o kuci hektorovic
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
1/26
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
2/26
M.
K o l u m b i e p a n o v i
t a k o e r i s k l j u u j
Petra
kao
podizatelja
ili
vlasnika, d o p u t a j u i m o g u n o s t da je u
pitanju
netko
od njegova roda
5
Potpisani
je o ovom
izuzetnom
hvarskom
spomeniku pisao u l a n k u o starim
hvarskim
k u a m a
a
ovdje
bih
pokuao
upotpuniti
i
isp-
raviti dosadanje podatke novima, iz dosad
nekoritenih
arhivskih vrela.
\
\
Hvar
k u a tzv H e k t o r o v i
razglednica z p o e t k a 20.
st. u
zbirci Centra
za zatitu
kul turne
batine
otoka
Hvara)
Ovaj se palacet ( p a l a a )
samo na
prvi
pogled
i n i
ruevinom, dok
je
na stvari nedovrena pregradnja stari-
je k u e , i sad s a u v a n e u ponutrici. Ta se
starija zbog
posvemanjeg pomanjkanja arhivskih
izvora
ne moe
pouzdano vremenski
odrediti,
no n e e biti starija od prve
polovice 15.,
ili
najdalje
kraja
14.
s t o l j e a
Zazidani
pro-
zori na starome
p r o e l j u
s juga i
onaj
sa sjevera, plonih
neprofiliranih g o t i k i h okvira, govorili bi
u tome
srnislu
7
I slogovno i
vremenski
o tome s v j e d o i zgrada sa sjevera,
gdje
je
s june
strane,
nisko nad
sadanjom
razinom tla,
zazidan
prozor
r o m a n i k o g oblika
koji
pokazuje dvoje:
koliko
je
o d r u j e dananjeg Grada bilo vremenom
nasu-
to, i
drugo,
ovdje vanije:
da pred
ovim
prozorom,
odnos-
no zgradom na kojoj
se
nalazi, nije u doba njegova nas-
tanka
otprilike
konac
13. -
konac
14. s t o l j e a ) moglo
biti
76
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
3/26
nijedne druge k u e O ovoj mirini sa sjevera bit
e
kas-
nije
jo
govora.
Kasnije
u
15
.
st
.
k u
se o kojoj
govorimo o e l a pre-
g r a i v a t i
kao
trokatnica u
raskonom
c v j e t n o g o t i k o m
slogu
podie
se
novo,
bogato
p r o e l j e
na
gradskom
zidu
s kojim
se
stariji dio povezuje svodom ( voltom ) preko
ulice a
nadogradnju nam pokazuje sljubnica na i s t o n o j
strani koja
se pri
kraju drugoga
kata
gubi
u
ravnomjer-
no podignutim
nizovima
klesanika . i n i se da zam:i:ljena
pregradnja ipak nije bila nikada dovrena. Tako sjeverni
zid,
za razliku od
ostalih triju
nije
bio d o g r e n
do
naumljene visine v e je
zadrao
visinu starije
dvokatnice
a i
ostalim zidovima kako se vidi po
p r o e l j u ,
svakako
manjkaju
dva l tri reda
fasadnog
kamenja do strehe.
Istaknuto
p r o e l j e sa skladnim a s i m e t r i n o postavl-
jenim c v j e t n o g o t i k i m otvorima
i
samo
je
s u d e i po
kamenu zidana u dva maha i
najgornji se
t r e i ) kat s
juga
i n i neznatno novijim
9
Ni slogovna zamisao nije u
pojedinostima
jedinstvena:
ulazna vrata sa
zapada na
vrhu
stubita
10
za
prvi
kat
,
imaju
i s t
i
lijep
renesansni
oblik
kao to
je
renesansan
i
zidni umivaonik nadesno
od
istog
ulaza. Ali ove manje
slogovne razlike
zacijelo ne
ukazuju na raznovremenost gradnje
jer
je preplitanje
stilskih
z n a a j k i bilo u nas u o b i j e n o i u
v e o j
mjeri.
Hvar
k u
tzv H e k t o r o v i
prozor
s dvostrukim
grbom
snimio Ivo V u e t i
77
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
4/26
Hvar
k u a tzv e k t o r o v i glavni ulaz s grbom snimio Ivo V u e t i
Na
k u i
su
tri
jednaka
grba: dva
su
na
vrhovima
doprozornika
jednog
od
prozora na
prvome
katu s istoka,
uz prometnu ulicu s
koje
su imali
biti vidljivi
prolaznici
ma, a t r e i
je na
glavnom
ulazu sa zapada,
u lisnom vijen
cu posred nadvratnika. Jednaku zamisao dvostruka
grba
na monofori nalazimo i na u i Nikole a r b i a , na pjaceti
ispred crkve Sv. Duha u
Gradu, s a g r a e n o j
1468.
11
odak
le
se moglo pretpostaviti
da
je
i
pregradnja
u e
o
kojoj
se
govori mogla
p o e t i
oko te godine.
Iako
su u pitanju
r z l i i t i klesari onaj k u e B a r b i
je u
pojedinostima
mnogo kvalitetniji),
obje
su
monofore zamiljene
od
vrsna, m o g u e
istoga
projektanta.
V e
je naglaena da po samome
grbu,
odnosno
grbovima na
k u i
nije
m o g u e
odrediti koja ju je t o n o
obitelj dala
podignuti. Moja
pretpostavka o
G r i v i i i m a
otpada,
jer su
ove u cijelosti naslijedili B a r t u e v i i , a
ti
nisu nikada bili
vlasnici
u e ; s tim u vezi otpada i povezi-
vanje putem
G r i v i i a
s jednim majstorom-graditeljem
13
iako se, naravno,
on ne
moe
potpuno
i s k l j u i t i
kao
pro
jektant.
Postojala je neznatna m o g u n o s t da se izravno
p r o n a u izvorni spisi o gradnji te o graditeljima k u e ,
investitoru
i
projektantu
.
Stari
o p i n s k i
arhiv
spalie
v e i m dijelom Turci
1571.,
a preostatak je propadao s
nebrige sve do u
nae
dane, kada je, malone u posljednji
78
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
5/26
a s bio spaen od zaslunoga N. D u b o k o v i a Stoga se
Jiloralo najprije ustanoviti starije vlasnike
k u e ,
ne bi li
nas to dovelo do
prvotnoga vlasnika-podizatelja.
Utvrdili smo
da
je do oko 1830. godine ova k u a bila
u
vlasnosti
batinika Frane
Rinaldija,
da
bi
nekako
u
to
vrijeme bila o t u e n a Margariti rod. Fio,
eni
majstora
Ivana M a c a n o v i a ' koji je
potjecao
iz poznate trogirske
obitelji graditelja.
Raniji vlasnici
bijahu
dosada
nepoznati.
Ovdje
donosimo novootkrivene
podatke o njima, i d u i
):uonoloki unatrag,
jedno
jer su tim redom dokumenti
bili i otkrivani, a
drugo
jer tako
slijede
induktivnu meto-
du,
i d u i
od poznatoga
prema
nepoznatome.
Kupoprodajni ugovor za ovu k u u i z m e u o n
Ivana
G a z a r o v i a
(Gazzari) p. Jakova kao
prodavatelja
i
Frane Rinaldija kao kupca
sastavio
je 25. oujka 1744.,
na
blagdan Navjetenja, javni biljenik Antun i r k o v i
0
u
d u a n u
gosp.
Karla
Artifonija
na
uglu
Pjace u
Hvaru.
Ovaj
je
d u a n bio u
prizemlju
i s t o n e
k u e sada
vl.
nasljednika
B a b i uz Arsenal
17
,
dakle gotovo
nasuprot
kupoprodane
zgrade
18
,
koja
se onda
isticala
na
gradskome
zidu izrazitije negoli
danas,
jer su
neke
u e pred njom na
Pjaci tada bile
jednokatnice
19
Ugovor
nam je
vaan i stoga
jer sadri p r i l i n o podroban opis-procjenu k u e , to
je
izvrio
vjetak, metar-zidar Luka P a l a v e r s i ,
u
skladu
s
dogovorom i z m e u
stranaka. Ovakve
su procjene
bile
e s t e v e
od
16.
st.,
a u 18.
su
s t o l j e u redovite. Sve
su to
elementi
koji
se
javljaju
kao
o p a
mjesta
pri
kupoproda
ji
hvarskih nekretnina, a navlastito
k u a ,
u
razdoblju
od
16. do 18.
s t o l j e a pa ih
zato ovdje i i s t i e m o .
P o i n j e m o od granica kupoprodane k u e , da
bi
se
uklonile
sumnje u pogledu
identifikacije,
iako su te mede
n a z n a e n e tek pri
kraju ugovora.
Onda naravno nije bilo
katastarskih snimaka (prvi
je
za Hvar
n a i n i l a
austrijska
vlast
oko
1830.),
pa
su
se
nekretnine
o d r e i v a l e
opisivan
jem svojih meda,
a mjerenje im
je
bilo posebno
n a r e e n a
1506. g.,
to je
ulo i u
o p i n s k i Statut
20
Mede
su
nave-
dene
tradicionalnim
redoslijedom:
istok-zapad-jug-sjever.
S i s t o n e strane ove k u e kod
gradskih
vrata bila je
tada
ba kao i sad najprije ulica
kojom
se
prolazi
kroz grads
ka
vrata
1121
,
a iza nje gosp. kupac . Potonje se
odnosi
na
k u u na gradskome zidu
s t o n o
s druge strane gradskih
vrata, koju je Frane
Rinaldi
kupio
od
D o b r o s l a v i a
(Bonini) 1
733.
godine
22
Granica
je
sa
zapada
dijelom
ulica,
a dijelom vlasnost
gosp. Petra
Lupija,
s o b i c i rani-
79
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
6/26
je
u
vlasnitvu prodavatelja .
Ovi camerini svakako
su
sjeverozapadni
aneks k u e ,
d o g r a e n
za
njezine
pregrad-
nje, a
prodavatelj
ga je o n Ivan, kako vidimo,
bio
o t u i o
jo ranije, bit e
u
n o v a n o j stisci.
Taj
je dio k u e on onda
prodao prvome
susjedu
sa zapada, obitelji Lupi, u
18.
st.
vlasnicima m e a n e k u e J a k i t a k o e r na gradskome
zidu
23
M e a je
s
juga vrt
gosp.
Ilije Raffaellija iza grad-
skog zida, na
kome
su zidovi dvorita
s
prozorima .
Dvorite je, dakako,
m e u p r o s t o r
i z m e u starijeg i novi-
jeg p r o e l j a , a njegovi zidovi s prozorima novo
je
nedovreno
r o e l j e ,
o
e m u
i kasnije. Ilija
je Raffaelli
kao
vlasnik
k u a
sa
zapada
kupio ovaj
vrt
1720. g.
od
Vidalijevih
24
Napokon,
m e a
je
sa
sjeverne
strane
o d r e e n
kao prostor
z a j e d n i k i i z m e u
prodavatelja i
gosp.
Bernarda
Vranjicari-a, ranije diobena u l i i c a
i z m e u
r e e n o g a gosp. G a z a r o v i a i gosp. i n g a l o v i a
kao
batinika
Z e i (Leporini),
u
smislu sporazuma
pod
nad-
nevkom tim
i tim . Mislimo
da smo pronali
ovaj neo-
d r e e n o naveden sporazum u ispravi
od
20. svibnja
1692.
25
, kojom
su
Jakov G a z a r o v i p. Nikole o n Ivanov
otac)
i
Vicko
i n g a n o v i
(kasnije
se
ova
obitelj
pie:
i n g a l o v i
kao
batinik Julija
Leporinija
bili u t a n a i l i da
se kaleta i z m e u k u e prvoga kraj gradskih vrata i
mirine
drugoga
s
june
strane
k u e Stasini
20
ima sma-
trati
z a j e d n i k o m
i z m e u stranaka.
R i j e je o m e u p r o s -
toru koji
je
i sad
i z m e u
ovih
dviju
zgrada
27
,
e s t o m
u
naem starijem stanograditeljstvu,
a u
Hvaru
i
drugovdje
poznatom kao
kaniela
(od
tal. callicella -
u l i i c a ) .
Ujedno doznajemo
da je
k u a m i r i n a
sa
sjevera razma-
trane
doista
bila vlasnitvo Z e i - L e p o r i n i
pa to
otvara
pitanje
u vezi s
grbom. Svojedobno je bilo istaknuto
29
da
u
hvarskom
grbovniku
samo jedna
obitelj
ima grb
sa
prostrijeljenom
ivotinjom
kakav
je ovdje:
to
su
A n e l i
n o v i i - A n g e l i n i ,
to
bi
u naem
s l u a j u p o t v r i v a l i
i
inici-
jali A M na grbovnoj p l o i . Njihov
da je
grb
janje probi-
jeno strijelom. Z e i i - L e p o r i n i pak na grbu
nose
zeca u
t rku iznad kosih
pojasa,
kakav je
i
na
oblinjoj
k u i n e k o
u
njihovu
vlasnitvu
30
Valja m e u t i m opaziti
da
ovo
janje
ima duge ui
i posve s l i i zecu, te da je, s druge
strane, u pitanju naknadno uzidan spolij
31
Ovaj
grb,
po
stilu s u d e i
klesan sredinom 15. s t o l j e a ,
zapravo
je
sred-
ina gornjeg dijela
neke
g o t i k e bifore i ovdje je g r a e n s
nekom
drugog
hvarskog k u i t a , valjda od samih
Leporinijevih,
koji
su
u
dugouhoj
ivotinjici
prepoznavali
80
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
7/26
Hvar
grb
n e l i n a
Matijeva
Z e i a
u
blizini
k u e tzv H e k t o r o v i
snimio
Ivo V u e t i )
svoj grb. Ali, zato? Nije vjerojatno da bi klesar toliko
pogrijeio da
umjesto
janjeta isklee zeca -
pogotovu ne
klesar ovoga
grba,
koji
se
na njemu pokazao
kao kvalite
tan obrtnik.
Jo
je manje vjerojatno da bi n a r u i t e l j prih
vatio
pogrean grb.
R i j e
je o
n e e m
drugom.
Inicijali
A M
otkrivaju
nam da
je
to
grb
ser
n e l i n a
Matijeva,
koji se
1452.
spominje
kao vlasnik jedne zemlje kraj Dola
3 2
Dvadeset godina
kasnije,
1472.,
spominju
se
njegovi
batinici kao oni pokojnog ser n e l i n a Matijeva
Z e i a
(hlere/des.
q. s/er/ anzelinj matei Zecich)33.
Prema tome
se
stara
raspra
je li to grb
A n e l i n o v i a
l Z e i a moe
z a k l j u i t i
odgovorom
: i jedno i drugo . n e l i n
je zacijelo
praotac
n e l i n o v i a ,
ali
je
odvjetak
roda
Z e i ,
pa
u
grbu
ima
zeca.
I kasniji A n e l i n o v i i imaju u grbu prostrijel
jenog
zeca,
a ne janje,
kako
dokazuje gipsani
odljev
nji
hova
baroknog
grba
u Centru za zatitu kulturne batine
u
Hvaru
34
Jesu li kasnije
Angelinijevi uzeli
u grb janje
umjesto zeca,
p o l a z e i
od
krive etimologije
svog
prezime
na
(tal.
agnello-janje) - ne znamo sigurno, jer je jedini
takav primjer
bio nevjeto
crtan
grb
iz
17
.
st.
u
arhivu
Machiedo u Hvaru, po kojemu je kasnije radio Heyer.
Ostali su Z e i i
kasnije
usvojili d r u g a i j i grb, t a k o e r
sa
zecom, koji
smo
v e opisali. Ovdje je pripomenuti, da se
81
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
8/26
potjecanjem A n e l i n o v i a iz roda Z e i moe vjerojatno
objasniti
to da u 15. st.
brojni
Z e i i
dobivaju gracije
u
Z a s t r a i u gdje
kasnije nalazimo
veleposjed Angelini.
Poto
smo
zaokruili
kockice
ovoga
sloenog mozaika
u pogledu
m e a
(kojega
je slaganje neizbjeno
pri
identi-
fikaciji
starih
hvarskih
k u a ) ,
nastavimo
s
r a l a m b o m
kupoprodajnog ugovora
iz 1744. Metar Luka je premje-
rio
i t a v u
zgradu,
a
procjena je suhoparna, odmaknuta od
svakog
estetskog ili o s j e a j n o g
suda.
O d r e u j e
se vrijed-
nost
zidova
po e t v o r n o m pau (hvatu) povrine, zatim
vrijednost nekih
funkcionalnih
elemenata (stubite
sa
zapada, svod,
umivaonik),
dok se
nedovreno p r o e l j e s
juga spominje
samo kao
dvorini
zid
sa prozorima
na
gradskom
bedemu ,
dakle potpuno utilitarno.
Prizemlje
se
po
tradicionalnoj
uporabi
navodi
kao
konoba (vinski
podrum).
Od drvenarije
su
tu soleri ,
to
je z n a i l o i
pod-
nicu
i
tavanicu; nutarnje su stube a k o e r drvene
(kako
je
bilo o b i a j e n o zbog drvenih katnih
konstrukcija,
a i
radi
j e f t i n o e ) ,
i
naravno
zapori
vrata i prozora. Kao vredniji
su dijelovi
procijenjeni
jo vijenac s istoka (koji je i na
starijemu p r o e l j u s juga, a ima
oblik
g o t i k i h
i z m j e n i n i h
zubaca)
te
klesani lukovi
na
krajevima
svoda
i
brojne konzole. Iz procjene, kao
i
iz
usporedbe
procjem-
benog
opisa s p o s t o j e i m stanjem, n a m e e se vaan
z a k l j u a k :
izgled je
ovog objekta
bio
1744.
isti takav
kakav
je
i
danas
36
, koncem
20.
s t o l j e a
to bi
p o t v r i v a l a
miljenje
da
nije r i j e
o ruevini,
nego
o k u i
koja
je
osta-
la
nedovrena.
Krov
od
kupa bio je
iznad tri
solera (=dva
kata i tavanica),
kao
i sada, a i
visina
sjevernog zida
odgo-
vara
dananjoj.
Ugovorena je i kupoprodajna cijena od
5500 (pet
i pol
t i s u a )
libara,
iako
je,
to se naglaava, procjena bila via
od
te
svote. Razliku je prodavatelj
oprostio
kupcu
v o d e i
r a u n a o
starosti
zgrade te
nagnjilosti dasaka, greda,
krova i
zapora .
Sve ovo odaje zaputenost (tako
je,
naalost, i
danas),
ali
ona je tada
bila
prvenstveno
uzroko-
vana o d s u t n o u
ekonomskog
interesa.
Grad
je Hvar u
dubokoj
dekadenciji
(koja
je
bila
p o e l a
jo potkraj
16.
s t o l j e a ) i
ima
jedva
t i s u u
itelja, a posjednici
n a j v e m a
borave uza
svoja imanja na
Visu i
sredinjem
dijelu
otoka
Hvara,
dok k u e u gradu propadaju
estoga travnja
1744 .
ova je kupoprodajna pogodba
bila uredno ubiljeena u
o p i n s k o j kancelariji. Odmah je,
m e u t i m
dolo
do
osporavanja s vie strana
38
,
to
nije bilo
82
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
9/26
n e u o b i a j e n a , a
ovdje e m o istaknuti samo jedno
od
iljih,
ono
hvarskih koludrica benediktinki. Ove
su kupoproda
ju
osporila na
temelju
dviju
oporuka: one Nikole
G a z a r o v i a
iz
1544.
3 9
kojom je
svoja dobra, u
s l u a j u izu
miranja izravne muke grane
obitelji,
ostavio "samostanu
Sv. Antuna koji se p o i n j e
graditi", te
one Nikolina oca
Martina
iz
1501.
g.
40
, kojom
je
ovaj
imanje ostavio
u
fideikomis
. o n
Ivan je
u
lipnju 1745.
na
sudu
izjavio
da
nema spise o stjecanju u e koju
je
nedavno r > d a o ali da
je
i t o kako je
pripadala
njegovu pretku Martinu u smis
lu Martinove
oporuke
4
.
Ne znamo dalji
tok spora, no
koludrice su,
kao
i
ostali,
odustale
od osporavanja
ove
kupoprodaje i
novi
su vlasnici Rinaldijevi neometano pos
jedovali
s t e e n o
dobro i d u i h devedesetak godina.
Rodoslovlje nam je o n Ivana G a z a r o v i a uglavnom
poznato
42
Izravan je potomak Antonija,
vjerojatno unuka
Gazara Prvoeva, r o d o n a e l n i k a ove
obitelji iz
roda
S l a v o g o s t i a Antonijeva je
grana
kasnije nosila nadi
mak
Z a m a r t i n o v i ,
po
imenu
Zan
=
Ivan)
Martin" koje
se
ponovilo
u
par
narataja. o n Ivan, prodavatelj k u e o
kojoj
govorimo, umro
je,
kao zadnji od
ove loze, u Visu
1780.
godine
44
Po izloenom se smije z a k l j u i t i da je
jedna
od
grana
G a z a r o v i a posjedovala ovu u u od o e t k a 16. st., to bi
z n a i l o svega nekoliko d e s e t l j e a od njezine (nedovrene)
pregradnje.
K u a
ipak ne
nosi
njihov
grb,
te
se
n a m e e
pitanje tko ju je
dao
sagraditi.
Dne 25.
v e l j a e
1463. uputio je ser
Nikola i i , sin
pokojnog ser Petra Zaninova, molbu
hvarskom
knezu
Francescu Justu
da
mu se
u
ime O p i n e dopusti
nasloniti
kamenim, "rimskim" lukom-svodom
na
o p i n s k i ,
tj.
grad
ski zid
45
On
se
v e ranije
bio naslonio
na
gradski bedem
jednim lukom,
a
sada
bi
taj
svod
proirio
prema
istoku,
po
svoj
irini svoje k u e
i dvorita .
Svod
bi iao od prvoga
kata njegove k u e i bio visok 9 nogu, to je, i s t i e ser
Nikola,
dovoljno,
pa
i
vie od onih svodova
koje su
dopustili odnosno doputaju Knezovi drugim moliteljima.
Zanimljiv
je
Kneev odgovor. On
usvaja
molbu, e l e i
da "grad bolje izgleda
te
ima svoje
udobnosti",
ali
uz
jedan
uvjet:
ulicu koja je
ispod molitelj
je duan
i s t i t i
odnos
no
isprazniti (evellere, evellare) do visine vrata svoje
k u e
4 6
i u
irini te k u e (quantum
tenet
domus),
i
to
prije
p o e t k a gradnje
O i t o
je
i j e o
ulici-prolazu ispod svoda,
koji
je
prostor ser Nikola bio
uzurpirao,
pa ga u molbi
s
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
10/26
naziva
svojim dvoritem ,
dok
Knez
inzistira na javnoj
slunosti.
Ova je
gracija o p i n s k a investitura),
kao
i druge u
tome
svesku,
prijepis
iz svretka 15
.
ili
p o e t k a
16. stol
j e a 4 7
i m e
se
dade
objasniti
o i t o nedostajanje
nekih
r i j e i
pa
i
stanovite
n e j a s n o e .
No
gracija
se zastalno
odnosi
na k u u
o kojoj
govorimo:
svod se prua od
zapa
da prema istoku, to z n a i da se naslanja na juni grads
ki zid. Samo
su
tri
u e
sa svodovima
na tom
zidu, a tako
je morala biti, s u d e i prema ulici i
k u a m a
i od 15. stol
j e a :
naime
opisana k u a , ona
njoj sa
zapada J a k i ) te
ona
kraj
vrata prema Katedrali
(Jaka, izvorno
moda
P i r e t i ) . Druga i t r e a
su
m e u t i m imale sasvim druge
vlasnike, susjede i
m e e
a i
njihovi su svodovi znatno vii
od ovoga, kojemu srednja visina (oko 3,17 m) priblino
odgovara
onoj
n a z n a e n o j u
navedenoj graciji
(9
m l e t a k i h nogu = oko 3,06 m).
Nadalje
je luk-svod (u
graciji nazvan
rimskim ,
tj. polukrunim,
renesansnim,
da se razlikuje od
prelomljenih g o t i k i h
- usp. naziv rim
ski za e t v r t a s t e renesansne prozore) doista i n i nadozi
dan
prema
istoku
na prvotnu
irinu od
oko 3,23
m
(=oko
9,5
m l e t a k i h
nogu). Napokon je tu i grb roda P i r e t i a ,
kojemu
o i t o pripadahu i U i i i . Grbovnik u
arhivu
Machiedo
spominjao
je
m e u P i r e t i i m a dodue
U i n i e
(Vzinich)
ili Antiquario (Antiquarj)4, a ne U i i e , no
pouzdano je
r i j e o
zbrci iz kasnijeg
vremena,
kakvih je
greaka u tome
zborniku
bilo dosta
49
. Postojala
je
dodue
i obitelj
U i n i ,
ali
ona je
u
15.
i 16. s t o l j e u bila p u k a
dok
se
U i i i
uvijek spominju
kao
vlastela,
uz
naslove
ser i
dominus
(prezime im
se
pie:
Uxixich, Vxixich,
Usisich, Vsisich, Vxisich itd). Obitelj Antiquario
o i t o
isto to
i U i n i ) primljene
je
u
Veliko
v i j e e odnosno u
hvarska
plemstvo
istom
1659.
godine
5
1
no ona
je
prema
Heyeru
imala posve
r u g a i j i
grb, s lavom
5
i n i se i t i m
da je
a s t a v l j a sada
izgubljenog
grbovnika Machiedo 1
7.
st.) pomijeao stare p l e m i k e
U i i e
i nove
U i n i e
(Antiquario)
te
drugima
pripisao
grb prvih
(moda
su ga
i svojatali zbog
s l i n o s t i
prezimena). U svakom s l u a j u
moemo smatrati
pouzdanim
(jer je
spomenuta
pomutnja
morala imati povijesnog temelja) da
su U i i i
bili
ogranak P i r e t i a te da im pripada grb
kakvi
su i
na
u i
o kojoj piemo.
Tko
je
bio
ser
Nikola,
graditelj ove
k u e ?
Sretna je
okolnost da ga predmetna gracija
navodi i
po prezimenu
i
84
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
11/26
po o e v u imenu, jer se u drugim izvorima
e e
spominje
samo
po
jednome od
toga dvoga,
pa
ne
bismo
znali
da
je
u
pitanju
ista
osoba. Njegov se otac ser Petar Zaninov
navo-
di
1418. g. kao hvarski
v i j e n i k a
kako je jo 1334. bilo
o d r e e n o
da
nitko
ne
smije
postati
l a n
V i j e a
ako
mu
to
nisu bili i otac i djed
5
4 o i t o je r i j e o staroj vlasteli. Ovaj
je Petar Zaninov posjedovao
1431.
vrt
kraj
i s t o n i h
grad-
skih vrata na
Dolcu
5
.
Njegov
pak
sin Nikola prodao
je 1443. g.
u
ime svoje
ene Dobre
hvarskom a r h i a k o n u
Pavlu
P a l a d i n i u
vino-
grad
na Visu
(poloaj
Garmice)
za
200 malih libara
5 6
,
a
1449.
je
imao jo
jednu
k u u u Gradu Hvaru, negdje u
blizini
k u e
G a z a r o v i
(danas
D e k o v i )
t a k o e r
na
grad-
skome zidu, za
koju je te
godine
izdana gracija
57
God.
1454. on
je zakupnik prihoda bogate
komike
opatije
56
,
to bi
z n a i l o da je
raspolagao v e o m svotom gotova
novca. God
. 1455 . bio
je
n a z o a n kada je u
oujku ista
starodrevna opatija bila predana u ruke r h i a k o n a Pavla
P a l a d i n i a i n a e
njegova
susjeda
u
istoj ulici, kasnije
i
na
istom
gradskom
zidu),
zastupnika
hvarskoga
biskupa
Tome Tomasinija
9
e t i r i
godine
kasnije,
1459
., dobiva u
graciju
o p i n s k o
zemljite
na lokalitetu Kalac blizu .
r ta
S t u p i e na
Visu,
a iste godine ima i zemlju na Brdu u
Luci, pokraj ser Andrije
D o b r o s l a v i a i ser Vitalja
u p a n i a God. 1462.
njegova
nezakonita
polusestra
(soror Naturalis)
Gaja
dobiva zemljite
za gradnju k u e u
Starom Gradu
61
Iste 1463. godine, kada
je dobio dozvolu
za
gradnju
svoda
k u e
uz gradski
zid,
nalazimo
ga
spomenuta vie puta: u listopadu kao svjedoka, a 16. stu-
denoga a k o e r s v j e d o i ser
Nikoli a l a d i n i u
u graciji
za
njegovu
k u u u Kutu.
Taj
isti dan dobiva i on
dvije
graci-
je:
jednu
za k u u ,
dvorite
i druge
comoditates ,
t a k o e r
na
Kutu u
Visu,
s i s t o n e strane crkve
sv.
Ciprijana i
pokraj Nikole S t a j l i a i R a a n j e
iz
Krajine, uz godinje
podavanje od 4 olda p i n i - a
drugu
za
15 motika
zeml-
je
na Visu
God
.
1464. s v j e d o i
svojoj
slukinji Vladni
u
njenoj
graciji za u u pod Sv.
Mikulom
u
Hvaru
63
,
a
te
iste
godine
predloi
kao p i n s k i
defenzor
u V i j e u zajedno sa
sucima
da
se
uveze
3000 stara ita na
Hvar,
jer
e
i n a e
gladni o t o a n i morati napustiti
svoj
kraj
(discedere
lares)64. Dvije godine
zatim, 1466., posjeduje neku zemlju
na poloaju B a r a n na Visu
65
,
1467 .
nalazimo
ga
kao
svjedoka dvaput,
a
1468.
jedanput
6 6
I
god. 1478.
spomin-
je se kao svjedok
7
85
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
12/26
Njegovi potomci l pak r o a c i navode
se
i
dosta kas
nije. God. 1486.
ima
ser
Petar U i i
posjed
na junome
dijelu
Pjace, kraj
batinika
Ivana Matija D o k t o r i a i
Katarina M i k i a
(de
Nicolinis)
68
; 1494. ima
ser Luka
J a k i
k u i t e
u
Burku
=
Pjaca)
sa
zapadne
strane
pos
jeda
istoga Petra U i i a a 1502.
ser
Luka J a k i p.
Nikole
i
Petar
U i i p .
Ivana dogovaraju
se
da
uspostave
u l i i c u
i z m e u svojih u i t a
na
Pjaci
69
Ovaj
Petar
javlja
se kao svjedok i 1506.
godine
10
, a U i i e nahodimo
upisane
i u najstarijoj
hvarskoj
matici krtenih
od
1518.
do 1547 . godine
11
Z a k l j u i m o : rod U i i a
ogranak je vlastele
P i r e t i a
(Pire, Pireta=Petar,
ime
koje se e s t o ponavljala
u
nji
hovim
obiteljima)
i u Hvaru se spominje od
o e t k a
15 . do
sredine 16. s t o l j e a kada je izumro. Nikola
U i i
sin
Petra
Zaninova, bio
je i m u a n
i ugledan vlastelin
koji je
imao vie
k u a
i
zemalja
na
Hvaru i Visu te obnaao
o p i n s k e a s t i i
dunosti.
On
je
svakako mogao podignu
ti,
l
bolje pokuati
podignuti
raskonu
k u u na grad
skom
zidu,
gdje
su
u
15.
s t o l j e u
zbog ljepote
i
u o l j i v o s t i
poloaja, bile p o s a g r a e n e neke od najreprezentativnijih
hvarskih
nastambi.
Zanimljiv je navod u Nikolinoj molbi da
su
dozvole za
s l i n e
lukove
l svodove, i to nie od
ovoga
,
bile davane
i
drugima. Kako rekosmo, danas postoje
samo tri takva,
svi
u ulici iza junoga gradskog
zida
.
Od
toga
su
dva via od
ovog
naeg, a onaj k u e Jaka ima samo
zidane lukove
na
p o e t k u
i
na
kraju,
dok je i z m e u
njih
drveni pod
na
gredama. U prolosti je, m e u t i m takvih lukova i svodo
va bilo
vie.
God .
1456
. dobio je postolar Antonij
graciju
za
kameni svod
l luk
, kojim se smio nasloniti
na
grads
ki zid te iznad
toga
luka-svoda graditi po svojoj volji;
takvu je
dozvolu bio dobio
i
Lovrinac M i l a i n i
s bratom
Vitkom. Antonijeva k u a
bijae
na
Goljavi, a
dozvola
se
odnosila
na
zapadni gradski zid
1 2
Gradnja sadanjega
p r o e l j a
k u e
o
kojoj
govorimo
p o e l a je,
dakle , oko 1463. i onda nakon
nekog vremena
prestala. Razlog ne znamo: mogla je to biti ser Nikolina
1 3
smrt o
njemu
poslije
1478.
zasad
ne
nalazimo
spomena) i
nezainteresiranost
nasljednika -
no
najvjerojatnije
je bio
u
pitanju
nedostatak sredstava za dovretak gradnje, bilo
ser
Nikole
l njegovih batinika.
Zasad
ostaje nepoznato
i
to
kako
su
kasniji
vlasnici
G a z a r o v i i stekli ovu k u u - da
li
kupnjom l nasljed-
86
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
13/26
stvom. Neostaje
nam i odgovor na najvanije
pitanje: tko
je bio majstor-graditelj koji je projektirao (a moda ujed
no i izveo)
njemu
gradnju.
Ta
nepoznanica ne i z n e n a u j e ,
jer je starija hvarska arhivska
g r a a
veoma oskudno
s a u v a n a ,
a
ovdanje
su
k u e
(sve
do
19.
st.) redovito
"nepotpisane".
Iako
su nam poznata brojna
imena
majsto
ra-zidara i klesara koji su djelovali u Hvaru u
15. s t o l j e u
(njihov
je najpotpuniji popis donio M.
P e t r i nema ipak
nijedne k u e
koju moemo
pouzdano
povezati s
nekim od
njih.
Da
je ovdje
bio
u pitanju
vrstan
graditelj, s v j e d o i
nam
sama
u a ,
a i
neke druge iz istoga vremena
u
Hvaru
i s t i u
se
v r s n o o m
svoje
graditeljske
zamisli
pa
moda
p o t j u od
"ruke"
istog projektanta
7
. Ista
se nepoznanica
dakako odnosi i
na
z v o a e
gradnje
-
zidare
i
klesare.
K u a je
kroz
19.
s t o l j e a sluila kao skromna nas
tamba70, a
god.
1875.
prodao
ju
je
sin prethodnih
vlasni
ka, pomorac
Lovro
M a c a n o v i (tada u San Franciscu),
b a v a r u imi V l a h o v i u p. Ivana Pavla, za 600
fiorina
.
K u a
se
ponekad
jo
nazivala
po
starijim
vlasnicima
Gazzari
, a
v e do konca 19. st. p o i n j u
vapaji
za
njenom
obnovom ,
neusliani sve
do danas
00
Prethodni su reci
nadahnuti
nadom da e se jedan od
najljepih hrvatskih spomenika stambene arhitekture,
koji je u
sadanjem stanju Hvaru na ruglo
i
sramotu,
napokon zasjati u svoj svojoj
ljepoti
nakon k o n a n e
obnove
i
prikladne namjene.
BILJEKE:
Predavanje
na ovu
temu odrao je potpisani
u organizaciji
gradske
Matice hrvatske u hvarskoj L o i dne 23
.
XII. 1993
.
1
Kadaje11. svibnja 1875. carFraneJosipposjetioHvar , zabiljeenojeda
je
pozornost
Njegova
V e l i a n s t v a
privuklo
i
p r o e l j e
p a l a e
Leporini
u
g o t i k o m
slogu
-
Lesina, Hvar,
Far. (L
. Maschek
:) Manuale del Regno di
Dalmazia, VI.-VII., Zadar 1876,
141
(na fotokopiji zahvaljujem prof.
Mariji
Z a n i n o v i - R u m o r a ) .
-
Ima
anegdota o ovoj
k u i , t a k o e r
u vezi s
nekom okrunjenom glavom.
Pedeset
godina kasnije, u rujnu
1925.,
kralj A leksandar je za posjeta
Hvaru
zastao
pred istom zgradom i upitao
pratnju: "Tko
je zapalio
ovu k u u ?
Benito
a s a n d r i se snaao i odgov
orio:
"Turci ".
2
G.
Novak
:
Hvar, Beograd
MCMXXIV,
89
(sl.
18)
i 92.
3
C. F i s k o v i : G a z a r o v i e v
ljetnikovac
u
Visu, Zagreb
1947, 4,
bilj.
14.
Usp.
isti: Batina starih
hrvatskih pisaca,
Split, 1978, 225 (bilj. 219) i
356
(bilj. 36).
N.
D u b o k o v i
Nadalini: O
sfragistici
i stematologiji otoka Hvara, Arhivist
3-4NI
. ,
Beograd
1956,
65;
isti:
Srednjovjekovni
i noviji spomenici otoka
87
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
14/26
Hvara, Popis
spomenika otoka
Hvara,
Split, 1958, 61;
isti:
K u a Petra
H e k t o r o v i a
u
gradu
Hvaru, Vijesti muzealaca i konzervatora
Hrvatske
4/XI. , Zagreb 1962,
103
i 106, bilj . 1 i 2; isti: K u a tzv. Leporini u
Hvaru,
P e r i o d i n i izvjetaj Centra za zatitu kulturne
batine
Hvar 13/1969, 9-10.
-
Pok
. dr . D u b o k o v i je, prema vlastitom
kazivanju
,
htio da
se za pojedine
vrednije
s p o m e n i k e
objekte usvoje velika imena (npr. dr . G. Novaka za
zbirku u Sv. Marku), u nadi (uzaludnoj ) da e ih tako bolje u v a t i .
M. K o l u m b i e p a n o v i H e k t o r o v i e v a prebivalita,
Hvarski
zbornik
6/1978 , 256-257.
J. K o v a i :
Iz
hvarske
kulturne batine, Hvar 1987 (apirografirano),
29-
30 i 115
(uz biljeke
na odnosnim
stranama)
.
Ovdje ne ulazim
podrobnije
u slogovno o d r e e n j e
starije
faze gradnje
razmatrane k u e . Ponovio bih samo miljenje
izneseno
u navedenom
radu (/8/, 26-28), naime da se
ploni g o t i k i
otvori u
Hvaru
ne mogu
pouzdano
povezivati
s
13.
-
14.
s t o l j e e m
iz
dva razloga: zato
to
postoje
s a u v a n i
(iako
vrlo
rijetko) i stariji otvori r o m a n i k o g oblika, koji se
mogu
okvirno datirati
u
vrijeme
t r e e m l e t a k e vladavine (1278.-1358 .),
tj
. u doba
nastanka dananjega
Hvara, i
drugo jer
se
ploni otvori
na
iljat luk javljaju i krajem 15.
s t o l j e a
(dominikanski samostan u
Starom Gradu kao datiran primjer - usp . J. K o v a i Nekoliko podataka
o
starogradskim
spomenicima, Prilozi povijesti
umjetnosti
u
Dalmaciji
24, Split 1994, 366 /i bilj. 26/) te vjerojatno predstavljaju skromniju i jef
tiniju i n a i c u raskonijih c v j e t n o g o t i k i h oblika.
8
Usp. bilj .
28.
U novije je vrijeme ovaj
prozor
bio
premazan
bukom i tako
postao
nevidljiv.
Potpisani
ima
njegovu
fotografiju.
Na sugestijama
zahvaljujem
kolegi
prof.
M. P e t r i u te ing. I
tambuku
.
10
Stubite
je, kao i na drugim starim hvarskim k u a m a
izvorno
imalo za
rukohvat starinski
"tan(a)t" - drvenu
ogradu
od uzdune grede
na
neko
liko okomitih, p r i v r e n i h eljeznim sponama. Dananja je
eljezna
ogradica novija i neprimjerena.
"Usp
. M . P o p o v i : Obnova o t i k e
k u e na t rgu
Sv. Duha u Hvaru,
Prilozi
povijesti
umjetnosti u
Dalmaciji 20,
Split
1975, 81-93.
12
J.
K o v a i
n.d. (6).
1
Petrom
P r i p k o v i e m
-
isto, 54,
bilj.
53;
v. i C.
F i s k o v i :
Batina
starih
hrvatskih
pisaca (3),
170
i 207,
bilj
. 17 i 18.
G. Novak:
Hvar
kroz s t o l j e a ,
Zagreb 1972, 106 i 225.
' "Prema najstarijem zemljiniku k .o. Hvar u Arhivu mapa
Istre
Dalmacije u Splitu.
16
Prilog
1. .
17
. zgr . br. 201 k.o . Hvar - v. J. K o v a i , n.d.(6),
40
i
71,
bilj. 212.
18
.
zgr.
br .
74/1
k.o.
Hvar.
18
Jednokatnice
su
onda bile dvije k u e na
dananjoj
zgr. br. 71
te
uglovnica s a g r a e n a u sadanjem glomaznom obliku od Gaugiranovih
1850ih zgr.
br
.
114). Ali
u
doba
gradnje
zgrade
o
kojoj
govorimo
,
pa
i dosta kasnije (otprilike od 15.
do
17.
st
.), pred njom ili
nije
bilo k u a
ili
su
pak tu
stajale
samo prizemnice
i jednokatnice. O ovim i drugim
hvarskim
k u a m a
kanim
opsenije pisati
u monografi j i
koju
pripremam. - U vezi s razmatranom k u o m
moe
se
dodati
da
su
samo
strane izloenije pogledu pomnije
klesarski
o b r a e n e . Tako je i kod
vie
drugih
reprezentativnijih
starih hvarskih k u a a
razlog
je svakako u
tedljivosti,
odnosno o
neskladu elja
s
m o g u n o s t i m a .
20 (S . L j u b i
Statuta et
leges civitatis Buduae, civitatis Scardonae, et civ
itatis et
insulae
Lesinae,
Monumenta
historico-juridica Slavorom
Meridionalium
I., Ili.,
Zagrabiae
1882-3, 252-253.
21
Gradska
vrata uz ovu k u u
i ulica
koja kroz njih
vodi
do
Pjace
nesumn
jivo su
bili
sretna okolnost
koja
je s p r i j e i l a
da
i ovu
zgradu potpuno
88
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
15/26
zakriju
novije g r a e v i n e pred
njom, kao
to
su
zakrile
pogledu
i druge
na
gradskom
zidu
. Spomenimo samo najnoviji i utoliko r a s t i n i j i
prim
jer:
posvemanje
uklanjanje
iz
vizure
s
Pjace
gracioznog
placeta
G a z a r o v i iz 15. st.
zgr.
br . 11112) izgradnjom rogobatne nove samo
posluge
Razvitka 1987
.
I n a e
se
ova
ulica od
glavnih
gradskih vrata
do
trga
spominje 1671.
kao
smjetena i z m e u
dviju ljekarni
: ..
in
Liesina
in strada
publica
fra
le
due
spitiarie in fazza alle porte
della
Citta - Povijesni arhiv u Zadru,
Arhiv
Hvara, kut
. 10, 9,
51v; tako
i 1673.
(isto, kut
. 11, Instrumenti. ..
Barbaro
1, 68a). Prva od tih dviju picarija
bila
je u dananjoj k u i
J u r i (ex B a r b a r i
zgr. br. 73)
na
Pjaci
, a
spominje se
u vlasnosti
Vidali
do
1711. g. (isto, kut. 16 , Instrvmentor . Qvartvs). Druga ,
nesum
njivo
preko
puta prve,
moda
je bila Rinaldijevih, koja se na Pjaci
spom
inje 1615. (Spiciaria
di
ms
franc.
Rinaldi in Piazza
- isti
arhiv, Fond
Novak,
II.,
5,
24).
22
Arhiv Hvara (21), kut. 18, Instrumentorum III.
zgr. br. 109).
23
. zgr. br.
75,
danas vlasnitvo Hotelskog p o d u z e a S u n a n i Hvar i
p r e d v i e n a za
obnovu
zajedno sa
susjednom
o kojoj je i j e .
Po grbu
i ini
cijalima znamo
daje
bila
podignuta od patricijske obitelji a k i u 15.
st.
(J.
K o v a i n .d./6/, 29 i 52,
bilj
.
39).
U 18.
je
st . pripadala
Lupijevima
:
kada
natpop Nikola
Zudenigo
navodi
granice svoje k u e kupljene 1795 .
( . zgr.
76,
vlasnost Kaptola, ex
Zudenigo, sad u njoj
redovnice
K e r i
Boje Ljubavi), s juga
spominje
k u u batinika Lupi (Povijesni arhiv u
Splitu, NS
CXI.
/biljenik
Petar
Sibischini/,
VII
.
14)
. -
Nije
m e u t i m
jasno na to
se
u ugovoru iz 1744.
misli
pod kanielom od
dobre pola
stope koja da dijeli ova dva dijela
iste zgrade.
Arhiv
Centra
za
zatitu
kulturne batine otoka Hvara
u
Hvaru, Arhiv
B u i
III.
52
( . zem . br.
227
k .o .
Hvar)
.
2
Prilog 2.
2
. zgr
.
br.
78, sada vl. B u d r o v i ,
konoba
Leporini . U 17.
je
t o l j e u
bila
,
kako
vidimo, vl.
Stasini,
jo ranije P e n t u r i (v. bilj . 28), u 18. st.
Vranjican (izvor kao bilj . 23, susjedi
Zudenigo),
a kasnije
njihovih
batinika Botteri i n i Zazidan prozor gotovo r o m a n i k i h
oblika na
njenoj i s t o n o j
strani
govorio
bi
da je u
pitanju jedna
od najstarijih
hvarskih gradskih
u a (usp.
J.
K o v a i
n.d./6/, 26
i
47-48, bilj.
15 i 16).
27
. zgr.
br.
74/2,
oko
1830. ista
vlasnost
kao i razmatrane
u e
(br . 74/1).
2
zgr. br.
77, danas
t a k o e r
vl. B u d r o v i , dvorite-vea u e
sa
sjevera.
Bila
je vlasnitvo
Z e i - L e p o r i n i najkasnije
p o e t k o m
17 . st., kako svje
d o i
popis dobara ostavljenih
u fideikomis od p . Nikole Leporinija, a sas
tavljen
od njegova sina
Vicka
1626. g. : ..Vna Muraglia nella Citta
proindiuisa
con
l'heredi del q.m Sig.r Siluestro
Leporini
appresso le
Porte
della Citta al
Mercato,
tra
Confini
da
Borra
il
Penturich
, e da
Fon.te l'heredi
di Capit:n
Siluestro
Leporini
(Arhiv
benediktinki
u
Hvaru,
X.a, 9).
- Da
su se
upravo
ova gradska
vrata nazivala t r n i n i m a
iznijet
u u
radu o hvarskim gradskim zidinama.
2
N.
D u b o k o v i Nadahni, n.d. (4, O
sfragistici).
30
. zgr. br. 79; v. bilj. 23 i J. K o v a i , n.d. (6),
28-29
i 51, bilj . 31.
31
Usp. i C. F i s k o v i Batina
starih
hrvatskih pisaca (3), 225, bilj . 219.
32
s(er) angelinus
matthei... - Arhiv
Centra
(24),
Libro
Grazie N=
0
sei, 53 .
33
Isto, 157.
34
Usp
. N.
D u b o k o v i
Nadalini: Srednjovjekovni
i
noviji
spomenici
(4),
82
.
Libro
Grazie
(32), 57v,
71
v,
73
i
dr
.
3
Izuzevi kuhinju
p r i g r a e n u
u 19.
st.
(v. bilj .
76)
.
37
C. F i s k o v i Hvarska
katedrala, Split 1976,
102-103 (dok. XLV);
J.
K o v a i n .d. (6), 37.
89
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
16/26
08
Izvor
kao
prilog 1;
potpuni tekst
izostavljenu
svrhu
k r a t k o e Tako
je
prosvjedovala O p i n a jer joj
je
prodavatelj,
kao
batinik svoga oca,
bio
duan
1372:
2
libre,
i jo
"alla Cassa
pub.a" 800 :1 libara .
Parunu je Nikoli
B r a d a n o v i u dugovao
5
cekina
. Kupoprodaju
su
iz n e n a z n a e n i h
razlo
ga osporili i Diuli-Perastijevi
te
Luxiovi. Suprotstavili
su
se i o n Ivanovi
r o a c i a r b i i
(Barbis),
ali
ih
je
on
namirio ustupanjem
jedne
k u e
(Arhiv Centa
/24/,
Instrumentorum
S:
tus
, 30v-31 v).
39
p o e t a k oporuke
izostavljenu
izvoru-prijepisu) .. .Nel resto
ueram
:
te
de
Beni cosi mobili come Stabili lassa a ms Zan Martin Nepote ex Fratre, e
quello lassa,
et instituisse
herede
de
ditti suoi Beni ,
con q(ues)te condi
tion che non
possi,
ne donar
,
ne
uender,
ne permutar ne p(er) alcun
altro
Modo allienar
ma
che li ditti beni uadino perpetuis futuris temporib(us)
alli
heredi
mascolini ex legittimo
matrimonio da
d:to ms
Zan
Martin
Procreadi,
e cosi uadino
de
Erede, in heredi E se
ditto ms Zan Martin
morisse
senza herede
mascolino
ex legittimo matrimonio
procreato,
uuol,
et
ordina
che li
suoi
Beni uadino all'
/ /
monasterio di S.
Antonio
,
qual
all'
presente, e principiato
p(er)
le mona c
he
Gentildon(n)e di
q(ues)ta Citta . .
Phari
Die: i7:a Nouembris
i544
-
In Porticu Iustiniani
presens Testamentum appertum
fuit .. -
Arhiv benediktinki
(28),
X.a,
7.
40
i50i - Die: 24 - Maij . Ind :
ne
4:ta, Actum Lesine
in
Domo abita.c:nis ser
Martini de
Gazzaris q .m
ser
Catter:i
presente
/ispravljeno od: presen
tibus/
sier Nicolao Piretich
q.m
ser Ioannis, et ser Matt
.o fr(atr)e prefati
ser Martini testib(us) notatis
, uocatis,
et rogatis
.
lbique ser Martinus
p(re)dictus . .
Corpus suu(m)
...sepeliendu(m)
ordinauit
in
Cath(edra)li
Ecc
:a
S:ti Steffani
,
cui
Ecc
:e
reliquit
Ducatos
quinquaginta pro
fabri
canda
Capella,
et
Altare ubi
pla.cuerit
ser Nicolo
Piretich
,
et ser
Mat.o
p(re)f(a):to
...
Itt(em) Reliquit quod Comisarij sui de bonis suis pro
fa.cien
do
uno Crocifixo
expendant ducatos
tres
, ponendo
in
Ecc:a S:ti Cosme, e
Damiani scita =sita/ in Ciuitate ista /napomena: ova je
crkva
u
neposrednoj blizini
razmatrane k u e
.. .Residuu(m)
uero
oni
um / /
bonoru(m) suor(m)
..
reliquit
equaliter
filijs suis
v(idelicet)
ser Nicolo et
Ia.cobo, cu(m)
hoc, quod ipsi,
nec
alteri eor(um), nec
eor(um)
heredes
aliquo tempore possint
uendere
, donare, nec aliqualiter
alienare domus
/ / suas et loca a
casamentis in
ha.c Ciuitate Lesine posita
et
illius
subur
bio,
nec
non
domus
suas
lisse
posite
/ / ...
Comisarios
autem
suos,
et
huius
testam:ti
executores ordinauit, et instituit ser Nicolau(m) Piretich
prefatu(m) , et
ser
Mattheu(m) Fr(atr)es Testatoris pred.i ... (izvor kao
bilj .
39).
9:
Giugno i745-
....
Comandamento al
Reud :o S:r Zuane
Gazzari, di
pre
sentar
in
questo Off.o p(er) tutto oggi,
l'a.cquisto
della Casa da lui allien
ata ,
al
S.r Francesco Rinaldi , et cio ad
instanza
delle R.R.M .M. di
SS
:ti
Gio:
et
Antonio
in questa Citta,
e
p(er)
l'uso delle loro raggioni.. .
...
Adi
: iO: Giugno:
i745-
11 S.r D. Gio:
Gazzari, dichiara non
hauer
l'a.cquisto ri
c
ercato col retro
scritto
Comandamento,
constando chiaramente esser
stata la
Casa del
q .m S.r Martin
Gazzari,
come risulta del suo testamento di
gia
presen
tato
. . - izvor
kao gore
.
"'
Arhiv Centra
(24), Arhiv
u i F,
I. ,
48;
isto, V.,
647;
Arhiv
a s a n d r i
u
Hvaru,
svezak Popis
korisnika
beneficija .
43
Antonijevu oporuku imamo
u Kodeksu
Botteri
I. u Dominikanskom
arhivu
u
Starom Gradu
.
Utemeljio je beneficij Sv
.
Margarite na
Visu
(1420 . g .).
"Arhiv u i F (42), XII.
4
Prilog
3 .
Odnosno do podnoja katnih vata
:
"soiarum"
je
prag
a
"sopida
"
r i j e
nema ni
Du Cange )
valjda
isto to
i "sopede".
Smisao:
do visine
prvoga
90
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
17/26
kata, ili
do visine v e p o s t o j e e g svoda, preko koga se ulazilo u k u u .
N
. D u b o k o v i Nadalini: Rasprave i l a n c i Split 1988, 268.
Isti,
n.d . (4, O sfragistici), 63.
Ovdje valja dodati
da predmetnog
zborni
ka
-
grobovnika
u arhivu Machiedo
v e od
a
vno
nema
(prema obavijesti
suvlasnika dr . Mladena Machieda),
dok
h
e r a l d i k a zbirka Centra
za
zatitu
kulturne
batine
u
Hvaru
ima
iz
tog
a g
rbovnika samo nekoliko
fotografija,
m e u kojima
i
onu grb
a A n e l i n o v i
- A n g e l i n i .
C.
F i s k o v i
(Batina starih
hrvatskih
pisac
a /3/,
225
, bilj .
219) spominje
isti ili
a n
grbovnik
u
f r a n j e v a k o j
knjinici u Hvaru ,
no tamo
ga
potpisani nije
uspio p r o n a i .
G.
Boglich:
Studi
starici sull'isola di Lesina
(2. izd.),
Split
s :
a
107.
God.
1454. dobi zemljite kraj Sv. Nikole u
Starome
Gradu n eki
k o v a
U i n i (usinich fabro
-
Libra Grazie
/32/ , 55v); god 1467 . spominju se u
Starogradskom
polju
S t a r i j a n i i i U i n i i (Biskupski arhiv u Hvaru ,
Liber
rubeus ,
52v
i 55v);
1559
. Petar H e k t o r o v i u
oporuci navodi
svog
teaka Tomu i n i a (Vzinich)
na zemlji
Zvonici u Starogradskom
polju
(Stari
pisci
hrvatski
knj.
XXXIX.,
Zagreb 1986
,
150)
, a
1610
. Ms Pietro
Vzinich al(ia)s Antiquario dri vinograd starogradskih dominikanaca u
Malim M o a m a
(Dominikanski
arhiv u Starom
Gradu, Libra
.. tutti li
stabili, 5). i n i se da je S t a r i j a n i bilo poslije prevedeno u Antiquario ,
drugo prezime
i n i a .
1
G.
Novak
, n.d . (14), 111.
Wappenbush des Konigreichs Dalmatien,
Nii.rnberg
1873, 25, 85 i tab .
16. Njegova
tvrdnja
da su
Antiquario
star p l e m i k i
rod
otoka Hvara,
koji
se ranije
zvao
U i n i
samo
o t v r u j e
da
je
u
pitanju pomutnja
.
3
Statuta (20), 396. -
Zapravo se navodi
jo 1406. kao sudac u jednom
t e a k o m ugovoru (...Judicibus ..s(er) Petra Zanini
.. - Arhiv B o g l i
B o i
u
Hvaru
, II. Cose
Ecclesiastiche,
43).
Statuta (20), 385.
Libra
Grazie (32),
24v.
J.
S t i p i i - M . a m a l o v i : Isprave u arhivu Jugoslavenske akademije,
Zbornik Historijskog instituta JAZU
br
. 3 , Zagreb 1960., 568.
...
ex
opposito angulj domus s(er) nicolaj petrj Zaninj .. . - Libra
Grazie
(32),
41v
.
Kaptolski
arhiv u
Hvaru
, pergamene,
svezak ill.
,
br
. 20 (M: Z j a i :
Regeste
pergamena
XV vijeka Kaptolskog arhiva
u Hvaru,
Bilten
Historijskog arhiva
komune
hvarske 7-8 , Hvar
1965
,
16
ima krivo:
U t i i ) - Iste 1454. g. bio
je
prema Arhivu
Remigija
u i a u Arhivu cen
tra (24) korisnik neke o p i n s k e
gracije
i spominje se
kao svjedok
(28,
41v).
...presentibus ser Nicolao
Petri
Zanini. .. dicto ser Nicolao
Petri
.. -
Kaptolski
arhiv u
Hvaru,
pergamene
, IV 1 (usp . M. Z j a i , n .d . i roj . u
gornjoj biljeci).
0
Libra
Grazie
(32),
70v
i
74
Isto,
97.
Isto
,
107
.
03
Vladne ancille
s(er)
Nici Vsisich .. - Ali kao
svjedok
o z n a e n je kao:
s(er)
Nicolao .q.
s(er) Petri
zanini (isto,
109v)
.
4
p(er)
s(er)
Nic.m Vxisich
aduoc(atum)
co(mmun)is .. - Arhiv
Machiedo
u Hvaru, Pacco
C
Liber
consiliorum,
5v.
Libra
Grazie
(32), 127.
06
Isto, 129v, 130v i 135.
0
'
Arhiv Remigija B u i a
(58)
,
25j
.
08
Arhiv B u i (24),
IV
., 171.
Arhiv B u i F
(42)
,
X
57 i 59 . - Vjerojatno
je
i j e o poloaju i s t o n o od
Arsenala; na potezu do k u e Luxio ( N o v a k e
r c i .
Zanimljivo je da se
91
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
18/26
U i i i
i J a k i i navode i
ovdje
kao
susjedi,
kako
su to
bili i na
gradskom
zidu .
70
D. Petrus
Vsisich q(uondam).
D. Joan(n)is
No
. lesine -
Arhiv
H e k t o r o v i
u IC ZPZ HAZU u
Dubrovniku,
svez.
137
(S. P l a n i : Inventar
arhiva
H e k t o r o v i , ill. ,
Stari
Grad
1984,
191
krivo
ga
i t a kao U i i a ,
sina
pok
.
hvarskog
notara",
dok
je
i j e
o
hvarskom
vlastelinu
-
nobilis
Lesinae ).
71
God . 1518. krtena je Margarita, k i
ser
Antonija U i i a (s/eri Anto
usisich)
i
neke
Katue iz Krajine
(matica
krtenih I. u
upnom arhivu
u
Hvaru, 182v), god. 1523. druge Margarita
istog
oca (d.
antonij
usizich)
i
njegove ene Katarine
(isto,
188v)
, 1524. Marija istih
roditelja
(Vzizich
-
isto,
189v), a
1526
.
njihova
k i Dobrica (isto, 45). God . 1536. "domina
caterina
usisichia"
kuma
je
na nekom krtenju (isto,
18), a
1546
. i 1547.
ista
gospa Kata kumuje kao udovica gosp. Antonija i i a (isto, 233v i
51). Ista se
"Dna
catherina r q . D. antonij
vsisich"
navodi i
1551.
g .
(Arhiv
HAZU
u
Zagrebu,
Stj.
53).
Antonij
je
prema
iznesenom imao
samo
ensku djecu (od koje barem jedno nezakonito), te
je
o g i n o
daje
obitelj
izumrla. Ona
se spominje
i u vie drugih
izvora prve
polovice 16. stol-
j e a :
tako
se 1520. navodi njihova k u a u Visu (Arhiv benediktinki /28/,
X.a,
6, 16v), 1545
. zemlje
na vikom poloaju
a r a n (Arhiy
R
u i a
/58/, 6, 3), a
1547.
zemlja de Uzizich u Velom polju na Visu (Arhiv
benediktinki,
X.a, 7, 13).
Prema rodoslovlju
koje se moe
rekonstruirati
iz spisa u Arhivu
o g l i - B o i
u Hvaru (IV.,
114
i V., 53), Petar
i i
je
imao
sina, spomenutog Antuna,
i k e r Katarinu udanu
za
Jakova
Hranka.
Antunova
k i Katarina
udala se
za
Ivana Krstitelja
G o l u b i n i a
(Colombinus), pa se
njihov? sin Antun spominje
1584
. pod
dvojnim
prez-
imenom
"Colombini
al(ia)s
Vsisich"
.
72
(con)cessit m.ro
petro
sutori
recip
.te
no(m)i(n)e mag(ist)ri Ant(onii)
eius
p(at)ris
(quod) possit
fabricare
et (con)stru(er)e Vnu(m) Voltu(m)
siue archu(m) de
muro
et se
cu(m)
Jp(s)o exte(n)dere et
apodiare
ad
muru(m)
co(mmun)is
et sup(er) 111(0)
edificare edificiu(m)
ad placitu(m)
et comodu(m) pro usu
et
comoditate sua
sicut
edificaueru(n)t
laure(n)tius milasinj
et frr suj
/ /
Vit.cus /?/
que
(con)cessio
Intelligat(ur)
e(ss)e
p(ro)pe muru(m) co(mmuni)is apud domu(m) dicti
m(agist)ri
Ant(onii)
sutoris
i(n)
goliaua
i(n)fra
hos
(con)fines
(videlicet)
ab orie(n)te
murus
c(ommun)is
.. - Libro Grazie (32), 125. - Gradnje nad
ovakvim
lukovima
(sugli archi che
congiungono due
diverse
fabriche)
zabrani
austrijska vlast
istom
1836.
(Arhiv Centra /24/,
Arhiv
o p i n e Hvar, XC.,
1241/1836).
73
Moda je
ser
Nikola
U i i p. ser
Petra
Zaninova
istovjetan
sa ser
Nikolom p .
Petra. On
je
1466
.
s v j e d o i o
pri
nekoj ispravi (Kaptolski
arhiv u Hvaru , pergamene , IV., 13), a u oujku je
1468
. u o p i n s k o m
v i j e u
glasovao suzdrane o prijedlogu
da
u Starom Gradu bude poseban
sudac (Statuta /20/,
434
te
Listine
X.
/Monumenta spectantia
historiam
Slavorum
Meridionalium
XXII./,
Zagreb 1891,
407).
God.
1472.
ima
neku
zemlju
na
Visu
, navodi
se kao
o p i n s k i egzaminator,
dobiva graci-
u
za u u na Sv. Mikuli u Hvaru i s v j e d o i u drugoj graciji. God. 1473 .
on i ser Vitalj u p a n i
imali su dva pastira
iz
Krajine, Radoja
i
Radivca,
pa
je ser
Nikola u njihovo
ime
primio
graciju
za zemlju na Visu
(Libro
Grazie
/32/,
160v
,
163, 163v, 166v
i
182).
- Ser
Nikola
de Petris"
( = P i r e t i ? ) koji se spominje kao o p i n s k i sudac 1486. g. (Statuta /20/,
364 i
436)
mogao bi biti
unuk
"naega" ser Nikole. Moda je
istovjetan sa
ser
Nikolom
i r e t i e m
p . Ivana koji u oporuci Martina
G a z a r o v i a iz
1501. g . figurira
kao Martinov
polubrat
po majci
,
svjedok
i izvritelj
(ovdje
, bilj.
40).
U
tom
su
s l u a j u
G a z a r o v i i
mogli dobiti
predmetnu
k u u od P i r e t i a - U i i a putem
rodbinske
veze,
no
za
to
nema dokaza.
92
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
19/26
74
Obrti,
usluge i
slube na
Hvaru u
15
. s t o l j e u ,
B o i - B u a n i
zbornik
( G r a a i prilozi za povijest Dalmacije 12), Split
1996
, 216-225 .
Jedna
je od tih ona e spomenuta
ser
Nikole
a r b i a zgr
.
br
. 158 k.o.
Hvar - v.
bilj
. 11). Kvalitetom se projekta isticalo i p r o e l j e donje p a l a e
P a l a d i n i na Pjaci zgr . br. 116), na e s r e u jalovo simetrizirano u 19.
st.
(N. D u b o k o v i
Nadalini
:
G o t i k a p a l a a na
trgu u Hvaru,
Bilten
Historijskog
arhiva komune hvarske 2 , Hvar 1960,
30-33). Skladnom se
asimetrijom
svojih p r o e l n i h
otvora odvaja
i k u a
na
Sv. Mikuli zgr .
336) , koja je za obitelj Herak uspjeno obnovljena po
projektu
iz
1983
.
G.
N i k i a
iz Regionalnog zavoda, danas
Dravne uprave
za
zatitu kul
turne i prirodne batine u
Splitu
.
76
God. 1818. zakupljuje
ju susjed
sa
sjevera
Josip A n i z 120 libara
.godinje, 1819. popravlja ovu "Casetta in muracca"
metar
Primi, 1823.
u r e u j e
vrata metar
Jakov V i k a r o v i ,
a
1824
.
k u u
popravlja njen
b u d u i
vlasnik, zidar Ivan
M a c a n o v i .
God. 1823.-1825
. iznajmljena
je
pralji Vici o m a n i - M i i (Arhiv u i /24/, XXIII., 2). God. 1826.
bacao
je stanar k u e Botteri sa sjevera n e i s t u kanielu (Arhiv o p i n e Hvar
/72/, LXX., 168/1826). God. 1832 . tu je opet pralja
D o m a n i i s t i se
"dvorite"
(prostor
i z m e u dvaju
p r o e l j a )
i ulica
pod
svodom zbog pogi
bli od kolere (isto, LXXXIII.,
24/1832),
a
s l j e d e e
godine u ovoj l u
nasuprotnoj
k u i
Rinaldi
kod gradskih vrata
dri neovlateno k r m u
Mate
Novak-Batina
Stjepanov (isto,
606
i 621/1833).
God
. 1841. k u a
slui za r a i
prihvat
vojnika u prolazu (Arhiv Centra /24/, Mali
fondovi
2f), a
1842.
tu stanuje
Jakobina
ud . Gambirassi i
kuha se
rublje u kuhin
ji u j u g o i s t o n o m kutu nad svodom, koja
se
prvi
put
i z r i i t o navodi
(Arhiv o p i n e Hvar, 1842 ., IV., 1333). Iste godine stanar je o v a Vicko
I l i j i i on
je
globljen zbog o n e i e n j a kaniele (isto, Globe 1834.-1854.).
God.
1845
. bi n a r e e n o
vlasnici
Margariti
M a c a n o v i da
ukloni
g r a e v i n s k i materijal s ulice ispod "volta koji vodi do Sv. Kuzme" (isto,
673/1845).
"Povijesni arhiv u Splitu,
NS
XIX. (biljenik Vj. B u i ) , kut . 1, br. 44/1875
(stanar je
tada
bio neki Stjepan V i s k o v i ) - Ovdje ujedno
ispravljam
svoje podatke o vlasnitvu u e u 19. i 20.
st. (J
.
K o v a i , n.d./6/,
53, bilj .
45), koji se zapravo odnose
samo
na
u u sa
zapada
J a k i ) .
God. 1688. k u a je
dakako
u vlasnitvu a z a r o v i a (Jakova): . a Lesina
in
Casa d(e)l
sig
.r Giac.
mo
Gazzari posta app(ress)o le
Porte
della Citta"
(Arhiv
H e k t o r o v i u
Dubrovniku
/70/,
svez.
144). Njihovim je
imenom
naziva
i R.E.
Petermann:
FUhrer durch Dalmatien,
Wien
1899,
406
:
"Neben der
Loggia
.. steht der Palast
des
einstigen
Conte
der Insel
und
vis-a-vis der 1550
/ /
erbaute Palazzo Gazzari, der durch seine gothische
Fa
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
20/26
Ma perche qualche benestante di
Lesina
nom compera e non rifabrica
questo palazzo? Cosl, fra qualche anno, sara un mucchio di pietre.
Ahime pensai io allora, i
nostri
signori hanno ben altri pensieri pel
capo " (prijepis u Arhivu Centra /24/,
Arhiv K a s a n d r i ,
70, 2).
80
God . 1947 . zamijenjen je
teko
o t e e n i prozor u
gradskom
zidu (M.
P e t r i : G r a a
za
povijest
konzervatorske
slube
na
Hvaru
- konzervator
Vicko
M a r i i , P e r i o d i n i izvjetaj
Centra za
zatitu
kulturne
batine
Hvar
154/1985,
6;
novi je
prozor
skinut
s
k u e N o v a k - K o v a i
na
Goljavi,
izvorno R u s k o v i ,
zgr.br. 40, to je bilo
posve
neprimjereno
jer je a z l i i t o g oblika od izvornoga)
. Oko
1950. bila je pokrenuta inici
jativa od dr. Jerka
Machieda
i
drugih uglednih
Hvarana
da
se zgrada
obnovi i uredi kao knjinica: vlasnik ju je bio voljan pokloniti, ali je akci
ja bila odbijena od
nadlenih ba
zato jer
-
privatna
God.
1952
. ing.
Bosiljka B e z i iz tadanjeg Konzervatorskog zavoda za
Dalmaciju
vri
arhitektonsko snimanje
o s t o j e e g stanja ove u e , a
k u e
i cijele
inzule
Zavod
za
povijest
umjetnosti
i
arhitekture
( T e h n i k i
fakultet
S v e u i l i t a
u
Zagrebu) te U r b a n i s t i k i
biro u Splitu 1960.
godine
.
Oko 1960
.
zgrada
je na inicijativu NO O p i n e imala i ~ i
u r e e n a
u reprezentativne
svrhe,
za
to su JAZU i
Savjet NR
Hrvatske
bili
dodijelili
neka
sredstva
(N.
D u b o k o v i
n.d./4,
K u a
Petra H e k t o r o v i a / ,
106 , bilj . 2),
ali
od svega
toga nita
.
Dr.
N.
D u b o k o v i je 1961/62
. uzaludno na.Stojao, preko
knjievnika Ivana
Raosa,
da k u u otkupi i
adaptira
ondanje Drutvo
knjievnika
Hrvatske (Arhiv
Centra /24/,
Dokumentacija
, 72). U ovo
je
vrijeme arh.
B. Maga
iznio
dvije varijante
obnove
ove zgrade u okviru
cijele
inzule (Prilog
rjeavanju
problematike arhitektonskih
zahvata
unutar
historijskih
cjelina
,
Bulletin
Zavoda
za
likovne umjetnosti
JAZU
3/1964, 44-49), obje neusvojive zbog konzervatorskih
(a i
estetskih)
neprihvatljivih
interpolacija
i mijeanja
staroga
s novim. God .
1970
.
dananje
Hotelsko p o d u z e e S u n a n i Hvar"
kupilo
je od V l a h o v i a ide
alnu
polovicu k u e , to je usloilo v l a s n i k e
odnose
i samo
odmoglo
obnovi zgrade, umjesto da je o m o g u i . Sudionici
su
Dana
hvarskog
kazalita
u svibnju 1978 .
potpisali
apel (bez rezultata) za spaavanje
ovoga spomenika M o g u n o s t i , Split, 6/1978, 680: tu
se
"bona fide" iznosi
da je ova "dvokatnica" bez krova od p o e t k a 20.
st.,
iako je takvom
prikazuju
i
vedute
iz
19
.
st. /npr.
Reinerova
iz 1829
. u
Centru za zatitu
kulurne batine/,
te
da se
sjeverni
zid poruio, no
vidimo
da
je
i u 18.
st.
bio
u
dananjoj visini).
God. 1979.
postavljena je od
strane tadanje
Mjesne
zajednice, a
po nacrtu
ing. Ive tambuka, eljezna reetka na
ulazu pod
svod sa
strane
glavne
ulice,
da
bi se
z a p r i j e i l o z a g a i v a n j e
(M. K o l u m b i u P e r i o d i n o m izvjetaju Centra
111/1979,
8-9). Od 1989.
do 1991. pokualo
se
zgradu
namijeniti
za Glazbenu kolu, temeljem
donacije
hrvatskih iseljenika,
b r a e
prof.
Radovana i dr. Hrvoja
L o r k o v i a ,
a na spomen
njihove pok. majke, sv jetski poznate pijanistice
Melite
o r k o v i .
Ali nedostatak novca i nerijeenost
l a s n i k i h
odnosa
to
su
i
opet
n e m o g u i l i
pa
je
kola bila otvorena
u k u i
I v a n i - B o g l i
(kas
nije
hotel
"Park") na Goljavi.
94
U v e l j a i
1997. i t a v a
je zgrada
postala
vlasnitvo
Stefana
V l a h o v i a ,
otkupom
od
ostalih
suvlasnika (usp.
T. K o l u m b i
Prodana p a l a a
H e k t o r o v i , Slobodna Dalmacija,
Split
1. m
1997.
, 15). Time se o n a n o
otvorila o g u n o s t obnove
ovoga
spomenika.
A.
Tudor: Sjeverozapadni dio
hvarske
Pjace
1690.
godine,
G r a a i
prilozi
za povijest
Dalmacije 13, Split 1997,
100
i 107-108 objavljuje tloris iz
navedene
godine u
m l e t a k o m Archivio
di
stato,
na kom se predmetna
k u a
naziva
"nedovrenom
k u o m
Gazzari"
(Casa
di
Gazzari
imperfeta).
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
21/26
Pri lozi
1
Povijesni arhiv u Zadru, Arhiv Hvara, kut. 19,
Instrumentorum
Q(uin)tus
1743/44.,
22-24;
Arhiv Centra
za zatitu kulturne batine otoka Hvara u Hvaru,
Arhiv
K a s a n d r i svez. 40; Arhiv benediktinki u Hvaru, X.a, 7)
Adi-6-Ap(ri)le i744
. Fatto in Off:o doue
personalm:te
constituito il S.r
Gabriel Angelini Proc:re instit.o
dalle
Parti quale a nome
del S.r D.
Zuan(n)e
Gazzari
ha
dato,
cesso,
uend.o,
et
lib
eram:te allienato
al S.r Fran:co
Rinaldi
l infras(crit)to
Stabile di lunghezza,
larghezza,
prezzo, e Confiili come
nell infras(crit)to Inst(rument)o
auendo approuato li
con
fini li ss .ri Co: Ferandin Lupi, e Steffano Ettoreo
Essam:ri
del Com(m)un. Pnti li
ss.i
Antonio Raffaelli, e
Pietro
Cingalouich test imon)j
noti
eto)
Segue
l
Rego=
Nel nome di X ris)to
Amen. L an(n)o
della
Sant:ma
Nat ivi)ta, i744 Ind:ne 7:
ma
li
25
Marzo
giorno
ueram:te
di Mercordi, Festiuita
della
Santis:ma Anunciata
fatto
a
Lesina in Botega del
Sig.r Carlo Artifoni situata
al Canton
della
Piazza.
Doue personalm
:te constit:o alla presenza di
me
infras(crit)to
Pub:o Nod:o e de sottos(crit)ti testij; Il
Sigr
o Gioanni Gazzari q:m Sigr Giacomo, il q ua)le
uolontariamte
e
con
ogni altro
miglior
modo, che
eto)
di
sua propria ragione,
per
se heredi, e succesori
suoi ha
dato uenduto, cesso e liberam:te in perpetuo allienato una
sua
Casa
col
suo
contiguo
Cortiuo
posta
entro
la mura di
q(ues)ta Citta
app(ress)o le
Porte della med:ma, cioe
fondi
di Caneua di Long:a da Leuante a Pon:te comprese la
mura brazza, i4,
Largheza
comprese le mura
Brazza
7, e
meza,
fan(n)o
Brazza
cento cinque,
stimato
da
M:o
Luca
Palauersich Muratore
Perito elletto de
uolonta delli
Sig:ri
Contrahenti a L 3, il Brazzo ual L. 3i5=- Ite m) altezza di
muro della
Casa
comprese le
fondamenta
da Mezzodl
braz
za i5, e mezzo di Long:a da Leu:te a Pon:te comprese le
mura brazza, 14, fan(n)o passa, 33, piedi i8 stimato a L 27
il passo, ual L. 900=8- .Ite m) Muro da
Bora della
Casa
d altezza comprese
le Fondamenta brazza
i5, e mezza,
di
Long:a
da Leuante a Pon:te comprese le mura brazza, i4,
fan(n)o
passa, 33,
piedi, 18 stimato a L. 27=il passo ual L
95
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
22/26
900=8.Ite(m)
Muro da
Pon:te
della Casa altezza
colla
fon
dam:ta brazza, 2i Larg:a tra
le
mura braza
sei,
fan(n)o
passa,
20,
piedi, 4, stimato a L.
34=
l passo
ual
L.
544=6.
Ite(m) Muro
da Leuante
della
Casa
d altezza con
le
fon
dam:ta
brazza,
2i;
Larg:a
tra
le
Mura braza
sei
fan(n)o
passa,
20, piedi
4,
stimato
a L. 34 l passo ual L.
544=6.Ite(m)
muro
da
Mezzodi
del
Cortiuo
di
Long:a
da
Leu:a da Leu:te
a
Pon:te
sopra l
Volta brazza,
i4, altezza
sopra
le
mura
della Citta brazza,
iO e
mezo
fanno passa,
23
piedi i3 stimato a L
34=
l passo
ual
L. 799=i4.Ite(m)
muro da
Pon:te
del
Cortiuo sopra l Volta d alteza braza,
i4, e di Larg:a
brazza,
5, e
mezzo fan(n)o
passa
dodeci
piedi
otto
stimato
a L.
34,
l
passo
ual
L.
4i8=i8.Ite(m)
Muro
da
Leu:te
del
cortiuo sopra l
Volta
d altezza
brazza,
i4, e di
Larg:a,
5 e mezzo
fan(n)o
passa, i2, piedi, 8, sti
mato a L. 34 l passo ual L. 4i8=i8 Ite(m) l
Volta di
Long:a
da Leu:te
a Pon:te brazza i4, e
di
Larg:a
brazza,
4, quarti,
i
fan(n)o
passa
noue,
piedi
tredeci,
stimato a L. 30 l passo
ual L
285=i2.Ite(m)
Cornise
da Leu:e
L. iOO Ite(m) Traui,
e
tauole
nel
p(ri)mo
Soler L
i48= Itt(em)
Moneghin con
le
porte
stimato L. 68 Ite(m) Traui, e
Tauole
del 2ndo Soler
stimati
L.
i37=
- Ite(m)
Modioni
sotto l p(ri)mo Soler L.
i5=-
lte(m)
Modioni sotto i l 2do, e 3zo,
Soler
n:o i8 stimati
L.
27.Ite(m)
Traui sopra i
Modioni
n.o tre, stimati L i2=
Itt(em)
Traui nel 3zo
soler,
e sotto l
Tetto
stimati L i38=
Itt(em) capi
sopra l
Tetto mille settecento,
stimati L 204=
Itt(em)
Grondali sotto l Tetto L 32=-
Itt(em)
Scalla
di
Legno
del
2do
Soler
L 49=-
Item Porte
di
Casa,
e
scuri
de
Balconi con feramenta L 50= Ite(m)
le
Porte
grandi
della
Casa con ferram. ti stimate L. 56= - Ite(m)
Modioni
sotto l
Balcone L.
6=
- Ite(m)
modioni
in
Cortiuo,
e sotto i Balconi
n.o i8, stimati L.
27=
. Item Lauello nel Cortiuo stimato L.
79=
- rtem
Scala
di Pietra con
le
Pianche
una rotta stima
ta L.
333=
- Ite(m) Archi sotto l
Volta
stimati L.
i69=
-
Item Porte della Caneua sotto l
Volta
stimate L. i2= -
Ite(m)
altre porte
pur
della
Caneua
stimate
L.
27=
-
fra
li
Confini da
Leu:te l Sigr Compratore infras(crit)to, medi
ante
la strada Com(m)une del
passaggio per
le
Porte della
Citta; Pon:te in
parte l
Sig.r
Pietro Lupi,
con
li
Camerini,
furono p(ri)ma
del
Sig:r
Venditore,
dal q(ua)le
li
sono stati
cessi
mediante la Callicella
di
buon mezzo
piedi
et in
parte
strada Com(m)un; Mezzodi
l Horto
del Sig:r Ellia Raffaello
mediante
le
mura
della
Citta, sopra q(ua)li sono errette
li
Mura con suoi Balconi
di d:to
Cortiuo; E
da
Borra l Luoco
96
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
23/26
proindiuiso tra d:o Sig:r uenditore,
et
il
Sigr Bernarda
Vuragnizan, fu per
auanti strada Consortiua tra d:o Sig:r
Gazzari, e
Sig.r
Cingalouich herede
Leporini giusta
la
Scrittura
Conuentionale de di (etc); Saluis (etc); E cio al
Sig:r
Fran(ces)co
Rinaldi
qui
p(rese)nte,
stipulante
, com-
prante, et accettante per se
heredi,
e sucessori suoi (etc) in
perpetuo
li
pred:i Stabili
con
tutte
le loro ragioni, attioni,
habenze, pertinenze, ingressi,
egressi, et ogni altra cosa
spettantegli,
niuna
eccetuata,
per
il
prezio,
e concluso
mercato
tra le Parti Stabilito di Lire cinque
mille
cinque
centa, non ostante che
risalta
maggior summa dell estimo
al
di cui
fauore
e
benefficio
rinoncia
il
Sig:r
Venditore
in
riflesso della uetusta
dell edificio, et alla
fracidita
delle
Tauole, Traui, Tetto, e scuri; con patto positiuo tra
li
Stessi
Sig.ri Contrahenti stabilito,
che
rimasto
libero che
sara a stride tacite, e quiete
giusta
le leggi
il
p(rese)nte
Ins:to
per
l Off:o di
q(ues)ta
Canc:ria senza
contradicione
alc.una all hora
il
Sig:r Rinaldi compra:re s obliga, e
promette
effetiuam:te
esborsargliela
patuita
sum(m)a di
L
5500 in tanta
numerata
pecunia, e nel tempo stesso
il
Sig:r Venditore s obliga, e promette
inuestire
d:o Sig:r
Comp:re nell atual
real
e corporal possesso del Stabile ad
hauer
tener
posseder per se
heredi e
succesori suoi in per-
petuo,
e disponer a suo beneplacito come del
stabile suo
proprio con
tutte
le
sue ra(ggio)ni
attioni
habenze, parti-
nenze
ingressi
egressi,
e
massime nel benef
:
io del luoco
proindiuiso da
borra,
e
con
tutto cio spettante al Stabile
alienato; per il che d:o
Sig:r
Venditore s obliga in
g(e)n(er)ale e solene obligacione (etc), e con sottoposicione
d altri
suoi
beni mobili, e
stabili
p(rese)nti, e
futuri
di man-
tener, et
osseruar la p(rese)nte uendita, e mai a q(ue)lla
contrauenire anzi difender et
escalumniarla
in Giud:o, e
fuori
a
proprie spese
da ogni
molestante
, e
contradicente
persona;
e cosi promisero parte
all altra,
e laltra all altra
di mantener
le
premesse
hauendo
giurato in
forma (etc);
instituendo in loro Procu:re
il
Sig:r Gabriel Angelini per
il
registra, e
stipulat
:e
del p(rese)nte
nel Off:o
della Canc:a
giusta
le
leggi, e
per la
uolont:ria sua decretatione dalla
Giust:a;
et
ita (etc).
P(rese)nti
furono
li
Sig.ri Carlo
Artifoni, e Fran:co Cortiuo Testi(mon)j noti , chiamati, e
pregati
Ant:o Mircouich Zarcouich Nod:o Pub:o ha dalli
proprij
Atti estratto
97
-
7/25/2019 o Kuci Hektorovic
24/26
2.
Povijesni arhiv u Zadru, Arhiv Hvara, kut. 13,
s v e
1692., 93v-94)
Adi