nova akumulacija u slivu rijeke vuke

Upload: zdravko

Post on 10-Mar-2016

73 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Akumulacija se gradi na Koritnjaku

TRANSCRIPT

  • 833GRAEVINAR 64 (2012) 10

    GRADILITE Graevinar 10/2012

    km vea zajednika rijeka Karaica-Vu-ica (o kojoj smo detaljnije pisali u Gra-evinaru 7./2012.), pritoka Drave s ko-jom Vuka na neki nain dijeli zajednika hidroloka svojstva i sline probleme s bujinim potocima. Vuka ima porjeje od 1759 km2, a spo-minje se jo u rimskim vremenima kada se nazivala Wolcea ili Ulca i po njoj su ime dobili grad Vukovar i Vuka, manje mjesto nadomak Osijeka. Izvire ispod Vuje glave na Krndiji i nakon dvade-setak kilometara toka iza Razbojita (u blizini je i razdjelnica sa slivom Karai-ce-Vuice) prelazi u ravniarsko podru-je i meandrirajui tee prema istoku sve do sela Paulin Dvora pokraj Ernestino-va, a potom skree prema jugu i jugoi-stoku. Pokraj Ostrova pribliava se Bo-sutu na desetak kilometara, potom opet skree prema istoku i pokraj Marinaca, Bradina i Bogdanovaca utjee u Dunav usred Vukovara.Porjeje je Vuke smjeteno u jugozapad-nom dijelu Panonske nizine, odnosno istonom dijelu savsko-dravsko-dunav-skog meurjeja i na prostoru Osjeko-baranjske i Vukovarsko-srijemske u-panije. Najvii joj je vodostaj i protok za otapanja snijega u kasno proljee i rano

    jednu od najduih slavonskih rijeka, uz koju su povezani i prvi organizirani vo-doprivredni zahvati na cjelokupnomu hrvatskom dravnom podruju.

    U Slavoniji su znatno vie problema od velikih rijeka

    stvarali bujini vodotoci koji su nastajali u sredinjem gorju

    to okruuje plodnu Poeku kotlinu

    Rijeka Vuka i prikaz njezine regulacije

    Vuka izvire na jugoistonim izdancima Krndije kod sela Pauja i u Vukovaru se ulijeva u Dunav. Po duini od 112 km ukupno je 11. rijeka u Hrvatskoj i jedan je od najveih slavonskih vodotoka te pritoka Dunava (navodno je nekad, va-ljda zbog mnogih meandara, bila duga i 140 km). Na tom je podruju ipak sa 150

    PRIPREMIO:Branko Nadilo

    Zatita od poplava i navodnjavanje

    NOVA AKUMULACIJA U SLIVU RIJEKE VUKE

    Akumulacija se gradi na potoku Koritnjak, pritoku rijeke Vuke koja se u prolosti esto razlijevala iz korita i uz koju su vezani poeci naih vodoprivrednih zahvata

    Iako smo u posljednje vrijeme zbog neuobiajene i duge sue vie govorili o navodnjavanju, valja istaknuti da je na prostranim ravnicama sjeveroisto-ne Hrvatske oduvijek bilo mnogo vie problema s odvodnjom i zatitom od poplava. Hidroloke i klimatske prilike poticale su znatno vee potrebe za od-vodnjom da bi zemljite moglo posluiti za poljoprivrednu obradu, a nedostatak novca prijeio je istodobno rjeavanje odvodnje i navodnjavanja. Kako su su-na razdoblja ipak bila znatno rjea od poplava, posebno u podrujima veih zemljinih depresija, obrana od tetnih djelovanja voda bila je i ostala jedna od najvanijih vodoprivrednih djelatno-sti. Od iznenadnih i velikih voda Save i Dunava, a ponekad i Drave, najea su obrana bili veliki zemljani nasipi koji su uglavnom posvuda izgraeni, ali i od-teretni kanali te akumulacijska jezera i prirodne inundacije.Ipak se moe rei da na prostoru izme-u Drave, Save i Dunava znatno vie problema stvaraju bujini vodotoci koji su nastajali u sredinjemu slavonskom gorju to okruuje plodnu Poeku ko-tlinu iz povezanoga gorskog lanca Psunja, Papuka, Krndije, Dilj gore i Po-eke gore. Ti su brojni vodotoci, koji su esto znali presuiti, mnogo puta uzrokovali poplave pokraj svojih ua u glavne hrvatske rijeke ili u glavne rijeke slivnih podruja, posebno Vuke, Karai-ce-Vuice i Bi-Bosuta. Te su se rijeke u svojim donjim i ravniarskim tokovima zbog plitkih korita, nerijetko smanje-nim velikim naplavinama mulja, esto izlijevale i poplavljivale velika podruja. Posebno se to odnosi na rijeku Vuku, Slivno podruje rijeke Vuke

  • 834 GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012 GRADILITE

    ljeto kada porjeje te rijeke dobiva i naj-vee koliine oborina (to su tzv. zelene vode). Kako nekada Vuka i njezine prito-ke nisu mogle prihvatiti svu vodu, velik se dio razlijevao preko njezinih obala, posebno u osjekom kraju, na podruju od Petrijevaca na zapadu do Sarvaa na istoku te epina, Vladislavaca, Dopsina, Tenje i Bobote na jugu. To je prostrano fluvio-movarno ili podvodno umsko-movarno podruje nazivano Palae, a ime je poteklo od staroga rimskog nazi-va Paludes Ulcae (Movare Vuke).Movare Palaa i Kolovarska bara (na-zvana prema ostacima istoimene utvr-de pokraj epina, zove se i Korograd) zajedniki su zauzimale povrinu od priblino 132,4 km2, a cijelo je plavno po-druje obuhvaalo prostor od 748,1 km2. Poplave nisu ovisile samo o posebnom svojstvu vodnog reima Vuke i njezinih pritoka, nego i o velikim vodama Duna-va i Drave. Naime, za otapanja snijega i leda u Alpama rasli su vodostaji Dunava i Drave, a kako Drava ima krai i izravniji tok, njezine su nabujale vode prve sti-zale u obliku vodnog vala do ua u Du-nav ije je korito moglo prihvaati vee koliine. No kada bi potom dunavski vodni val stigao do ua Drave, nailazio je na zapreke, poput dravskih voda i ve-likog zavoja pokraj Aljmaa (nazvanog i Daljska planina). Tada korito Dunava vie nije moglo prihvaati tolike koliine

    vode pa je podizalo razinu Vuke i njezi-nih pritoka i uzrokovalo razlijevanje u poplavno podruje porjeja Vuke. Valja dodati da je tome znatno pogodovalo i ue Vuke u Vukovaru koje je do regu-lacije u 20. st. bilo kao posebna rijetkost uzvodno na tok Dunava (danas je ure-eno kao zimska luka).

    Zaslugom vlastelina Ivana Kapistrana Adamovia pokualo

    se isuiti movaru i bare uz Vuku gradnjom Bobotskog kanala izmeu Kolovara

    i Bobote

    Vode koje su se godinama slijevale u por-jeje Vuke i iz njega otjecale stvarale su poseban reljef, prepun depresija, mova-ra, bara, uzvienja, ulegnua i sl. Prevla-davala je nepregledna movara Palaa s razliitim biljnim zajednicama koje su pogodovale bogatome i raznovrsnome ivotinjskom svijetu. Bila je povremeno ili stalno stanite mnogobrojnih ptica (ak i pelikana i plamenaca), ali i prebogata ri-bama i rakovima koje su stanovnici obli-njih sela, posebno epina, Vladislavaca i Dopsina znali nuditi i na osjekoj trnici. No ivot je uz movaru bio vrlo nezdrav, zbog obilja vlage i neugodnih mirisa, ali i zbog prostranih movarnih legla ko-

    maraca i drugih insekata te raznovrsnih nametnika i bakterija na truloj vegetaci-ji. To je uzrokovalo mnoge bolesti ljudi i ivotinja, poput malarije, kolere, tifusa te metilja i tzv. "kokojeg sljepila" kod konja.Stoga su poetkom 19. st. zaslugom e-pinskog vlastelina Ivana Kapistrana Ada-movia i bez odgovarajuih zakonskih rjeenja zapoeli prvi hidromelioracijski radovi u porjeju Vuke. To su vjerojatno bili prvi takvi javni zahvati u Hrvatskoj uope, ako se iskljue neki pretpostav-ljeni za rimske vladavine. Pokualo se isuiti movaru Palau i okolne bare gradnjom kanala za odvodnju "mrtvih" i ustajalih voda te regulacijom korita Vuke. Zbog toga su iskopani prokopi na Vuki i prokopan odvodni kanal izmeu Kolo-vara i Bobote (danas se zove Bobotski kanal i ukupna mu je duina 50,73 km). Naalost taj je kanal bio nedovoljne irine i dubine pa stoga uinak i nije bio velik. To je takoer bio sluaj i s naknadnim proi-rivanjem i produbljivanjem kanala 1856. i 1857. koji nisu donijeli znatnija pobolj-anja u porjeju Vuke. U to je doba upa-nijski inenjer Aleksandar Nagy izradio i prvi cjelovit projekt kanaliziranja korita rijeke Vuke koji nije izveden jer vlasnici okolnih vlastelinstava nisu namaknuli potrebna novana sredstva.Stanje se s planovima isuivanja mo-vare ipak poboljalo nakon katastro-falne poplave 1870. kada su bila po-plavljena znatno ira podruja i iz vode su virili samo vrhovi drvea i trstike, a bio je onemoguen i promet na cesta-ma koje su Osijek spajale s akovom i Vukovarom. tovie voda se zadrala gotovo godinu dana jer je korito Vuke i Kolovarsko-bobotskog kanala bilo prepuno mulja koji je dodatno onemo-guavao otjecanje. Zbog toga je vlaste-lin Ivan II. Kapistran Adamovi pozvao iz Strasbourga cijenjenoga francuskoga vodoprivrednog strunjaka Friedricha Wilhelma Toussainta da razgleda cijelo podruje i predloi potrebne hidroteh-nike zahvate. Toussaint je za tromje-senog boravka obiao cijelo podruje, uglavnom amcem, a proao je i po-druje gornje Vuke. Potom je predloio regulaciju veih razmjera te rjeavanje odvodnje i isuivanje ime bi se dobilo Sadanje ue rijeke Vuke u Vukovaru

  • 835GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012GRADILITE

    vie od 57.546 hektara (575,5 km2) plod-nog zemljita. Iako su ukupni trokovi bili manji od tete koju je uzrokovala nedavna velika poplava, radovi ponovno nisu izvedeni zbog nedostatka novca. Ipak e prorauni i rjeenja inenjera Toussainta posluiti kao osnova za sva naknadna rjeenja.

    Francuski vodoprivredni strunjak Friedrich Wilhelm Toussaint angairan je da

    predloi hidrotehnike zahvate na rijeci Vuki i za tri je mjeseca

    obiao cijelo podruje

    Potom je od 1873. do 1876. rjeenje odvodnje porjeja Vuke, koje je ukljui-valo navodnjavanje tog dijela Slavonije

    i gradnju plovnog kanala Drava Dunav Sava, izradio apsolvent beke politeh-nike Ivan Nepomuk Spannbauer. Pro-jekt su prihvatili mnogi vlastelini i ve-leposjednici pa je na odobrenje upuen Zemaljskoj vladi u Zagreb koja je pota-knula osnivaku skuptinu Drutva za regulaciju rijeke Vuke, koje je nakon Za-kona o vodnom pravu iz 1891. organi-zirano kao Zadruga za regulaciju rijeke Vuke. Skuptina je odrana u Osijeku 7.

    rujna 1876., za predsjednika je izabran biskup Josip Juraj Strossmayer, a taj se datum svake godine obiljeava kao Dan

    Hrvatskih voda. Treba ipak rei da to i nije bilo prvo drutvo za hidrotehnike zahvate na dananjem podruju Re-publike Hrvatske. Naime jo je 1854. u Dardi osnovano tzv. Nasipsko drutvo za izvoenje regulacijskih radova za-tite od tetnog djelovanja rijeke Drave, a 1864. u Bujama drutvo za regulaci-ju rijeke Mirne pod nazivom Consortio idraulice per la bonificatione della valle inferirore del Quieto.

    Ipak novac je i dalje bio problem pa je cijeli zahvat sveden samo na regulaciju Vuke i ienje Kolovarsko-bobotskog kanala prema projektu osjekog ine-njera Josipa Knoblocha koji je predla-gao mjestimine prokope novog korita Vuke umjesto ienja starog korita. To je uzrokovalo odreene nesuglasice pa je u projekt ukljuen Julije Hajdy, glav-ni inenjer Drutva za regulaciju Tise i Moria koji je htio zadrati staro rijeno korito. Na kraju je inenjer Franjo Kreu-tzer na temelju svih dotadanjih proje-kata izradio glavni projekt rekonstrukci-je kanala izmeu Kolovara i Bobote te reguliranja rijeke Vuke. Kreutzerov projekt je Zadruga za regu-laciju rijeke Vuke prihvatila 1893., a Ze-maljska vlada 1894., da bi 1985. zapo-eli hidromelioracijski i regulacijski ra-dovi koji su trajali sve do 1925. godine. Najprije je produbljen Kolovarsko-bo-botski kanal, a potom regulirano korito Vuke koje je oieno od mulja i razno-vrsnog bilja. Potom je od 1900. do 1903. u opinama epin, Tenja, Dopsin i Hra-stin prokopan sustav kanala za otjeca-nje suvinih voda. Do 1920. ponovno je produbljen i potom proiren Kolovar-sko-bobotski kanal, a dodatnom regu-lacijom korito je Vuke postalo dublje od movare Palae to je u konanici u godinama nakon Prvoga svjetskog rata uspjeno pridonijelo njezinu isuivanju.Kanali i nasipi bili su prilino zaputeni tijekom Drugoga svjetskog rata, a na-

    Plan isuivanje movara Polaa i Kolovarska bara

    Umjetno jezero Borovik u gornje dijelu toka rijeke Vuke

  • 836 GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012 GRADILITE

    kon rekonstrukcije i ienja prilo se gradnji funkcionalne kanalske mree u ukupnoj duini od gotovo 4000 km. Godine 1980. izgraena je i velika crpna stanica Dvor (kapaciteta 20.000 l/sek) i neto prije velika akumulacija Borovik desetak kilometara nedaleko od izvora (najvee duine 4,5 km, najvee irine 380 m, dubine od 15 m, povrine 1,6 m2 i zapremine 7.950.000 m3). Za Domo-vinskog rata velik je dio prostora bio miniran, a uniten je i velik broj hidro-tehnikih graevina, poput crpne stani-ce Dvor koja je bila potpuno razorena. U meuvremenu je zajmom Svjetske banke u cijelosti obnovljena kanalska mrea I. reda u duini od priblino 240 km i dio ostale kanalske mree, a pot-puno je obnovljena i crpna stanica Dvor te razminirana povrina uz kanale na neto vie od 4 km2.

    Za Domovinskog rata unitene su brojne hidrotehnike

    graevine, a crpna stanica Dvor bila je potpuno razorena pa

    je vei dio obnovljen zajmom Svjetske banke

    Ipak valja rei da je isuivanjem velikoga movarnog podruja i gradnjom nasipa

    te odvodnih i odteretnih kanala rijeen glavni problem slivnog podruja Vuke, ali nije uklonjen glavni uzrok estih poplava bujini potoci. Njima dotjeu velike koliine vode koje postojee rije-no korito nije u stanju prihvatiti. Stoga je u gornjem toku Vuke planirano uku-pno 9 akumulacija, a izgraena je samo jedna (Borovik) i jedna se gradi (Korit-njak). U donjem ih je dijelu na potocima s obronaka Fruke gore planirano 5 (za akumulaciju Dola izrauje se izvedbeni projekt), a na potocima nizinskog dijela Vukovarsko-srijemske upanije jo 9, s tim to su predviene i dvije revitaliza-

    cije (Stare Vuke kod Antina, Markuice i Gaboa te Grabova na potoku Suvak). U tzv. mali sliv Vuke ubrajaju se i buji-ni vodotoci koji se nakon ua Vuke u Dunav s Fruke gore izravno slijevaju u Dunav. Tu se upravo grade dvije akumu-lacije (Opatovac i itluk), a planirano ih je jo 6. Valja istaknuti da su sve aku-mulacije planirane i za navodnjavanje poljoprivrednih povrina.Slian je sluaj i sa susjednim slivom Karaica-Vuica koji se prostire u Viro-vitiko-podravskoj i Osjeko-baranjskoj upaniji i gdje je tijekom 20. st., po-najvie zaslugom prof. Stjepana Belle, uglavnom uspjeno rjeavana zatita od poplava sustavom brojnih kana-la. No tu je situacija poneto drugaija jer je korito Drave znatno ispod razine okolnog zemljita, tako da su glavna poplavna prijetnja tzv. unutarnje vode, uglavnom od brojnih bujinih s Papuka i Krndije. Za taj smo sliv iz raznovrsnih izvora nabrojili gotovo 40 planiranih i izvedenih akumulacija, mikroakumu-lacija i retencija od kojih su izvedene samo dvije: Lapovac II pokraj Naica i Javorica pokraj Slatine (gradnja prikaza-na u Graevinaru 9./2005.). Trenutano se grade dvije (Seginac u opini ainci i Slanac u opini Voin), a za neke je ve pripremljena i projektna dokumentacija (Piljevaka glava, Breznica, Dubovik). Valja meutim istaknuti da se kao re-tencije koriste i neke ume poput Izo-vae, Raljeve i Prkosa te ribnjaci Grud-Obnovljeno postrojenja velike crpne stanice Dvor

    Akumulacijsko jezero Lapovac pokraj Naica (izgraeno 1993.)

  • 837GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012GRADILITE

    njak i Naika Breznica. Mnogo je vie retencija izgraeno u slivu upanijskog kanala koji prikuplja preostale poplavne vode bujinih vodotoka u Virovitiko-podravskoj upaniji.Sve smo podatke o ureenju slivova Vuke i Karaice-Vuice crpili iz dostu-pnih studija utjecaja na okoli te upa-nijskih i opinskih prostornih planova. Iznenadilo nas je ipak odreeno areni-lo, ak i mjestimina kontradiktornost, vjerojatno uzrokovanih injenicom da se tako mnogo akumulacija nikad i nee biti izgraeno.

    Znaajke projekta nove akumulacije Koritnjak

    Nova se akumulacija Koritnjak gradi u koritu istoimenoga bujinog potoka, desnog pritoka Vuke, koji se ulijeva u tu rijeku (stacionaa km 88+529) i priblino je desetak kilometara daleko od jezera Borovik. Zapravo sada je malo pretjera-no rei da se ulijeva jer je zbog dugo-trajnoga sunog razdoblja ve dugo bez vode.Akumulacija se gradi u opini Drenje, na jugozapadnom dijelu Osjeko-baranj-

    ske upanije i usred povijesne akov-tine. Inae valja rei da se taj dio Hr-vatske svrstava meu naa najslabije razvijena podruja jer su sve jedinice lo-kalne samouprave, osim grada akova, svrstane meu potpomognute opine, to znai da im je indeks razvijenosti ispod 75 % hrvatskog prosjeka. tovie prema rangiranju koje je 2010. izradilo ondanje Ministarstva regionalnog ra-zvoja, umarstva i vodnog gospodar-stva, opina Drenje je s indeksom 47,39 % svrstana meu najnerazvijenije opi-ne uope, one s indeksom ispod 50 %. Po razvijenosti odnosno nerazvijenosti zauzima 28. mjesto meu 556 gradova i opina u Hrvatskoj, a neznatno je razvi-jenija od susjednih Levanjske Varoi (na 13. mjestu, najnerazvijenija u upaniji) i Podgoraa (21.), a neto slabija od Trna-ve (31.). U razdoblju od 2006. do 2008. (prema tim je podacima izraen indeks) ostvarila je prosjean dohodak po sta-novniku od 11.218 kuna (20,8 % hrvat-skog prosjeka).Opina Drenje prema popisu iz 2011. ima 2700 stanovnika (25,4/km2), a u to je osim najveega istoimenoga opinskog sredita (585 stanovnika) ukljueno

    jo 11 naselja: Borovik, Braevci, Buje Gorjansko, Kuanci akovaki, Mandi-evac, Paljevina, Podgorje Braevako, Potnjani, Preslatinci i Slatinik Drenjski. Ukupna je povrina 106,5 km2 od ega poljoprivredne povrine zauzimaju 71,8 km2, a umske 25 km2. Gospodarstvo je vrlo slabo razvijeno pa u neto ma-lih tvrtki i obrta te jednoj srednje velikoj (proizvodnja vina) ima priblino 130 za-poslenih. Kroz sredinji prostor opine dijelom prolazi magistralni naftovod Benianci-Ruica te elektroenerget-ski dalekovodi Ernestinovo-erjavinec (400 kV) i akovo-Naice (110 kV). Na podruju opine nema plinoopskrbe niti je izgraena lokalna distribucijska mre-a, a ni jedno naselje nije prikljueno na javni sustav vodoopskrbe i odvodnje. Stoga je u opini za nedavnih sua bilo problema s nedostatkom pitke vode, slino kao i u susjednoj opini Podgora o emu su mediji stalno izvjetavali iako su u njoj neka naselja prikljuena na javni vodovod. U planovima je gradnja lokalnog vodocrpilita u Kuancima a-kovakim, ali e se budue lokalne mre-e uglavnom napajati iz vodoopskrbnih sustava akova i Naica.U opini Drenje izgraena je 1978. pre-ma projektu Rijekaprojekta ve spomi-njana akumulacija Borovik (u nekim se izvorima navodi 1980., ali to je vjerojat-no godina punjenja akumulacije) koja je ime dobila po istoimenom poplavljenom naselju, a sadanji se Borovik nalazi uz Vuku, petstotinjak metara nizvodno od jezera i ima samo 6 stanovnika. Jezero zauzima 2,93 km korita rijeke Vuke (od stacionae km 98+510 do km 101+440) i nalazi se na 145 m n.v. kod naselja Pod-gorja Braevakog, uzvodno od lokalne ceste Mandievac Borovik, a slui za rekreaciju i ribolov.Sada se upravo gradi akumulacija Korit-njak na istoimenom potoku (ponegdje se navodi kao kanal), a na rijeci je Vuki studijskim rjeenjima planirano jo nekoliko akumulacija. Najvea je pod nazivom Buje, sa zapreminom od ak 19,7 km3, planirana u koritu rijeke Vuke nizvodno od Borovika (dijelom i na po-druju opine Podgora). No pitanje je hoe li se ta golema akumulacija uope Gradovi i opine Osjeko-baranjske upanije (opina Drenje je sjeverozapadno od akova)

  • 838 GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012 GRADILITE

    graditi ili e je zamijeniti potpuna regu-lacija tog dijela rijenoga toka. U opini su Drenje na kanalu Maksim planirane jo dvije neto manje akumulacije (sa zapreminom od 1,3 km3), a nizvodno u opini Semeljci na bujinim potocima jo tri akumulacije (Semeljci, Kreinci i Mrzovi). Valja rei da su u opini Drenje kojom prolazi vododjelnica dravskoga i savskog sliva planirane jo tri akumula-cije u dijelu Bi-Bosutskog sliva (Drenje, Kuanci i Preslatinci) koji nije tema ovog teksta.

    Brana se gradi radi zadravanje poplavnog vala u slivu

    potoka Koritnjaka, ali i za navodnjavanje,

    a mogu je uzgoj ribe, portski ribolov ili mini-elektrana

    Dolina je potoka Koritnjak smjetena jugozapadno od ceste Naice akovo, izmeu naselja Buje Gorjansko i Bra-evci, a nasuta glinena brana u izgrad-nji pregrauje dolinu kojom u kinom razdoblju tee bujini potok to izvire na sjevernom obronku Dilja. Svrha je gradnje brane smanjivanje i zadrava-nje poplavnog vala koji nastaje u gor-njem toku sliva potoka Koritnjaka, ali i iskoritavanje akumuliranih voda za

    navodnjavanje. Mogue je i dodatno iskoritavanje akumulacije za, primje-rice, kavezni uzgoj ribe, portski ribolov, ali i za dobivanje elektrine struje (mi-ni-elektrana). Nasuta se brana izvodi od gline, a u tijelu je brane drenani sustav koji se sastoji od po tri drenana tepiha s uzvodne i nizvodne strane na razli-itim visinama te uzdunom drena-nom cijevi u noici nizvodnog pokosa. Uzvodni su tepisi predvieni za vertikal-no usmjeravanje toka vode pri naglim pranjenjima akumulacije radi povea-vanja odnosno osiguravanja potrebne stabilnosti brane. Nizvodni tepisi treba-ju obarati procjednu liniju i stalno vlaiti pokos radi odravanja biljnog pokrivaa.Kruna je brane projektirana na koti 131 m n.v., ali je zbog oekivanog slijeganja Poloaj brane Koritnjak oznaen na satelitskoj snimci

    Situacija brane u koritu potoka Koritnjak

  • 839GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012GRADILITE

    brane, ali i podloge nakon izgradnje, kruni pridodano nadvienje od 70 cm u sredinjem dijelu. Linija se nadvienja linearno smanjuje prema poetku od-nosno kraju brane gdje ga uope nema. Brana je u tlocrtu zakrivljena u sred-njem dijelu s radijusom od 200 m radi povoljnijeg spoja s terenom na lijevom i desnom boku, ali i povoljnijeg poloaja bonog preljeva koji je smjeten u de-snom boku. Najvea je visina brane u odnosu na postojei teren 15,5 m odno-sno s nadvienjem 16,2 m, a brana je u kruni duga 344 m.Brana ima trapezni popreni presjek s krunom irine 8 m Uzvodni je pokos u nagibu 1:2,5 s temeljnom bermom na koti 119,5 m, a nizvodni pokos u nagibu 1:2 i s tri berme koje se izvode radi us-poravanja toka oborinske vode po poko-su. Gornje su dvije berme iroke 1,5 m, a donja je berma (na koti 119 m) iroka 3 m. Uzvodni se pokos treba obloiti ka-menom u debljini 50 cm s dva podlo-na sloja od po 20 cm sitnijeg materijala (pjeskoviti ljunak i tucanik), a nizvodni e pokos biti zatravljen. Zbog predvie-nog slijeganja brane i glinene podloge te odvodnje oborinskih voda, nadvienja su predviena i u sredinjim dijelovima nizvodnih bermi. U kruni je brane pred-viena makadamska cesta iroka 5 m koja omoguuje promet u oba smjera, a za odvodnju vode s kolnike konstruk-cije predvien je dvostreni pad od 4 %.Za pranjenje akumulacije i odvodnju vode tijekom graenja predvien je te-meljni ispust profila 1,2 m protonog kapaciteta pri maksimalnom vodostaju od 11 m3/s. Ukupna je predviena du-ljina temeljnog ispusta od ulazne gra-

    najveeg vodostaja kroz tijelo brane formirati procjedna linija koja bi izbila na nizvodni pokos, a visina bi ovisila o vodopropusnosti u vodoravnom i oko-mitom smjeru. U sluaju kada bi ta vo-dopropusnost bila jednaka, tada bi voda izbijala vrlo nisko i mogla bi se jedno-stavno spustiti podnonim drenom u noici brane. No problemi bi mogli na-stati kada bi, primjerice, vodoravna pro-pusnost bila deset puta vea od oko-mite, tada bi voda izbijala vrlo visoko i ugrozila stabilnost brane. Stoga se unu-tar nizvodnog dijela tijela brane i izvode tri drenana tepiha koji e omoguiti da se procjedna voda u tijelu brane prihva-a i gravitacijski odvodi na berme. Da je ta linija presjeena sredinjim drenom, nizvodni bi dio bio suh i bez vegetacije u

    evine do ureenog korita iza slapita 100,3 m. Za odvodnju velikih voda pred-vien je boni preljev na desnom boku kapaciteta 6,8 m3/s pri usponu vode do kote od 130 m.Od sela Buja do brane predviena je cesta III. razreda s makadamskom kol-nikom konstrukcijom u irini od 6 m, a poseban je odvojak predvien i do izlaza temeljnog ispusta.Povrina je akumulacije na radnoj ra-zini vode 1,01 km2 (101 ha), ukupna je zapremnina priblino 4.800.000 m3, a radna zapremnina 4.600.000 m3. Inae je prostor akumulacije vodoodriv jer se sastoji od kvartarnih naslaga male vo-dopropusnosti.Iako se brana gradi od gline male pro-pusnosti, ipak e se pri duem trajanju

    Karakteristini popreni presjek brane Koritnjak

    Prvi zemljani radovi u gradnji brane Koritnjak

  • 840 GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012 GRADILITE

    sunom razdoblju. Tako e voda stalno protjecati kroz branu i vlaiti nizvodni dio, a oborinska e voda tei okomito kroz glineni nasip to e povoljno utje-cati na njezinu stabilnost.

    U nizvodnom i uzvodnom dijelu brane izvode se drenani

    tepisi pa e voda stalno protjecati i vlaiti nizvodni dio, a na uzvodnom e se osigurati stabilnost pokosa kod naglog

    pranjenja akumulacije

    I na uzvodnom se dijelu tijela brane izvo-de drenani tepisi koji trebaju osigurati stabilnost pokosa u sluaju naglog pra-njenja akumulacije te omoguiti da voda istjee vertikalno to je povoljno za stabilnost. Kada ne bi bilo drenanih tepiha, voda bi tada tekla paralelno s ni-zvodnim pokosom koji bi zbog toga tre-bao biti u znatno veem nagibu.Valja rei da je nakon skidanja humusa u sredinjem dijelu brane du osi pred-vien temeljni klin irok 6 m i dubok 1 m. Temeljni klin u pravilu slijedi liniju terena u uzdunom smjeru.Temeljni je ispust projektiran kao e-lina cijev poloena u galeriju. Ispred ulaza u temeljni ispust predviena je talonica za krupni nanos i otpadni ma-terijal, a na ulazu u cijev temeljnog is-pusta fina reetka za hvatanje krupni-jega plutajueg materijala. Na poetku

    je cijevi predvien pomoni zatvara, a na kraju glavni regulacijski zatvara. U nizvodnoj zasunskoj komori glavna se cijev rava u dvije manje s odgovara-juim manjim zasunom za isputanje manjih koliina vode. Vjeruje se da e se u eksploataciji ta dva manja zatvaraa znatno ee koristiti, a veliki zatvara tek kod pranjenja veih koliina vode u kraem razdoblju. Sve smo izneseno doznali u razgovoru s glavnim projektantom dr. sc. Franjom Veriem iz Geoeksperta d.o.o. iz Zagre-ba te projektantom temeljnog ispusta Davorom Paradikom, dipl. ing. gra., iz Elektroprojekta d.d. iz Zagreba, ina-e voditeljem Odjela arhitekture i kon-struktivnih sustava. Zapravo najprije smo razgovarali s ing. Paradikom koji nam je objasnio da je 2004. Zavod za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Zagrebu za Hrvatske vode kao narui-telja izradio idejni i glavni projekt bra-ne i akumulacije Koritnjak i da je glavni projektant bio prof. dr. sc. Franjo Ve-ri. Potom je Elektroprojekt poetkom 2007. za istog naruitelja izradio izved-beni projekt kojem je glavni projektant ostao dr. sc. Franjo Veri, a armiranobe-tonske je konstrukcije projektirao ing. Davor Paradik, zapravo on je projek-tirao temeljni ispust, a boni je preljev projektirao Kreimir Gali, dipl. ing. gra.

    Inae je ing. Paradik svojedobno radio u Industrogradnji, a otkad je u Elektropro-jektu, bio je ukljuen u dio izvedbenog

    projekta za armiranobetonsku branu HE Lee, posebno za temeljnu plou strojarnice, zatim ustave kod Otoca i na dvije hidoelektrane u Hercegovini HE Mostarsko blato i HE Pe-Mlini. esto je obavljao i projektantski nadzor.U razgovoru s dr. sc. Franjom Veriem do-znali smo ostale detalje vezane uz projekt. Na Graevinskom fakultetu u Zagrebu idejni i glavni projekt za akumulaciju Ko-ritnjak zajedniki su radili uz prof. Veria jo i prof. dr. sc. Tomislav Ivi te dr. sc. Kreimir Ivandi. U idejnom je projektu rjeenja za temeljni ispust i boni preljev izradio prof. dr. sc. Boris Berakovi. Kako je u meuvremenu prof. Veri najprije otiao u mirovinu, a potom poeo raditi u drugoj tvrtki, a doc. dr. sc. Kreimir Ivandi pre-ao na Geotehniki fakultet u Varadinu, sasvim je razumljivo da je izrada izved-benog projekta povjerena Elektroprojektu, kao to je shvatljivo i to to su ga pozvali da bude glavni projektant. Na gradilitu je obavljao i projektantski nadzor zajedno s inenjerima iz Elektroprojekta.

    Obavljeni su dodatni iskopi u desnom boku brane gdje je zamijenjen pijesak jer su tu geotehnikim istraivanjima

    otkrivene velike koliine pjeskovitog materijala

    Brana je praktiki pred zavretkom, a na gradilitu su provedeni dodatni iskopi u

    Betoniranje temeljnog ispusta brane Zemljani radovi oko temeljnog uspusta

  • 841

    GRADILITE Graevinar 10/2012

    GRAEVINAR 64 (2012) 6

    desnom boku brane gdje je u cijelosti zamijenjen zateeni pijesak zemljom koja je uglavnom uzimana iz nalazita u buduem umjetnom jezeru. U prije provedenim istraivanjima znalo se da tu ima pijeska, ali su izvoaa iznena-dile zateene koliine to se vjerojatno moglo izbjei opsenijim geotehnikim istraivanjima koja su provedena kada su otkrivene znatnije koliine pjeskovi-tog materijala. Obavljena su i mjerenja slijeganja kao i procjene stiljivosti, ali je i posebno provjereno brtvljenje u de-snom boku i u podruju bonog prelje-va. Inae radovi su izvedeni vrlo solidno, unato injenici da je 2010. bilo mno-go oborina koje su vrlo nepovoljne za gradnju nasutih zemljanih brana pa je u takvim sluajevima trebalo prekidati radove.

    Prof. Veri opskrbio nas je brojnim fo-tografijama i crteima. Osobno smatra da je budua akumulacija Koritnjak za-pravo kompenzacijski bazen za spre-avanje nizvodnih poplavih voda rijeke Vuke. U projektiranju i izvoenju izve-dena su brojna poboljanja i racionali-zacije kako bi se to vie smanjili tro-kovi. Pomalo mu je ao to se nadomak sela Buje Gorjansko nije uredila pje-ana plaa jer je u tijeku gradnje to mnogo jeftinije, ali bi to netko mogao protumaiti kao pogodovanje buduem koncesionaru.

    Posjet gradilitu

    Organizator naeg posjeta graevini kojoj je slubeni naziv Gradnja aku-mulacije Koritnjak s pristupnom ce-

    stom i regulacijom potoka bila je Janja Horvat, dipl. ing. gra., suradnica glav-ne inenjerke gradilita iz Vodogradnje Osijek d.d., vodeeg partnera u konzor-ciju izvoaa u kojem je jo Vuka d.d. iz Osijeka. Glavna je inenjerka Branka Gali, dipl. ing. gra., bila naime odsut-na, a inenjer je gradilita iz tvrtke Vuka Pejo Roi, dipl. ing. gra.Inenjerka Janja Horvat opskrbila nas je i s mnotvom fotografija dotadanjih radova, ali i omoguila kontakte s osta-lim sudionicima u gradnji ove sloene graevine. Najprije smo razgovarali s Karlom Nadadijem, ing. gra., tehni-kim direktorom Vodogradnje Osijek. Od njega smo doznali da je tvrtka kao trgo-vako drutvo u vodnom gospodarstvu proistekla iz stogodinje tradicije orga-nizirane vodnogospodarske djelatnosti

    Gradnja zemljane brane Koritnjak

    Stanje radova na brani u rujnu 2011.

    Ugradnja geotekstila u tijelo brane

    Poetak zavrnih radova na zemljanoj brani

  • 842 GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012 GRADILITE

    na podruju Slavonije i Baranje. Bavi se gradnjom i odravanjem vodnih grae-vina jo od pedesetih godina prolog stoljea u razliitim oblicima organiza-cije, a 1991. je sa srodnim poduzeima iz Zagreba, Rijeke i Splita kao JVP Drava-Dunav ula u sastav ondanje Hrvatske vodoprivrede, danas Hrvatske vode. Od 1993. Vodogradnja Osijek registrirana je kao samostalni gospodarski subjekt, od 1997. je drutvo s ogranienom odgo-vornou u vlasnitvu Hrvatskih voda, a od 2000. djeluje kao privatizirano di-oniko drutvo. Tvrtka ima dvjestoti-njak zaposlenih, ali i flotu od etrdese-tak plovila jer za Hrvatske vode prema etverogodinjem ugovoru odravaju plovne putove, a posjeduju i odgova-rajuu mehanizaciju za sve vrste ze-mljanih radova. Ukljueni su u gradnju

    akumulacija itluk, Opatovac, Seginac i Slanac. U posljednje je vrijeme bilo vrlo teko jer nije bilo ni poslova ni natjeaja za nove poslove. Sada je neto bolje jer su se barem poeli pojavljivati natjeaji.S ing. Janjom Horvat posjetili smo i gra-dilite akumulacije Koritnjak i uvjerili se da su radovi pred zavretkom. Nedo-staju jo neki radovi ureenja i zatrav-ljenja pokosa brane, a sve bi trebalo biti zavreno do travnja 2013. kada e vje-rojatno zapoeti punjenje akumulacije. Dok smo obilazili ovo sloeno gradilite, pridruila nam se i Dragica Hajpek, dipl. ing. gra., glavna nadzorna inenjerka iz Hrvatskih voda VGO Osijek ili punim nazivom Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu sa sjeditem u Osijeku odnosno Vodnogospodarska ispostava za mali sliv Vuka sa sjedi-

    tem u Osijeku. Zajedniki smo obili i zemljanu branu i armiranobetonske di-jelove i uoili da se i na uzvodnom i na uzvodnom dijelu pokraj brane pojavilo mnogo ambrozije. Nakon razgledavanja u oblinjem smo Podgorau sjeli kako bismo zabiljeili osnovne podatke.Prvi su radovi na gradnji akumulacije obavljeni 2007. kada je izgraena pri-stupna ceste iz Buja Gorjanskog, a potom se nastavilo s krenjem u aku-mulacijskom prostoru i na podruju pregrade te ureenju odvodnih kanala koji su omoguili kontroliranu odvod-nju i isuivanje cijelog prostora nami-jenjenog gradnji brane i pripadajuih graevina. Krajem 2009. zapoeli su pravi radovi, a u 2010. bilo je, kako je ve reeno, mnogo problema s obilnim kiama, ali i s podzemnim vodama.

    Gradilite nizvodnog dijela brane uoi naeg posjeta

    Prostor buduega akumulacijskog jezera Koritnjak

    Kameni nabaaj na uzvodnom dijelu brane

    Temeljni ispust i ureeno korito potoka i bonog preljeva

  • 843GRAEVINAR 64 (2012) 10

    GRADILITE Graevinar 10/2012

    Tada je gotovo nemogue raditi pa se radovi moraju prekidati i priekati da se sve osui. Posljednje su dvije go-dine bile vrlo dobre to se tie oborina i kina su se razdoblja svela na samo dva mjeseca.

    Na gradilitu je stalno od jutra do mraka radilo desetak radnika

    i strojeva pa je iskopano je i ugraeno priblino 200.000

    m3 zemljanoga, ljunanoga i kamenog materijala

    Inae su na gradilitu i jedan i drugi izvoa radili od jutra do mraka, ali to je takvo gradilite gdje radi tek dese-tak radnika i isto toliko strojeva. Isko-pano je i ugraeno priblino 200.000 m3 zemljanoga, ljunanoga i kame-nog materijala koje su kiperi i kamioni dovozili s okolnih nalazita. U poet-ku je radova uvijek malo tee dok se na svlada tehnologija i dok se sve ne uhoda, a kako se gradi malo akumu-lacija, svi su sudionici u graenju na neki nain zapravo poetnici.Glavna je nadzorna inenjerka ista-knula kako ja na ovakvim gradilitima vano paziti na svaku sitnicu i stalno obavljati tekua i kontrolna ispitivanja, posebno tijekom izvoenja zemljanih radova. Tekua je istraivanja obav-ljao TPA d.o.o. laboratorij u sastavu Strabaga, a kontrolna Institut IGH d.d.

    PC Osijek. Svu je potrebnu opremu, posebno ventile, isporuio specijali-zirani proizvoa MIV d.d. (Metalna industrija Varadin), a betonske su radove obavljali izvoai koji su beton dobavljali iz oblinje betonare.Ukupna je koliina materijala koji je trebalo ugraditi znatno poveana jer je trebalo mijenjati loe tlo ispod pre-gradnog profila. Najvea je zamjena obavljena u podruju ispod bonog preljeva i na spoju pregrade na desnu padinu gdje je pronaen sloj pijeska. Nakon istranih geotehnikih radova pristupilo se zamjeni pjeskovitog ma-terijala. Iskopan je gornji glineni sloj, uklonjen sloj pijeska ispod bonog preljeva i dijela brane te ugraen kva-litetan glinoviti materijal. Postupak su znatno oteavale podzemne vode koje su do gline dotjecale kroz vodo-nosni sloj pijeska. Ipak nakon zamje-ne materijala posve je prekinut dotok podzemne vode i radovi su se mogli nesmetano obavljati.Radi praenja slijeganja galerije te-meljnog ispusta, izvedene su geodet-ske toke na kojima se prati visinski poloaj galerije. Prvo je snimanje obavljeno na poetku radova i konti-nuirano nastavljeno. Rezultati poka-zuju da je primarno slijeganje galerije zavreno i da je znatno manje od pro-raunatog.Ing. Dragica Hajpek morala je krenuti na druge akumulacije (Seginac i Sla-nac u Virovitiko-podravskoj upa-

    niji), gdje takoer nadzire izvoenje radova. Mi smo jo malo popriali s mladom inenjerkom Janjom Horvat kojoj je akumulacija Koritnjak bila i prvo gradilite na koje je stigla 2009. Suradnica glavne inenjerke gradilita vidljivo je ponosna to je na poetku svoje karijere bila ukljuena u jedno tako sloeno gradilite. Posebno je zadovoljna i meusobnim odnosima na gradilitu kao i pomoi koju su joj pruali kolegice i kolege na ovom i ostalim gradilitima. Ustupila nam je lijepe fotografije dosadanjih radova, a ujedno nam je i otkrila da e tijekom eksploatacije na akumulaciji biti stal-na uvarska sluba.

    Zakljune napomene

    Pokuali smo to iscrpnije prikaza-ti jedan sloen zahvat u jednom vrlo osiromaenom kraju gdje je depopu-lacija velika i gdje su stariji u veini jer su mladi otili u potrazi za poslom. U ovom bi plodnom kraju jedna velika akumulacija, koja je ponajprije raena za zatitu od poplava, mogla omogu-iti razvoj intenzivne poljoprivrede, posebno povrtlarstva i voarstva, ali i potaknuti rekreacijske i turistike ak-tivnosti. No pitanje je tko bi to trebao uiniti kada mladih nema, a dolazak je mlaih parova iz drugih krajeva teko oekivati kad nema ni posla, ali ni osnovnih uvjeta za ivot, pa ak ni vode ni kanalizacije. To je dodue u

    Pogled s brane na boni preljev Pogled s desnog boka na praktiki izgraenu branu Koritnjak

  • 844 GRAEVINAR 64 (2012) 10

    Graevinar 10/2012 GRADILITE

    planu, ali teko je vjerovati da e to biti uskoro.Ipak na tom su podruju Slavonije sve udaljenosti vrlo male pa su vei gra-

    dovi poput Naica i akova vrlo blizu to bi moglo potaknuti neko vee za-nimanje. Uostalom stalno se govori o zdravoj i ekoloki istoj poljoprivredi, a

    ovo plodno podruje zaista nije zaga-eno nikakvom industrijom.

    Crtei i slike: arhive projektanta, izvoaa i B. N.

    KORITNJAK STORAGE RESERVOIR IN THE VUKA RIVER DRAINAGE BASIN

    The Vuka River, and especially its regulation to protect the area against frequent flooding, is often associated with the beginnings of our water engineering and watercourse regulation activities. It is therefore no wonder that the date on which the Vuka River Regulation Society was formed is now celebrated as the Day of Croatian Water Authority. Mountainous creeks in its upper reaches are a considerable problem, and to counter it many water-storage reservoirs and retarding basins have over time been planned. The only facility of this type that has actually been completed is the artificial lake called Borovik, situated in the upper reaches of the Vuka River. The Borik dam and water-storage reservoir is

    currently under construction at the creek bearing the same name. The works were initiated in 2007 by construction of the approach road starting at Buje Gorjansko village, while actual dam construction started in 2009. The entire project is due for completion in 2013 when the storage reservoir impounding is to start. The impounding process is expected to last several years as this creek often dries up. The future dam will be an earthfill facility 16.2 m in height, with the crown length of 344 m, while the storage reservoir will be 4.8 square kilometres in volume. The works are carried out by Vodogradnja Osijek, and the working design was prepared by Elektroprojekt, Zagreb.