noć osvijetljena fotonima - uspd.hr · pdf fileodbijanje banalne stvarnosti i prihvaćanje...

M a r i j a n Š t i m a c

Noć osvijetljena fotonimaZagreb, 2017.

Galerija specijalne policije

Alegorija AnimalizamMagični realizam Religiozno slikarstvo

Udruga specijalne policije iz Domovinskog rataGalerija specijalne policijeTrg žrtava fašizma 1, Zagreb

4. - 29. travnja 2017.

M a r i j a n Š t i m a c

Noć osvijetljena fotonima

A L E G O R I J A

»Ždral«, ulje platno, 60x50, 2016. »Avion«, ulje platno, 70x50, 2012.

»Papirnata mornarica«, ulje drvo, 70x50, 2012.

P R E D G O V O R

Slikarstvo Marijana Štimca od samog začetka sedamde-

setih godina nosi značajke profinjenog duhovnog izričaja.

Mada izrazito figurativno, »pričljivo«, pa i naoko lako razu-

mljivo, postavlja promatraču niz pitanja.

Slikar likovno i filozofski provocira, otvara izazov i komu-

nikaciju druge strane (promatrača). U konačnici će prihva-

titi i moguće drugačije rješenje kao rezultat impresije, kao

npr. književnik Pavao Pavličić u romanu »Umjetni orao«

koji u epilogu čitatelju ostavlja na raspolaganje rješenje

raspleta.

- Moje slike nastaju u mraku, – reći će slikar.

U doslovnom smislu čini se malo neobična, nerealna, mi-

stična tvrdnja. No, ako temeljne spoznaje i osjetila margi-

naliziramo i percipiramo stvari u širem kontekstu, širim di-

menzijama, mistika postaje realnost.

U realnom svijetu proces vizualizacije odvija se zahvaljuju-

ći – fotonima, elementarnim česticama svjetla koje se gi-

baju brzinom svjetlosti u konačnici stvarajući sliku. Bez fo-

tona nema svjetla, a bez svjetla nema slike. Totalni mrak.

To su poznate fizikalne činjenice na koje slikar samo pod-

sjeća sugerirajući dublje shvaćanje njegovog slikarskog

promišljanja.

Naime, za njega slikarski čin nije samo nanošenje boje na

slikarsku podlogu po određenim principima, nego jedan

kompleksniji pristup koji započinje inicijacijom (inspiraci-

jom, idejom), nastavlja se analitikom i sintezom u »tamnoj

komori« (mraku), da bi došlo do bljeska kada fotoni poči-

nju stvarati novu senzaciju – svjetlost, odnosno sliku kao

materijalni produkt.

Proces time nije završen i zapravo nikad se niti ne završa-

va, jer umjetničko djelo postaje predmet, posrednik dijalo-

ga, odnosno komunikacije s potencijalnim promatračem.

To je, dakako, uobičajeni proces koji se odnosi na gotova

sva likovna djela, ali u ovom slučaju ima naglašenu važ-

nost, s obzirom da su za njega sve faze procesa jednako

vrijedne i čine organsku i funkcionalnu cjelinu umjetnič-

kog izraza.

Marijan Štimac, iako samodidakt, shvatio je slikarstvo kao

umjetnički i kreativni čin u pravom značenju pa tako i dje-

luje. Istinski u svakom momentu podržava tezu po kojoj je

umjetničko djelo zrcalo i refleks umjetnika.

Prije svega on je slikar – intelektualac širokog spektra in-

teresa i znanja, kako u tematskom, tako i u tehnološkom

postupku.

U likovnoj i svim granama umjetnosti nailazimo na prota-

goniste čiji je opus djelomično ili cjelovito naslonjen na za-

vičajnost, ponekad samo kao etnografski zapis. Podravski

kraj karakterističan je primjer za to.

Druga polovica prošlog stoljeća obilovala je nebrojenim

protagonistima različitih slikarskih dosega, znanja i umije-

ća, stilski bliskih »hlebinskoj« prepoznatljivosti. U takvom

okružju likovni izazov prihvatio je i Štimac, ali nikada tren-

dovski opredijeljen, drugim riječima kao kontrapunkt na-

ivnoj euforiji.

Likovni interes bio je i ostao izvan ruralnih prostora usmje-

ren prema mikro ili makro kozmosu, egzistencijalizmu, du-

hovnom promišljanju.

Predgovor

NOĆ OSVIJETLJENA FOTONIMA

P R E D G O V O R

Hrvatski nadrealizam bogat je sljedbenicima koji su perio-

dično ili u cjelini bili (ili ostali) privrženi ovom pravcu. Nisu

to bili samo autori iz akademskih krugova, nego i dobar

niz pripadnika tzv. naivne umjetnosti. To je vrijeme studi-

ja Marijana Štimca na Zagrebačkom sveučilištu u Zagre-

bu, kada je konkretnije i neposrednije otkrivao novi svijet

umjetničkih tendencija i divio se njenim protagonistima.

Odmjeravao je i uspoređivao vlastite likovne dosege s

onim u zagrebačkim galerijama i muzejima, gdje su izla-

gali tada još relativno mladi Vasilije Jordan, Nives Kavurić

Kurtović, Zlatko Bourek, Ratko Petrić, Rudolf Labaš, Dra-

go Jurak, Matija Skurjeni, Ivan Rabuzin, Franjo Klopotan i

mnogi drugi.

Kao izraziti figurativac, Štimac od svojih začetaka sve do

danas kao tematiku jednako prakticira krajolik, mrtvu pri-

rodu i figuru. Međutim, neočekivano, motivi imaju svoje

ishodište i lokaciju negdje drugdje, izvan očekivane pro-

stornosti. Radnja je smještena u imaginarnom prostoru,

biblijskom, svemirskom. Figure, ljudske, animalističke ili

floristički oblici kao da dolaze iz drugog vremenskog pro-

stora, kao da pripadaju nadrealnom, podsvjesnom okružju

u kojima se odvija ovozemaljska radnja.

Kao dobar poznavatelj povijesti umjetnosti, Štimac je na-

šao oslonac u klasicima europske i svjetske umjetnosti koji

su svoj stilski i filozofski identitet temeljili na novim for-

mama, ali tradicionalnim oblicima. Pojednostavljeno, sli-

karu nije nakana stvoriti likovno djelo kao uporabni deko-

rativni unikatni predmet interijera i ambijenta ( javnog ili

intimnog), nego prije svega materijalizirati vizualizaciju,

odnosno refleks filozofskog promišljanja, kojeg će even-

tualno omeđiti i smjestiti u adekvatni okvir.

Na slikarstvo Marijana Štimca neosporno su utjecali (i još

uvijek) nadrealistički majstori.

Andre Breton, francuski pjesnik i likovni teoretičar u svom

nadrealističkom manifestu naglašava irealnost i iracional-

nost, spontanost i otkačenost, podsvijest i automatizam,

odbijanje banalne stvarnosti i prihvaćanje iznenađenja,

neočekivanog i bizarnog.

»Svrha umjetnosti nije u tome da se reproducira, već da

predoči manifestaciju ljudske psihe, izazvanu onom real-

nošću, u kojoj elementi sjećanja, slutnja, želja ili čiste igre

misli daju smisao i značenje slici.«

Ili

»Čudesno je uvijek lijepo, dapače, čudesno je i jedino li-

jepo.«

U ovim postavkama slikar se očito još uvijek dobro osjeća

u četiri desetljeća umjetničkog djelovanja.

A L E G O R I J A

Deset radova iz ovog ciklusa intimna su shvaćanja i likov-

ne zabilješke koje otkrivaju i njegove prikrivene strasti i

ljubavi. To su prije svega biografska iscrtavanja, nebitno

odnose li se na najbliže, intimne osobe ili okružje.

Slikar i u ovom ciklusu ostaje na tragu duhovog i estetskog

promišljanja posredstvom svojih djetinjskih memorabilija.

Misli se prije svega na omiljene igračke i bavljenje avio-

modelarstvom.

Povijest umjetnosti obiluje likovnim poetikama temeljenih

na reduciranju oblika, forme, naglašavanja banalnostima,

na razmišljanju osjećajima. Dadaisti su tako smisao i pravu

vrijednost umjetnosti našli u dječjem izrazu, ne bez razlo-

ga. Dječji je crtež ili neki drugi kreativni uradak je iskren,

nepatvoren i neopterećen oficijelnim postulatima eleme-

nata forme. Naravno, svaki ponaosob promovira svoj inte-

res: psihološki, likovni ili tematski.

U cjelini gledano, držim da je cjelokupni slikarski opus Ma-

rijana Štimca biografski temeljen s osloncem na djetinjstvo

i mladost.

Likovna retrogradnost u njegovom slučaju nisu memorij-

ske slike nekog sretnijeg doba ili spomenarski zapis prija-

telja i najbližih, nego i tumačenje sile i snage u kojima je

dječja psiha jača od svega.

Papirnate ptice, avioni, brodovi koje smo rado izrađivali

i igrali se njima, plovili oceanima i letjeli u nebeska pro-

stranstva, u slikarskom kontekstu postaju ozbiljan, nerijet-

ko i temeljni sadržaj likovnog djela.

Štimac tako podatnost papirnatih igračaka stavlja u isku-

šenje gruboj stvarnosti, uzburkanom moru, kamenu, pri-

jetećim oblacima, olujama. Pa ipak, sva plovila uspješno

plove, a zrakoplovi i rakete prkose nebeskim visinama. To

je, dakako, moguće, upravo uz pomoć dječje mašte. Krhke

igračkice moćne su onoliko koliko je potrebno i kako želi-

mo. Prisjetimo se toga. »Iz djetinjstva Venere«, ulje na drvu, 80x70, 2013.

»Ogrlica«, ulje platno, 70x50, 2016.

A L E G O R I J A

»Sjećanje«, ulje platno, 82x65, 2011. »Balon Sloboda«, ulje platno, 70x50, 2016.

»Valcer«, ulje drvo, 70x48, 2013. »Hodajuća torza«, ulje platno, 70x50, 2013.

A L E G O R I J A

»Moja Gracija šepa.«, ulje platno, 70x60, 2017.

»Nada«, ulje platno, 70x50, 2015.»Paralelni svijetovi«, ulje drvo, 60x60,2012.

Prožimanja i međuzavisnost jedne ili više vrsta umjetničkih

vrsta i percepcija način je estetskog funkcioniranja brojnih

autora. Štimac je ogledan primjer. Glazbeni ugođaj i na-

dahnuće važno je stanje emotivnog naboja u brojnim pri-

godama, a posebno u slikarskom procesu. Atelje Marijana

Štimca nije samo likovna stvaraonica u adaptiranom pro-

storu obiteljskog doma, mjesto odmjeravanja mišljenja s

prijateljima uz čašicu razgovora, nego i »koncertna dvora-

na«. Nezamisliva je radna atmosfera bez glazbene kulise s

omiljenim Pink Floydom, Santanom, Dylanom, Wagnerom,

Bachom, ali i drugim klasicima pop, rock, ambijentalne i

tzv. ozbiljne glazbe.

Poznata je činjenica da je među slikarima i pjesnicima bio

i ostao omiljen Richard Wagner, njemački skladatelj. Nje-

govom glazbom između ostalih, bio je opčinjen francuski

književnik simbolist Charles Baudelaire, a glazbu ovog

slavnog ( pa i drugih majstora), Štimac ne samo da rado

sluša, nego je i materijalizirao kao svoju impresiju na više

slika, kao što su ulja na platnu »Valcer« i »Wagner«.

U ciklusu Alegorije zanimljiv je još jedan rad novijeg da-

tuma, tematski vezan uz obiteljsko okruženje. Slika »Moja

gracija šepa«, iako s kompozicijskim osloncem na slavnog

majstora, u svakom je slučaju otklon kao likovna inovativ-

nost. Zapravo, riječ je o komičnoj prispodobi, jer »njegova

gracija« je životna družica, a doista je bila hendikepirana

prije i nakon hospitalizacije.

A N I M A L I Z A M

»Lov«, ulje platno, 70x50, 2015. »Znatiželjna žaba«, ulje platno, 70x50, 2015.

»Odmor sa psom«, ulje platno na drvu, 80x70, 2012.

»Globalno zatoplenje«, ulje platno, 70x50, 2015.

Animalizam nije usputna ili asistentna tematika slikara.

Životinjska stvorenja iz neposrednog okružja svih vrsta i

pasmina nerijetko su isključivi motiv slikarske kompozici-

je. Ništa neobično, ako se prisjetimo teze o uzajamnosti

osobnog i umjetničkog prožimanja. Sve ovo dobro ilustri-

ra nedavno otvorena izložba na temu životinja u Modernoj

galeriji u Zagrebu.

Kućni ljubimci uobičajena su svakodnevnica obitelji našeg

slikara, njegovog dvorišta, okućnice i životnog obitavali-

šta. Već na ulaznim vratima imanja u ulici Ivana Đuriševi-

ća 2 u Đurđevcu, dobrodošlicu će vam zaželjeti dobroćud-

ni retriver, a umiljate mačke jedva dočekati dragog gosta.

Omiljeni kućni prijatelji nisu jedini slikarski interes, nego tu

je i ostala živalj iz okruženja (ptice, konji, deve, glodavci,

gmazovi, kukci i dr.), a ponekad će se na platnu naći i đur-

đevački simbol – kočoperni pevec, pijetao, dakako s povi-

jesnom utvrdom Stari grad. Simboli nedvojbeno asociraju

na čuvenu legendu i Picoke. Pomalo neobičnim,«sahar-

skim« krajolikom locira i mjesto radnje, a olujnim, prijete-

ćim nebom podsjeća i na tegobna srednjovjekovna vreme-

na za ovaj kraj i Picoke.

A L E G O R I J A

Slika na sljedećoj stranici: »Peski s mega cvijetovima zečjaka«, ulje platno na drvu, 100x80, 2015.

Slika »Peski s mega-cvjetovima zečjaka« originalna je sli-

karska interpretacija, odnosno likovna interpretacija za-

štićene prirodne baštine, posebnog geografsko – bota-

ničkog rezervata »Đurđevački pijesci«. Pješčane dine,

autohtona flora i fauna prirodne su osobitosti od nacional-

nog značaja, često je odredište botaničara, turistička de-

stinacija, a nerijetko ciljano svrhovito odredište fotografa

i slikara. Iako je riječ o relativno malom obitavalištu, ov-

dje su odvija izuzetno bogat i raznolik život leptira (preko

petsto vrsta), kukaca, niske divljači, gmizavaca, ptica, glo-

davaca, itd. Štimac je ovom prigodom akcentirao osice i

guštere kao središnji motiv.

Slikom dominiraju cvjetovi grma zečjaka, »zajika«, (Cyti-

us scoparius), raslinja čija domovina nije podravski kraj,

već je se ovdje udomaćio kao endemska vrsta prije nešto

više od sto godina radi zaustavljanja i učvršćivanja pijeska.

Zimzeleni grm cvijeta u svibnju i daje poseban šarm ovom

neobičnom krajoliku. Vrlo su lijepi sitni žuti cvjetovi, što je

i slikar uočio kao zanimljiv slikarski prizor, dajući mu čak i

nadnaravnu veličinu.

»Picok«, ulje platno na drvu, 80x70, 2013.

A L E G O R I J A

M A G I Č N I R E A L I Z A M

»Vatra u uspavanoj šumi«, ulje na drvu, 82x78, 2015.

»Ne vjerujem u ono što mogu opipati i vidjeti. Vjerujem je-dino u ono što ne vidim, a prije svega ono što osjećam«, pojašnjava Gustave Moreau, francuski slikar simbolist, či-jim se biblijskim i mitološkim motivima nedvojbeno nadah-njivao Marijan Štimac. Dakako da su u sferi njegovog inte-resa i ostali majstori figurativnog nadrealizma, prije svih talijanski majstor metafizičkog slikarstva George de Chiri-co i belgijski nadrealist Rene Magritte, majstor likovne me-tafore, tajanstvenosti, neočekivanosti, koji manipulira vre-

menom i prostorom. Tim i takvim čarolijama Marijan je i danas nadahnut, njima se divi prije svega kao inovativni slikar.

Magični je realizam do sada najuvjerljiviji ciklus i slikarska tematika u kojoj je postigao respektabilne dosege. On je manje-više sadržajni čimbenik svakog rada, bez obzira na motiv. Iz ovog ciklusa pozornost privlače dva rada: »Kon-trolor« i »Sijač«.


»Pred platnom«, ulje drvo, 80x70, 1990.

»Tajna Oriona«, ulje platno na drvu, 81x61, 2013.

»Wagner«, ulje na drvu, 85x80, 2006.

»Sarah na mjesečini«, ulje drvo, 80x70, 2004.


»Kontrolor«, ulje na platnu, 80x70, 1990.


»Sijač«, ulje na platnu, 100x80, 2011.

Tko je taj kontrolor? Zastrašujući plašt kojim je zaogrnu-

ta tama nije banalna likovna kompozicija. Mistike, nespo-

koja, strepnje ovdje ima u izobilju. Habitom, ponuđenim

pojedinostima i kromatikom pretpostavljaju se neka sred-

njovjekovna mračna vremena, za koja smo vjerovali da su

ih humane spoznaje pomele iz svakodnevnice današnjeg

doba. Ali kao da je netko opet pustio zle duhove iz boce

koji nastoje zagospodariti civilizacijom.

Slika »Sijač«, iako naoko lirskija, kompozicijom i koloritom

pitomija, na tragu je prethodne. Tipično nadrealističko oz-

račje gdje uočavamo neobične detalje, kugle, piramide,

ljudsko oko, dvije tajanstvene ženske figure, od kojih jed-

na bestjelesna. Naravno da pojedinosti imaju svoju logi-

ku postojanja. U konačnici nameće se zaključak da je riječ

moćnoj ideologiji i njihovim akterima, pa i gospodarima u

suvremenom svijetu – masonima. Ta moć je između osta-

log i znanje kojim raspolažu, ali moć koja je skrivena. Ot-

krivanje znanja značilo bi gubitak moći.

Marijan Štimac na taj slikarski način razotkriva suštinu gos-

podara svijeta.


»Konjunkcija jabuka s planetama«, ulje platno na drvu, 105x80, 2010.

»Sarah u dvorištu«, ulje platno, 80x60, 2017. »Tata, limun i Beta«, ulje platno na drvu, 80x70, 2014.

R E L I G I O Z N O S L I K A R S T V O

»Anđeo čuvar«, ulje platno, 70x50, 2015.

Religioznim temama autor je stilski najbliži realizmu, s tim da je taj likovni naratizam zadržao mističnost u svojoj cje-lini. Prizori u kojima dominiraju likovi anđela, svetica, Ma-rija s djetetom, raspeti Krist, smješteni su u izvorni biblijski prostor, u krajolik bez vegetacije.

Ikonografija je ovdje neupitna i lako čitljiva, jer je teme-ljena na vjerskim dogmama. Simboli mira, muke, patnje, (križ, kruna, kalež, maslinova grančica, svjetlo, mrak…) sa-stavni su dio religioznog ciklusa. Međutim, uočavaju se pojedine neobičnosti tematike i načini prikaza. To su fizio-nomija i psihologija likova i način identifikacije.

I dok će većina slikara u povijesti umjetnosti naglašavati blagost na licima svetaca i mučenika, pogleda usmjerenog prema nebu, Štimac će svojim likovima dati ovozemaljski, narativni karakter sa svim vrlinama i manama kakvi su bili prije svetosti. Nekad će to biti i vrlo blizu metafore, kao na slici »Isus« iz 2014. godine, gdje kao da je na križu raspeta neka druga ovovremenska osoba.

Marija Magdalena nije božanski lik, nego jedna obična žena od krvi i mesa. Obnaženih grudi, polugola, dakako ne slučajno. Slikar aludira na njenu nemoralnu prošlost »lake žene«, a koja se osloncem na križ iz dna uzdiže do statu-

sa najomiljenije žene Kristove i njegove najvjernije sljed-benice.

Nešto sasvim drugačiju interpretacija iz vremena početka Novog zavjeta nalazimo u slici »Bogojavljanje.« Slikar ri-tmički, gotovo monokromatski, možda i neočekivano na-spram kršćanske ikonografije, postavlja biblijski događaj u imaginarni krajolik lišen mogućnosti preživljavanja.

Većina umjetnika u prvi plan postavlja likove trojice kralje-va na putu u Jeruzalem, ali Štimac će napraviti likovnu in-verziju , tj. pretpostavljenu kompoziciju sasvim izokrenuti.

Ovo je primjer neočekivanog, rekli bismo »magritovskog« rješenja, u kojem su u prvom planu i kao prioritet postav-ljene tri posude u kojima se nalaze dragocjenosti za Novo-rođenca. Slijedi dominantni prizor s dva neosedlana konja bijelca i deva. Tek u pozadini su glavni protagonisti, Tri kra-lja, ljudske figure, gotovo samo u naznakama, koji poput astrologa izučavaju putanju zvijezde repatice ne bi li odre-dili svoje konačno odredište.

R E L I G I O Z N O S L I K A R S T V O

»Tuga«, ulje na platnu, 70x50, 2015. »Isus«, ulje na platnu, 70x50, 2014.

»Magdalena«, ulje na platnu, 80x65, 1990.

»Dijete mira«, ulje platno na drvu, 82x70, 2009.

P O G O V O R

Recentni likovni opus Marijana Štimca možemo po ikono-

grafskim, tematskim, prostornim i ma kojim drugim prin-

cipima locirati u hrvatski nadrealizam. Njegov udio je u

određenoj mjeri relevantan upravo zbog spomenute do-

sljednosti i strastvenoj predanosti umjetničkom činu.

Revalorizacija nastalih radova može biti, dakako, osob-

na prosudba o umjetničkom ili nekom drugom dosegu, ali

stoji činjenica da je barem u ovom okružju solidan promo-

tor i predstavnik poetskog figurativnog nadrealizma.

Suočavamo se s mnogim izazovima. Strah, nemir, strep-

nja, antirazum, nove konzumerističke ideologije, otuđe-

nja, izrazite su svakodnevne prijetnje koje iskaču iz mraka

čovjekove podsvijesti.

I dok bismo po nekom zdravom razumu trebali baštiniti

plodove civilizacijskog dosega, prije svega onog tehnološ-

kog, čini se da se ljudska svijest razvija obrnuto proporcio-

nalna i kao da je sve više retardirana.

Pa gdje je rješenje ovakvog misterija?

Nedvojbeno, u nama samima. Je li u snu, podsvijesti ili

nadstranosti (nadrealnom)?

Andre Breton kaže između ostalog: »Zašto ne bih očekivao

od nagovještaja sna više nego što očekujem od svakod-

nevnice ispunjene višim stupnjem svijesti? Zar i san ne bi

mogao preuzeti rješavanje osnovnih pitanja života?«

Slavni pjesnik i likovni teoretičar izrekao je ove misli 1924.

godine pojašnjavajući temelje nadrealizma, a koji vrijede

i danas.

Postoji li danas svijet u kojem nema stabla bez lišća, gdje

papirna flota plovi Saharom, u kojem su krajolici obojeni

»frozen« bojama, gdje djedovi i bake trče maraton s unu-

cima, gdje su ljekarne postale slastičarnice, gdje je »moja

moneta šira od svijeta, a zove se osmijeh ili stih«, gdje je

zagrljaj jedini pozdrav, gdje je…?

Nemoguće? Ne, nikako. Postoji takav svijet, istina u druga-

čijim dimenzijama, ali koji stanuje u nama. To je svijet na-

drealnog, podsvijesnog, nadsvjesnog u snovima malih lju-

di (dječjih prije svega). Slikarska čarolija Marijana Štimca

dio je te snovite realnosti.

Zdravko Šabarić, ožujak 2017.

»Lopoč«, ulje platno na drvu, 82x52, 2014.

»Zelena bez lišća«, ulje platno, 70x50, 2015.

»Jesen«, ulje platno, 80x55, 2013.

O A U T O R U

KONTAKT

Ivana Đuriševića 2, 48350 Đurđevac

Tel. 048 812 770, mob: 098 327 803

e-mail: [email protected]

[email protected]

Marijan Štimac dipl. oecc, rođen je 11. kolovoza 1959. go-

dine u Đurđevcu. Diplomirao je 1983. godine na Ekonom-

skom fakultetu u Zagrebu. Živi u Đurđevcu sa suprugom

Lidijom i majkom Ružicom, a sinovi Jan i Alexander žive i

rade u Zagrebu gdje najmlađa Sarah Silvija studira. Zapo-

slen je od 1983. na rukovodećim radnim mjestima, u real-

nom sektoru gospodarstva do 1999., a nadalje u javnom

sektoru. Hrvatski branitelj, kao dragovoljac domovinskog

rata i imatelj Spomenice.

Slikarstvom se bavi hobistički, intenzivno nakon spoznaje

o djelu Salvadora Dali u vrijeme školovanja u đurđevačkoj

gimnaziji. Bio je član Grupe 69 i Likovnog udruženja u Đur-

đevcu sa kojima je izlagao na skupnim izložbama do 1989.

godine. Dobitnik je priznanja »Zlatni kist« Grupe 69, a crtež

»Sunce se ponovno rađa« iz 1982. dio je donacije I. Lacko-

vić Croata u Muzeju Grada Đurđevca. Interes za umjetnost

u razdoblju od devedesetih do 2008. godine je postojan,

ali bez aktivnog slikanja i izlaganja malog broja radova na-

slikanih u tom vremenu. Brojna skicirana, zamišena i zapo-

četa a nezavršena platna odložena u podrumu probudile

su zatomljenu strast za slikanje što je uvjetovalo ponovnim

početkom intenzivog slikanja i izlaganjem novih radova.

Član je udruge »Peski art« iz Đurđrvca.

I Z L O Ž B E I R A D O V I

Skupne izložbe

1980. Đurđevac, Galerija Stari grad




Plitvička jezera, SP N. Tesla

Zagreb, Galerija Školska knjiga

1984. Čakovec, Centar za kulturu


Beč, Palača Palffy

Đurđevac, Galerija Stari grad

1985. Zagreb, Galerija Školska knjiga

Đurđevac, Galerija Stari grad

Bjelovar, Gradski muzej


Zagreb, Hotel Dubrovnik

1986. Sisak, Stari grad

Đurđevac, Dom kulture

1987. Đurđevac, Dom kulture

1988. Đurđevac, Dom Kulture

1989. Đurđevac, Gimnazija V. Galjer

Đurđevac, Dom kulture



2014. Đurđevac, galerija Stari grad

Đurđevac, Dom M. Markač

2015. Đurđevac, Muzej grada


2016. Đurđevac, Muzej grada


Samostalne izložbe

2012. Đurđevac, Knjižnica Ex libris

Popis radova

1. »Bogojavljanje«, ulje platno na drvu, 80x80, 2013.

2. »Ždral«, ulje platno, 60x50, 2016.

3. »Avion«, ulje platno, 70x50, 2012.

4. »Papirnata mornarica«, ulje drvo, 70x50, 2012.

5. »Iz djetinjstva Venere«, ulje na drvu, 80x70, 2013.

6. »Sjećanje«, ulje platno, 82x65, 2011.

7. »Balon Sloboda«, ulje platno, 70x50, 2016.

8. »Valcer«, ulje drvo, 70x48, 2013.

9. »Hodajuća torza«, ulje drvo, 70x50, 2013.

10. »Paralelni svijetovi«, ulje drvo, 60x60,2012.

11. »Moja Gracija šepa.«, ulje platno, 70x60, 2017.

12. »Nada«, ulje platno, 70x50, 2015.

13. »Ogrlica«, ulje platno, 70x50, 2016.

14. »Lov«, ulje platno, 70x50, 2015.

15. »Znatiželjna žaba«, ulje platno, 70x50, 2015.

16. »Odmor sa psom«, ulje platno na drvu, 80x70, 2012.

17. »Globalno zatoplenje«, ulje platno, 70x50, 2015.

18. »Peski s mega cvijetovima zečjaka«, ulje platno na

drvu, 100x80, 2015.

19. »Picok«, ulje platno na drvu, 80x70, 2013.

20. »Vatra u uspavanoj šumi«, ulje na drvu, 82x78, 2015.

21. »Pred platnom«, ulje drvo, 80x70, 1990.

22. »Sarah na mjesečini«, ulje drvo, 80x70, 2004.

23. »Tajna Oriona«, ulje platno na drvu, 81x61, 2013.

24. »Wagner«, ulje na drvu, 85x80, 2006.

25. »Kontrolor«, ulje na platnu, 80x70, 1990.

26. »Sijač«, ulje na platnu, 100x80, 2011.

27. »Konjunkcija jabuka s planetama«, ulje platno na

drvu, 105x80, 2010.

28. »Sarah u dvorištu«, ulje platno, 80x60, 2017.

29. »Tata, limun i Beta«, ulje platno na drvu, 80x70, 2014.

30. »Anđeo čuvar«, ulje platno, 70x50, 2015.

31. »Tuga«, ulje na platnu, 70x50, 2015.

32. »Isus«, ulje na platnu, 70x50, 2014.

33. »Magdalena«, ulje na platnu, 80x65, 1990.

34. »Dijete mira«, ulje platno na drvu, 82x70, 2009.

35. »Lopoč«, ulje platno na drvu, 82x52, 2014.

36. »Zelena bez lišća«, ulje platno, 70x50, 2015.

37. »Jesen«, ulje platno, 80x55, 2013.

»Pisanica od srca«, Lepoglava, 2016.

Udruga specijalne policije iz domovinskog rataGalerija specijalne policije

Impressum:Nakladnik: Marijan Štimac; Predgovor i pogovor: Zdravko Šabarić;

Fotografija: Alexander Štimac; Koordinator izložbe: Nada Far; Tisak: Bogadigrafika Koprivnica; Naklada: 400 primjeraka

Slika na naslovnici: »Bogojavljanje«, ulje platno na drvu, 80x80, 2013.

noć osvijetljena fotonima - uspd.hr · pdf fileodbijanje banalne stvarnosti i prihvaćanje...

Documents