nobelovke heroine mira

HEROINE MIRA

NOBELOVU NAGRADU DOBILE SU 43 ŽENE

Nobelovke

Alfred Nobel je rođen 1833. godine u Stockholmu. Prijavio je

oko 355 patenata. Najpoznatiji su dinamit, umjetna svila i guma.

Osim istraživačkog rada, pokazivao je i veliko zanimanje za socijalna pitanja i mir u svijetu, za literaturu i poeziju. Najpoznatija

njegova drama je Nemesis.

Dana 27. studenog 1895. godine Nobel je sastavio oporuku i dio

svog bogatstva, točnije 31 milijun kruna, ostavio kako bi ustanovio

Nobelovu nagradu.

Alfred Nobel

Nobelova nagrada je najveće međunarodno priznanje, koje se

dodjeljuje od 1901. godine, uvijek na dan smrti Alfreda

Nobela, 10. prosinca, pojedincima ili organizacijama, koji su stekli najviše zasluga za

čovječanstvo otkrićima u oblasti fizike, kemije, medicine ili

fiziologije, književnosti te uspješnim zalaganjem na “širenju bratstva

među narodima, smanjenju ili ukidanju stajaćih vojski” (tj. za mir).

Od 1969. godine švedska Banka za ekonomiju dodjeljuje i Nobelovu nagradu za najuspješnije radove iz

područja ekonomskih znanosti.

Nobelova nagrada

U periodu od 112 godina, od 1901. do 2012. dodijeljene su

863 Nobelove nagrade.

Primilo ih je 839 pojedinaca i 24 organizacije.

Ženama su dodijeljene 44 Nobelove nagrade.

Jedna od njih, Marie Curie, nagrađena je dvaput.

Žene koje grade bolji svijet

Selma Lagerlőf Švedska

(20. studenog 1858. - 16. ožujka 1940.)književnica, prva članica Švedske

akademije (1914. g.)Nobelova nagrada za književnost

1909. godine

Jane Laura AddamsSAD (6. rujna 1860. - 21. svibnja 1935.) feministica, bila predsjednica međunarodne Ženske lige za mirNobelova nagrada za mir 1921. godine

Marie CuriePoljska / Francuska

(7. studenog 1867. - 4. srpnja 1934.) kemičarka, osnovala Institut Curie u Parizu i

Varšavi, otkrila kemijske elemente radij i polonij Nobelova nagrada za fiziku 1903. godine

Nobelova nagrada za kemiju 1911. godine

Bertha von SuttnerAustrija (9. lipnja 1843. - 21. lipnja 1914.) književnica, bila počasna predsjednica Stalnog međunarodnog mirovnog uredaNobelova nagrada za mir 1905. godine

Grazia DeleddaItalija

(27. rujna 1871. - 15. kolovoza 1936.) književnica

Nobelova nagrada za književnost 1926. godine

Sigrid Undest Norveška(20. svibnja 1882. - 10. lipnja 1949.) književnica, protivnica rata i fašizmaNobelova nagrada za književnost 1928. godine

Irène Joliot-CurieFrancuska

(2. rujna 1897. - 17. ožujka 1956.) znanstvenica, kćerka Marie i Pierrea Curiea,

sintetizirala nove radioaktivne elementeNobelova nagrada za kemiju 1935. godine

Pearl BuckSAD(26. lipnja 1892. - 6. ožujka 1973.) za roman “The Good Earth” nagrađena Pulitzerovom nagradom Nobelova nagrada za književnost 1938. godine

Gabriela MistralČile

(7. travnja 1889. - 10. siječnja 1957.) pjesnikinja, prosvjetiteljica i feministica


Emily Greene BalchSAD(8. siječnja 1867. - 9. siječnja 1961.)ekonomistica, mirovna aktivistica, počasna predsjednica Ženske lige za mirNobelova nagrada za mir 1946. godine

dr. Gerty CoriČeška

(5. kolovoza 1896. - 26. listopada 1957.) američka biokemičarka, otkrila način

pretvaranja glikogena u glukozu Nobelova nagrada za medicinu 1947. godine

Maria Goeppert-MayerSAD (28. lipnja 1906. - 20. veljače 1972.) njemačko-američka fizičarka, otkriće nuklearne strukture ljuskeNobelova nagrada za fiziku 1963. godine

Dorothy Crowfoot-HodgkinUjedinjeno Kraljevstvo

(12. svibnja 1910. - 29. srpnja 1994.) biokemičarka, analizirala

strukturu vitamina B12Nobelova nagrada za kemiju 1964. godine

Neli SachsNjemačka(10. prosinca 1891. - 12. svibnja 1970.) spisateljica i pjesnikinja židovskog podrijetlaNobelova nagrada za književnost 1966. godine

Betty WilliamsIrska

(22. svibnja 1943.) mirovna aktivistica, suosnivačica sjevernoirskog

mirovnog pokretaNobelova nagrada za mir 1976. godine

Mairead CorriganIrska(27. siječnja 1944.) suosnivačica sjevernoirskog mirovnog pokreta Nobelova nagrada za mir 1976. godine

Rosalyn YalowSAD

(19. srpnja 1921. - 30. svibnja 2011.) medicinska fizičarka, razvijala

radioimunološke metodeNobelova nagrada za medicinu

1977. godine

Majka TerezijaIndija (26. kolovoza 1910. - 5. rujna 1997.) časna sestra albanskog podrijetla, humanitarka Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 2003. godineNobelova nagrada za mir 1979. godine

Alva MyrdalŠvedska

(31. siječnja 1902. - 1. veljače 1986.) sociologinja, političarka, zastupnica pri UN

za međunarodno razoružanjeNobelova nagrada za mir 1982. godine

Barbara McClintock SAD (16. lipnja 1902. - 2. rujna 1992.) citogenetičarka, otkrila pokretne genetske elemente - transpozone kukuruzaNobelova nagrada za medicinu 1983. godine

Rita Levi-MontalciniItalija

(22. travnja 1909. - 30. prosinca 2012.) neurologinja

otkrila čimbenike rastaNobelova nagrada za medicinu

1986. godine

Gertrude B. ElionSAD(23. siječnja 1918. - 21. veljače 1999.) biokemičarka, farmakolog, razvijala lijekove za liječenje raka i sprječavanje odbacivanja transplantaNobelova nagrada za medicinu 1988. godine

Aung San Suu KyiBurma

(19. lipnja 1945.)političarka i aktivistica za ljudska prava

dobitnica nagrade Saharov za slobodu govora 1990. godine

Nobelova nagrada za mir 1991. godine

Nadine GordimerJAR (20. studenog 1923.) književnica, protivnica cenzure, pritvaranja bez suđenja i aparthejdaNobelova nagrada za književnost 1991. godine

Rigoberta Menchu TumGvatemala

(9. siječnja 1959.) aktivistica za ljudska prava i poštovanje

prava urođeničkih narodaNobelova nagrada za mir 1992. godine

Toni MorrisonSAD(18. veljače 1931.) dobitnica Pulitzerove nagrade, promovira afroameričku književnost Nobelova nagrada za književnost 1993. godine

Christiane Nüsslein-VolhardNjemačka

(20. listopada 1942.) biologinja, istraživala genetičku kontrolu

embrionalnog razvojaNobelova nagrada za medicinu

1995. godine

Wisława SzymborskaPoljska (2. srpnja 1923. - 1. veljače 2012.) pjesnikinja, počasna članica Američke književne akademije od 2001.Nobelova nagrada za književnost 1996. godine

Jody WilliamsSAD

(9. listopada 1950.) učiteljica, aktivistica za ljudska prava

i zabranu korištenja mina Nobelova nagrada za mir 1997. godine

Shirin EbadiIran (21. lipnja 1947) odvjetnica, borac za ljudska prava i osnivačica Centra za obranu ljudskih prava u Iranu 2003. godineNobelova nagrada za mir 2003. godine

Elfriede JelinekAustrija

(20. listopada 1946.) književnica, prevoditeljica, feministica, dobitnica 40-ak nagrada i priznanja


Linda B. BuckSAD (29. siječnja 1947.) biologinja, otkrila mirisne receptore Nobelova nagrada za medicinu 2004. godine

Wangari MaathaiKenija

(1. travnja 1940. - 25. rujna 2011.)aktivistica za održivi razvoj,

demokraciju i mirNobelova nagrada za mir 2004. godine

Doris LessingUjedinjeno Kraljevstvo(rođ. u Iranu, 22. listopada 1919.) književnicadobitnica brojnih nagrada Nobelova nagrada za književnost 2007. godine

Françoise Barré-SinoussiFrancuska

(30. srpnja 1947.) virologinja, radila na prepoznavanju

virusa HIV kao uzročnika AIDS-aNobelova nagrada za medicinu

2008. godine

Elizabeth BlackburnAustralija (26. studenog 1948.) rad na otkriću zaštite kromosoma telomerimaNobelova nagrada za medicinu 2009. godine

Carol W. GreiderSAD

(15. travnja 1961.) molekularna biologinja, rad na otkriću

zaštite kromosoma telomerimaNobelova nagrada za medicinu

2009. godine

Elinor OstromSAD (7. kolovoza 1933. - 12. lipnja 2012.) profesorica političke ekonomijeNobelova nagrada za ekonomiju 2009. godine

Herta MüllerNjemačka

(17. kolovoza 1953.) njemačko-rumunjska spisateljica i pjesnikinjaNagrada za ljudska prava “Franz Werfel”


Ada E. YonathIzrael (22. lipnja 1939.) znanstvenica, proučavala strukturu i funkciju ribosomaNobelova nagrada za kemiju 2009. godine

Ellen Johnson SirleafLiberija

(29. listopada 1938.) od 16. siječnja 2006. Predsjednica Liberije,

prva žena predsjednica u Africi Nobelova nagrada za mir 2011. godine

Leymah GboweeLiberija (1. veljače 1972.) političarka i aktivisticaborac za ljudska prava afričkih žena Nobelova nagrada za mir 2011. godine

Tawakkul KarmanJemen

(7. veljače 1979.) novinarka, političarka,

borac za ljudska pravaNobelova nagrada za mir 2011. godine

nobelovke heroine mira

Documents