o[„gojko drulovi}“ u radoinji obele`ila svoj praznik nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a...

8
PETAK, 21. oktobar 2016, broj 6962/506, godina XX, cena 40 din, 20 den, 1 KM, 0.7 EUR (CG), 5 kuna www.danas.rs Lazar Pajovi} Mo`da je ovo moj trenutak Strana VII Nihat Bi{evac Stabilnost preduslov za privredni razvoj Strana III M. \erlek Saradnja op{tina Priboj i Gora`de Povezivanje op{tina u slivu Drine Strana II Karneval pred{kolaca u Novoj Varo{i U bojama jeseni Strana VIII Pesnik Radojica Peri{i} iz Nove Varo{i osvojio prvu nagradu u Gornjem Milanovcu „U ~ekanju“ - najbolja pesma Nova Varo{ - Radojica Peri{i}, pesnik iz Nove Varo{i, dobitnik je prve nagrade na me|unarodnom konkursu Knji`evnog dru{tva „Zapis“ iz Gornjeg Milanovca. Laskavo priznanje za dosada neo- bjavljenu pesmu „U ~ekanju“, Pe- ri{i} je osvojio u konkurenciji 114 autora iz Srbije, Republike Srp- ske, Crne Gore, Hrvatske, Make- donije, Slovenije i Austrije, koji su na konkurs kandidovali 342 pe- sni~ka ostvarenja. Laureat gor- njomilanova~kog konkursa dobio je plaketu, kolekciju knjiga i umetni~ku sliku, a pobedni~ka pesma je objavljenja u letopisu KD“Zapis“. I to nije jedini knji`evni konkurs u proteklih par meseci na kojem se novovaro{ki pesnik, ina~e, specija- lista interne medicine, okitio pri- znanjima. Za pesmu „Na guvnu“ dobio je tre}u nagradu na manife- staciji „Selo“ u organizaciji KUD „Vuk Karad`i}“ iz Grabovca kod Trstenika. Na tom konkursu bilo je 228 pesama iz pera 93 autora iz Sr- bije, Crne Gore, Republike Srpske i Hrvatske. Nova Varo{ - Osnovna {kola „Gojko Drulovi}“ iz Radoinje proslavila je {e- zdeset prvu godinu postojanja i uspe- {nog rada. Ro|endan je, u mati~noj {koli, obele`en nizom kulturno-umet- ni~kih, zabavnih i sportskih programa U zanimljivoj {kolskoj priredbi u~e- stvovalo je sedamdesetak |aka - ~la- nova horske, recitatorske i dramske sekcije iz mati~ne {kole i izdvojenih odeljenja iz Draglice, Negbine, Koki- nog broda i Ruto{a. U saradnji sa Sportskim savezom Nove Varo{i , u Radoinji odr`an i Sajam sporta, na ko- jem je su lokalni sportski klubovi i udru`enja promovisali svoj rad i aktiv- nosti. Svoje plesni talenat Radoinjcima su ovom prilikom pokazali i ~lanovi novovaro{kog kluba „Atraktiv“. Direk- torka ove {kole Ivana \aji} govorila je o uspesima ove ustanove.Podsetila je da se prvo {kolsko zvono u ovom selu ~ulo davne 1894.godine, a u spomen zgradi od 9.oktobra 1955.Ovaj datum se, ina~e, u istoriji radoinjske obrazov- ne ustanove i uzima kao zvani~an po- ~etak rada {kole. Strana VI O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad bila ogledna {kola

Upload: others

Post on 13-Jan-2020

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

PETAK, 21. oktobar 2016, broj 6962/506, godina XX, cena 40 din, 20 den, 1 KM, 0.7 EUR (CG), 5 kuna www.danas.rs

Lazar Pajovi}

Mo`da je ovo moj trenutakStrana VII

Nihat Bi{evac

Stabilnost preduslov za privredni razvoj

Strana III

M. \

erle

k

Saradnja op{tina Priboj i Gora`de

Povezivanjeop{tina u slivu Drine

Strana II

Karneval pred{kolaca u Novoj Varo{i

U bojama jeseni Strana VIII

Pesnik Radojica Peri{i} iz Nove Varo{i osvojio prvu nagradu

u Gornjem Milanovcu

„U ~ekanju“ -najbolja pesma

Nova Varo{ - Radojica Peri{i},pesnik iz Nove Varo{i, dobitnik jeprve nagrade na me|unarodnomkonkursu Knji`evnog dru{tva„Zapis“ iz Gornjeg Milanovca.Laskavo priznanje za dosada neo-bjavljenu pesmu „U ~ekanju“, Pe-ri{i} je osvojio u konkurenciji 114autora iz Srbije, Republike Srp-ske, Crne Gore, Hrvatske, Make-donije, Slovenije i Austrije, koji suna konkurs kandidovali 342 pe-sni~ka ostvarenja. Laureat gor-njomilanova~kog konkursa dobioje plaketu, kolekciju knjiga i

umetni~ku sliku, a pobedni~kapesma je objavljenja u letopisuKD“Zapis“.

I to nije jedini knji`evni konkursu proteklih par meseci na kojem senovovaro{ki pesnik, ina~e, specija-lista interne medicine, okitio pri-znanjima. Za pesmu „Na guvnu“dobio je tre}u nagradu na manife-staciji „Selo“ u organizaciji KUD„Vuk Karad`i}“ iz Grabovca kodTrstenika. Na tom konkursu bilo je228 pesama iz pera 93 autora iz Sr-bije, Crne Gore, Republike Srpske iHrvatske.

Nova Varo{ - Osnovna {kola „GojkoDrulovi}“ iz Radoinje proslavila je {e-zdeset prvu godinu postojanja i uspe-{nog rada. Ro|endan je, u mati~noj{koli, obele`en nizom kulturno-umet-ni~kih, zabavnih i sportskih programa

U zanimljivoj {kolskoj priredbi u~e-stvovalo je sedamdesetak |aka - ~la-nova horske, recitatorske i dramske

sekcije iz mati~ne {kole i izdvojenihodeljenja iz Draglice, Negbine, Koki-nog broda i Ruto{a. U saradnji saSportskim savezom Nove Varo{i , uRadoinji odr`an i Sajam sporta, na ko-jem je su lokalni sportski klubovi iudru`enja promovisali svoj rad i aktiv-nosti. Svoje plesni talenat Radoinjcimasu ovom prilikom pokazali i ~lanovi

novovaro{kog kluba „Atraktiv“. Direk-torka ove {kole Ivana \aji} govorila jeo uspesima ove ustanove.Podsetila jeda se prvo {kolsko zvono u ovom selu~ulo davne 1894.godine, a u spomenzgradi od 9.oktobra 1955.Ovaj datumse, ina~e, u istoriji radoinjske obrazov-ne ustanove i uzima kao zvani~an po-~etak rada {kole. Strana VI

O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik

Nekad bila ogledna {kola

Page 2: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

petak, 21. oktobar 2016.II

Bijelo Polje - Demokratskapartija socijalista (DPS) pobije-dilaje u 21 od 23 op{tine na par-lamentarnim izborima koji suodr`ani minule nedelje, preli-minarni su rezultati Dr`avne iz-borne komisije i Centra za mo-nitoring. Po tim rezultatima, od23 crnogorske op{tine DPS jeizgubio u Ro`ajama i Plu`ina-ma. U Ro`ajama je ispred bilaBo{nja~ka stranka Rafeta Huso-vi}a, a u Plu`inama vi{e glasovaje osvojila koalicija Klju~, kojase oslonila na glasove Socijali-sti~ke narodne partije koja vi{eod decenije dr`i vlast u tom gra-du. Prema ovim rezultatima, unovom sazivu crnogorskog par-lamenta DPS }e imati 36 posla-nika, Demokratski front 18, ve-lika koalicija Klju~ devet, De-mokrate osam, Socijaldemo-kratska partija ~etiri, Bo{nja~kastranka i Socijaldemokrate podva i po jednog poslanika ima-}e Hrvatska gra|anska inicijati-va i albanske partije.

DPS najavljuje koaliciju sasvojim tradicionalnim partneri-ma - Bo{nja~kom strankom,Socijaldemokratama, Hrvat-skom gra|anskom inicijativomi albanskim partijama, sa koji-ma bi imali ve}inu od 42 posla-nika u skup{tini. Iz Demokrat-skog fronta, tako|e, sti`u naja-ve da }e poku{ati da se dogovo-re sa manjinskim partijama, alii da su spremni na formiranjetakozvane manjinske vlade ukojoj DF nebi u~estvovao.

Predsjednik Op{tinske iz-borne komisije u Bijelom PoljuDu{ko Vojinovi} saop{tio je dasu bira~ki spiskovi u ovom gra-du zaklju~eni bez primjedbi.

- Izborni dan je protekao uskladu sa zakonom i u regular-noj atmosferi u na{em gradu, ato dokazuje i ~injenica da su svi

usvojili i popisali zapisnik. U Bi-jelom Polju pravo glasa na pro-teklim parlamentarnim izbori-ma imalo je 40.497gra|ana. Op-{tinska izborna komisija je naosnovu izbornog materijala sasvih bira~kih mjesta utvrdilabroj glasova za izborne liste,prema kojima je DPS osvojio13574 glasova, DF 5511 glasova,koalicija albanskih partija FOR-CA-DUA pet glasova, SDP 1928glasova, albanska koalicija DP,GI, DS 14 glasova, AlternativaCrna Gora 26 glasova, PozitivnaCrna Gora 151 glas, HGI 41 glas,Demokrate 907 glasova, velikakoalicija Klju~ 3900 glasova,Srpska stranka 228 glasova,Stranka penzionera, invalida isocijalne pravde Crne Gore 22glasa, Lista Demokratskog save-za Albanaca 24 glasa, Bo{nja~kastranka 1630 glasova, Bo{nja~kademokratska zajednica u CrnojGori 162 glasa, Socijaldemokra-te Crne Gore 805 glasova iStranka srpskih radikala 28 gla-sova rekao je Vojinovi}.

Predsjednik op{tine BijeloPolje Aleksandar @uri} ocijenioje da bez obzira {to svako kom-pleksno dru{tvo ima i odre|enerazlike u mi{ljenjima, Bjelopolj-ci su navikli da te razlike toleri-{u, da prihvataju odluke ve}ine.

- Jedino {to je bitno je da gra-|ani slobodno izraze svoju vo-lju i da prihvatimo izborni re-zultat na najbolji na~in kakosmo to uvijek i ~inili. Kada je upitanju Bijelo Polje i odnos sacentralnim vlastima, svakako jebitno da nastavimo investicioniciklus i da rje{avamo problemena planirani na~in i zbog toganam je potrebna sna`na i stabil-na Vlada -rekao je @uri}.

Predsjednik Op{tinskog od-bora DPS-a Abaz Kujovi} isti~ezadovoljstvo ostvarenim rezul-

tatima od blizu 50 odsto, „ Bije-lo Polje }e i dalje biti na pobjed-ni~kom kursu. DPS je ovog pu-ta ostvarila ubjedljivu pobjedu“

Predsjednica Op{tinskog od-bora Socijaldemokrata BijeloPolje Mevlida Gusinjac ka`e, da

s obzirom da ova partija posto-ji ne{to vi{e od godinu, zado-voljni su rezultatima na dr`av-nom nivou od dva osvojenamandata i ocenjuje da su „ovonajdemokratskiji parlamentar-ni izbori do sada. Dan je prote-

kao sa neznatnim nepravilno-stima, koje nijesu mogle u ve}ojmjeri uticati na rezultat izbora.

Njen doskora{nji partijskikolega Tufik Bojad`i}, iz Soci-jaldemokratske parije, koja jeosvojila ~etiri poslani~ka man-

data ka`e da ima primjedbe naizbore.On smatra da je DPS ku-pila izbore. Sa druge strane,predsjednik Op{tinskog odboraBo{nja~ke stranke Re{ad Sijari}nema primjedbi na regularnostizbora. Kemal Musi}

Priboj - Predsednik Skup{ti-ne op{tine Priboj Boris Mrdo-vi} bio je na ~elu prve op{tinskedelegacije koja je posetila bo-sanskohercegova~ku op{tinuGora`de. Cilj posete bio je uspo-stavljanje saradnje izme|u ovedve op{tine. Doma}in sastankabio je na~elnik op{tine Gora`deMuhamed Ramovi}, koji je go-stima predstavio sada{nje ak-tivnosti i projekte i planove zanarednu godinu u u gora`dan-skoj op{tini.

U~esnici sastanka su se sa-glasili da zajedni~ki cilj treba dabude uspostavljanje ve}e sarad-nje izme|u svih op{tina u slivuDrine.

- Ove dve op{tine imaju do-sta sli~nosti u oblasti industrije,jer su i jedna i druga, pre rata,bile me|u vode}im privredno-industrijskim centrima, ai obe

su multietni~ke i multikultural-ne sredine - ka`e Mrdovi} i oce-njuje da je poseta bila dobra pri-lika da op{tina Priboj promovi-{e svoju Slobodnu zona i „ista-kli smo pogodnosti koje Srbijau Slobodnoj zoni pru`a investi-torima, kao i pogodnosti koje

daje lokalna samouprava krozsubvencionisanje novog zapo-{ljavanja, kao {to je aktuelnikonkurs koji opredeljuje 20 mi-liona dinara za podsticaj proiz-vodnje i poljoprivrede uz zapo-{ljavanje 10 novih radnika. Do-govorena je i saradnja i zajed-

ni~ko u~e{}e na projektima pre-kograni~ne sradnje i IPA fon-dova“.

Gora`de ima dobar recept zasna`an ekonomski razvoj. Onisu zajedni~kim ulaganjem saprivatnim sektorom, kroz jav-no-privatno partnerstvo, otvo-rili nekoliko jakih privrednihsubjekata, pa je stopa nezapo-slenosti minimalna.U op{tiniPriboj saradnju vide kroz ja~a-nje izvoznih potencijala iz Slo-bodne zone, a prednost su blizi-na pruge Beograd-Bar, blizinagranice tri dr`ave i mogu}nostuspostavljanja civilnog vazdu-hoplovstva za transport roba saaerodroma Ponikve. Zajedni~kiprojekti su dogovoreni u oblastiturizma, posebno banjskog i se-oskog, i biziklizma kroz ja~anjeprojekta „Putevima ]ire“.

Sa{a Bjeli}

Novi Pazar - Lokalne samou-prave u Novom Pazaru,Tutinui Ra{ki dobile su smernice kakoda pobolj{aju transparentnostu svom radu. Smernice supredlo`ene nakon prezentacijerezultata istra`ivanja o radu lo-kalnih samouprava, koje je kra-jem pro{le godine radila nevla-dina organizacija Transparent-nost Srbija, Programski direk-tor ove organizacije NemanjaNenadi} rekao je da je istra`i-vanje pokazalo da je op{tinaRa{ka na 12, Novi Pazar na 81.a Tutin na 99. mestu od 145 op-{tinau Srbiji.

- Rangiranje je vr{eno naosnovu indeksa kojim se bo-dovala transparentnost radalokalnih samouprava krozocenjivanje procesa iz devetoblasti, poput objavljivanjapodataka o bud`etu, odluka-ma lokalnih skup{tina, odno-su sa gra|anima, javnih na-

bavki ili konkursa - objasnio jeNenadi} i dodao da“ pobolj{a-nje javnosti rada pojedinihsegmenata lokalnih samou-prava mo`e da se ostvaritijednostavnim objavljivanjemili {tampanjem dokumenta odpar stranica, dok su za odre|e-ne oblasti neophodne reformelokalnih slu`bi“.

Na~elnica Odeljenja za in-formisanje Gradske upraveNovog Pazara Jasmina Bon-d`ukovi} rekla je da su smer-nice dobijene od „Transpa-rentnosti“ u potpunosti u skla-du sa politikom koju lokalnasamouprava `eli da sprovede.Predstavnici op{tina Tutin iRa{ka su naglasili da su ve}preduzeli korake kako bi svojrad u~inile transparentnijim ida je situacija u pojedinimoblastima znatno bolja nego uvreme kada je ra|eno istra`i-vanje. S.Novosel

Transparentnost u radu lokalnih samouprava

Ovaj prilog sufinansira op{tina PribojPRIBOJ DANASSaradnja op{tina Priboj i Gora`de

Povezivanje op{tina u slivu DrineUspostavljena saradnja izme|u Priboja i Gora`da

Posle parlamentarnih izbora u Crnoj Gori

Slijede postizborni dogovori

Najbolji rezultat procentualno \ukanovi}eva partija je ostvarila u novojop{tini Petnjica gdje su osvojili ~ak 60 odsto glasova, ostaviv{i daleko Bo{nja~-ku stranku sa 18 odsto i Krivokapi}evu SDP sa sedam odsto podr{ke. Vi{e odpedeset odsto DPS je dobio i u Andrijevici, gdje je sa 53,8 odsto osvojio apso-lutnu vlast i na paralelno odr`anim lokalnim izborima kao i u [avniku gdje jeosvojio 52,8 odsto. U Nik{i}u DPS je ostvario 46,7 odsto i Bijelom Polju 46,9odsto glasova.

Demokratski front je u Nik{i}u osvojio27,7 odsto glasova, a u Bijelom Polju18 odsto. \ukanovi}eva partija je ubjedljivo pobijedila u Beranama gdje je ima-la 41,7 odsto glasova ostaviv{i daleko iza sebe koaliciju Klju~ sa 22 odsto i De-mokratski front sa 20 odsto glasova. DPS osvojila je najvi{e glasova u Ulcinju28,8 odsto ostaviv{i iza sebe dvije albanske koalicije. Koalicija predvo|ena For-com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio

i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio impresivnih 48 odsto ostaviv{i daleko izasebe SDP i koaliciju Klju~ sa osvojenih po 12 odsto. \ukanovi}eva partija bila jeubjedljiva i u Gusinju gdje je osvojila 46 odsto glasova, a jedinog takmaca je ima-la u Brajovi}evim Socijaldemokratama koji su osvojili 13,6 odsto glasova. Preli-minarni podaci pokazuju da je i u tradicionalnom upori{tu DPS-a, Danilovgra-du, DPS sa osvojenih 47,1 odsto do nogu potukla svoje konkurente ostaviv{i da-leko iza sebe Demokratski front sa 22 odsto i koaliciju Klju~ sa 13 odsto. DPS jepojedina~no najja~a partija u Herceg Novom sa 35 odsto, Mojkovcu sa 45 odsto,Kotoru sa 38 odsto, gdje je lista na parlamentarnim izborima uzela ne{to vi{eglasova nego ona na lokalnim.U Budvi je DPS platio danak istragama i presuda-ma za kriminal i korupciju Marovi}eve ekipe, pa je do{ao na istorijski minimumpodr{ke od 38 odsto. DPS je u Baru osvojio 39 odsto, a iznena|uje relativno lo{rezultat Demokratskog fronta u tom gradu od svega 15 odsto.

Izbori u Crnoj Gori -Pobeda DPS

DPS najvi{e mandata

Page 3: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

petak, 21. oktobar 2016. III

Ovaj prilog sufinansira grad Novi PazarNOVI PAZAR DANAS

Prijepolje - Bo{nja~ka kulturna za-jednica (BKZ) uz podr{ku Fondacije zaotvoreno dru{tvo u Prijepolju je odr-`ala konferenciju na temu „ Dijalogomzajednice protiv ekstremizma i radika-lizma u Sand`aku“ kao delu projektakoji se realizuje od po~etka godine.Ciljje edukacija mladih u Prijepolju, Pribo-ju i Novoj Varo{i. Tokom dijaloga smladima, kroz tribine i javna predava-nja, BKZ eli da objasni i pojasni poja-ve i uzroke radikalizma i ekstremizma

u Sand`aku, pristupaju}i im na druga-~iji na~in. Proistekla iz Islamske zajed-nice (IZ)u Srbiji, upravo koriste}i ver-sku dimenziju i infrastrukturu, BKZnastoji da doprinese smanjenju posto-je}ih tendencija radikalnog i ekstrem-nog u ovda{njim sredinama rekao jeuvodni~ar Samir Tandir.

Predsednik op{tine Prijepolje Dra-goljub Zindovi} naglasio je da Prijepo-lje va`i za mirnu i tolerantnu sredinu,pa je i obaveza svakog pojedinca da ra-

di na odr`avanju takvog ambijenta.Zindovi} je istakao da pojave radikali-zma i ekstremizma ne zaobilaze ni ovopodru~je ali mnogo efikasnija borbastvori}e okvir u kojem }e takve pojavebiti suzbijene ili eliminisane.

- Biti ekstreman zna~i odmaknutise od centra, pona{ati se u formi kraj-nosti, izgubiti ravnote`u, nakrenuti se.A sve {to je nakrivljeno mora jednomda padne - rekao je, izmedju ostalog,narodni poslanik predsednik Odbora

za obrazovanje, nauku, tehnolo{ki raz-voj i informati~ko dru{tvo Narodneskup{tine Srbije. Muamer Zukor-li}.Govore}i o ekstremizmu kao men-talnoj, duhovnoj i eti~koj devijaciji usvesti protagoniste ili grupe, on je ista-kao da uzroke treba tra`iti i u dru{tve-no- ekonomskim i politi~kim proble-mima koji dovode do napetog stanja ukome se ljudima ne omogu}ava pravil-no duhovno razvijanje i napredak, pase najlak{e regrutuju mladi ekstremi-sti.Zukorli} je naglasio da treba razli-kovati ekstremizam od radikalizma,jer „radikal eli korijenite promjene na{ta ima pravo ali nema pravo da usvom radikalnom zalaganju bude na-silan. Nasilje je ta granica iz koje radi-kalizam prerasta u ekstremizam. Zatoje neophodno proklamovati dijalogkao jednu od najzna~ajnijih vrijedno-sti civilizacije“.

Predsednica Odbora za odbranu iunutra{nje poslove i istaknuta aktivist-kinja civilnog sektora Marija Obrado-vi} istakla je da se srpski parlamentmenja bez obzira na evroskeptike.

- Sand`ak nije teren gdje SNS mo`egovoriti o ~vrstoj strana~koj infra-strukturi i potrebno je da imamo dostasaradnika. Ovaj panel po~etak je div-nog politi~kog prijateljstva - rekla jeObradovi}.

Direktorka Fondacije za otvorenodru{tvo Jadranka Jelin~i}, podsetila jeda je Sand`ak regija gde `ive mnogemanjine.

- Kada spomenemo ekstremizam ipri tom dodamo re~ Sand`ak, da liuvek mislimo na jednu vrstu ekstremi-zma? Imamo zagonetnu situaciju: po-

stoji bojazan za bezbednost i to jeopravdano, a da li imamo slobodu dagovorimo zbog ~ega gajimo strahoveod „onih drugih“,- upitala je Jelin~i}.inavode}i brojna istra`ivanja, rekla daje socijalno-ekomska nerazvijenost je-dan od klju~nih problema koji mogudovesti do rascepa unutar dru{tvenogtkiva.

Profesor na Fakultetu bezbednostiu Beogradu Zoran Dragi{i}, naglasioje da evropska ekspertska mre`a, ~iji je~lan, svaku sesiju posve}uje deradika-lizaciji, a vi{e od stotinu ljudi razgova-ra o na~inima borbe protiv ove pojave.

- Pitanje ekstremizma ne mo`emovezati za islamsku religiju ali je ~injeni-ca da se na Balkanu susre}emo s razli-~itim ekstremizmima koji su pogotovoopasni u politici. Ako govorimo o spre-~avanju islamske radikalizacije, jako jebitna kvalitetna verska pouka kao naj-bolja brana zloupotrebi religije. Akogovorimo o politici, vra}amo se na po-trebu za kvalitetnim obrazovanjem.Politi~ko okru`enje u kojem mladi od-rastaju tako|e je va`no. Na Balkanuproblem su dr`ave u nastajanju, govormr`nje pred svake izbore koji se posta-vljaju kao biti ili ne biti, promocija„kvislin{kog patriotizma“. Krajnja po-sledica su netoleranta deca s negativ-nim stavom prema svemu {to mu nijeidenti~no- istakao je profesor Dragi{i}.

Ova konferencija u Prijepolju sa ci-ljem sagledavanja i prevazila`enja dru-{tveno politi~kih okolnosti koje su do-vele do pojave ekstremizma i radikali-zma u Sand`aku, okupila je vi{e od 50u~esnika iz 43 nevladine organizacije.

I.Had`agi}-Durakovi}

Ekonomska situ-acija u Novom Pa-zaru sli~na je gra-dovima koji suudaljeni od centra.Na{a rivreda imaspecifi~ne problemekoji su vezani za geograf-ski polo`aj. Jedan od izazova sakojima se ovaj grad susre}e jeudaljenost od glavnih saobra}aj-nica, od aerodroma i autoputa.Novonastale granice predsta-vljaju prepreku za trgovinu kojaje tradicionalno vezana za ovajkraj.Kada je politi~ka situacija upitanju, na{ cilj svih ovih godinaje relaksacija odnosa, saradnja istvaranje trajne stabilnosti kojaje preduslov za privredni razvoj.Zbog toga su na{e aktivnostiusmerene ka razgovorima i defi-nisanju konkretnih oblika sarad-nje sa relevantnim politi~kimopcijama u gradu - ocenjuje gra-dona~elnik Novog Pazara NihatBi{evac i nagla{ava da }e priorietu njegovom radu biti zapo{ljava-nje i razvoj infrastrukture.

Za re{avanje kojih proble-ma u gradu treba najvi{etruda?

Grad se razvioveoma brzo. U po-slednje dve dece-nije broj stanovni-ka se znatno pove-

}ao, {to prilivomstanovni{tva {to pri-

rodnim prira{tajem. Ia-ko je, poslednjih godina, u obla-sti infrastrukture mnogo ura|e-no, veoma te{ko je da se pratiovakav skok u broju stanovni-ka. To sa sobom povla~i te{ko-}e u zdravstvu, obrazovanju izapo{ljavanju mladih, jer posto-je}i kapaciteti ne zadovoljavajupotrebe stanovni{tva.

Kojim oblastima dajeteprednost za privredni prepo-rod ovog kraja?

Poljoprivreda i turizam (kul-turno-istorijski spomenici i pri-rodne lepote) su nedovoljno is-kori{}eni potencijali grada. Mi-slim, da mo`emo mnogo da po-nudimo u proizvodnji zdravehrane. S druge strane, ne trebazapostaviti ni razvoj proizvod-nih oblasti koje su tradicional-ne u Novom Pazaru, tekstilnaindustrija, proizvodnja obu}e iname{taja. Cilj nam je da pod-

sti~emo razvoj preduzetni{tva ida poma`emo razvoj malih isrednjih preduze}a.

Da li ima konkretnih pred-loga za dolazak inostranih in-vestitora u ovaj grad ~ija biulaganja otvorila nova radnamesta?

Razgovaramo sa nekolikoinvestitora iz razli~itih oblasti.Otvoreni smo za sve vrste sa-radnje i pomo}i. Razgovaramoo javno-privatnim partnerstvi-ma u oblastima koje su pogod-ne za ovakvu vrstu saradnje.Planiramo izgradnju industrij-ske zone koja }e biti privla~naza investitore. Mi predla`emoda pomo} nerazvijenim delovi-ma zemlje bude smanjenje po-reza i doprinosa kao i drugesubvencije za strane i doma}einvestitore koji bi poslovali utim krajevima.

Dokle je stigla realizacijakapitalnih investicija planira-nih za ovu godinu?

Izgradnja atletskog stadiona,koji zajedni~ki finansiraju Mi-nistarstvo omladine i sporta Sr-bije i grad Novi Pazar, je u sa-mom fini{u. Ova investicija je

vredna 1,5 miliona evra. Po~elaje realizacija projekta kori}enjareke Ra{ke u vrednosti od.500.000 evra, a odra|eno je i 90odsto kanalizacione mre`e kojase gradi iz kredita Evropskebanke i vrednost je 300 milionadinara. Zemlje EU i Vlada [vaj-carske, preko programa EUPROGRES, finansiraju izgrad-nju 5 brana i re~nih pregradakoje }e spre~iti izlivanje buji~-nih reka i stvoriti uslove za bo-lju bezbednost. Isti investitorifinansiraju i po{umljavanje 50hektara erozivnog zemlji{ta. Iove godine radimo na asfaltira-nju ulica.

[ta treba da se promeni dagradska uprava bude efika-snija u radu i bude pravi ser-vis svojim gra|anima?

Nastavljamo sa profesionali-zacijom i unapre|enjem kvali-teta usluga. Gradska upravamora da bude usmerena ka gra-|anima i re{avanju njihovihproblema. Nastojimo da odgo-varamo na savremene potrebegra|ana. U skladu sa ovimopredeljenjem je elektronskeuprave koja }e pokriti sve obla-

sti rada gradske uprave. Nasta-vljamo i borbu potiv korupcije.Trudi}emo da transparentnosti dostupnost u radu budu bolje,jer su klju~ne za dobar radgradske uprave. @elimo dvo-smernu komunikaciju sa gra-|anima, da pove}amo svest oop{tem dobru, zajedni~koj

imovini svih gra|ana i o na{emzajedni~kom cilju da unapredi-mo Novi Pazar. Zbog toga `eli-mo da budemo otvoreni za svesve sugestije i inicijative gra|a-na kako bi saradnjom gradilinajbolje uslove u svim oblasti-ma ivota.

S. Novosel

Gradona~elnik Novog Pazara Nihat Bi{evac

Stabilnost preduslov za privredni razvojRAZGOVOR

Nihat Bi{evac

Foto:

S. @u

pljan

in

Konferencija BKZ „Dijalogom protiv ekstremizma i radikalizma u Sand`aku“

Ekstremizam zna~i gubitak ravnote`e

Dijalogom protiv ekstremizma

Page 4: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

Nova Varo{ - Radojica Peri{i}, pesnikiz Nove Varo{i, dobitnik je prve nagradena me|unarodnom konkursu Knji`ev-nog dru{tva „Zapis“ iz Gornjeg Mila-novca. Laskavo priznanje za dosadaneobjavljenu pesmu „U ~ekanju“, Peri-{i} je osvojio u konkurenciji 114 autora

iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore,Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Au-strije, koji su na konkurs kandidovali342 pesni~ka ostvarenja. Laureat gor-

petak, 21. okIV

Promocija knjige Ve~eras }e u velikoj sali Doma kulture „

promocija knjige „Dani“ Radojice Peri{i}a.}enog Starom Vlahu po~inje u 19 sati, a nademski slikar Borivoje Jovanovi}, koji je crni~kom programu pod nazivom „Otvori se kfesorke Gordana Boranija{evi}, Vera Bojoosnovci i srednjo{kolci.

Fondacija „Ana I Vlade Divac“podr`ava projekte mladih

Prijepolje - U Prijepolju je odr`anokrugli sto na temu: „Nasilje u porodi-ci - krivi~no delo kroz sve etape i medij-sko izve{tavanje“ u okviru projekta„Nezavisno novinarstvo za nezavisnosudstvo“ . Projekat finansira DelegacijaEvropske unije, a realizuju Vranjske no-vine u saradnji sa Komitetom pravnikaza ljudska prava Yucom i „Polimljem“iz Prijepolja, Kikindskim novinama inovinama iz Loznice.

Srbija je 2005. godine prvi put u svojekrivi~no zakonodavstvo uvela krivi~nodelo „Nasilje u porodici“. Nedugo zatimi Porodi~nim zakonom uvedena je za{ti-ta od nasilja u porodici. Proteklih godinaova pojava postala je i tema u javnim gla-silima i na stru~nim skupovima. Srbija jeprestala da ignori{e ovaj problem. Sude-}i po prisustvu u medijima, sti~e se uti-sak da nasilje u porodici eskalira, me|u-tim, ono je pre svega postalo vidljivije,

`rtve su spremnije da o tome javno go-vore ali i da prijave nasilnike.

Samo u toku ove godine za nasilje uporodici prijavljeno je 46 lica od kojih je6 osu|eno na zatvorske kazne, istakla jeJasminka Bo{kovi}, zamenica javnog tu-`ioca OJT u Prijepolju i navela da je uprotekle dve godine prijavljeno ukupno113 lica za krivi~no delo nasilje u porodi-ci protiv kojih su podneta 52 optu`napredloga, a ukupno 13 je osu|eno na ka-

znu zatvorom. Ona je rekla da su tu`ila-{tva napravila pomak u tom smislu jerimaju mehanizam da razli~litim postup-cima doka`u nasilje u porodici ~ak i ka-da rtva iz straha ili nekog drugog razlo-ga promeni svoj iskaz.

- Put koji `rtva porodi~nog nasiljaprolazi od trenutka podno{enja krivi~neprijave do presude, za nju je veoma te-`ak i bolan. @rtva je obi~no, prinudjenada `ivi sa nasilnikom, a u tom vakumu

nasilje ~esto eskalira ili se na `rtvu vr{ipritisak da odustane od krivi~nog gonje-nja ili da promeni svoj iskaz - naglasilaistakla je advokatica Arnela Kukuljac ko-ja je na skupu govorila ispred advokad-skog udru`enja.

Predsednik Osnovnog suda u Prije-polju, Mileta Bezarevi}, naglasio je daje za efikasnost sudskog postupka veo-ma bitna valjanost prikupljenih doka-za i opis krivi~nog dela koji potvrdju-

je navode iz optu`nog akta,“ jer sud ni-je u obavezi da utvrdjuje istinu ve} daoceni da li su ja~i i uverljiviji dokaziokrivljenog ili o{te~ene strane“. U veo-ma studioznom izlaganju Bezarevi} jenaveo podatak da je do kraja septem-bra sud primio ukupno 215 krivi~nihpredmeta, a da se skoro 10 odsto odno-si na nasilje u porodici. Re{ena su 4predmeta, dok su dve presude osudju-ju}e sa zatvorskim kaznama za po~ini-

oce u trajanju od 10 meseci i godinudana. Novinarka Indira Had`agi} Dura-kovi} govorila je o izazovima medijskogizve{tavanja o ovom delikatnom krivi~-nom delu i navela kao jednu od najpo-gubnijih na~ina izve{tavanja senzacio-nalizam ve}ine medija koji dodatnoviktimizira `rtve.

- Ono {to nije bilo u medijima nije seni desilo, a na~in na koji mediji izve{ta-vaju je klju~ za kreiranje javnog mnjenja.Upravo zbog toga, neophodno je ureditioblast izve{tavanja o nasilju u porodici iuvesti standarde koji {tite dostojanstvo`rtve i doprinose podizanju svesti javno-sti o neprihvatljivosti seksualnog i rodnozasnovanog nasilja. Osim toga, u dru{tvudeluje i patrijarhalna kultura u kojoj je„porodi~na tu~a kom{ijska stvar u kojuse ne treba me{ati“, a „`rtva ne bi dobilabatine da je }utala“.Uloga medija jeklju~na u razbijanju ovakvih stereotipa.Upravo mediji treba da uka`u da nasiljeu porodici nije izolovani slu~aj koga setreba stideti, ve} tortura koju dru{tvo nesme da toleri{e. Kao rezultat sveprisut-nog senzacionalizma, sa jedne strane ipatrijarhalnosti dru{tva sa druge, javljase dosta tipi~nih novinarskih gre{akakod izve{tavanja o nasilju u porodici,ko-je ru{e profesionalnu etiku - istakla jeHad`agi}-Durakovi}.

Na skupu su govorili i Bojan Vasoje-vi}, na~elnik kriminalisti~ke policije iAnica Brajovi}, koordinator za ovuoblast, isti~u}i i va`nost saradnje sa cen-trima za socijalni rad, preko kojih se sti-~e jasnija slika o nasilju u porodici kao isa tu`ila{tvom koje pokre}e ceo postu-pak. Mogu}nosti delovanja centara zasocijalni rad pribli`ili su predstavniciovih ustanova iz Prijepolja i Priboja, ukome je otvorena i sigurna ku}a, jedinana ovom podru~ju, kao uto~i{te za `rtveporodi~nog nasilja.

O~ekuje se da ve} ove jeseni Narodnaskup{tina Srbije razmotri predlog novogZakona o spre~avanju nasilja u porodi-ci. Ovakve predmete ne}e vi{e re{avatisamo zamenici tu`ioca, koji rade i dru-ge predmete, ve} specijalizovani zame-nici tu`ioca za ovu oblast, koji }e svakipredmet re{avati na konferenciji zajed-no sa drugim relevantnim dr`avnim su-bjektima. I.H-D.

Prijepolje - Odbor „Divac omladinski fondovi“u Prijepolju doneo je odluku da sa 920.269dinara podr`i 13 projekata mladih. Od toga~ak 540.000 dinara obezbedila je op{tinaPrijepolje za ove projekti ~ija je realizacijapredvi|ena u naredna dva meseca.

Op{tina Prijepolje i Kancelarija za mla-de u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Di-vac, uz por{ku Ameri~ke agencije za me|u-narodni razvoj USAID, tri godine realizuju

projekat „Divac omladinski fondovi“ sa ci-ljem pove}anja u~e{}a mladih u procesimadono{enja odluka. Najvi{e sredstava odvo-jeno je za realizaciju projekta „Ure|enjeigrali{ta u selu Staro“ u MZ Velika @upa, anajmanje za „Etno kutak Kamena Gora“. Nji-ma su pripali iznosi od 100.000, odnosno35.000 dinara. Ostali projekti ima}e na ras-polaganju od 50.000 do 99.000 dinara, amahom su vezani za ure|enje sportskih

igrali{ta i terena, odnosno sportskih dvora-na, medju mladima popularnih borila~kihsportova, a na{lo se mesta i za afirmacijuprirode kroz projekte koji se bave organiza-cijom kampova. Mladi Kamene Gore su o~i-gledno najagilniji jer je Fondacija podr`alanajvi{e projekata upravo iz ovog prijepolj-skoj planinskog sela koje poslednjih godinamnogo ula`e u razvoj turizma.

I.Had`agi}-Durakovi}

Prijepolje - Ekipa tre}e dobi iz Prijepo-lja ukupni je pobednik na Olimpijadisporta, zdravlja i kulture koja je devetiput odr`ana u Vrnja~koj Banji .. ^ak1.270 penzionera, jo{ uvek spremnih zaaktivan `ivot i uklju~ivanje u dru`enje iodmeravanje dometa, okupilo se u 208ekipa kako bi uporedili svoje sposobno-sti na ovoj manifestaciji.

Predesnik op{tine Dragoljub Zindovi}sa saradnicima primio je ekipu prijepolj-skih penzionera koja je ostvarila respek-tabilan rezultat

Posle sabiranja osvojenih bodova po

Penzione

U Prijepolju odr`an okrugli sto „Nasilje u porodici - krivi~no delo kroz sve etape i medijsko izve{tavanje“

Krivi~no delo o kome se (ne) }uti

U~esnici okruglog stola o nasilju u porodici

Pesnik Radojica

„U ~eka

Dodela priznanja uGornjem Milanovcu

Page 5: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

njomilanova~kog konkursa dobio jeplaketu, kolekciju knjiga i umetni~kusliku, a pobedni~ka pesma je objavljenjau letopisu KD“Zapis“.

I to nije jedini knji`evni konkurs uproteklih par meseci na kojem se novo-varo{ki pesnik, ina~e, specijalista interne

medicine, okitio priznanjima. Za pesmu„Na guvnu“ dobio je tre}u nagradu namanifestaciji „Selo“ u organizaciji KUD„Vuk Karad`i}“ iz Grabovca kod Trste-

nika. Na tom konkursu bilo je 228 pesa-ma iz pera 93 autora iz Srbije, Crne Go-re, Republike Srpske i Hrvatske .

- Najdra`a su priznanja koja vam do-dele ljudi koje nikada niste upoznali jerste tada uvereni da je njihov sud objek-tivan.Pisanje pesama do`ivljavam kaoizvr{enje zadatka dobijenog od onog kona{e `ivote ure|uje. Nadam se, da sambar delom izvr{io dobijeni zadatak - ka-`e Peri{i}, koga je poetski istra`iva~ki`ar motivisao da nakon njegovog pr-venca „Povratak sebi“ (publikovanog2011), zaplovi i nekim drugim zahtev-nijim pesni~kim formama poput sonet-nog venca. U ovom pesni~kom izrazuobjavljenje su dve Peri{i}eve knjige -„Dolazak po vencu“ i „Dani“, koja je ne-davno ugledala svetlost dana, a o kojoju svom pesni}kom osvrtu Miroslav To-dori}, izme|u ostalog, ka`e: -“Dani“ subogomdano ostvarenje koje je pesnik,po nalogu Vi{njeg, ispisao u slavu pe-sni~ke re~i, zavi~aja i ivota {to se dogo-

dio podno Murtenice i koji preto~en usonete ima zna~enje metafore“.

Radojica Peri{i} je dobitnik i presti-`nog priznanja „Rade Tomi}“, a nagra-|ivan je i na brojnim drugim pesni~-kim konkursima, me|u kojima se isti-~u oni u Vrbasu, Knja`evcu, ]upriji,Ni{u, Barajevu…

Rozita Popovi}

Max ponovo najbolji

ktobar 2016. V

„Dani“„Jovan Tomi}“ u Novoj Varo{i biti odr`anaPredstavljanje sonetnog dnevnika posve-

a promociji }e osim autora, govoriti i aka-te`ima ukrasio zbirku. Stihove }e, u umet-korica nove knjige“, koji su pripremile pro-

ovi} i Svetlana Jak{i}, govoriti talentovani

Priboj - U Priboju se obavalju posled-nje pripreme za odr`avanje manifestaci-je „Dani Danila Lazovi}a“. Od 2.-5. no-vembra u ovom gradu }e se okupiti stu-denti glume i doma}i vrhunski dramskiumetnici. Manifestacija se organizuje ~e-tvrti put i ove godine je tematski posve-}ena poeziji. Studenti glume takmi~i}e seu govorenju poezije.

- Svake godine se trudimo da Festivalobogatimo novim programskim sadr`a-jima i da publici i gostima ponudimo {i-rok izbor, kako bi svako prona{ao pro-gram za sebe. Svi posetioci mogu o~eki-vati veliki broj kulturnih sadr`aja i pro-grama, ali i neizostavno takmi~arsko ve-~e u kome }e se predstaviti studenti i stu-

dentkinje glume iz regiona i na{e zemlje- ka`e direktor ove manifestacije MiloradDamjanovi} i dodaje da su za organiza-ciju dobili finansijsku podr{ku likalnesamouprave i da je sre}an „{to }e Pribojbiti u prilici da ugosti jo{ ve}i broj vrhun-skih dramskih umetnika iz zemlje i regi-ona. Me|u njimasu Ljiljana Blagojevi},Gorica Popovi}, Dara D@oki}, DraganJovanovi}, Nada Blam, Kalina Kova~e-vi}, Vuk Kosti}, EminaMufti}, Neboj{aMilovanovi}, Slobodan ]usti}“.

I ove godine raspisan i je nternetkonkurs u govorenju poezije na komemogu da u~estvuju i ljubitelji poezije ko-ji nisu profesionalci ili studenti glume.

S. Bjeli}

Novi Pazar - Na{ karikaturista Muhamed \erelekMah osvojio je prvu nagradu na konkursu „Dani savre-mene srpske karikature 2016“ u Subotici. Maxova kari-katura bila je najbolja u konkurenciji 45 autora i njiho-vih 150 radova. Nagra|eni radovi , sa jo{ osamdesetakkarikatura,izlo`eni su u Galeriji Otvorenog univerziteta

u Subotici, a organizator je magazin „Dani“. Max je, do,sada, dobio mnogobrojne nagrade na doma}im i inostra-nim manifestacijama za svoje radove. Dobitnik je „Zlat-nog je`a“ - najzna~ajnijeg doma}eg priznanja, a 2008. i2011. godine dodeljen mu je „Zlatni Pjer“.

S. Novosel

disciplinama, za ukupnog pobednikaprogla{ena je ekipa Udru`enja penzione-ra op{tine Prijepolje koja je osvojila 84 bo-da, drugo mesto osvojili su takmi~ariUdru`enja pezionera Saveznog MUP sa78 bodova, dok je tre}e mesto pripaloKlubu za odrasla i stara lica iz Pan~eva sa75 bodova. Prijepoljskim penzionerimaovo nije prvi put da se vra}aju sa osvoje-nom medaljom, a ovoga puta prijem kodpredsednkika bio je dobra prilika da seporazgovara ne samo na temu ovoguspeha ve} i o problemima koji su brojnikad je re~ o ovoj kategoriji stanovni{tva .

U prijepoljskoj op{tini od 37 hiljada sta-novnika vi{e od 8.500 su penzioneri.

Predsednik op{tine obe}ao je pomo}ukoliko se ovo prijepoljsko Udru`enjepenzionera kandiduje za organizaciju ju-bilarne, desete Olimpijade tre}eg doba.`ivot. Ove godine Olimpijadu tre}e dobina kojoj su u~estvovale i ekipe iz [ved-ske, SAD i Nema~ke, podr`ali su Mini-starstvo za omladinu i sport, Ministar-stvo za rad, zapo{ljavanje, bora~ka i soci-jalna piatanja, Sportski savez Srbije,Olimpijski komitet Srbije i ambasadaSAD u Srbiji. I.H-D.

eri zlatni olimpijci

Muhamed \erlek Max

Foto

: Rad

io St

o plu

s

Peri{i} iz Nove Varo{i osvojio prvu nagradu u Gornjem Milanovcu

anju“ - najbolja pesma

Spremaju se „Dani Danila Lazovi}a u Priboju

U ~ast velikana glume

Milorad Damjanovi} - Sve je spremno za Festival

Page 6: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

petak, 21. oktobar 2016.VI

SAVETI POLJOPRIVREDNIH STRU^NJAKA

Selekcija u govedarstvuSelekcija u govedarstvu je uzgojni postupak zaodabir roditelja budu}ih generacija. Za spro-vo|enje uspe{ne selekcije potrebno je pozna-vati naslednu osnovu, odnosno genetskuvrednost za svojstvo koje `elimo da pobolj{a-mo. Genetska vrednost svojstva se procenjujena temelju izmerene ostvarene proizvodnje.Ugovedarskoj proizvodnji merimo i ocjenjuje-mo osobine mle~nosti, osobine rasta i tova,klani~ni kvalitet, osobine plodnosti, zdravlje i-votinje i sl. Selekcijom se ne stvaraju novi geniu goveda, nego odabirom ivotinja ve}ih pro-izvodnih mogu}nosti i izlu~ivanjem `ivotinjamanjih proizvodnih mogu}nosti, zdru`uju seiz generacije u generaciju po`eljni geni za ne-ko odabrano svojstvo, dok se nivo nepo`eljnihgena smanjuje. Na ovako odabranim `ivoti-njama temelji se uzgoj novih generacija u sta-du ili {ire u celoj populaciji.

Selekcija je faktor bez kojeg ne mo`e bitinekih ozbiljnih rezultata na pobolj{anju ge-netske osnove i podizanju produktivnosti sto-~arstva u celini. To je spor i dugotrajan posao,ali jedini siguran put za kvalitetno pobolj{anjesto~arstva koji zahteva permanentan rad.Osnovni cilj odgajiva~ko-selekcijskog rada jeda se stvore nove generacije koje }e po svojimproizvodnim rezultatima nadma{iti predhod-ne i ispoljiti ve}e proizvodne efekte u proiz-vodnji mleka i mesa. Sa aspekta odgajiva~kogcilja, savremena selekcija te`i ka formiranjukrava „novog izgleda“, visokih proizvodnihsposobnosti (sposobnih da pored visokog pri-nosa daju i mleko visokog tehnolo{kog kvali-teta), koje mogu da konzumiraju dovoljne ko-li~ine, pre svega, kabaste hrane, dugo ostanuu priplodu i daju vitalnu i zdravu telad. Geslo

selekcionara „pari najbolje sa najboljim i na-daj se najboljem“ je zapravo bit selekcije.Planska parenja su skup principa koji omogu-}uju izvesniji uspeh u genetskom unapre|e-nju, ne samo mle~nosti ve} i reprodukcije,zdravlja i dugove~nosti plotkinje. Ona se moguizvoditi: individualno(odre|ena krava-odre-|eni bik) ili na osnovu zapata-farme (grupakrava-odre|eni bik) i na nivou regiona (rejo-nizacija semena za ve{ta~ko osemenjavanje).

Pored obele`avanja goveda, klju~no me-sto, u proteklim godinama, zauzima vesta~koosemenjavanje koje je omogu}ilo realizacijuproduktivnog industrijskog na~ina gajenjagoveda uz sprovo|enje programa selekcije,zahvaljuju}i izmedju ostalog, tehnologiji du-bokog zamrzavanja i ~uvanja semena pri-plodnjaka i kori{}enje genetski najvrednijihbikova. Ve{ta~ko osemenjavanje se prime-njuje kao biotehni~ki na~in (zootehni~ki)odabira, radi pove}anja produktivnosti kra-va, koriste}i seme od odre|enih genetski naj-vrednijih bikova.

Plodnost doma}ih `ivotinja je zna~ajnaekonomska osobina i njoj se obra}a posebnapa`nja. Plodnost u zootehni~kom smislu re~ije sposobnost `ivotinja da pravilno ispoljava-ju polni nagon, da za vreme estrusa ili polnognagona se pravilno pare, da posle oplodnjeostanu gravidne, da na svet donesu jedno ilivi{e normalnih mladunaca i da svojstvo plod-nosti zadr`e {to du`e vreme. @ivotinje kojeodabiramo moraju imati dobro izra`ene pri-marne polne oznake (dobro razvijene polneorgane), a i sekundarne oznake se ne smejuzanemariti.

Zumreta Trtovac, dipl. ing sto~arstva

Novi Pazar - Ambasador Turske uBeogradu Mehmet Kemal Bozaj, gene-ralni direktor Halkbanke Ali Fuat Ta-{kesonioglu, predsednik UO Halkban-ke Red`ep Sulejman Ozil i gradona~el-nik Novog Pazara Nihat Bi{evac otvo-rili su filijalu turske Halkbanke u ovomgradu. Ambasador Bozaj je naglasio daje ovaj grad uvek bio most saradnje iz-me|u Srbije i Turske i „otvaranjempredstavni{tva jedne od najve}ih tur-skih banaka u Novom Pazaru, jo{ vi{eu~vr{}uje most privredne saradnje iz-me|u dve zemlje.

Generalni direktor HalkbankeTa-{kesenlogu je naglasio da je cilj ovebanke u Srbiji da da doprinos u razvo-ju trgovinske i ekonomske saradnjeizme|u dve zemlje. On je rekao da suplanirali „da dok banka bude rasladamo doprinos ekonomiji Srbije“ i stim ciljem do{li su u Sand`ak jer„ube|eni smo u kvalitete na{ih uslu-ga zbog iskustva od 78 godina. To jebanka koja je, do sada, podr`avala re-

alni sektor i to }e nastaviti i u Srbiji“.Za novopazarskog gradona~elnikaotvaranje ove filijale je veliki doprinosprivrednom razvoju grada, ali istovre-meno i najava za dolazak turskih in-vestitora i privrednika.

Filijala Halkbanke u Novom Pazaruje prvo predstavni{tvo u Sand`aku, a

dvadeset peta u Srbiji. Ona je jedna odnajve}ih banaka u Turskoj. Osnovanaje 1938. godine. Sada ima vi{e od 900filijala i 17 hiljada zaposlenih. Od ma-ja pro{le godine ve}inski je vlasnik a-~anske banke. Halkbanka AD eogradaima 20 filijala, 8 ekspozitura, 4 {alterai 35 bankomata. S. Novosel

Nova Varo{ - Osnovna {kola „GojkoDrulovi}“ iz Radoinje proslavila je {e-zdeset prvu godinu postojanja i uspe-{nog rada. Ro|endan je, u mati~noj{koli, obele`en nizom kulturno-umet-ni~kih, zabavnih i sportskih programa

U zanimljivoj {kolskoj priredbi u~e-stvovalo je sedamdesetak |aka - ~la-nova horske, recitatorske i dramskesekcije iz mati~ne {kole i izdvojenihodeljenja iz Draglice, Negbine, Koki-nog broda i Ruto{a. U saradnji saSportskim savezom Nove Varo{i , uRadoinji odr`an i Sajam sporta, na ko-jem je su lokalni sportski klubovi iudru`enja promovisali svoj rad i aktiv-nosti. Svoje plesni talenat Radoinjcimasu ovom prilikom pokazali i ~lanovinovovaro{kog kluba „Atraktiv“.

Direktorka ove {kole Ivana \aji}govorila je o uspesima ove ustano-ve.Podsetila je da se prvo {kolsko zvo-no u ovom selu ~ulo davne 1894.godi-ne, a u spomen zgradi od 9.oktobra1955.Ovaj datum se, ina~e, u istoriji ra-doinjske obrazovne ustanove i uzimakao zvani~an po~etak rada {kole.

- U jednom periodu {kola je bilaoglednog karaktera, ~uvena u tada-{njoj Jugoslaviji. Li~ila je na mali grad-ski kvart, imala je najsavremenija u~i-la u to vreme, bogatu biblioteku, {kol-sku radionicu, |a~ku menzu, fiskultur-nu halu, sportski poligon… U okviru{kole su se na obli`njim ogromnimparcelama sejale brojne poljoprivred-ne kulture. [to je najva`nije, na svestrane je odjekivao `amor |aka, kojih

je tih sedamdesetih bilo preko 700. Da-nas , me|utim, na{a {kola deli sudbi-nu ostalih obrazovnih ustanova u ko-jima je primetan drasti~an pad u~eni~-ke populacije. Nastavu kod nas trenut-no poha|a ukupno 109 |aka, od kojihje svega 11 prva~i}a - istakla je direk-torka \aji} i naglasila da ima“ i pozi-tivnih pomaka u {koli, kako na una-pre|enju rada na polju vaspitno-peda-go{kog rada, tako i na planu investici-ja. Tako se ova {kola mo`e pohvalitinovom kotlarnicom, stolarijom, sport-skim terenima“

Obele`avanju {kolske svetkovine uRadoinji, pored u~enika i zaposlenih,prisustvovali su i biv{i u~itelji i nastav-nici i drugi brojni gosti.

R. Popovi}

Pljevlja - U okviru projekta „Zapo-{ljavanje lica sa invaliditetom-koraknaprijed za sve nas“, Udru`enje para-plegi~ara Pljevlja je organizovalo stu-dijsko putovanje. Projekat podr`avaZavod za zapo{ljavanje Crne Gore.Studijskim putovanjem obuhva}enesu posjete Udru`enju paraplegi~araNik{i}a, Udru`enju paraplegi~ara Ko-tora, ZOPT-Tivat, Ministarstvu zaljudska i manjinska prava Crne Gore,Savezu udru`enja paraplegi~ara CrneGore, udru`enjima paraplegi~ara uPodgorici i Bijelom Polju - Za{titna ra-dionica „Zlatne ruke-OSI“.

Ovom aktivno{~u obuhva}eno je 8osoba sa invaliditetom, koja su zaposle-na zahvaljuju}i ovom projektu. U tokuposjeta sa kolegama iz srodnih udru`e-nja razmijenjena su iskustva o radu, ak-

tivnostima koje sprovode, zapo{ljava-nju i mogu}im vidovima saradnje u bu-du}e. U Ministarstvu za ljudska i ma-njinska prava informisali su se sa aktiv-nostima koje se sprovode za unapre|e-nje kvaliteta ivota lica sa invaliditetom. Ministarstvo }e nastaviti da pru`a po-dr{ku aktivnostima u cilju za{tite pravatih lica sa od diskriminacije.

Projekat „Zapo{ljavanje lica sa in-validitetom-korak naprijed za svenas“, traje 10 mjeseci i u sklopu togprojekta osam lica sa invaliditetomosposobljeno je za rad i zasnovali suradni odnos na period od 3 mjeseca.^etvoro je radno anga`ovano u Udru-`enju paraplegi~ara u Pljevljima, a ~e-tvoro u partnerskoj organizaciji DOO„Elektromont“ u ovoj op{tini.

Jakub Durgut

U Pljevljima odr`an NVO trening za pisanje projekata

Ja~e NVO, ja~a demokratijaPljevlja - Centar za razvoj nevladinih

organizacija i nevladine organizacije Bo-num i Bjelopoljski demokratski centar-jekta u Pljevljima su organizovali tro-dnevni trening za nevladine organizaci-je sa sjevera Crne Gore. Tema treningabila je pisanje projekata, a realizovan je uokviru projekta „Ja~e NVO, ja~a demo-kratija“. Na treningu su u~estvovale ne-vladine organizacije iz Pljevalja, Kola{ina,Mojkovca, @abljaka, [avnika i Plu`ana.

- Cilj ovog treninga usmjeren je nasticanje znanja o pravilima, procesu i fa-zama u samoj izradi projektnog prije-dloga, kroz teorijski i prakti~ni rad s- ob-ja{njava {ef programa CRNVO Rado{Mu{ovi} i dodaje da je“ovaj trening jespecifi~an, zato {to mi prolazimo krozjednu fazu gdje analiziramo sa u~esnici-ma koji su oni problem prepoznali. Ta-ko sada radimo na dvije teme, jedna je

problem zapo{ljavanja visoko{kolaca uPljevljima i tu u~imo kako napisati pro-jekat na tu temu i druga tema je ono {toje u Pljevljima jako va`no, a to je ekolo-gija, tako da radimo i na devastaciji {u-ma u Pljevljima i na @abljaku“

Mu{ovi~ nagla{ava da je va`no „dau~esnici sa ovog treninga iza|u sa kon-kretnim znanjem, {ta treba da urade ikako mogu negdje aplicirati da dobijuodre|ena sredstva“ .CRNVO otvorio ~e-tiri resursna centra u Pljevljima, Bijelompolju, Ulcinju i Hreceg Novom i oni }epru`ati pomo} lokalnim NVO i zainte-resovanim gra|anima.

Na seminaru u Pljevljima u~estvo-vali su predstavnici nevladinih organi-zacija sa podru~ja resursnog centraNVO Bonum.Projekat finansijski jepodr`ala Delegacija Evropske Unije uCrnoj Gori. Jakub Durgut

Zapo{ljavanje lica sa invaliditetom u op{tini Pljevlja

Korak napred

Op{tina Prijepolje subvencioni{e poljoprivrednike

^etiri miliona dinara za opremuPrijepolje - Lokalna samouprava iz-

dvoji}e blizu ~etiri miliona dinara kaopomo} poljoprivrednim gazdinstvimaza nabavku opreme. Na javni poziv, ko-ji je objavljen po~etkom godine, prijavi-la su se 133 poljoprivrednika, a 115 je is-punilo uslove konkursa i sa njima jeovog meseca potpisan sporazum o sub-vencinisanju opreme koju su ve} naba-vili. Iz op{tinskog bud`eta mogu dao~ekuju povra}aj oko 40 odsto ulo`enih

sredstava.Prijepoljska op{tina se opre-delila da ovoga puta subvencioni{e na-bavku sistema za navodnjavanje, muzi-lica, opreme za skladi{tenje mleka, za-{titu bilja i p~elarstvo.Najvi{e intereso-vanja poljoprivrednici su pokazali zanabavku sistema za navodnjavanje, anajmanje za opremu neophodnu uoblasti sto~arstva. Nije bilo ni intereso-vanja za nabavku opreme u plasteni~-koj proizvodnji. Pozdravljaju}i poljopri-

vrednike koji su dobili subvencije, pred-sednik op{tine Prijepolje DragoljubZindovi} najavio je nove javne pozivepreko kojih }e biti ulo`ena zna~ajnasredstva u podsticaj razvoja poljopri-vredne proizvodnje. On je naglasio da jeovaj javni poziv zna~ajan, pre svega, za-to {to su poljoprivrednici sami odabra-li opremu koja im je potrebna a koja jeiz bud`eta subvencionisana sa 50 odstosredstava bez PDV-a. I.H.D

Turska Halkabanka otvorila filijalu u Novom Pazaru

U~vr{}ivanje privredne saradnjeOtvaranje filijale Halkbanke u Novom Pazaru

Obele`avanje Dana {kole u Radoinji

Foto:

S. @u

pljan

in

O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik

Nekad bila ogledna {kola

Page 7: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

U trouglu, koji su igrom slu~aja for-mirali Husnidin Gafurov, Milo{ Tintori Darko Stanojevi}, smestio se ovose-zonski fudbalski put Lazara Pajovi}a.Igra~ Javora, Gafurov, pretio je da seoven~a titulom najve}eg krivca {to jedvadesetpetogodi{nji Novopazarac iz-gubio ve} vi|eno i dugo ~ekano mestou startnoj postavi. U 68. minutu prvezvani~ne utakmice plavo - belih u ovojsezoni postigao je neodbranjiv gol, ko-jim je doneo prednost svom timu, da bisedam minuta kasnije u poku{aju dasam sebi da dug for i tako protr~i poredPajovi}a, ne bi li se na{ao o~i u o~i sagolmanom @ivkovi}em, ostao u mestu,jer je lopta igra~a Novog Pazara slu~aj-no pogodila u ruku. Tako je brzonogiUzbekistanac ostao uskra}en za sigu-ran gol, a Pajovi} je zbog drugog utogkartona isklju~en iz igre i na taj na~ineliminisan iz ekipe za slede}i me~.. Ono{to u najavi nikako nije izgledalo dobro,ni po tim ni po Pajovi}a, ispostavi}e sekao dobar potez. Minut posle isklju~e-nja, Milo{ Tintor postavio je kona~anrezultat utakmice - 1:1. Ubrzo posleovog doga|aja u klub sti`e kolega poradnom mestu, Darko Stanojevi}, adrugi igra~ sa istim zadacima Milo{Tintor nepromi{ljeno dobija crvenikarton u duelu sa Radom, potom se ipovre|uje, {to Pajovi}u ponovo otvaravrata prvog tima. Kako sutra u duel saNapretkom Novi Pazar, najverovatnijeulazi bez povre|enog Tintora i Stano-jevi}a, koji je nakupio ~etiri uta karto-na, Pajovi}eve obaveze bi}e duplirane.Kontinuitet i konstantnost sa sobomdonose i sigurnost. To se u slu~aju ovogfudbalera najbolje videlo u me~u protivni{kog Radni~kog. Samo zajedljivi i oni

kojima je ve~ito dlaka u jajetu to ne}e iline ele da primete:

- Malo sam igrao obzirom na vremeprovedeno u klubu. Ne znam, mo`da je

ovo taj moj trenutak, mo`da i nije, ko tomo`e znati? Na meni je da }utim i radim,sve ostalo je na drugima. @elim da veru-jem da su se stvari od utakmice sa Rad-

ni~kim okrenule na moju i vodenicu eki-pe. Ono {to se de{avalo u Surdulici elimda izbri{em iz se}anja, jer to sa fudbalomima malo dodirnih ta~aka. Pre me~a saNi{lijama imali smo igru, falili su rezul-tati i sre}a. Faktor fortuna nikad u fudba-lu nije bio presudan, ali kad ti u dugomnizu okrene le|a, kao {to je to bilo u na-{em slu~aju, ume da bude. Najbolje {tose dogodilo u tom te{kom me~u sa Rad-ni~kim je rezultat, i to ne kao plod slu~aj-nosti, ve} dobre igre i, naravno, {to nas jesre}a pogledala taman onoliko kolikonas pre toga nije. Bilo bi idealno da nampo toj matrici ide i u nastavku prvenstva,{to i nije nemogu}e kad se zaslu i. A mijesmo zaslu ili da zrnce sre}e ~e{}e pre-vagne na na{u umesto na protivni~kustranu - ka`e Pajovi}.

Ve~ita tema u novopazarskoj fud-balskoj javnosti je nedostatak Pazaracau najboljem timu. Ove sezone taj argu-ment je dobrano osporen. Glavna ulogaEnvera Alivodi}a, zna~ajne role IrfanaVusljanina, Anesa Ru{evi}a i LazaraPajovi}a i ,za sada, epizode Denisa Bi-{evca i Ervina Ka~ara su takve da nemogu a da ne ostanu neprime}ene.

- Ima nas u timu, ali i pri timu. To jemnogo va`no zbog gledalaca, su{tinskinije i najva`nije. Tu su jo{ i Bajramli},Avdi}, Ni}iforovi}, Ibrahimovi} iBrun~evi}. Govorim u svoje ime, aznam da i ostali tako misle.Ne verujem

da postoji iko od nas da nije sanjao dankada }e istr~ati na travu na{eg stadio-na pred ispunjenim tribinama. Malo jeekipa u Superligi, u stvari ne znam dali i postoje, ko je za najboljeg igra~aimaju doma}eg fudbalera. Svi zajednobi trebalo da budemo ponosni {to naspredvodi Enver Alivodi}. Fenomena-lan je igra~ i ~ovek. Neverovatno je ko-liko on vu~e ovaj tim. Kod njega seutakmica i trening ni po ~emu ne raz-likuju. I zbog toga je to {to jeste, jedanod najve}ih znalaca u na{em fudbalu.Nemam dilemu, pripada odabranojgrupi, u pet najboljih igra~a lige.On iIrfan Vusljanin najiskusniji su u sasta-vu , a igraju kao da im od svake utak-mice zavisi mesto u timu. Sjajni su naterenu i van njega, predstavljaju tan-dem savr{ene podr{ke za svakog odnas - pri~a u superlativu Pajovi} o no-siocima igre Novog Pazara.

Kao i ostalim defanzivnim fudbale-rima i njemu je jasno da se s tih pozici-ja te{ko sti~e velika popularnost, ali „ imi i publika volimo kad jako, mu{ki ibez pardona ulazimo u vazdu{ne i du-ele na zemlji. Jedino {to to nije dovolj-no da bi se pariralo u popularnostiigra~ima iz ofanzivne linije. E, kad sidobar u tom delu posla, pa jo{ posti`e{golove, to je ne{to drugo. U`ivao samigraju}i protiv Vojvodine, ~uvaju}i ja-kog sa i bez lopte Truji}a. Mislim da jeto me~ koji bi me kompletno zadovo-ljio da je rezultat bio druga~iji, a treba-lo je po vi|enom. Pristao bih da odi-gram i za nijansu lo{ije, samo da ih usredu elimini{emo iz daljeg takmi~e-nja u kupu“.

Poslednje tri utakmice u oktobruNovi Pazar }e igrati na Gradskom sta-dionu. One u {ampionatu sa Napret-kom i Ba~kom imaju ogromnu va-`nost i umnogome mogu da odredesudbinu ekipe u nastavku {ampionata:

To {to smo doma}ini nosi pred-nost, ali ne i odlu~uju}u. Takva je ligada nijedna pobeda ne pada s neba.Dodatni problem stvara nam situaci-ja nastala posle me~a u Surdulici. Uvelikom smo hendikepu zbog neza-slu`eno dodeljenog crvenog kartonana{em najboljem igra~u Alivodi}u.Izostaje i Stanojevi}, i to ba{ onda ka-da smo se u potpunosti uigrali. Na-predak je kao gost i protiv najja~ih po-kazao koliko je nezgodan. Ne smemoda zaboravimo da su u Beogradu „ot-kinuli“ bod Zvezdi, i da neki rezultatiBa~ke govore da oni nisu slu~ajno ueliti. Ipak, na{a najve}a prednost sunavija~i. Zajedno sa njima pokazalismo da i od na papiru ja~ih umemoda budemo ja~i. Sad kad smo igra~kidesetkovani njihova podr{ka nam jeva`nija nego ikad. Nadam se da }e ioni prepoznati zna~aj ovog trenutka ida }e sutra ispuniti tribine Gradskogstadiona. Time bi bio obezbe|en je-dan od glavnih preduslova koji vodido pobede nad Napretkom, a potom inad Ba~kom - optimista je Pajovi}.

petak, 21. oktobar 2016. VII

Po~etak u Akademiji fudbala „As“Pajovi} je ro|en je 26. avgusta 1991. godine u Novom Pazaru. Visok je 1,87, igra

na poziciji {topera i povremeno na poziciji zadnjeg veznog fudbalera.. Prve fudbal-ske korake pravi u Akademiji fudbala As iz Novog Pazara. Godine 2007. prelazi ukadetski tim Novog Pazara, koji vodi trener Fikret Grbovi}. Dve godine kasnije oti-{ao je u beogradski Hajduk sa Liona u kojem je proveo ~etiri sezone. Kao igra~ ovogkluba nastupao je na turniru u Koreji, koji je reprezentacija Srpske lige - Beograduspela da osvoji. Igrao je i u Kolubari iz Lazarevca. U Novi Pazar se vratio 2014. go-dine. Od tada do danas za prvi tim odigrao je 20 utakmica i postigao jedan gol i tou poslednjem kolu pro|log {ampionata. U zavr{nici istog {ampionata, u utakmicisa Spartakom, poneo je i kapitensku traku prvog tima Novog Pazara. Izme|u dvaboravka van Pazara trenirali su ga, biv{i fudbaler Crvene zvezde Vinko Marinovi},Dra`en Duki}, Slobodan Kuljanin, Goran Lazarevi} i Jovica Mileki}

^etvrtfinale Kupa cilj@reb za utakmice osmine finala Kupa Srbije mogao je da bude i povoljniji za No-

vi Pazar - ka`e Pajovi} i ocenjuje da „imaju odli~an, ali ne i nepobediv tim. Nisu nasnadigrali u prvenstvenom me~u, a u prilog nam ide i to {to je u poslednje vreme ikod njih primetan mali pad u formi. Izgubili su u nedelju u Lu~anima i time poka-zali da su ranjivi. Poznajemo se dobro, znamo ko su njihove glavne poluge, pa i po-red toga mislimo da je do{lo vreme da i mi postignemo jedan rezultat za pam}enjeu kupu. [ampionat nam je mnogo va`niji, {to ne zna~i da ne}emo dati sve od sebeda Novi Pazar prvi put u istoriji uvedemo u ~etvrtfinale Kupa Srbije“

Prvotimac FK Novi Pazar Lazar Pajovi} o o svojoj fudbalskoj karijeri

Mo`da je ovo moj trenutakPrvoslav Le{evi}

Pajovi}: Pobeda ne pada sa neba

Foto:

Prvo

slav L

e{ev

i}

Odbojka - Odbojka{i Novog Pazara unovi {ampi u{li su pobedom. U HaliPendik pobedili su Ribnicu 3:0 (27:25,25:22,25:21). U svim setovima osvaja~bodova je odlu~en tek posle dvadesetogpoena.

Futsal - ^etvrti uzastopni poraz u{ampionatu Prve lige do`iveo je futsal timNovog Pazara. U Vrbasu Lete}i Holan|aninbio je bolji od Novopazaraca 3:2. Golove zagoste postigli su Mutavd`i} i Bihorac.

Fudbal - Pozitivno iznena|enje prire-dili su kadeti FK Novi Pazar osvajanjem bo-da u Beogradu. U 12. kolu najbolje doma-}e lige, Brodarac - Novi Pazar 1:1 (1:1). Go-love su postigli \. Jovanovi} u 14. minutuiz penala za Brodarac, a ^ajevi} u 10. zaNovi Pazar.

Fudbaleri Jo{anicei su kao gost,i u 10.kolu Srpske lige - Zapad, pora`eni sa 2:1(0:1) od ekipe Smedereva 1924. Gol za No-vopazarce postigao je Avdi} u 15. minutu,a za Smederevo Milentijevi} u 47. i Ivi} u81. minutu.

Uspe{an nastup imali su fudbaleri Tu-tina u Kragujevcu, u 10. kolu zonske lige,,Morava“. Golom Harisa Tuti}a u 33. mi-nutu pobe|en je Su{ica 1:0. Fudbaleri Slo-ge iz Sjenice u istom kolu ,,Drine“ izgubilisu kao gosti od OFK Ose~ine 3:0.

Rukomet - Do prve pobede u prven-stvu Super B lige do{li su rukometa{i No-vog Pazara. Oni su u 4. kolu, u novopazar-skoj hali Pendik, savladali Vranje 31:27(13:16). Najefikasniji u doma}em timu bi-li su Aleksandar Babi} sa 12 i @arko Petko-vi} sa 9 golova.

Ko{arka - Neo~ekivano ko{arka{i Zla-tara odneli su bodove iz Novog Pazara. Po-bedili su doma}i tim u 2. kolu Prve repu-bli~ke lige - Zapad sa 65:70 (25:20, 18:14,15:21, 22:27).

Kros RTS - Drugi Kros RTS-a zavr{enje sa pet prvih mesta novopazarskihatleti~ara. U [apcu, pored seniorkeAmele Terzi} slavile su u svojim uzra-snim kategorijama i mlade snage - AmelD`akovac, Vahid Gici}, Vanja Petrovi} iSaima Muri}.

Prvoslav Le{evi}VEST

I IZ S

PORT

A

Poraz u 12. koluU utakmici 12. kola sa Radnikom u Surdulici, koju je Novi Pazar izgubio 3:1 (2:1),

sastav Zorana Govedarice 61 minut igrao je sa desetoricom fudbalera, zbog isklju-~enja Envera Alivodi}a u 29. minutu. Iz gostuju}eg tima upu}eni su o{tri protesti naadresu kragujeva~kog sudije Bojana Nikoli}a, koji se smatra direktnim krivcem zaporaz Novog Pazara. Golove za Radnik postigli su Radovi} u 37, Milovanovi} u 41.i Nikoli} u 85. minutu, a za Novi Pazar Alivodi} u 22. minutu. Sutra od 17:00 NoviPazar na Gradskom stadionu do~ekuje ekipu Napretka iz Kru{evca.

Foto:

S. @u

pljan

in

Page 8: O[„Gojko Drulovi}“ u Radoinji obele`ila svoj praznik Nekad ...com je osvojila 25,2 odsto, a Gzimom Hajdinagom 22,5 odsto. DPS je pobijedio i na Cetinju gdje je za taj grad osvojio

petak, 21. oktobar 2016.VIII

MEDIJI

RADNIM DANIMA07:00-07:10 Jutarnji dnevnik07:10-11:00 Novi Dan11:00-15:00 Plusiranje16:00-16:10 Dnevnik16:10-19:00 Muzi~ki

vremeplov19:00-07:00 Music mix

VESTI SVAKOG PUNOG SATA

SUBOTA10:00-14:00 ^avrljanje14:00-18:00 Eurotop

44-repriza18:00-10:00 Music mix

NEDELJA10:00-14:00 Uvek nedeljom14:00-18:00 Eurotop 4418:00-10:00 Music mix

VA@NI TELEFONIOp{tina Novi Pazar 020- 313-644/318215 Op{tina Tutin 020 - 811 133 Op{tina Sjenica 020 - 741 279 Op{tina Ra{ka 036 - 736 281Autobuska stanica Novi Pazar 020 - 318 354 Autobuska stanica Ra{ka 036 - 738 383 Meteorolo{ka stanica Meteor Sjenica 020 - 741 008 Policijska uprava Novi Pazar 020 - 314 744 Op{tinski i Okru`ni sud - Novi Pazar 020 - 314 391 Zdravstveni centar Novi Pazar 020 - 314 722Apotekarska ustanova Novi Pazar 020 - 318 375 Elektrodistribucija Novi Pazar 020 - 315 117

330 116 Preduze}e za puteve „Novi Pazar put“ 020 - 314 911Univerzitet Novi Pazar 020 - 317 754 Internacionalni univerzitet 020 - 316 634 Dom kulture Novi Pazar 020 - 313 069 Regionalno pozori{te Novi Pazar 020 - 322 891 SOS telefon (KC Damad) 020 - 332 755Sportski centar Novi Pazar 020 - 312 420Turisti~ka organizacija Novog Pazara 020 - 338 030@elezni~ka stanica Ra{ka 036 - 736 008Dom zdravlja 036 - 736 127Komunalno preduze}e Ra{ka 036 - 736 622Centar za kulturu 036 - 736 273Biblioteka 036 - 736 092Gradski stadion 036 - 736 650Sportska hala 036 - 736 794De~iji vrti} „Veselo detinjstvo“ 036 - 736 120Apoteka 036 - 738 080Turisti~ka organizacija 036 - 738 670Crveni krst 036 - 736 648Vatrogasna slu`ba 036 - 736 002Veterinarska stanica 036 - 736 877Taksi stanice 036 - 740 040 i 036 - 733 222

PRETPLATAPeriod:

3 meseca - popust 10% = 546,00 din6 meseci - popust 15%=1.053,00 din12 meseci - popust 20%=2.028,00 din

s tro{kovima dostave na adresuKontakt telefon: 011 / 344 - 11 - 86

lok. 124, 107 /Prodaja/

Sand`ak Danas - Posebno izdanje lista Danas za oblast Sand`aka. Ure|uju: Safeta Bi{evac (Beograd), Sla|ana Novosel (Novi Pazar). Adresa: Novi Pazar, TC Vakuf, 1. maja BB Telefon i fax: 020 331 570 e-mail: sandzakŸdanas.rs

Nova Varo{ - Pred{kolska ustanova „Pa{a i Nata{a“ u Novoj Varo{i odr`a-la je tradicionalni jesenji karneval.

Maskirani u zlatno-`utu jesenju odoru, kao i onu sa motivima sezon-skog bilja i povr}a (poput crvene paprike, pe~uraka, suncokreta), oko 180mali{ana iz ove ustanove prodefilovalo je glavnim gradskim ulicama, ma-me}i osmehe i simpatije sugra|ana.Novovaro{ani su pozdravili trud ma-li{ana, njihovih vaspita~ica i roditelja koji su sedmcama unazad smi{ljali,

krojili, {ili i detaljima ukla{avali zanimljive maskembalske kostime. Za raz-liku od nekih ranijih godina, kada su mali{ani svih uzrasta svojim kosti-mima o`ivljavali likove iz omiljenih bajki, crta}a, de~jih filmova i serija,ove godine je tradicionalna manifestacija bila tematski orjentisana na ovogodi{nje doba, koje }e mali{ani uskoro i zvani}no do~ekati priredbom uprostor u svojem vrti}u.

Rozita Popovi}

Karneval pred{kolaca u Novoj Varo{i

U bojama jeseni

Nova Varo{ - OrganizacijaCrvenog krsta u Novoj Varo-{i organizovala je takmi~enjeu atletici pod nazivom „Trkaza sre}nije detinjstvo“ ~iji jeslogan ove godine bio „Ima-mo cilj - do|i na start“ Tak-mi~enje je organizovano tri-naesti put i na njemu je u~e-stvovalo blizu 80 takmi~ara iz{kola „@ivko Ljuji}“ i „Knezo-vi Ra{kovi}i“

- Odziv {kola je ove godi-ne bio ne{to lo{iji zbog nepo-voljnih vremenskih prilika iproblema u prevozu |aka.Va`no je da tradicija nijeprekinuta, da je trka odr`anai da je ostvaren cilj manife-stacije - da promovi{e zdra-ve stilove `ivota me|u naj-mla|ima, kao i da podsti~enjihov takmi~arski duh, pri-jateljstvo i solidarnost - isti-~e Milena Jojevi}, sekretarka

novovaro{kog Crvenog kr-sta. Najuspe{niji mladi atle-ti~ari, od prvog do osmograzreda bili su : Tamara Bje-li}, Dejan Kova~evi}, JovanaArsenijevi}, Nemanja Sime-unovi}, Lena Dr~eli}, Du{anMandi}, Mateja Dumbelo-vi}, Andrijana Nedovi},Riad Had`ibegovi}, DanijelaVuji~i}, Alden Zulberi, Sa-mra Paljevac, Mihailo Stoji},Merima Dudi}, Radi{a Lu-kovi} i Milica Vitorovi}.

„Trku za sre}nije detinj-stvo“ podr`ali su op{tina No-va Varo{, policija, Dom zdra-vlja, Dom kulture i Sportskisavez, a svoj doprinos pru`ilisu i brojni aktivisti OO CKkoja manifestaciju organizu-je u saradnji sa osnovnim{kolama sa podru~ja zlatar-skog kraja.

R. Popovi}

Novi Pazar - U Novom Pazaru danas }e bitipredstavljen Globalni medijski monitoring pro-jekta „Ko pravi vesti“, koji organizuje MisijaOEBS u Srbiji. Re~ je o najdu`em i najobimni-jem istra`ivanju o radu u medijima, koje je po-~elo 1995. godine. Tada su istra`iva~i volonteriu 71 zemlji {irom sveta posmatrali prisustvo e-na u svojim nacionalnim, radio, televizijskim i{tampanim vestima.Peti Globalni medijski mo-nitoring projekat sproveden je u martu pro{legodine u vi{e od stotinu zemalja. Istra`iva~kitim beogradskog Fakulteta politi~kih nauka pr-vi put je predstavljao Srbiju u ovom monitorin-gu. Organizatori su saop{tili,“ da je cilj pred-

stavljanja izve{tajao Srbiji u Novom Pazarupodstrekivanje javnog razgovora o ulozi medijau postizanju rodne ravnopravnosti“. Bi}e pred-stavljen izve{taj sa trendovima o prisustvu enau medijima u Srbiji i svetu. Uvodni~arke }e bitidr Snje`ana Milovojevi}, profesorka Fakultetapoliti~kih nauka u Beogradu, Ulfeta Dem~ovi},predstavnica Saveta za rodnu ravnopravnostgrada Novog Pazara, Aida ]orovi}, predsedni-ca Fondacije za podr{ku zajednicama, dr Ame-la Luka~-Zorani}, prorektorka Internacional-nog univerziteta Novi Pazar I Mileva Mali{i~. di-rektorka TV Forum iz Prijepolja.

S. Novosel

Tra`e se mladi ambasadoriNovi Pazar - Novopazarska nevladina orga-

nizacija Forum za kreativno delovanje (FO-KRED) raspisao je konkurs a drugu generacijumladih ambasadora u ovom gradu. Zadatakmladih ambasadora je da realizuju ideje, podr-`avaju i promovi{u programe, kulturu, predu-zetni~ki duh, sport i nenasilno pona{anje nasportskim manifestacijama.

FOKRED je saop{tio da ~e izabrani am-basadori imati kontinuiranu edukaciju i

priliku da realizuju svoje ideje i u~estvujuu realizaciji razli~itih prohjekata, ali i dabesplatno prisustvuju brojnim manifesta-cijama partnera koji podr`avaju ovaj pro-gram. Ova aktivnost se realizuje uz podr-{ku Mladih ambasadora iz Ni{a i deo jemre`e programa Mladih amabasadora Sr-bije. Pravo da konkuri{u imaju u~esnicisrednjih {kola i studenti sa univerziteta izovog grada. S. Novosel

Predstavljanje projekta „Ko pravi vesti“

Trka za sre}nijedetinjstvo

Maskenbal u bojama jeseni