novo ruho hrvatske znanstvene · pdf filevećina znanstvenih radova šalje se u...

NOVO RUHO HRVATSKE ZNANSTVENE

BIBLIOGRAFIJE CROSBI

Jadranka Stojanovski

Sveučilište u Zadru/Institut Ruđer Bošković

DEI2017, Sveučilišni računski centar Srce, 05.04.2017.

INTERNET U STVARNOM VREMENU ILI KOJOM SE

BRZINOM GENERIRAJU PODACI

http://digitalsynopsis.com/buzz/internet-real-time-infographic/

Znanost danas

■ 1.9 biliona USD (2016 Global R&D Funding Forecast)

■ 2.5 milijuna objavljenih radova godišnje

■ 80% svih znanstvenih istraţivanja financira se javnim

sredstvima

■ većina znanstvenih radova šalje se u časopise 5 velikih

komercijalnih izdavača (Elsevier, Springer, Wiley-Blackwell,

Taylor & Francis, i Sage)

■ 50%-80% NE MOŢE SE REPRODUCIRATI!

■ inicijative za promjene – otvorenost!

Koristi koju donosi otvorenost ■ Znanstvenici:

– veća vidljivost njihovog znanstvenog rada, veći utjecaj, veća citiranost, mogućnosti

suradnje; veća i lakša dostupnost znanstvenih informacija

■ Ustanove:

– veća vidljivost znanstvene aktivnosti ustanove; promocija ustanove u znanstvenom svijetu, ali i u javnosti

■ Javnost:

– pristup znanstvenim informacijama, rezultatima znanstvenih istraţivanja koja su financirana javnim novcem; potencijalno poboljšanje kvalitete ţivota; smanjivanje

razlike između siromašnih i bogatih zemalja svijeta u mogućnosti pristupa relevantnim

znanstvenim informacijama

■ Gospodarstvo:

– pristup najnovijim znanstvenim informacijama; mogućnost primjene znanstvenih otkrića; povezivanje gospodarstva sa znanošću

■ Znanost općenito:

– ubrzan protok znanstvenih informacija; brţi napredak znanosti

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI

1995

■ temelji: SVIBOR, Referalni centar, Hrvatske bibliografije A i B

■ OTVORENOST

■ PODATKE O RADOVIMA UNOSE ZNANSTVENICI

■ FUNKCIONALNOSTI REPOZITORIJA

■ ŠIROK KONCEPT „BIBLIOGRAFIJE” (neobjavljeni radovi, softveri, patenti i dr.)

■ JEDAN UNOS – VIŠESTRUKO KORIŠTENJE

■ BIBLIOMETRIJA

■ POVEZANOST RADOVA I PROJEKATA

2001


CROSBI 1997 – prvo puštanje u rad


Zašto CROSBI?

■ postojećim bibliografijama u Hrvatskoj pokriven je samo dio hrvatske znanstvene

produkcije

■ samo manji dio hrvatske znanstvene produkcije uključen je u međunarodne baze podataka

■ potreba da se uključe i druge vrste radova

CROSBI 2011

34608 RADOVA


Ciljevi ■ transparentnost i otvorenost

■ aţurna, cjelovita i pouzdana informacija o znanstvenim

radovima

■ informacija o radovima pojedinaca, ustanova, istraţivačkim projektima, tematskim područjima

■ jedinstvena poveznica na bibliografiju pojedinaca, ustanove...

■ cjeloviti tekstovi znanstvenih radova

■ unaprjeđivanje komunikacije među znanstvenicima

■ promocija hrvatske znanosti u zemlji i inozemstvu


Kako smo zamislili tijek poslova?

■ autor unosi podatke o radovima koristeći web obrasce

■ administrator nadzire unos

■ (knjiţničari nadziru radove svoje ustanove)

■ bilo tko moţe pretraţivati i pregledavati


CROSBI do 2017

■ UNOS

■ ISPRAVCI

■ PREGLEDAVANJE

■ PRETRAŽIVANJE

■ STATISTIKE

■ FAQ

■ UPUTE

■ PODRŠKA

■ ADMINISTRACIJA DEI2017, Sveučilišni računski centar Srce, 05.04.2017.


519.293 radova 05.04.2017.

Novo sučelje za pristup podacima iz CROSBI bibliografije

■ lakši pristup

■ unaprjeđeno pretraţivanje

■ preglednost

■ novi dizajn

■ sve je napravljeno u Centru za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković


Novo ruho

Korisnici

■ znanstvenici – za uvid u vlastitu tekuću bibliografiju

■ uprave ustanova – uvid u cjeloviti znanstveni output svojih

zaposlenika

■ povjerenstva – različite prosudbe

■ voditelji projekata – pregled doprinosa istraţivačkog projekta, izvješća

■ MZO, HRZZ, AZVO, MOZVAG – uvid u produktivnost pojedinog

istraţivačkog projekta, ustanove

■ 4.500 jedinstvenih posjeta dnevno, 3.000 korisnika dnevno

Planovi ■ različite vrste izvještaja za potrebe znanstvenika;

■ mogućnosti redanja, tiskanja i pohrane u više formata;

■ dodavanje ostalih indeksnih baza podataka;

■ prilagođavanje potrebama korisnika (My CROSBI)

■ interoperabilnost – na lokalnoj, hrvatskoj i međunarodnoj razini (OpenAIRE, izdavači...)

■ monitoring na razini ustanove i znanstvenog područja - uključenost knjiţničara


Planovi

■ što više dostupnih cjelovitih tekstova (poveznice na repozitorije, arhive, druge baze podataka...)

■ normativne datoteke za unaprjeđivanje točnosti i olakšavanje unosa (veza znanstvenika i ustanove, veza znanstvenika i projekta, normativna baza podataka konferencija, ustanova, odjela, zavoda, laboratorija, izdavača, matični broj-ORCID...)

■ bolja organizacija svih sudionika u Hrvatskoj – nadleţnost i Odgovornost pojedinih sudionika za različite segmente


Planovi

■ novo i intuitivno sučelje za unos podataka

■ nove vrste radova

■ poboljšavanje metapodatkovnog opisa za postojeće

vrste radova (prilagodba digitalnom izdavaštvu)

■ iskorak prema semantičkom sustavu

■ statistički prikazi o posjetima i učitavanjima na

različitim razinama

■ vizualizacija podataka


Interoperabilnost s drugim informacijskim sustavima ■ HRČAK – repozitorij hrvatskih znanstvenih, stručnih i popularnih časopisa u

otvorenom pristupu

■ DABAR – nacionalna infrastruktura za izgradnju institucijskih repozitorija

■ ostali institucijski repozitoriji

■ Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj

■ ŠESTAR – repozitorij znanstvene opreme

■ (CRORIS)

■ nije vaţno gdje se podatak o radu i/ili rad unese, vaţno je da se unese samo

jednom, a potom distribuira, preuzima i koristi gdje god je potrebno


Pedeset nijansi otvorenog (J. Pomerantz and R. Peek)

■ Otvoreno znači prava

■ Otvoreno znači pristup

■ Otvoreno znači korištenje

■ Otvoreno znači transparentno

■ Otvoreno znači sudjelovanje

■ Otvoreno znači osigurati otvorenost

■ Otvoreno znači filozofski

usuglašeno s principima

otvorenosti

„The word “open” is used to indicate that a resource is

accessible for no monetary cost. The word “open” is

used to indicate that a resource may be used in any

way imaginable. The word “open” is used to indicate

that anyone may use a resource. The word “open” is

used to indicate that anyone may join in a process.

The word “open” is used to indicate that artefacts of a

process are accessible. The word “open” is used to

indicate that a process leads to the creation of

resources that are accessible and may be used in any

way imaginable. The word “open” is used to indicate

that a resource was created by using other open

resources.”

from http://firstmonday.org/ojs/index.php/fm/article/view/6360/5460


■ Neelie Kroes, bivša podpredsjednica Europske komisije:

„ulazimo u novo razdoblje otvorene znanosti, koje će biti dobro za građane,

dobro za znanstvenike i dobro za društvo u cjelini”

■ Carlos Moedas, povjerenik EK za Istraţivanje, znanost i inovacije:

■ „…vidim tri strateška prioriteta: otvorene inovacije, otvorenu znanost i otvorenost prema Svijetu”


Za kraj: Unesite svoje radove u CROSBI

■ trajno ćete pohraniti podatak o radu (i cjeloviti rad) i koristiti ga kad god vam

zatreba

■ vaši radovi biti će vidljiviji, dostupniji, čitaniji i citiraniji

■ vaši radovi će biti na Google Scholaru

■ vaši radovi će biti u najvećem europskom repozitoriju OpenAIRE

■ vaši radovi moći će se prikazati na web stranicama vaše ustanove, projekta,

vašoj osobnoj web stranici

■ moći ćete lagano preuzeti podatke o svojim radovima u različitim formatima

i citatnim stilovima i koristiti ih za različite namjene

■ moći ćete lagano ugraditi podatke o svojim radovima u CV i druge

dokumente


Hvala!


■ (Ivo Batistić, PMF)

■ Alen Vodopijevec, IRB

■ Matija Kovačević, IRB

■ Bojan Macan, IRB

■ Krešimir Zauder, Sveučilište u Zadru

■ znanstvenici

■ kolegice iz Centra za znanstvene informacije IRB

■ mr. Vesna Jovanović

■ Sva dodatna pitanja moţete uputiti na [email protected] ili [email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

novo ruho hrvatske znanstvene · pdf filevećina znanstvenih radova šalje se u...

Documents