,pprraavvaa ii oobbvveezzaa,, ttee rraassppoorreedduu zzaappoo--sslleenniikkaa jjaavvnnee uussttaannoovvee HHRRTT--aa iittrrggoovvaaËËkkoogg ddrruuππttvvaa OOddaaππiilljjaaËËii ii vveezzeedd..oo..oo.. kkoojjaa ssuu sstteeËËeennaa iizzmmeeuu 11..ssiijjeeËËnnjjaa 22000011.. ddoo ddaannaa uuppiissaa ttrrggoo--vvaaËËkkoogg ddrruuππttvvaa OOddaaππiilljjaaËËii ii vveezzee dd..oo..oo..uu ssuuddsskkii rreeggiissttaarr.

SS..©©..