nikon jerusalimac zbornik

Upload: svetlana-smolcic

Post on 06-Jul-2015

773 views

Category:

Documents


44 download

TRANSCRIPT

NIKONNIKONJERUSALIMACJERUSALIMACZBORNIK ZETSKE SVETE GORE INIKON JERUSALIMACVrijeme - li~nost - djeloZbornik radovasa me|unarodnognau~nog simposionana Skadarskom jezeru7 - 9. septembra 2000. godinePriredio:Jeromonah Jovan (]ulibrk)SvetigoraCetiwe, 2004.Posebna izdawa, kwiga 18Fotografije:Goranka Mati}Prevodi na engleski:Tamara Vra~arevi}Prevodi na ruski:Agencija Perolo[tampa:PublikumBeograd2004. godineKwigu blagodarimo qubavi i truduSr|ana [apera i wegovih saradnikaiz agencije McCANN ERICKSON...idaqekadseodr`etre}inezatudu{uisavr{iVelikaSvetaliturgijazawu,podsje}ajean|eoigovori:danasjebo`anstvena`rtvaprinijeta Bogu za tebe...\akonu dr. Miloradu Lazi}u (1956-2003)vje~an spomen Jeromonah Jovan (]ulibrk) Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete Gore. . . . . . . . . . . . 10 Program Simposiona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Besjeda Mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija na otvarawu Simposiona . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27I KRUG ZETSKE SVETE GORE Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis)Prilike i duhovno stawe u `ivotuJerusalimske Crkve u XV veku. . . . . . . . . . . . . . . 33 Vidosava Nedoma~ki Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi . . . . . . 45 Mom~ilo Spremi} Crkvene prilike u Zeti u doba NikonaJerusalimca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Jero|akon Nikodim (Bogosavqevi})Zetska Sveta Gora - Duhovni smisao i sadr`aj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 Tatjana Subotin-Golubovi}Dioptra Filipa Monotropa u sredwevekovnoj Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 Irena [padijer Dijak Andreja - savremenik Nikona Jerusalimca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137II KRUG NIKONA I JELENE Du{an I. Sindik Testament Jelene Bal{i} . . . . . . . . . . . . . . . . 151 Ninoslava Rado{evi} Nikonov [estodnevnik u rukopisu manastiraSavine 21 - Spis O stvarawu sveta Severijanaepiskopa Gavaleu srpskoslovenskom prevodu . . . . . . . . . . . . . . . 167 Nade`da Sindik Kodikologija Gori~kog Zbornika. . . . . . . . . . . 185 Nina Gagova Gori~kit Sbornik v konteksta na `noslavnskite vladatelski sbornici ot 14 i 15 v. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 Tomislav Jovanovi} Apokrif o Melhisedeku u prepisu Gori~kog zbornika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223III KRUG NIKONOVOG BOGOSLOVQA \akon Milorad Lazi} Bogoslovska struktura zbornika [estodneva Nikona Jerusalimca manastira Savine iz 1439-40. godine . . . . . . . 237 Episkop biv{i Zahumsko-hercegova~kiAtanasije (Jevti}) Ispovedawe vere Nikona Jerusalimqanina. . . 255 Protosin|el Jovan (Puri}) Troji~ina terminologija Ispovedawa vereNikona Jerusalimca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .269 Mitropolit Crnogorsko-primorskiAmfilohije (Radovi}) Hristolikost i bogorodi~nost ~ovjeka i ~ovjekovo stawe poslije smrti po Nikonu Jerusalimcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279 Istvn Perczel Saint Symeon the New Theologian and the Theology of the Divine Substance . . . . . . . . . . . 293BIBLIOGRAFIJA....................................341SUMMARIES.........................................................353REZME ...................................................366IMENSKI INDEKS .................................378Jeromonah Jovan (]ulibrk)Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete GoreKadajeotvaraju}iSimposionNikonJerusalimacli~nostvrijemedjelo uHramuVaskrsewa Hristovog u Podgorici 7. septembra2000.MitropolitCrnogorskoprimorskiAmfilohijerekaodaje"naprostoruZetskeSvete Gore do{lo do usijawa ono {to se zbiva-loupetnaestomvijeku,kojijevododjelnicasvjetova"idase"sveprelomiloumalopozna-tojaliizuzetnojli~nostitogvijeka,li~nostiNikonaJerusalimca,"na{Simposionjepostaomnogovi{eodme|unarodnognau~nogskupa:ZetskaSvetaGorajeponovozamirisalaivratilaseizvi{evjekovneuspavanstiusabornusvijestPravoslavne Crkve i naroda.Pripreman nekoliko godina, skup je sabrao najedno mjesto, i to tamo odakle je sve poteklo, sveono {to se naslu}ivalo otkako je Svetozar Tomi}1902. godine u Skopqu otkupio kwigu koju }e naz-vatiGori~kizbornik akojujepisaonekakavkalu|erkojijesebenazivaoNikonom.Tada{wiministar vjera Crne Gore, Budimir Dubak, koji jeizaMitropolitapozdravioskup,govoriojeoNikonuiJeleniBal{i}onakokakosuprvoiprepoznati:kaoodvavelikastarakwi`evnika.Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis), tada rek-torBogoslovijeSveteTrojicenaSionuiupravnikarhivaJerusalimskePatrijar{ije,pozdraviojeskupkaoizaslanikWegovogBla`enstva Patrijarha Jerusalimskog Diodoraipreniowegovblagoslovsvimasabranimizduhovne otaxbine Nikona. Ninoslava Rado{evi}pozdraviv{inakrajuuimeVizantolo{koginstitutaSANUgovorilajeuimesvihonih,kojisudosadarevnosnotra`iliNikonovetragove po rukopisima i arhivama.Potomsepre{lousalukrajhrama,gdjejepredstavqenointernetizdaweGori~kogzbornika, koj i}eodsadabitidostupancijelojplan-eti. Pripremiogaj eCentarMitropolij eCrnogorskopri-morskezadigitalnoizdava{tvoSvetiJanuarij epodrukovod-stvomZoranaStefanovi}a,uznekolikoprate}ihstudij aoNikonuiZetskojSvetojGori.PodsjetilismosekakojeGori~kizbornik pripremanzaizdavawepaj eSvetozaraTomi}automeomela"aneksijaBosneiHercegovine"adrugiput"bombardovaweBeograda"...Sadajeonpostaojednaodprvihslovenskihruko-pisnih kwiga u cijelosti objavqena na mre`i(www.mitropolija.co.me/duhovnost/goricki/index/htm)Zatimjerije~uzeoMirkoKova~evi}iotvorio prvu sesiju, nazvanu Krug Zetske SveteGore, ~ija je namjena bila da nas pribli`i kon-U~esnici simposiona na Vrawinitekstuukomje`ivioidjelovaoNikonJerusalimac. On je uz slajdove dao pregled kakocrkvene,takoiseoskearhitektureSkadarskogbazena, ne dotakav{i mnogo sam grad Skadar, alisenaro~itozadr`av{inabal{i}kimtrikon-hosimaiqetwikovcuBal{i}aGodiwu,kojio~igledno~inearhitektonskualiiduhovnucjelinu.Popodnejenaobalijezera,ne{toispodGodiwa,poslijedoma}inskogcrmni~kogru~ka,otacMakarije,dragigostiprvijerusalimskimonahnakonnekolikostoqe}anaSkadarskomjezeru,govoriooprilikamaiduhovnomstawuJerusalimskeCrkveuvrijemekadajeuwojobitavaoNikonJerusalimac.Wihsuodliko-vali borba za opstanak i u isto vrijeme borba zao~uvawepravoslavqa,naro~itoprotivunije.Jerusalimsku Patrijar{iju je na FirentinskomsaboruzastupaoSvetiMarkoEfeski,takodaonanijebilame|upotpisnicimaunije,alijeipakuXV vijekuintelektualnaaktivnostuJerusalimuunekolikozamrla,upore|ewusaprethodnim stoqe}ima. Kadasejezerouzburkalo,simposionistisusenanastavakduhovnegozbevratiliuvir-pazarskihotel,gdjejeprvoVladikaAtanasije(Jevti}),kojijebioinaotvarawu,govoriooIspovijedawuvjereove"velikeisvetleli~nosti...retkogpravoslavnogduhovnikaisihaste,mudracaiteologa,crkeno-narodnog~ovekaidiplomate,kakvogjeimalosred-wevekovqeudobasrpskihvladaraNemawi}ai12Jeromonah Jovan (]ulibrk)Mitropolit Amfilohije preliva grob Bo`idaraVukovi}a na Star~evu posle liturgije i pomenaLazarevi}aivizantijskihcarevaPoleologa."VladikaAtanasijejeobratiopa`wunatodauNikonovomispovijedawuvjerenemadogmataoovaplo}ewuiobjasniotovjerovatno{}udajeovo ispovijedawe mawe protivlatinsko, kolikousmjerenoprotivislamakojipori~eSvetuTrojicu,aliistovremenopedago{ko,usmjerenoNikonovojduhovnojk}eriJeleni Bal{i}.Mom~iloSpremi}jenaosnovusvogve}klasi~nogprou~avawapetnaestogvijekaopisaocrkveneprilikeuZetiuvrijemeNikonovo,dakakounaro~itomodnosupremaPrimorju.Onjeposebnoistakaosudarsaunijom,jertadauPre~istuKrajinskusti`uunijatskiepiskopiaDubrov~aninJovanigra va`nu ulogu u Firenci. MonahNikodim(Bogosavqevi})jetra`ioduhovnu razvojnu liniju pojma Zetske Svete GoreamonahPavle(Kondi})opisaostarawekraqaNikolePetrovi}azasvetiweZetskeSveteGore,prevashodnoVrawinu,aliizaKomiBrezovicu Be{ku.Drugi dan u~esnike Simposiona do~ekalo jegostoqubqe oca Marka (Kesi}a) i wegovog brat-stvaisestaramanastiraDugekojisunaobnovqenojVrawinipodbrestomkojijeposvemu sude}i nikao iz oltara svetosavske crkve(sada{wu je podigao kraq Nikola) a mo`da i izkostijuStarcaNikonapripremilistozasaborovawe,dobrodo{licuakasnijeiobilnutrpezu.PrvosupozvaneIrena[padijeriTatjanaSubotinGolubovi}dadovr{e131. Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete GoreLiturgija na Star~evoj Gorici ju~era{wikrug.PrvajegovorilaojednommawepoznatomsavremenikuNikonaJerusalimca,DijakuAndreju,daju}itimejednuli~nostizNikonovogkonteksta,adrugaoDioptri FilipaMonotropa,prevedenojuParorijiiomiqenom{tivuisihasta,kaova`nomdjelukojejevjerovatnoNikon poznavao.Zatimjezapo~eodrugidioskupa,KrugNikonaiJelene,u~ijemjesaodnosunastaoGori~kizbornik, a mogu}e i [estodnevnik.AnikaSkovranjedalakulturnikontekstwihovogvremena,poebnoistakav{isusretsaevropskomrenesansom,iiztogusretaproiza{liJeleninestetizam,kaovrlova`anmomenatizawenkwi`evniradizanastanakBogorodi~inecrkveukojojje sahrawena, a {to je opet vrlo va`no zaobnovu Brezovice, do koje je u me|uvremenudo{lo.Tajestetizamjeo~itkakousamoj wenoj crkvi, tako i u skupocjenimokovima za kwige koje naru~uje u Kotorui u wenim dragocjenostima koje ostavqa utestamentu.Otestamentujepodrobnogovorio Du{an Sindik, dav{i wegov opisi prepis, i pobrojav{i kako je sam rekao"kao poeziju" te divne stvari koje Jelenausvojojposqedwojvoqinabrajasausr|em.Potomjenamomenteuzvode}isvojraddobogoslovqaNinoslavaRado{evi}govorilaotuma~ewu[estodnevakojesenalaziustarijem14Jeromonah Jovan (]ulibrk)Gostionica Jelene Bal{i}, prvi dan simposionaMitropolitAmfilohijeNikonovomzborniku,identifikuju}igakaodjeloSeverijanaizGavale(zapam}enogikaoZlatoustovog neprijateqa), prate}i Severijanovkontakt sa slovenskim svijetom, i opa`aju}i da jeu ovo djelo dodata i Besjeda o Adamovoj du{i, kojaje izvorno posebno Severijanovo djelo.Go{}aizBugarskeNinaGeorgijevnaGagovajeuporedilaGori~kizbornik sadrugimvladarskimzbornicima,zakqu~uju}i da se radi o "dragocjenomspomeniku koji govori o tome kako sunastajalekwigezasredwevjekovnuju`noslovenskuaristokratiju".Pritomnamjeotkrilajo{jedanrukopisvjerovatnovezanzaZetskuSvetuGoru,Bogorodi~nik pisanodjeromonahaArsenija1425.zaMaruCrnojevi}(nalazisedanasuMoskvi),kojakaoiJelenaBal{i}po~ivanaSkadarskomjezeru,naKomu,zakojijemogu}ekwiga i pisana.Ovajdiojezavr{ilaNade`daSindikkodikolo{kom analizom Gori~kog zbornika, sadostapodrobnimwegovimopisom,pisanimsauporednomanalizomopisakojijeSvetozarTomi}daouneobjavqenomPredgovoru zasvojprepis Zbornika, kao i u odre|enoj polemici sanekoliko autora koji su se bavili Nikonom.DiskusijaseusredsredilanapotrebupotragezaizvorimaNikonovihtekstova,kakojetonaglasilaNade`daSindik,kao{tojetoBo{koBojovi}uradioza@itijePrepodobnogSimeona,aVladikaAtanasijeiobeNinenaovomskupuzatekstovekojmasuseonibavili.151. Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete GoreJeromonah Jovan (]ulibrk) predstavqa internet izdaweGori~kog Zbornika,prvi dan simposionaMitropolit Amfilohije se osvrnuo na estetizamJeleneBal{i}okomejegovorilaAnikaSkovran,porede}iwenucrkvunaBe{kisaQubostiwom.InarodnopredawevezujeRadetaNeimara za obe crkve. PrekogovoraoJeleniiwenom`ivqewuuBosni,do{losedotada{wegbogumilstvaipotrebepodrobnijegistra`ivawawegovogobimaizna~aja,o~emujekazivala Irena [padijer.Nakonodmorauvrawinskojdubodoliniiobnovqenommalom,tzv. perjani~kom konaku, predavawemTomislavaJovanovi}aSlovooMelhisedekuuGori~komzbornikuzapo~ela je posqedwa sesija. On je pokazao pori-jekloovogodlomka,komenedostajezavr{etak,izveo nijanse u odnosu na ostale poznate prepisei otvorio temu sve{tenstva i mona{kog odnosapremaevharistiji.Posebnosedotakaoproble-ma {ta je sve progla{avano za apokrif iako seponekad radi prosto o usmenom predawu Crkve.OvopredawekojesenalaziuGori~komzborniku ina~e je tipi~no za Jerusalim i govorio porijeklu i `ivotu Melhisedekovom, te o tomedasesaAvraamomsreonigdjedrugdjenegonaTavoru gori preobra`ewa koja je o~igledno i^asna Trpeza. Protosin|elJovan(Puri})jenastavioistra`ivawe Vladike Atanasija i pokazao kako jetroji~na terminologija u Nikonovom ispovedawuvjere bogoslu`benog porijekla, pogotovo imaju}iu obzir mona{ki bogoslu`beni poredak.16Jeromonah Jovan (]ulibrk)Tropar Svetom Duhu na otvarawuSimposionaPotom se I{tvan Percel, pravoslavni Ma|ari profesor na Sredwoevropskom univerzitetu uBudimpe{ti,dohvatiojo{jednogautora~ijitekstjeNikonstaviousvojezbornike,Prepo-dobnogSimeonaNovogBogoslova.Ispituju}iop{teprihva}enutezuotomedajeSimeonklasi~an prethodnik isihazma, Percel se potru-diodauka`enarazlikeuterminologijiPrepodobnogSimeonaiisihasta,naro~itourazlikovawubo`anskesu{tineibo`anskihenergija,jerSimeon~estogovorio"bitijnomzajedni~arewuilipri~e{}ivawubo`anskomsu{tinom,{tokaodajeusuprotnostisaevaristijskim u~ewem isihasta." Da li se radi orazliciubogoslovqu,Perceltoostavqaotvorenim, ali izri~ito podvla~i da je istovetanduhovnido`ivqajizkogabogoslovstvujuiPrepodobniSimeoniisihasti,idajeuwego-vojosnovi"smirewe,kojejesamHristos",istakav{itakosu{tinskuvezuortodoksijeiortopraksije.Tuma~ewem dva odlomka iz Gori~kog zborni-ka, zavr{ne Molitve Majci Bo`ijoj i odjeqka ukome Nikon obja{wava za{to se slu`e zaupoko-jeneslu`beutre}i,devetii~etrdesetidan,predavawa je zavr{io Mitropolit Amfilohije,govore}ioNikonovojantropologiji,o~ovjekuutemeqenom u tajnu sjediwewa sa Bogo~ovjekom. Diskusijasenakrajuvratilaisihazmuievharistiji, ot{elni~kom predawu i sada{wem`ivotuSinajaiPalestine.NinoslavaRado{evi}jeprimjetiladasesli~anodjeqakovomNikonovomozaupokojenimslu`bamanalaziu171. Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete GorejednomrukopisuizBjeloozerskogmanastiraiz1425,sadauRuskojnacionalnojbiblioteci.AnikaSkovranjenaglasilaevharistijskudimenziju`ivotaZetskeSveteGorepo{toJelena ostavqa novac za zaupokojene slu`be, jerseo~iglednoliturgijaslu`ilaredovno.Kona~no,zavr{ilosesapozivawemnaSvetogGrigorija Palamu, za koga je po Mitropolitovimrije~ima,FilotejKokinoskazaodajebio"sinteza svetoota~kog predawa", jer se u wegovombogoslovqusinteti{ebogoslovqesrcaiuma,dvabogoslovskatoka,"ikojenemo`emodanasrazdvajati u posebne teologije, jer nisu postojaleni ranije, nego su samo imale razli~it izraz."Ve~erwom koju je slu`io otac Makarije kakojesam`elio"nasrpskomnakomedugonijeslu`io"umanastirskojcrkviSvetogNikole,zavr{en je ovaj dan. U me|uvremenu je pristigaotada jo{ vikarni Episkop Budimqanskonik{i}kiJoanikije i ukqu~io se u rad Simposiona.Sutradan, u subotu 9. septembra, MitropolitaiocaMakarijajedo~eklapostrojenaposadavojnogbrodakojiihjeprevezaonaStar~evuGoricu,prviodobnovqenihskitovaZetskeSvete Gore, da bi tamo slu`ili liturgiju. Nakon{tojeprinesenabeskrvna`rtvanazanovqenomoltaruiprelivenigroboviStarcaMakarijaiBo`idaraVukovi}a(kojije,kakojeupozorilaAnikaSkovran,tako|eostaviodamuseslu`i~etrdesetliturgijanadgrobomnaStar~evu),Mitropolit je na ru~ku kod oca Grigorija koji jetadabiove}osmugodinunaStar~evu,podigao~a{u za obnovu Zetske Svete Gore i po`elimo da18Jeromonah Jovan (]ulibrk)se "u woj obnavqamo ba{ ovako kako smo po~eliova tri dana." Mom~ilo Spremi} se zahvalioMitropolituza gostoqubqeuimeu~esnikaaBudimirDubaknaglasiozna~ajskupazaCrnuGoru i sav na{ narod. Zablagodareno je i Vojsci,oficirimaivojnicimazawihovupredus-retqivost.ZatimjeMitropolitpre{aonaMora~nikgdjejepogledaokakoserazvijajuradovinasqede}em skitu koji se obnavqa i svojim rukamasa ocem Makarijem, ministrom vjera ioficirimaVojskeJugoslavijepodi-gaokamennaobnovqenu~asnutrpezu.Uwusuuzidaniipokameniz hilandarskog sabornog hrama i iztemeqaskopskeBogorodi~inesaaborne crkve obiju crkava u kojimajepo~ivalaBogorodicaTrojeru~ica,za{titnicaMora~nika.Ostalisimposionistisuzatovrijemeobi{liBe{kuinadJeleninimgrobomjeVukicaMartinovi}pro~itala prevod wenog testamenta,dabiihpotomsvedoma}incijelogskupa,SlavkoKrstaji},direktorpokloni~keagencijeMitropolijeCrnogorskoprimorskeOdigitrija,ispratio iz Zetske Svete Gore. Danas,trigodinepoSimposionu,ZetskaSvetaGoranastavqapotraguzasvojimzapre-tanimizvorima,obnavqaju}ibogoslovskonasqe|e prethodnika i otaca onoliko sopstven-impredawskim`ivotomipodvigom,kolikoi191. Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete GoreVrawina,8. septembar2000.Vrawina,8. septembar2000.sabornimtrudomnaosaznavawusopstvenogpredawa. Dio tog truda je i ovaj zbornik, nadamosesamoprviunizuonihkoji}esebavitiZetskomSvetomGorom.No,onaseobnavqaprijesvegaevharistijskimimisti~kimjedin-stvomsavascijelomCrkvom,SvetimGradomJerusalimomionimakojisujeprijebrojnihstoqe}aosnovali,na"temequkojivratapaklane}e nadvladati" i koji ispjeva{e "skladnu pjes-mu bogoslovqa".Uwoj,nanovootkriveniglasNikonaJerusalimcajedinstvenjei`ivotvoran.20Jeromonah Jovan (]ulibrk)Vrawina,8. septembar2000.ManastirVrawina Program Simposiona7. septembar, ~etvrtakPRVI DAN11 ~asova Hram Vaskrsewa Hristovog, PodgoricaOtvarawe Simposiona:Mitropolit CrnogorskoprimorskiAmfilohijePozdravne besjede: Budimir Dubakministar vjera u Vladi Republike Crne Gore, Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis)Rektor bogoslovije Svete Trojice u Jerusalimu Ninoslava Rado{evi}Vizantolo{ki institut Srpske akademijenauka i umjetnosti12 ~asovaPrva sesijaProstorije hrama Vaskrsewa Jeromonah Jovan (]ulibrk), BogoslovijaSvetog Petra Cetiwskog, Cetiwe:Elektronsko izdawe Gori~kog zbornika u kontekstu istra`ivawa djela Nikona Jerusalimca Mirko Kova~evi}, Arhitektonski fakultet,Beograd: Arhitektura Zetske Svete Gore15 ~asovaDruga sesijaGostionica Jelene Bal{i} na obali jezeraPredsjedavaju}i Mirko Kova~evi}, I{tvanPercel i Ninoslava Rado{evi} Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis),Bogoslovija Svete Trojice, Jerusalim: Prilike i duhovno stawe u `ivotuJerusalimske Crkve u XV. veku 16:30 ~asovaHotel 13. jul, VirpazarNastavak Druge sesije Episkop biv{i Zahumskohercegova~kiAtanasije (Jevti}), Manastir Tvrdo{: Ispovedawe vere Nikona Jerusalimqanina Mom~ilo Spremi}, Filozofski fakultet,Beograd: Crkvene prilike u Zeti u doba NikonaJerusalimca Monah Nikodim (Bogosavqevi}), ManastirSvetih Arhangela, Prevlaka: Zetska Sveta Gora duhovni smisao i sadr`aj Monah Pavle (Kondi}), Bogoslovija SvetogPetra Cetiwskog, Cetiwe: Rad kraqa Nikole na obnavqawu Zetske SveteGore24Program Simposiona8. septembar, petak DRUGI DANManastir Vrawina9 ~asovaTre}a sesijaPredsjedavaju}i Tomislav Jovanovi},Mom~ilo Spremi}, arhimandrit Makarije(Mavrojanakis) Irena [padijer, Arheografsko odjeqeweNarodne biblioteke Srbije, Beograd: Dijak Andreja savremenik Nikona Jerusalimca Tatjana Subotin -Golubovi}, Filosofski fakultet, Beograd: Dioptra Filipa Monotropa u sredwovekovnojSrbiji Anika Skovran, Narodni muzej, Beograd: Nikon i Jelena u kulturnom kontekstu svogvremena Du{an I. Sindik, Istorijski institutSANU, Beograd: Testament Jelene Bal{i} Ninoslava Rado{evi}, Vizantolo{ki institut SANU, Beorad: Nikonov [estodnevnik u rukopisu manastiraSavine 21 Spis O stvarawu sveta Severijanaepiskopa Gavale u srpskoslovenskom prevodu Nina Gagova, Institut za kwi`evnost, Sofija:Gori~kit sbornik v konteksta na `no-slavnskite vladatelski sbornici ot 14 i 15 v. Nade`da Sindik, Arheografsko odjeqeweNarodne biblioteke Srbije, Beograd:25Program SimposionaKodikologija Gori~kog zbornika Diskusija15 ~asova^etvrta sesijaPredsjedavaju}i Du{an Sindik, Anika Skovran,jeromonah Jovan (]ulibrk) Tomislav Jovanovi}, Filolo{ki fakultet,Beograd: Apokrif o Melhisedeku u prepisu Gori~kogzbornika Protosin|el Jovan (Puri}), BogoslovijaSvetog Petra Cetiwskog, Cetiwe: Troji~na terminologija Ispovedawa vereNikona Jerusalimca I{tvan Percel, Centralnoevropski univerzitet, Budimpe{ta: Saint Symeon The New Theologian and theTheology of the Divine Substance Mitropolit Crnogorskoprimorski Amfilohije(Radovi}), Teolo{ki fakultet, Beograd:Hristolikost i bogorodi~nost i ~ovjekovostawe poslije smrti po Nikonu Jerusalimcu Diskusija9. septembar, subotaTRE]I DAN Manastir Star~eva Gorica, Sveta arhijerejskaliturgija i pomen monasima Zetske Svete Gorei Bo`idaru Vukovi}u Posjeta Brezovici (Be{ki) i Mora~nikuBesjeda Mitropolita Crnogorsko-PrimorskogAmfilohija na otvarawu SimposionaVa{e Preosve{tenstvo, gospodine Ministre,~asni gosti i uzvanici!Petnaestivijek,kao{tojepoznato,pred-stavqa prelomni vijek u istoriji Evrope. On jevijeknovogipomnogo~emutragi~nogsu~eqavawaIstokaiZapada,su~eqavawaipro`imawa. On je i vododjelnica svjetova: najez-da islama s jedne strane; s druge ga{ewe velikogIsto~noromejskog Carstva 1453. godine; s tre}e,ra|aweonog{tonazivamonovovjekovqe,rene-sansa ili novovjekovna kultura.Svesetoizdoga|alouXIV.iXV.vijeku,upravo u onom vremenu koje je i nas sabralo ovdjedanas,uvremenu`ivqewaidjelawaovemalopoznate, ali izuzetne li~nosti XV. vijeka, star-caNikonaJerusalimqanina.Tosu~eqavawesvjetovado{lojedoposebnogizrazaupravoovdje,naovomprostorunaprostorustareZete,naprostoruZetskeSveteGore.Ovdjejeono do{lo do svoga usijawa.Pomnogo~emupetnaestivijekli~inaovajvijek ukojem mi `ivimo, ali supo mnogo~emu isada{wazbivawanaovomprostoru,i{irenaevropskim prostorima odraz i odsjaj, na druga~ijiali na veoma srodan na~in, onoga {to se doga|alou petnaestom vijeku ovdje i na ovom mjestu.Zato je aktuelnost Nikona Jerusalimqanina,wegovogduhovnogiwegovogkwi`evnoginau~nog djela, utoliko ve}a. Zato je i ovaj sim-posion izazovniji za nas. Sa toga razloga ja samveomablagodaransvimakojisuu~estvovaliuorganizovawu simposiona i svima vama koji stese odazvali i onima koji }e se odazvati u wego-vom radu. Mi }emo imati prilike da se na|emo upravonaonimmjestimagdjesuhodilenogeNikonaJerusalimqanina,gdjeje`ivjelaJelenaBal{i},}erkaVelikomu~enikakosovskogLazara,gdjeseonapodvizavalanaBrezovici-Be{ki,gdjejeipo~inula,aodaklejeipisalasvoja pisma, izra`avaju}i svoje nedoumice, svojuduhovnu borbu, ali i nedoumice svoga vremena inaroda u kome je `ivjela i kome je slu`ila. To supisma na koja je Nikon Jerusalimac odgovarao iziskustva Svetog Grada Jerusalima, koja su osta-la zapisana i koja su toliko dragocjena, i o koji-ma }e biti ovdje rije~i. Li~nost Nikonova je utoliko zna~ajnija {toseprekowetada{wasrpskadr`avaitada{waZetavezujuneposrednosaSvetimGradomJerusalimom, sa Sionskom Crkvom, Majkom svihCrkava,{toseovajprostoriduhovnazbivawana wemu vezuju ne samo sa Palestinom nego i saSinajskomgorom,kojajeutovrijemejo{bilaveomadinami~naduhovno,o~emusvjedo~erukopisinesamonajelinskomjezikunegoislovenski, sa~uvani u manastiru Svete Katarinei nedavno otkriveni. 28Mitropolit AmfilohijeNikonjebioorganskidioiz`ivogi`ivonosnogpokretaisihazma,kojijezapqusnuosvepravoslavnezemqeinarodeonogavremena,po~ev{iodSinaja,prekoKritaiKipra,prekoEpira i preko prostora savremene Gr~ke, naro~itoprekoSveteGoredoCarigrada,aondaprekomoravske Srbije, Bugarske, Moldavije, Vla{ke svedo onda{we kijevske i moskovske Rusije. Tajvelikipokret,komejeposebnipe~atdaoprvoSvetiGrigorijeSinait,aposlijewegaSvetiGrigorijePalama,ostaviojeizasebevelikihiizuzetnozna~ajnihtragova.TojebioodgovorpravoslavnogIstokanaduhovne,kul-turne i civilizacijske procese tada{weg Zapada.I djelo Nikonovo, djelo Zetske Svete Gore, kojaje bila ogwi{te ne samo wegovog djelovawa, ono jezaista ostavilo zna~ajnog traga.Topotvr|ujeiobodskocetiwska{tamparija,jeromonahMakarijesasvojimu~enicima,Siluanovizapisikojisusa~uvaniumanastiruSavini samo neke od wih da pomenemo i sve ono{to se doga|alo na Zetskoj Svetoj Gori, od Be{ke imanastiraVrawinedoCetiwskogmanastira,odDe~ana, do Manasije i do manastira u Vla{koj kojeje pohodio i koje je osnivao Nikodim Tismanski, doTrnova u Bugarskoj i znamenitih bugarskih patri-jarahaTeodosijaiJeftimija,docarigradskihpatrijaraha kao {to je bio Filotej Kokinos sve jetodaklevrijemevelikihizna~ajnihduhovnihgibawa i doga|awa, velikih izazova.Vrijemejetodubinskekrizeidentitetasjedne strane i s druge strane pronala`ewa onognajdubqegkamenastancanakomejedinomo`e29Besjeda Mitropolita Crnogorsko-Primorskog Amfilohija na otvarawu Simposionaopstati~ovjekiwegovodjelo.Uvremenutedubinske krize koju je pre`ivqavao hri{}anskiIstok i pravoslavni Balkan, Crkva je izwedri-latakvezna~ajneli~nostikakavjeNikonJerusalimqanin,kojesuozarileneuni{tivimoptimizmom vrijeme koje je po mnogo ~emu biloispuwenocrnilomipesimizmom,ukomesuseru{ilevrijednostiidr`ave,propadalacarst-va. Jedina snaga koja je odr`ala, osna`ila, okri-jepila,osvijetlilaistorijskismutnitrenutakaliiukazalasvjetlonosneputevezabudu}nostbiojeupravotajpokret,preporoditeqskipokret, kome pripada i Nikon Jerusalimqanin,~ije djelo nas je ovdje danas i sabralo. Zatojo{jedanputhvalasvimakoji}eu~estvovatiuosvjetqavawutogavremenanaovomsimposionu,kaoiosvjetqavawuli~nostiNikonaJerusalimqaninaizna~ajaZetskeSveteGorenesamozaZetunegozasveukupnisrpski i slovenski narod, za ono vrijeme i za ovona{evrijemeukojemstedobrodo{li,uovajhramVaskrsewaHristovogugradwi.Onnijeslu~ajnoupravovaskrsewuposve}enjermujeciq da vaskrsava sve ono {to je sahraweno i {tosu poku{ali da sahrane, da uni{te i da izbri{u,u{tajenesumwivospadaoiNikonJerusalimqanin.Davaskrsnesveono{tojesvetoi~estitoi{tojedostojno~ovjekaiwegovog istinskog napredovawa ovdje na zemqi,sveono~imeje~ovjek`ivioodiskonii~ime~ovjektrebada`iviidasehraniuvremenuukome jesmo i u vremenima koja dolaze. Hvala Vam i dobro do{li. 30Mitropolit AmfilohijeKRUG ZETSKE SVETE GOREU{}e Mora~e uSkadarsko jezeroArhimandrit Makarije (Mavrojanakis)JerusalimPrilike i duhovno stawe u `ivotuJerusalimske Crkve u XV. vekuSA@ETAK:@ivotJerusalimskePatrijar{ijeseuvekzasnivaona~uvawusvetihmestaiodr`avawuliturgijskog`ivota.UXV.veku,uvremekadajenawenomprostoruboraviosrpskimonahNikon,onajeprolazila kroz vrlo te`ak period. Krajem trinaestogvekaSvetuZemquosvojilisuMameluci,egipatskisultani, neprijateqskinastrojenipremahri{}anima:oni}euovovremepoku{atidaHramVaskrsewapretvoreuxamiju.PoslepadaCarigradapresta}eidolazak poklonika, i Crkva `ivi u krajwoj oskudici. U tim uslovima delaju patrijarsi Dorotej, TeofilII,Joakim,TeofanII iGrigorijekojisumoraliidabraneCrkvuodla`nogsjediwewasaRimomnaFirentinskomsaboru.JerusalimskuPatrijar{ijujepredstavqao Marko Efeskikoji nije potpisao unijua1443.napomesnomsaboruuJerusalimupatrijarsialeksandrijski, antiohijski, jerusalimski i mitropolitKesarije Kapadokijske su osudili ovaj sabor. Patrijarsijerusalimski su u~estvovali i na Carigradskim saborima1450. i 1482/84. koji su ga tako|e osudili. PadCarigradaiFirentinskisaboriskoristilisu Mameluci da bi poru{ili mnoge svetiwe a Latini dabi pro{irili svoju dominaciju u Svetoj Zemqi gdje su dotada imali samo manastir na Sionu i pravo da se pokloneuHramuVaskrsewa.UtovremenaSinaju`iveu~enimonasiAtanasije,MaksimiJoakimkojisuunajte`evreme bavili se bogoslovqem.Sinaj i Jerusalimska Patrijar{ija ~uvaju mno{tvoslovenskihrukopisakojisupotvrdanaro~itosrpskogprisustvauSvetojZemqiinanajstarijimmona{kimsredi{tima.DuhotporaiborbekojijenadahwivaoNikonaJerusalimcananastavqawepodvigaio~uvawepravoslavnih dogmata i istinske vere jeste zapravo DuhCrkveHristovekojaneizmewenosvedo~ineprolaznuiosloboditeqnu silu vere ve} dve hiqade godina. Na po~etku ovog skromnog predavawa koje seodnosinaduhovni`ivotiuop{tena`ivotJerusalimskeCrkveupetnaestomveku,kadajeSveti Grad posetio i monah Nikon, svakako neprvisrpskipoklonikuSvetojZemqi,`eleobih da zahvalim Gospodu na{em Isusu Hristui Wegovim ugodnicima i velikim svetiteqimaiprosvetiteqima,SvetomeSavi,prvomArhiepiskopuSrpskom,SvetomVasilijuOstro{kom~udotvorcu,velikomborcuprotivlatinskoguticaja,kaoiSvetomPetruCetiwskom. @eleo bih tako|e da se zahvalim inasledniku cetiwskog trona, Visokopreosve}enomMitropolitugospodinuAmfilohijunapozivuza u~e{}e na ovom bogougodnom sabrawu. Ukazanamije~astdaposetimSrbijuposlevi{eodpetgodina od kada sam diplomirao na BogoslovskomfakultetuSrpskepravoslavnecrkve,dasepoklonimsvetiwamaisretnemsasvojimpo{tovanimidragimprofesorimaikolegama,kao i sa mnogonapa}enim srpskim narodom.JerusalimskaCrkva,majkasvihCrkavapoSvetomJovanuDamaskinu,tako|ejemu~eni~kaCrkva. Na mestu stradawa i svedo~ewa Gospodana{ega Isusa Hrista ona je ve} trinaest vekovapre`ivelai`ivipodvla{}uinovernihosva-ja~a.OsvajaweJerusalimaodstranemuslimana638.godine,zna~ilojekrajzlatnogdobavizan-tijske vlasti, doba u kojem su na svetim mestimapodignutiveli~anstvenihramovi,manastirii~uvene lavre, procvetalo mona{tvo sa poznatimasketamakao{tosuSvetiHariton,SvetiIlarion,SvetiJevtimijeVeliki,Sveti34Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis)TeodosijeOp{te`iteqni,SvetiSavaOsve{tani,SvetiJovanDamaskinimnogidrugi.Poredvelikihmona{kihsredi{taipastirskemisije,`ivotJerusalimskeCrkvezasnivao se, kao i danas, na ~uvawu svetih mestaiodr`avawuliturgijskog`ivota.Ovasvetamestaosve}enasuovaplo}ewem,stradawemivaskrsewemGospodana{egIsusaHristai`ivotomPresveteBogorodice,sau~esniceovaplo}ewasaqudskestrane,kaoi`ivotomsvetihapostola,mu~enikaisvetihotaca.Uzvi{enumisiju~uvawaislu`ewanasvetimmestima,prihvatilojeBratstvo~uvaraGrobaGospodwegpodstarawemBla`ewej{egPatrijarhaJerusalimskog,bratstvakomeisampripadam,iodaklepoblagoslovudolazimiu~estvujemnaovomskupu.Ovajodgovornizadataknijenikadabiojednostavan,{to}esevidetiunastavkuovogizlagawa.Nisunedostajaleniborbezao~uvaweistinskecrkvenedogmeprotivmnogobrojnihjeretika.Tako|e, pisani su, prepisivani i prevo|eni sve-toota~kitekstovi,kojidanasukra{avajubib-lioteku Jerusalimske Patrijar{ije i dragocenisu crkvenoistorijski izvori.Izlo`iobih,presvega,istorijskeaspektepetnaestog veka, perioda koji je predmet na{egaizlagawa i koji, za razliku od prethodnih peri-oda`ivotaJerusalimskeCrkve,uduhovnomstvarala{tvunijebiotolikoplodonosan.KrajemtrinaestogvekaSvetuZemquosvojilisuMameluci,egipatskisultani.Osniva~wihovedinastijebiojeMelekDaherVarnuk,35Prilike i duhovno stawe u `ivotu jerusalimske crkve u XV. veku poreklom sa Kavkaza. Kao muslimani, Mamelucisubilineprijateqskinastrojenipremahri{}anima,posebnoonimasaZapadazbogkrsta{kihratova,aliipremapravoslavnimhri{}anima,nepoznavaju}idogmatskerazlikei istorijske ~iwenice. Na `alost, ovo je i danasslu~ajsaekstremnimmuslimanimauSvetojZemqi. Kao{tobiva,niuovimte{kimvremenimaBognijeostaviosvojuCrkvuneza{ti}enom.MamelucisubiliporeklomsaKavkazaibilaimjeneophodnabezbednaplovidbakrozHelespontskimoreuziBosfor.Zbogtogasuodr`avaliprijateqskeodnosesavizantijskimcarevima,kojesusmatraliza{titnicimaJerusalimske Crkve, i wima su se obra}ali okore{avawasvakogproblemapravoslavnezajed-niceuSvetojZemqi.Paralelno,JerusalimskuCrkvu su vi{e puta {titili gruzinski monasi,tako|eporeklomsaKavkaza,zboguticajawihovnih careva na Mameluke. InformacijeoSvetojZemqiveoma~estocrpimoizzapisapoklonika.UtovremeSvetuZemqusuposetiliiputopisenapisaliiPerdikas Protonotarios iz Efesa, MitropolitDaniloEfeskiimonahZosimaizRusije.Od1367.do1417.godinenatronuJerusalimskePatrijar{ijebiojepatrijarhDorotej,kojisenajprepodvizavaonaSvetojGoriakasnijeu~uvenojlavriSvetogSaveOsve{tanog.JosifVrijenije bio je prijateq patrijarha Doroteja, ame|uJosifovimsa~uvanimspisimanalaziseipismoupu}enopatrijarhuDoroteju.Pomenuti36Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis)patrijarhbiojepokreta~obnoveduhovnog`ivotauJerusalimu.Ve}inarukopisavezanihzaovogpatrijarhasa~uvanihubiblioteciJerusalimskePatrijar{ije,ilisusvojeru~nonapisaniodwega,iliodwegovihobrazovanihduhovnih ~eda. Ovo potvr|uju i mnoge zabele{ke,obi~nonaprvojstranikodeksa.Primeraradina kodeksu broj 237 pi{e: "Ovu kwigu napisao jemonahKalistprilogomjeromonahaTome,uvremePatrijarhaDorotejaukelijimogavladike i patrijarha". Po nare|ewu VaseqenskogPatrijarhaAntonija,PatrijarhDorotejjeotputovaouAleksandrijudabina~alstvovaoizborunovogpatrijarha.Tadajezapatrijarhaaleksandrijskog izabran Nikolaj. Potom, patri-jarhDorotejpodneojeostavkuiimenovaozanovogapatrijarhasvojeduhovno~edo,TeofilaII (14171424.),kojisepokazaojednimodnajde-latnijihpatrijarahajerusalimskih.Naosnovupodataka iz putopisa ruskog monaha i poklonikaZosime,saznajesedasuuJerusalimutada`iveli obrazovani klirici kao {to su Joakim,dobarpoznavalacgr~kogiarapskogjezika,veoma drag patrijarhu Teofilu, koji je naslediopatrijarhaTeofana1431.godine.ZavremepatrijarhaJoakimausledzemqotresasru{ilase kupola Hrama Vaskrsewa, {to je Mamelucimadalopovoddapoku{ajudazauzmuhramipretvoregauxamiju.PatrijarhJoakimjetadabio primoran da Mamelucima preda sve crkvenedragocenostiida,poredtoga,platijo{6500mleta~kihzlatnihdukata,dabinatajna~inspasao Hram.37Prilike i duhovno stawe u `ivotu jerusalimske crkve u XV. veku Utovremeodr`aoseFirentinskisabor,doga|aj koji se odnosio na ~itavu Crkvu. Sre}om,Jerusalimsku Crkvu na ovom saboru predstavqaoje Sveti Marko Evgenik. Kao {to je poznato, onnije potpisao oros ovoga sabora. Po inicijativipatrijarhaJerusalimskogJoakimaodr`anjepomesni sabor u Jerusalimu 1443. godine, na komesuu~estvovalipatrijarhaleksandrijskiFilotej,antiohijskiDorotejimitropolitKesarijeKapadokijskeArsenije.Veomaza-nimqiv je oros ovog jerusalimskog sabora. Ista}i }emo odre|ene odlomke ovog orosa: "Po{to je ovamo stigao i visokopreosve}enimitropolitsve{tenemitropolijeKesarijeKapadokijske, prvotroni i egzarh celog istoka,dabisepokloniopre~asnomisvetomGrobuGospodwemiostalimsvetimmestimauJerusalimu i da bi nama saop{tio sve sablazniproistekleizfirentinskogsabora,nakomesupapaEvgenijeiLatinineprihvatqivoproslavqeni, i to za umetawe u Simvol Vere daDuhSvetiproishodiiodSina,zadopu{teweupotrebebeskvasnoghlebana`rtveniku,ipomiwawepape,kaoidrugihneispravnihpro-mena,kanonskinedopustivih.Poredostalog,MitropolitKizi~kiMitrofannekanonskijeoteocarigradskitronMitrofankaopatri-jarh vr{io je nekanonske hirotonije po eparhi-jama Istoka, rukopolo`iv{i ~etiri mitropol-it~i}aiepiskop~i}aizbogtogapobo`niivrlipodr`avalacpravoslavqa,gorespomenutiMitropolit Kesarijski, ne mogav{i da podnesedagledaizmeneuCrkviHristovoj,nesaglasne38Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis)sa istinskom verom, tra`io je podr{ku trojicepravoslavnih arhijereja, Filoteja Aleksandrijskog,DorotejaAntiohijskogiJoakimaJerusalimskogTogaradiwemu(tj.MitropolituArseniju)jepismenopredatona{emi{qewe,svojeru~nopotpisano(tj.odstranetrojicepatrijarha)mesecaaprila,6951.godine(tj.1443.g.)Indiktion VI"NaslednikPatrijarhaJoakimabiojeTeofanII kojije1450.godineotputovaozaCarigraddabi,zajednosapatrijarsimaalek-sandrijskimiantiohijskim,u~estovaonatamoodr`anompomesnomsaboruucrkviSveteSofije,sazvanomkaoodgovornaFirentisnkisabor.PoslepadaCarigrada1453.godine,Mamelucisuiskoristilinepovoqanpolo`ajpravoslavnihGrkairazorilimnogecrkveimanastireuJerusalimu.Latinisu,tako|e,koristiliovuneprilikudapro{iresvojudo-minacijunadsvetimmestima,jersudotadaimali samo manastir na Sionu i pravo da se pok-loneuHramuVaskrsewa.TakojepapaPijeIIpredaotitularnukrunuJerusalimaFilipu,princuBurgundije,dabiprivukaowegovointeresovaweunastojawudalatinizujeSvetiGrad. DrugaposledicapadaCarigradazaSvetuZemqubioje,kakonamspomiwepatrijarhDositejusvojojIstoriji,prestanakdobijawaprilogauslednedolaskapoklonika,takodasupatrijarsi`iveliubedi.NahramovimaGrobaGospodwegiuVitlejemunisuvr{enenikakvepopravke i pretila je opasnost da se sru{e. Nije39Prilike i duhovno stawe u `ivotu jerusalimske crkve u XV. veku bilo~aknisvetihsasuda,nisve{teni~kihode`di,pasukliricislu`iliuode`damaodnajprostijih materijala i sa gvozdenim trikiri-jama,asamipatrijarsisu,dabipre`iveli,radili svojim rukama, kao {to i Apostol pi{e.Bezobziranate`akpolo`ajukomesena{laJerusalimskaCrkva,nagowewaodstraneMameluka, koji su nalazili sumwivim bio kakavkontakt sa Carigradom, na pritisak Latina okosvetih mesta, primqen je poslanik carigradskogpatrijarhaMaksima,ve}ranijespomenutimit-ropolit efeski Danilo, sa zadatkom da zatra`iu~e{}e patrijaraha Istoka na pomesnom saboruuCarigradu(14821484.),nakomejeponovoosu|enFirentinskisabor.ZapredstavnikapatrijarhajerusalimskogGrigorija,odre|enjemitropolithalkidonskiJosif.Tomprilikom,mitropolitefeskiDanilo,poredsvojemisije,napisaojeiputopiskojisadr`idragocenepodatke o tada{wem stawu u Svetoj Zemqi.Pod jurisdikcijom Jerusalimske patrijar{ijeod wenog osnivawa sredinom IV. veka, nalazi seiSinajskaarhiepiskopija.Porastbrojamona-ha,neminovnora|awepitawavezanihzarediporedak u crkvenom `ivotu, kao i udaqenost odJerusalima bili su razlozi za osnivawe posebneepiskopije,kojasezajednosasusednimepi-skopijamanalazilapodjurisdikcijommitro-politagradaPetre.KasnijejeskupovihepiskopijadobioimeTre}aPalestina.Krozistoriju,ovaepiskopijabilajevi{eputauki-dana i obnavqana. Na `alost, predstavqala je irazlognesuglasicaizme|ualeksandrijskihi40Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis)jerusalimskihpatrijarhaokopitawanadle`nosti.PatrijarhjerusalimskiNektarije(16611668.),`ele}idauka`e~astsvomebiv{emmanastiru,uzdigaojeSinajskuepiskopiju na stepen arhiepiskopije. PatrijarhNektarije nije bio jedini sinajski monah koji jepostaopatrijarh.Poredwega,ustoli~enjeiarhiepiskopsinajskiMarkoIII.1503.godine.OvoukazujenadobreodnoseSinajskeGoresaJerusalimskompatrijar{ijom,gdesinajskiarhiepiskop kanonski i pripada, i od koje dobi-jarukopolo`ewenakonsvogizboraodstranesinajskogbratstva.Krozvekovepostojalaje,zbogpoliti~kihrazlogaigeografskeudaqenostimanastiraodJerusalima,te`wapojediniharhiepiskopazaautokefalno{}u.Me|utim mnogi arhiepiskopi, kao {to je slu~ajsa Evgenijem (15651585.) potpisivali su se kao"arhiepiskopiigumanSinajskeGore,Jerusa-limske jurisdikcije".SrpskapravoslavnaCrkvaodr`avalajedobre veze sa Jerusalimskom Patrijar{ijom jo{od vremena Svetoga Save, koji je, kao {to je poz-nato,posetioSvetuZemqu,aposlewegasevelikibrojsrpskihmonahapodvizavaoipod-vizavasesvedodanasporaznimmanastirimaove patrijar{ije. Posebni odnosi su odr`avanisaSinajem,avezasubilinizSinaitakao{toje Sveti Grigorije (iz XIV. veka, ~ije se mo{ti~uvajuumanastiruGorwak)imnogidrugikojisuboraviliposrpskimmanastirima.Upre-bogatoj biblioteci Sinajskog manastira nalazisetrideseti~etirislovenskarukopisaod41Prilike i duhovno stawe u `ivotu jerusalimske crkve u XV. vekukojihjedobardeosrpskeredakcije.Tako|e,ubibliotecijerusalimskepatrijar{ijenalazise zbirka slovenskih rukopisa, koji su uglavnombili kori{}eni u manastiru Svetih Arhangela(ili manastiru Svetoga Save Osve{tanog), {toznamo na osnovu zapisa na koricama kodeksa. PatrijarhjerusalimskiNektarijeKritski,biv{isinaitskimonah,usvojojkwiziKratkasvetovnaicrkvenaistorija nabrajame|uobra-zovnimsinaitskimmonasimaXV.vekaimudrogjeromonahaAtanasija,kojijezbogsvojihvrlinaizabrankasnijezapatrijarhaaleksandrijskog.Wemu je napisao mudri Pahimeris komentare delaDionisija Areopagita, kako i sam navodi u uvodnojre~i svoje kwige. Tako|e u vreme Svetog GenadijaSholarija,prvogpatrijarhaCarigradaposlijewegovog pada pod Turke, na Sinaju su `ivela dvo-jica jeromonaha, Maksim i Joakim, ~uveni po svojojmudrostiivrlinama.Prviodwihbioje~lanbratstvaGrobaGospodweg.Sa~uvanasuwihovapisma upu}ena patrijarhu Genadiju i wegovi odgov-ori na razli~ita, vrlo zanimqiva eklisiolo{ka,liturgijska i administrativna pitawa.Izlo`iv{i prilike i ukazav{i na problemeuduhovnom`ivotu,kaoiokoo~uvawasvetihmesta {irom Svete Zemqe u vremenskom perio-dukadaimonahNikonpristi`eiboravinaovim prostorima, uvi|amo da duh otpora i borbekojiisamogaNikonanadahwujenanastavqawepodvigaio~uvawupravoslavnihdogmataiistinskevere,zapravoijesteDuhCrkveHristove koja neizmeweno svedo~i neprolaznu iosloboditeqnuistinuVereve}dvehiqadego-dina, i sada, i dok je sveta i veka.42Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis)Vidosava Nedoma~kiBeogradZadu`bine Nemawi}a u Svetoj ZemqiSA@ETAK:Zna~ajkojisuimalesrpskezadu`bineuSvetojZemqidalekoprevazilaziokvirenemawi}kedr`avejersuveomamnogodoprinelerazvojumona{tvapravoslavnihzemaqanaizvori{tuhri{}anstva.OdStevanaNemawe,velikogdarodavcave}postoje}ihpravoslavnihmanastiraicrkavauSvetojZemqiu.veku,prekoRastkaNemawi}aSvetogSave,osniva~asrpskogzadu`binarstvauwoj,svedoposledwihNemawi}a,mnogobrojnasusvedo~anstva,pisanaigra-diteqska,otomzna~aju.Najvi{epa`weuovomizla-gawu je posve}eno manastiru Svetog Arhangela MihailaiGavrilauJerusalimu,zadu`biniKraqaMilutina,koji je vi{e vekova bio sredi{te srpskog mona{tva.Prolaze}iulicamastarogJerusalima,usamuzoru,kadsuncetekpo~iwedaobasjavakamenegra|evineisna`nezidine,aqudijo{nisuiza{liizsvojihdomovadabikrenulisvojimposlom,pro`imavasose}awedagazitetragomprastarihbiblijskihvremenaidaseodtadani{ta nije promenilo.Zanaskojidolazimoizjugoslovenskihkrajevaose}awasuoboga}enaznawemdasutudavekovimadolazili i boravili na{i qudi, na{e haxije, od sv.Saveivi{estotinamonahadomno{tvaznanihineznanih poklonika svetih mesta. Bezbrojna su svedo~anstva o zna~aju stvarala{tvaiulogekojusuimalisrpskizadu`binariimonasi u Svetoj Zemqi.Temeqemona{kog`ivotaSrbauSvetojZemqipostaviojedavne1229.godineRastkoNemawi}SvetiSava.PrilikomtogprvogboravkaSvetiSavajeodneonadartamo{wimpravoslavnimmanastirimamnogedragocenosti, ali glavna `eqa mu je bila da uSvetojZemqiobezbedisiguranboravaksrp-skimmonasimaipoklonicima.1Podigaojekonakeu|ur|ijanskommanastiruSvetogKrsta nedaleko od Jerusalima u kome je i samboravio;zatimjeotkupiozemqi{tenabrduSion i tu sazidao manastir za srpske monahe.2Danas se ne zna ta~na lokacija tog manastira,iako se pomiwe da su wegovi ostaci kraj ku}eapostolaJovana.3OdLatinajeuAkriotku-piocrkvuSvetog\or|akojajeslu`ilakaobezbedno prihvatili{te za srpske monahe, jer jeAkrabilatadaglavnopalestinskopris-tani{te.4Utada{wojPalestinismewivalisuseperiodinemiraipromenavlastiskra}imperiodimamira,tejeSvetiSavaprilikomdrugogboravkauSvetojZemqi1235.godinepokloniosvesvojezadu`bine,radiwihovetrajneza{tite,velikojgr~kojlavriSvetog46Vidosava Nedoma~ki1 Domentijan;@ivotSvetogaSimeunaiSvetogaSave,izdawe\ureDani~i}a, Beograd 1865, 267; Domentijan, @ivoti svetoga Save i sveto-gaSimeona,prevodLazaraMirkovi}a,Beograd1938,154;V.Rozov,Stranicaiz`ivotasvetogaSave,SpomenikCKALXIX,II 54Beograd1929, 962 Domentijan, isto (po L. Mirkovi}u), 138-139; Teodosije, @ivot SvetogaSave,Beograd1860,186;V.Rozov,navedenodelo,97-98;Leonid(Kavelin),Serbska ino~ka obinavPalestin,^teni v imper.obestv istorii i drevnostex rossixskih, god. 1867. sv. III, 44.3 V. Rozov, n. d, 102-104.4 V. Rozov, n. D. 99.Save Osve}enog5~iji je bio sabrat.6Ova lavra,osnovana 478. godine, nalazi se u Judejskoj pusti-winastepenastojpadinistenepremadubokomklancure~iceKidron,~ijejekoritonaj~e{}eisu{eno. Cela lavra deluje kao da je iznikla izstene. O ovoj lavri bi}e govora i kasnije. KadasuMameluci1291.godineosvojiliAkru,onajeprestaladabudeprihvatnopris-tani{te za srpske monahe i haxije, te je tu ulogunadaqe imala Jafa.7Da pomenemo i Joanikija, prvog srpskog patri-jarha,kojijeizme|u1346.i1354.godinepodigaodvecrkveuSvetojZemqi,jednunabrduKarmelposve}enuprorokuIliji,druguuGalilejinabrdu Tavor, posve}enu Svetom Nikoli. 847Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi5 Lavru je osnovao Sveti Sava Osve}eni 478. godine, a prve zidine supodignute izme|u 482. i 486. godine. Danas je poznata pod nazivom Mar-Saba. Nalazi se na oko 15 km jugoisto~no od Jerusalima. Stepenasto sespu{ta do blizu dna dubokog klanca kroz koji proti~e re~ica Kidron.Delujeveli~anstvenoutomsurovompredelubezikakvevegetacije.Levo i desno od lavre, u samom klancu nalazi se vi{e stotina ispos-ni~kih }elija ukopanih u stenu, danas napu{tene. (O lavri: S. Vailh, LemonasteredeSaint-Sabas,Echosd'Orient,II.god.,br,8avgust-septembar1899,Paris,332-341;III.god.Br.1,oktobar1899.18-28;III.god.,br.3,1900,1867-177;SavaKosanovi},Putni~kacrta-Manastirsv.Saveosve}enoguPalestini,Br{qan,II,br.8,str.58-60;br.9,str.66-67,Novi Sad 1886); V. Nedoma~ki Manastir Arhan|ela Mihaila i GavrilauJerusalimu-zadu`binakraqaMilutina,Zbornikzalikovneumet-nosti Matice srpske, 16, Novi Sad (1980) 25-69. Sl. 1.6 V.Rozov,n.d.,97;Isti,SrpskirukopisiJerusalimaiSinaja,Ju`noslovenskifilolog,V1929,119;St.Stanojevi},Sv.Sava,Beograd1935,68,86,66.Domentijan,n.d.,(po\uriDani~i}u),273;pi{u}ioboravcimaSvetogSaveuSvetojZemqi,gr~kiarhimandritKalistos (Kallstou, O Agoioi {n Palaistnh ka t] {p a}ton dikaatou {llhnikou eqnwuv, N{a Si$n, (Nea Sion) tom XXI, br. 18, Jerusalim1926, 528) ka`e da su tekstovi Teodosija i Domentijana, na osnovu kojihsuizdataPute{estvija uPetrogradu1884,uizdawupalestinskogpravoslavnog dru{tva, bacili svetlost na tamu u Svetoj Zemqi u prvojpolovini XIII. veka.7 N. Efrati, Acre, Encyclopaedia Judaica, Vol. 2, Jerusalem 1971, 221-239. JBraslavski, Jaffa, Encyclopaedia Judaica, Vol. 9, Jerusalem 1971, 1251-1254.8 Danilo,@ivotikraqevaiarhiepiskopasrpskih (prevodLazaraMirkovi}a), Beograd 1935, 378; V. Rozov, n. d., 104; Tihomir \or|evi},Srbi i Sveta Zemqa, Srpske novine - zabavnik, god. II br. 13, Krf 1918.;Du{anGlumac,Srpskezadu`bineuPalestini,GlasnikSrpskepravoslavne crkve br. 10, 11 i 12, Beograd 1946, 255;Izda{nostsrpskihvladaradinastijeNemawi}apremamanastirimauSvetojZemqiprevazilazila je mnogo ve} ina~e obilna davawasrpskih duhovnika, pre svih Svetog Save. @eqaimjenaro~itobiladasagradesvojemanastireilidaotkupeiuredeve}postoje}e.KraqMilutin(12821321.),imaojeutomenajboqeostvarewe.UnutarzidinasamogJerusalima,blizu crkve Svetog Groba i gr~ke patrijar{ije,podigao je manastir Svetih Arhan|ela MihailaiGavrila.Dajesamacrkvapodignutanateme-qimastarijegr~kegradwe,sasigurno{}usvedo~eweniostaciutemeqimaipodrumimagra|evine.9Ali, bez obimnijih istra`ivawa nemo`eseznatikakvesuizmenevr{enetokomvekovanapostoje}ojcrkviiostalimmanas-tirskim zgradama.10Uvi{estarihpoveqa,urodoslovima,letopisima i zapisima ima pomena o MilutinovommanastiruuJerusalimu,alinijesa~uvannijedanzapissamogakraqa.WegovbiografDanilo, u delu @ivoti kraqeva i arhiepiskopasrpskih, pomiwe da je posle pobede nad TurcimauMalojAziji,kadajesrpskavojskapriteklaupomo} Vizantiji, Milutin zidao mnoge crkve "usvome ota~astvu no i u svetome gradu Jerusalimu..."11KaogodinupobedenadTurcima,odnosnozidaweMilutinovihcrkava,Danilopomiwe48Vidosava Nedoma~ki9 Kalistos,SrbiuJerusalimuiulavriSvetogSave (Kallstou,OS{rboi {n Ierousal*m` ka {n thL]bra touAgiou Sabba), Nea Sion,tom XXII, god. 19, Jerusalim 1927, 131. (Kalistos pi{e na osnovu podata-ka u Pravoslavnom palestinskom zborniku br. 16, Petrograd, 2-3);10 V. Nedoma~ki, n. d. 58-68,11 Danilo,n.d.,Izdawe\.Dani~i}a,Zagreb1886.iuprevodudr.Lazara Mirkovi}a, izdawe SKZ, Beograd 1935; Danilo n. d. (prevod L.Mirkovi}a), 112; Leonid, n. d., 45-46.6821. (odnosno 1312/13. godinu,12te se ona uzima ikaogodinagradweSvetihArhan|ela,13madasekodnekihautoranavodiigodina1315,14~aki1303.15bez sigurnih izvora za ove tvrdwe.CarDu{anpomiweusvojojpoveqiiz1348.godine, kojoj se me|utim osporava autenti~nostjernemacarevogpotpisa,16dajewegovpraro-diteq,tj.kraqMilutin,sazidaouJerusalimuhram Svetih arhistratiga Mihaila i Gavrila.U Du{anovoj poveqi iz 1350. godine, kojoj sene osporava autenti~nost,17a tako|e se pomiwedajewegovded"svetikraqUro{"(Milutin)podigaoiutvrdiohramsvetiharhan|elauJerusalimu, a da je wegov otac, Stefan De~anski"svetikraqUro{Stefan"hramukrasio,utvrdio i darivao.49Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi12 Q. Stojanovi}, Stari srpski zapisi i natpisi I, Beograd 1902, natpisbr. 42; V. Jagi} (V. J.), Die Kirche des hei. Georg in Nagori~ (oder Nagori~ino)bei Kumanovo in Altserbien mit einer slawischen Inschrift, Archiv fr slawischePhilologie, Band XXXI, Berlin 1909, 300-301.13 K.Jire~ek,IstorijaSrba,kw.I (1922),260,III (1923),87,Beograd;Stanoje Stanojevi}, Kraq Milutin, Beograd 1937, 23-24; Istorija naro-da Jugoslavije, izd. "Prosveta", Beograd 1953, 347-348.14 N.Du~i},Srpskiarhan|elskiManastiruJerusalimu,Godi{wicaNikole ^upi}a, kw. IX, Beograd 1887, 236.15 UdelimanekihautorasepomiwesasuArhan|elisrpskijo{od1303.godine.Totvrdinpr.TimoteosPitagorasTemelisusvomdeluJerusalim i wegovi spomenici (Timoq{ov Puqag[rou Qemelh` H Ieroqslhmka ta mnhmi autin), B , Jerusalim 1933, 16 Autenti~nost ove poveqe osporava K. Jiri~ek y: Dohodak stonski, koji suDubrov~anidavalisrpskomemanastirusv.ArhangjelaMihajlauJerusalimuipoveljeonjemucaraUro{a(1358)icariceMare(1479),ZbornikuslavuVatroslavaJagi}a,Berlin 1908,529.Jiri~eksmatradajepoveqaprepisizXIV.veka.Otomei:VladimirMo{in,PoveqaSvetogSaveManastiru Svetog Nikole u Vrawini, Sveti Sava - Spomenica povodomosamstogodi{wicero|ewa1175-1975,Beograd1977,115-116;F.Miklo{i},Monumentaserbica,Be~1858,134;S.Novakovi},Zakonskispomenici srpskih dr`ava sredwega veka, Beograd 1912, 706.17 K.Jire~ek,isto,V.Mo{in,isto.F.Miklo{i}(n.d.133-135)pois-tove}uje ovu povequ s onom iz 1348. i smatra da je jedina razlika u tome{tojenaovomprepisuizDubrovnikastavqennovdatumimestoizdawa: prva je od 29. aprila 1348. izdata u Prizrenu, a druga od marta1350. izdata u Melniku.Sempojedinihdogradwi,naknadnihukra{avawaimnogihdarivawakojasu~iniliMilutiniStefanDe~anski,18carDu{anpomiweipotrebudasearhan|elskommanastiru obezbedi i trajan dohodak s obzirmdaonnijeimaonijedanmetoh,kao{tosuihimalidrugimanastiri.Sve{tojesv.Savabiootkupio,manastireimetohe,poklonioje,kakojeve}pomenuto, lavrisv.SaveOsve}enog radi wihove bezbednosti.Prema osporavanoj poveqi iz 1348. godineDu{anjepoklonioArhan|elimacrkvusv.NikolenaostrvuVrawiniuSkadarskomjezeruisvewenemetohe.19Nema,me|utim,dokaza da je to i ostvareno.20Du{anjeobezbedioistompoveqomiz1348.godine stalni prihod za Arhan|ele od pet stoti-namleta~kihperperagodi{we,kojejeDubrova~kaRepublikabilaobaveznadapla}asrpskojdr`avizapreuzimaweStonaicelogPeqe{ca.21Iako je ovoj poveqi osporavana au-tenti~nost,mnogikasnijidokumentipotvr|uju50Vidosava Nedoma~ki18 S.Novakovi},n.d.,708;GrigorijeCamblakudelu@ivotkraqaStefanaDe~anskog(StaresrpskebiografijeXV iXVII veka),SKZ,Beograd, 1936, str. 21 pomiwu}i razne zemqe i gradove gde je De~anski~inio"dobradela"bele`idajeto~inioiuJerusalimuicelojPalestini, ali ne daje bli`e podatke.19 S. Novakovi}, n. d., 707 (pod I i II, IV i V) F. Miklo{i}, n. d. 134, 135.20 Jedinoseznadasu1355.godinekalu|eriizSvetogNikolenaVrawini i{li u Dubrovnik da prime stonski dohodak u ime jerusalim-skogmanastiraSvetihArhan|ela.UvezisaVrawinomjavqaseipitawepoveqeSvetogSaveiz1233.godinekojomdajemanastirusv.Nikolestavropigijalnopravo,premakomenijenimogaobitipretvoren u metoh nekog drugog manastira (v. V. Mo{in, n. d.). 21 K. Jiri~ek, n. d.; N. Mila{, Ston u sredwim vijekovima, Dubrovnik1914; A Vu~eti}, Pisma kaludjera srpskih manastira na Svetoj Gori knezu ivlasteliDubrova~koj (god1520,do1792).StarineJAZU,knj.XVII,Zagreb1885 1-48. S. Novakovi} n. d., 709-710 (pod I); F. Miklo{i}, n. d., 165-107,da je taj stonski dohodak (Tributum Stagri) zaistaispla}ivanArhan|elima,22istina~esto23 sazaka{wewimaineuvekdragovoqno.Dubrov-~anisenisudr`aliniobavezedaneuznemi-ravajusrpski`ivaqisrpskemonahenaPeqe{cuiusamomStonu,ve}suihpoka-toli~avali,afrawevcisupreuzelisrpskecrkve.24Srpski`ivaqjevremenompre{aonateritorijusrpskedr`ave,amnogisrpskimonasi su oti{li u Svetu Goru i u Jerusalim.25Posle propasti srpske dr`ave 1371. godine omonasimaizArhan|elabrinulisusevi{ego-dina knez Lazar, Vuk Brankovi} i \ur|e Bal{i}, 26a zatim Stefan Lazarevi}, i \ur|e Brankovi}.27\ur|evak}iMara,udovasultanaMurataII.preuzelajeod1462.godinebriguosrpskimmonasimauJerusalimu.28Me|utim,uMarinoj51Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi22 K.Jiri~ek,n.d.529.V.Mo{in,n.d.,116;I.Ruvarac,Kami~ci-prilo{cizadrugiZetskidom, Prosvjeta,god.II,Cetiwe1894,sv.10.533-534;Al.SolovjevOdabranispomenicisrpskogprava (odXII dokrajaXV v.),Beograd1926,posletekstapoveqeDu{anoveiz1350godine dodaje da je pisana na hartiji, bez po~ata i sude}i po rukopisui pravopisu izgleda da je to prepis iz XVII. veka (A. Solovjev, n. d., 150)Svedo1378.godineDubrov~anisutajdohodak(tributumSanctiDemetri)ispla}ivalisrpskimkraqevima,azatimbosanskimdopropastibosanskedr`ave,jersuvladalizemqomprimorskom,Trebiwem,Konavlima i Dra~evicom (v. K. Jire~ek, n. d., 327; M. Dini},Dubrova~ki tributi, glas SKA CLXVIII, II 86, Beograd 1935, 224-239).23 Godine1465.sujerusalimskikalu|eriimalipismo~akiturskogsultana Mehmeda II, a 1469. godine je poklisar Esebega, turskog vojvodeu Skopqu, posredovao, zajedno sa poklisarima sultanije Mare, za dobi-jawestonskogdohotka.(v.K.Jiri~ek.,n.d.,534-535).Div.Canc.1388.(MPuci},Spomenicisrpskikw.II,izd.Dru{tvaSrbskeslovesnosti,Beograd 1862. 29).24 N. Du~i}, n. d, 237; N. Mila{, n. d, 50.25 N. Du~i}, n. d., 237; Leonid, n. d, 50.26 K.Jiri~ek,n.d,533;prilikomdolaskamonahabezpunomo}ja1422,1427, 1446. i 1459. godine Dubrov~ani su odbili isplatu i tra`ili odjerusalimskih monaha da prvo pribave punomo}je (v. K. Jiri~ek, n. d. 533).Da se knez Lazar brinuo o isplati stonskog dohotka, vidi se iz pismamitropolita jerusalimskog Mihaila dubrova~kom knezu iz 1387. godine(v. M. Puci}, n. d., 29). 27 K. Jiri~ek , n. d., 533.28 Isto, 534; G. P. Luccari, Copioso ristretto degli annali di Ragusa, Venetia1605, 55.poveqiiz1479.godineka`esedasuArhan|eliopusteli(poznatojedajetadauJerusalimubilaepidemijakuge)idajeubudu}enasnaziobavezaDubrovnikadastonskidohodakispla}ujemanas-tirimanaSvetojGori,HilandaruiSvetomPavlu.29Dubrovnikjeuzmnogaupozorewaipretwe bio primoran da pla}a ovom svetogorskimmanastirima stonski dohodak sve do 1792. godine.30Dubrova~kevlastisu`eleledasezaboravida je stonski dohodak wihova obaveza zbog preu-zimawaPeqe{caiStona.Zatosuiuzapis-nicima Tributum Stagni zamenili nazivom svije}a,zadu`bina,ililemozina,amonasisunavodnodolazili kao molebnici.31ManastirSvetihArhan|elajeme|utimobnovqennajkasnije1504.godineibratstvooja~anodolaskomsrpskihmonahaizmanastiraSvetog Nikole u Stonu, ali mu stonski dohodakvi{e nije ispla}ivan.3252Vidosava Nedoma~ki29 S.Novakovi},n.d.,710(podII);F.Miklo{i},n.d,167,520-522;poK.Jiri~eku (n. d., 536) je i ova poveqa prilikom prepisivawa dopuwenaistimneta~nimnavodomdaDubrov~anitrebadaplate1000perperaumesto 500 kao stonski dohodak.30 K. Jiri~ek n. d., 537-538: A. Vu~eti} n. d, 3,4; F. Miklo{i}, n. d., 546; V.Atanasovski, Pad Hecegovine, Beograd 1979, 206; Nikodim Mila{, n. d.,90. A. Vu~eti} n. d., (na str. 2) bele`i da su Dubrov~ani obja{wavali daispla}uju dohodak kalu|erima Atonske gore zato {to su srpski vladarito tra`ili kao od{tetu srpskim kalu|erima koji su morali da napusteSton i Peqe{ac i naselili se na Atonu. 31 A. Vu~eti}, n. d., 3; N. Mila{, n. d., 90.32 T.P.Temelis,n.d,1330bele`idajebiloSrbaulavrijo{odXIV.veka. O tome pi{e i S. Vailh (n. d, III str. 171), ne pozivaju}i se ni na kakavizvor, izme|u ostalog: "Oni (misli na ruske putopisce) su pre{li }utkepreko zna~ajnog doga|aja iz XIV. veka, koji je zamalo zauvek izmenio sud-binu lavre. Posle ne znam kakvih finanskjskih kompromisa, gr~ki monasisunapustilimanastirkojusubezprestankauznemiravalinomadi.Dvabrata,Srbi,veomabogatiiveomauticajni,tra`ilisuuimepe}kogarhiepiskopa da vode manastirski `ivot u Svetom Savi. Wihova molba jeprihva}ena; oni su odmah obnovili ve}inu }elija. Drugi Srbi i Bugari suim se pridru`ili, tako da je lavra ubrzo pre{la u ruke Slovena, ostaju}ipot~iwena jurisdikciji jerusalimskog patrijarha."Mnogovi{epodatakaosrpskimmonasimauSvetojzemqisadr`eruskiizvoriXVI.isapo~etkaXVII.vekajersumonasiizSvetihArhan|elailavreSvetogSaveOsve}enog,kojomsutako|eupravqalisrpskimonasiod1504.godine,odlazili~estouMoskvudabidobilipomo}odruskihcarevaiboqara.33Sdrugestrane,ruskikalu|eriipoklonicisudolaziliuJerusalimiuveknalaziligosto-primstvo u Arhan|elima jer nisu imali u samomgradusvojmanastir.34UlavriSvetogSaveOsve}enogsuimalijedanmalimanastirposve}en Svetom Mihailu.35Ruski arhimandrit Leonid Kavelin pi{e 1867.godine da je ruska pomo} data upravo u znak zahval-nostizagostoprimstvoukazanoruskimbogomoqcima u Arhan|elima.36Prema Leonidu,Arhan|eli su dobijali pomo} iz Rusije jo{ u prvojpoloviniXV.veka.ArhimandritjerusalimskogmanastiraSvetihArhan|elaNifondobiojeuRusijibogatprilog.37Mo`dajeNifonustvariNikonJerusalimac,autorPovestiojerusalim-skim crkvama i mestima... kao i Nikandar staracjerusalimski koji je u tri maha dolazio u Dubrov-nik po stonski dohodak: 1422, 1424, i 1431. Nikon jebioiispovednikJelene,k}erkeknezaLazara.38O Nikonu su pisane posebne studije.53Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi33 V. Nedoma~ki, n. d., 39-42.34 Leonid n. d., 56; A. N. Muravev, Sno{eni Rossii s vostokom podlomcerkovnm1, SanktPeterburg1858,274;N.Du~i}n.d.,238;Leonid n. d., 54; N. Du~i}, n. d., 240.35 V. Rozov, Stranica iz `ivota svetog Save, Spomenik CKA LXIX, II 54Beograd 1929, 95, 97.36 Leonid, n. d., 54; N. Du~i}, n. d., 240.37 Leonid n. d., 52; T. P. Temelis, n. d., 1375-1376.38 NikonJerusalimac,Povestojerusalimskimckrvamaimestimaupustiwama Efratu u Jordanu u svim obli`wim tamo, {to slu{asmo i Kao izda{ne darodavce Leonid pomiwe caraIvanaVasiqevi}aGroznogimitropolitaMakarija, zahvaquju}i kojima je u Arhan|elimapodignutanovatrpezarijajersestarasru{ilamo`da zbog zemqotresa, kako tvrdi ruski haxijaTrifonKorebejnikovkojijebiouJerusalimu1583. godine. Jedan drugi ruski haxija, VasilijePozwakov, tvrdi da su "prokleti Turci sru{ilikrov" na toj trpezariji.39IvanGroznijesvojimprilozimaomogu}iodaseuzmanastirskucrkvuSvetihArhan|elapodignesaju`nestraneparaklisposve}enSvetom Jovanu Prete~i.40Godine 1559. je GrozniposlaoprekosofijskogarhimandritaGenadijabogatprilog"naIstok"zalavruSvetogSaveOsve}enog,alidasenezaboraveisrpskimonasi.Tadasu,kakopi{eLeonid,Arapinapadali lavru i o{tetili crkvu i }elije.41Svedo1593.godineruskivladarisudavaliprilogezaArhan|eleizalavru,jersu,kakosvedo~iTrifonKorobejnikov,"uobamanasti-rajedaniguman,jednabra}aiblagajna",dauwima stalno `ive osamdeset monaha, dok sedam-desetwihsustalnonapututra`e}iza{titui54Vidosava Nedoma~kividesmotokazujemihristoqubquva{em,u: \.Sp.Radoji~i},Antologija stare srpske kwi`evnosti (XI-XVII veka), Beograd 1960, 184-187.ZaNikonaseznadajebioispovednikJelene,k}erkeknezaLazara,idajezawusastaviooko1441/42.Zbornik ukomese,poreddrugihwegovihtekstovaikorespondencijesJelenom,nalaziiovawegova Povest (\. Sp. Radoji~i}, n. d., 341-342). Isti Nikon (Nikandarstaracjeruslimski)jeutrimahadolazioiuDubrovnikpostonskidohodak, 1422, 1424. 1431, a posle Jelenine smrti 1443. do{aoje pono-vo u Dubrovnik da primi wenu ostavinu (v. K. Jire~ek, n. d., 533-534; M.Puci}, n. d., 121; F. Miklo{i}, n. d., 415-417). 39 S. Vailh, n. d., III, 171,40 Leonid, n. d., 54. (Gre{kom, Leonid pominje da je Korobejnikov bio uJerusalimu1483,umesto1583,aliizdrugihizvoraseznadajedrugagodina ta~na).41 Leonid, n. d. 54.pomo} ili su u lavrinim metosima ubirali pri-hode.42Arhiepiskop Kalistos tvrdi u svom deluBorbepatrijarahaibratstva uXVI.iXVII.veku43dajetadaulavriiArhan|elimakaoiudrugimmanastirimakojisuzavisiliodwih,bilo250monahaodukupno443umanastirimaJerusalima.PremapismuigumanalavreSvetogSaveOsve}enog,Gavrila,kojejeonodneouMoskvu1603. godine, za srpske monahe su nastale te{kegodine.Lavrajeopustelazbogterora"agarjan-skog"iwenimonasisuse,posavetujerusalim-skogpatrijarhaSofronija,preseliliuJerusalim,umanastirSvetihArhan|ela.44^ini se da je car Boris Godunov tada dao posled-wi ve}i prilog, 1000 zlatnika, za obnovu lavre,{to, me|utim, nije bilo dovoqno.45Na ruskom dvoru su 1605. nastali sukobi te suprekinutevezesasrpskimmonasima.46Tekse1636.godine{aqunovemolbeRusijilavrizapomo} jer monasi "ginu od velikog duga i teroranevernih Arapa".47Srpskikalu|eriihaxijesutokomXVI.iXVII.vekaidaqedolaziliuSvetuZemquinalazilisme{tajujerusalimskommanastiruSvetihArhan|ela,ostavqaju}izapiseosvom55Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi42 Muravjev, n. d., I, 285-286; Leonid, n. d., 55-59; Rozov, n. d., 105.43 Kalistos, n. d., Nea Sion, tom XXIII, Jerusalim 1928., nap. 1.44 Leonid, n. d., 57-59; Muravjev, 281-283.45 Leonid, n. d., 61; Muravjev, n. d., 297.46 Leonid, n. d., 61.47 Leonid, n. d., 61; Muravjev n. d., II , 180. Q. Stojanovi}. Stari srpskizapisi inatpisi,Beograd1902;St.M.Dimitrijevi},Pokloni~ka(ha-yijska)putovawa,Beograd1933.;T.\or|evi},SrbiiSvetazemqa"Srpskenovine"-Zbornikgod.II,br.13Krf,maj1918,3-5;Isti,Srpske svetiwe u Palestini, Skopqe 1925; St. M. Dimitrijevi}, n. d.,17; T. \or|evi}, Srbi i Sveta zemqa... str.4.putovawu u nekoj od manastirskih kwiga, ali suu wima retki podaci o samom manastiru.48Nekiuop{tenepomiwuArhan|elskimanastiruopisusvogputovawauSvetojZemqi.Zatonijeneobi~no {to se ni u delu Nikona JerusalimcaizsredineXV.vekauopisivawuJerusalimaidrugihsvetihmestauop{tenepomiwuArhan|eli niti lavra Svetog Save Osve}enog.49Utolikojezna~ajnijepisawedubrova~kogistori~araJakovaLukarevi}akojijeopisaoboravaksvogpolubrataJakova,sve{tenika,uJerusalimu1590.godine,napomiwu}idajeovajposetiomanastirSvetihArhan|elakojijepodigao "il santo re di Servia"50u kome postoji"una magnifica libraria".51Ne zna se u kojoj pros-toriji je bila sme{tena ta biblioteka.Vi{egr~kih,ruskih,francuskihina{ihautoraXIX.ipo~etkaHH.vekaostavilisuputopiseoboravkuuPalestiniiopisivalitamo{wemanastire.Obimnijisuopisivelike56Vidosava Nedoma~ki48 Q. Stojanovi}, Stari srpski zapisi i natpisi, Beograd 1902; St. M.Dimitrijevi}, Pokloni~ka (hayijska) putovawa, Beograd 1933; T. \or|evi}, Srbi i Sveta zemqa, - Srpske novine - Zabavnik , god. II br.13, Krf, maj 1918, 3-5; Isti. Srpske svetiwe u Palestini, Skopqe 1925;St. M. Dimitrijevi}, n. d., 47. T. \or|evi}, Srbi i sveta zemqa..., str. 449 Nikon Jerusalimac, Povest o jerusalimskim crkvama... v. nap. 38;. D.Davidov,OpisanijeJerusalima, NoviSad1973;zadrugoizdaweOpisanija iz1718.godine,umestoIsaijeAntonovi}aodobrewejedaoMojsijePutnik,arhiepiskopimitropolit,aSimeonSimonovi}sepomiwekaomitropolituPtolemaidi(Akra);istin.d.,19;B.Marinkovi},OdlomcitragawazaRa~anima,Godi{wakFilozofskogfakulteta u Novom Sadu, kw. XII/1 Novi Sad 1969.50 G.P.Luccari,n.d.,55.Zapodatkeosve{tenikuJakovu,polubratuistori~araJakovaLukarevi}a,dugujemqubaznostiprof.dr.MiroslavaPanti}a,na~emumunajtoplijezahvaqujem.Sve{tenikJakov je, naime, bio vanbra~ni sin vlastelina Petra Lukarevi}a, zatonijeimaopravanaplemstvo.Biojenesumwivou~en~ovek,kadagajetolikoodu{evilaarhan|elskabiblioteka.Godine1608,16.jula,dubrova~kiSenatgajeizabraozamrkansko-trebiwskogbiskupasasedi{tem u Dubrovniku. Me|utim, nije do`iveo da ga papa zaredi, jer jeumro maja 1609. godine. 51 Isto, 38.lavreSvetogSaveOsve}enognegomanastiraSvetihArhan|elauJerusalimu.Mnogiopisujute{ki `ivot srpskih monaha u ovim manastiri-ma, kako zbog gladi, su{e, stalnih upada beduinakoji su pqa~kali i ru{ili manastirske zgrade izidine, ali pomiwu i sukobe izme|u samih mona-ha, kao i wihove ~este nesuglasice sa jerusalim-skim patrijarsima.52PremapisawujerusalimskogpatrijarhaDositeja(16691707.),srpskimonasi,nastaweniiz wemu nepoznatih razloga i u neko wemu nepoz-natovremeumanastiruSvetihArhan|elailavriSvetogSave,bilisupot~iwenipe}komarhiepiskopu i nisu priznavali vlast jerusalim-skogpatrijarha.Opisujezatimjedandoga|ajizpro{losti.Naime,srpskimonasinisuhtelidapla}aju porez, tra`ili su odvojeno mesto na pok-loni~kim mestima, privla~ili su u svoj manastirhaxije na {tetu jerusalimske patrijar{ije, kao ida je wihov iguman do{ao kod patrijarha sa pali-com.53Dositej ne obja{wava {ta je neobi~no {toje srpski iguman do{ao sa svojom igumanskom pa-licom, ve} samo da se iguman `alio patrijarsimaCarigrada,AleksandrijeiAntiohijezbognepravdekojujerusalimskipatrijarhnanosiSrbima.54PomenutatripatrijarhasupresudilidaSrbinisupot~iwenijerusalimskompatri-57Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi52 Zapisao Sava Kosanovi} 1886. godine u lavri Svetog Save Osve}enog,Putni~kacrta,"Br{qan"II br.7,NoviSad1886,55;Q.Stojanovi},Starisrpskizapisiinatpisi...,br.1750.tojenastavakzapisabr.1749. Dositej, Dvanaestokwi`je (Dosqeov, Istora per t wn Ierosal}moivpatrarce}santwn (Dwdekabiblov)), I-XII, Bukure{t 1717. Isto, 1189-1190(prema citatima u: Kalistos, n. d., Nea Sion 1927, str. 134-135; Brastvo,navedeni ~lanak prema rukopisu Antima, str. 59. S. Vailh, III 171-172; N.T. P. Temelis, n. d., 1330.53 Dositej. N. d., 1189-1190.54 Isto.jarhu.Dositejihoptu`ujezbogtakvepresudeiizra`ava sumwu da su primili srebro od srpskogigumana ili da nisu znali pravo stawe stvari. Opalicisrpskogigumanapi{eifrancuskiistori~ar S. Vele daju}i druga~iji opis doga|aja.Po{topomiwedasuSrbiovladalimanastiromSvetog Arhan|ela Mihaila, ka`e: "Zavisnost, mabilaisamoduhovna,odgr~kogpatrijarhakojijepostavqao i smewivao po svojoj voqi igumane, nijeodgovaralanezavisnomiponosnomduhusloven-skih monaha. Oni su se `alili, ali je brzo do{lodo `estokih sva|a pa je, kao krajwi argument, arhi-mandrit (srpski) sna`no udario patrijarha pali-com."55S.Veledaqepomiwepovoqnu presudu ukoristSrba,tj.dasupotpunooslobo|enipatri-jar{ijskog tutorstva. S. Vele zakqu~uje da je u stvari glavni razlogsukobato{tosusrpskimonasiprivla~iliha-xije u svoj manastir, te je jerusalimski patrijarhostao praznih ruku i da je "na kraju krajeva ispa-lo da je novac bio uzrok svemu."56OsukobimasrpskihmonahaijerusalimskihpatrijarahapisalisuifrancuskiautoriH.Vensen i F. M. Abel: "Ako su \ur|ijanci moglidaostanuudobrimodnosimasGrcimaiporedtoga {to su se uvukli u samo srce patrijar{ije,Grci nisu imali u Srbima ugodne suparnike."57Kadaje1479.godinezbogepidemijekugeuJerusalimusrpskimanastiropusteozanekovreme, neki monasi su pomrli, ne zna se koliko,anekiizbeglineznanokud.Kadajeepidemija58Vidosava Nedoma~ki55 S. Vailh, III 171-172,56 Isto.57 H. Vincent - F. M. Abel , Jerusalem Nouvel, Paris 1926, 986.pro{lapre`ivelimonasisusevratiliuArhan|eleiwihovobratstvojeo~iglednooja~alo,takodasu1504.godinesklopiliugovorsaJerusalimskompatrijar{ijomopreuzimawuupravenadlavromSvetogSaveOsve}enog.58Talavrajebilanajzna~ajnijiisposni~kicentaruPalestini.59Me|u zidinama lavre bilo je dvade-setcrkavaicrkvica,odkojihjenajve}abilacrkva Blagove{tewa, zatim crkve Svetog Nikolei Svetog Jovana Damaskina.60Imala je vi{e meto-ha ne samo u Svetoj Zemqi,61ve} i na Kipru ma-nastir Svetog Jovana Zlatoustog62i u rumunskomgradu Ja{iju manastir Svetog \or|a.63Lavra jeme|utim krajem XV. veka ekonomski propala zbogstalnihborbisnomadimatesujegr~kimonasivremenomnapustili.64Kadasuarhan|elskimonasi preuzeli upravu nad lavrom, na ~elu obamanastira bio je isti srpski iguman. O ovom veoma zna~ajnom doga|aju nema pome-nausa~uvanimspisimasateritorijestaresrpskedr`ave.PojedinirodosloviiletopisiizXVI.vekajo{samopomiwudavnuslavuNe-mawi}aiwihovegra|evineuSvetojZemqi.6559Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi58 N. Du~i}, n. d., 239; H. Vincent - F. M. Abel, n. d., na str. 986 pomiwu dasuSrbiprisvojililavruSv.Savejo{uXIV.veku;istopomiweiS.Vailh, Le Monastre de Saint-Sabas... III, 171,59 S. Vailh, Les crivains de Mar-Saba..., I i II. 60 S. Vailh, n. d., I 333; Leonid, n. d., 53; N. Du~i}, n. d., 239-240.61 U samom Jerusalimu lavra je tako|e imala nekada svoj metoh - mana-stir u blizini Davidove kule, preko puta Jezekiqeve cisterne ali seod XIII. veka vi{e taj metoh nepomiwe (u Kalistos, n. d., Nea sion 1927,134); T. P. Temelis, n. d., 1296. U tom manastiru je na{ Sveti Sava biougo{}en prilikom prvog boravka u Jerusalimu 1229. godine (Kalistos,n. d., Nea Sion 1926, str. 629)62 S. Vailh, III, 172.63 Isto 173.64 T. P. Temelis, n. d., 1330; S. Vailh III 172,65 Q. Stojanovi}, Stari srpski rodoslovi i letopisi, Zbornik za istori-ju, jezik i kwi`evnost srpskog naroda, I odeq. Kw. XVI, CKA, Beograd-Sr.Karlovci 1927, 31, 32, 74-77; Isti, Stari srpski hrisovuqi...98Iztihspisanesaznajeseni{tanovojerseuglavnomponavqajuopisiizDanilovogdela@ivoti kraqeva i arhepiskopa srpskih. Srpski monasi su obnovili lavru, a o~igled-nosubiliborbenijiiboqeodolevaliraznimnapadima nego gr~ki monasi. Ruski arhimandritLeonid hvali srpske monahe zbog obnove lavre ika`edazaslu`ujuop{tublagodarnostpravoslavnih hri{}ana.66Ume|uvremenusuGrciponovozavladalijerusalimskompatrijar{ijom(povremenosutamovladaliSirijcii\ur|ijanci)tesuseponovili`estokisukobiizme|usrpskihigu-manaigr~kihpatrijaraha.PatrijarhGerman1577.godinese`aliosultanuMuratuIII.dasusrpski monasi neposlu{ni. Ovog puta nije bilopodr{ke iz Carigrada gde su vladali Turci, ve}jeposultanovomodobrewusinodproglasiosrpske monahe krivim i obavezao ih da se poko-re gr~kom patrijarhu.67Nisu svi sultani bili protiv srpskih mona-ha.SultanSulejmanII.Veli~anstvenijeizdaodvafermanauvezilavreiArhan|ela.Godine1533. nare|uje da se u lavri obnovi crkva (ne znasekoja),68a1537.nare|ujedamonasiizArhan|ela ne smeju biti uznemiravani u posedusvojih vinograda (verovatno su to bili lavrinimetosi).69Selim II. je 1568. dozvolio monasima u60Vidosava Nedoma~ki66 Leonid, n. d., 53; N. Du~i}, n. d., 239-240.67 S. Vailh, n. d., III 172; A. Papadopulos-Keramoes, Analekta, tom IV, 50568 S. Vailh, le Monastere de Saint-Sabas... III, 172. A. Papadopulos-Kerameos,Analekta ( A.Papadopo}lou-Keram{wv,An]lektaerosolumitik hv-stacuologav), IV, (1897), Petrograd, 473.69 S.Vailh,III,172.A.Papadopulos-Kerameos,Analekta tomIV(1897),Petrograd, 461lavri Svetog Save Osve}enog da budu naoru`anidabisebraniliodnapadabeduina.Ovimajesultan naredio da ne smeju spre~avati monahe dasahrawuju svoje pokojnike na grobqu koje je biloizvan zidina lavre.70Mehmed III. je fermanom iz1601.ponoviostarunaredbudaarhan|elskimonasi ne smeju da budu ometani u posedu svojihvinograda.SultanAhmedI.(16031612.)dozvo-lio je da se lavra obnovi i da se sazida odbram-benakula.71Najednomodspratovatekulepos-tojala je mala crkva posve}ena Svetom Simeonu Nemawi,72ali su je Grci kasnije pretvorili ucrkvuSvetogSimeonaStolpnika.73Naprvomspratujeukamenuuklesantekstnasrpskomjezikuukomesepomiwedajekuladovr{ena9.marta 1612. godine.74A.Foti}objavqujeusvomraduObnovasrp-skogmanastirasv.SaveOsve}enog dvesul-tanskezapovestikadijiJerusalimaiz1613.godineukojimasultanodobravaobnovulavrepoduslovomdasetouradipremadavna{wemizgleduidasenedozvolidasepodignevi{eobjekata nego {to ih je bilo prvobitno.75ZaobnovulavreSrbinisuimalidostasred-stavaiakosujo{1604.godinedobiliizRusije1000zlatnika,76tesusezadu`ilikodturskih61Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi70 S. Vailh, III, 173. A. Papadopulos-Kerameos, tom IV (1897), Petrograd, 47371 S. Vailh, III, 173. A. Papadopulos-Kerameos, tom IV (1897), Petrograd, 47472 Leonid, n. d., 62; N. Du~i}, n. d., 241; A. Gavrilovi}, Sveti Sava, pre-gled `ivota i rada, Beograd 1900, 164.73 N. Du~i}, n. d., 241.74 Leonid, n. d., 62. (U lavru Svetog Save Osve}enog nije nikad smela,nitidanassmedau|eijedna`ena.Monasivodera~unadaidoma}e`ivotiwe - ma~ke i psi - budu mu{kog pola.)75 A.Foti},ObnovasrpskogmanastiraSvetogSaveOsve}enogkodJerusalima 1613. godine. Balcanica XXI, SANU, Beograd 1990, 225-137. 76 A. N. Muravjev n. d., I 297.preduzima~aza50000gro{a.77Nemaju}inikakvemogu}nostidaserazdu`e,srpskimonasisuponudilinaprodajulavruJermenima,aArhan|ele frawevcima. Gr~ki patrijarh Teofanje zbog toga bio veoma ozloje|en, te je uspeo da odmoldavskogvojvodeVasiladobijenovactejeotkupio 1625. godine lavru za 54000 pijastera.78Gr~kiautorT.R.Temelistvrdidasusrpskimonasipo~elidanapu{tajulavruposlewenogponovnog propadawa 1602. godine i po savetu patri-jarha Sofronija uzeli sve crkvene stvari i pre{liu Jerusalim u manastir Svetih Arhan|ela.79GrkAntim,sekretarJerusalimskepatri-jar{ije od 1821. do 1824. godine navodi da su srp-ski monasi napustili lavru 1623. godine, a da jepatrijarh Teofan obnovio lavru 1625. godine.80Lavrajeidaqevi{eputapretrpelave}aimawarazarawaunapadimabeduinaiopetobnavqana.81Sada{wiizgledlavrejeiz1688.godine.82 [tosemanastiraSvetihArhan|elati~enajvi{epodatakaowegovojdaqojsudbinidaje1653. godine Rus Suhanov, ~ije kazivawe prenosi62Vidosava Nedoma~ki77 N.Du~i},n.d.,241pomiweiznosod50000gro{a;Antimusvomrukopisu(deood{tampanuBratstvu,60)pomiwe45000gro{a,aS.Vailh, n. d., III, 172. 54000.78 S. Vailh, III, 172. (prema podacima iz: Dositej, Dvanestokwi`je, 1189;A.Papadopulos-Kerameos,Analekta,tomII,411bele{ka1,tomIII,51;Isti,Jerusalimskabiblioteka (Ieroslumitikh biblioq hkh) tomII.1894,Petrograd 421-423.79 T. P. Temelis, n. d.., 1331.80 Antim je pisao prema Dvanaestokwi`ju patrijarha Dositeja. Odlomciiz spisa Antima objavqeni u Brastvu..., str. 58-60; S. Vailh, I, 335; II, 20-24,III,168,173,175-176;*** KadsmoikakoizgubiliMilutinovuzadu`binumanastirSvetihArhangelauJerusalimu(izvodiizspisamonahaAntima,sekretaraJerusalimskepatrijar{ijeod1821-1824,kojise~uvaurukopisuuarhivuistepatrijar{ije),Brastvo,XXXII,Dru{tvo sv. Save, kw. 52, 1941, 58. (Naslov je dala redakcija lista).81 S. Vailh, II, n. d.,22.82 Antim (u Brastvo..., 58)arhimandritT.P.Temelis.83PoSuhanovuumanastirusutadaboraviladvatrisiromaha,ali da je manastir najboqi od svih, da ima mnogo}elija, a crkva i trpezarija su lepi; da manastirimaiveomabogatubibliotekugr~kihilatin-skih i slovenskih rukopisa i {tampanih kwiga.Mnogoodsvegatogajeupropa{}eno.Nakrajudodaje da su tu stanovali Srbi od davnina. ^udno je da ni Suhanov, a ni Temelis ne pomiwumonahe koji su do{li iz lavre Svetog Save, kao nibrojnemonaheizsamihArhan|ela,dabismosaz-nali {ta se s wima zbilo oko 1653. godine.84Novpodatakdajedokumentiz1669.godinekojimpatrijarhDositejustupamanastirArhan|elamonahuNektarijudauwemunamiru`ivi,dagaobnovi,asviarhan|elskimonasi,verovatnove}inomGrci,dagaslu{ajuizajednoubiraju prihode od masliwaka, vinograda iliva-da.85Zna~i da je za Arhan|ele opet nastupio peri-od mira i izvesnog blagostawa i da je mogao bezbed-no da prima haxije iz vi{e pravoslavnih zemaqa.86Kolikojedecenijatajmirniperiodtrajaonijepoznato, ali se zna da je po~etkom XVIII. veka ma-nastirmogaoopetdabudeobnovqen,jerjecrkvabila ve}im delom poru{ena.87Ako posmatramo u celini istorijat zadu`binaNemawi}auSvetojZemqi,~akiusasvimsa`etompregledukao{tojeovaj,mo`emodauo~imozna~ajkojisuimalina{imonasii63Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi83 T. P. Temelis, n. d., 1331.84 Isto.85 Isto 1331;A. Papadopulos-Kerameos, Analekta II, 286.86 T. P. Temelis, n. d., 1332.87 Isto, 1331. zadu`binariuodr`avawupravoslavqanatojsrazmernomalojteritoriji,alinakojojsusevekovimasukobqavalirazninarodiiraznereligije.Sa~uvanisumnogipisaniizvoripoveqena{ihvladara,biografskadelana{ihduhovni-ka,mnogobrojnizapisihaxijaiputopisipok-lonikaizraznihzemaqa,aliidelaistaknutihistori~ara,na{ihistranih,posebnoruskih.Mnogipodacisunepotpuni,nekiopisisepo-navqaju, pojedine navode je danas te{ko proveri-ti, ali to ni u kom slu~aju ne zamagquje ~iwenicuda je uloga na{ih monaha u Svetoj Zemqi od XIII.do po~etka XVII. veka bila veoma zna~ajna. Putopisci su retko uz svoje tekstove davaliponekicrte`manastirakojesuobi{li.DelonepoznatogautoraOpisanijeJerusalima izda-to u Be~u 1748. godine na slavenosrpskom jeziku,sadr`ibakrorezeHristifora@efarovi}akoji prikazuju jerusalimske crkve.88@efarovi}evibakrorezi,ra|enipremapopularnimvodi~imado svetih mesta nemaju uop{te veze sa stvarnimizgledom crkava.89Jo{ su re|e fotografije koje su putopisci iautoriXIX.iXX.vekaobjavqivaliusvojimradovima.9064Vidosava Nedoma~ki88 D. Davidov, Opisanije Jerusalima, Novi Sad 1973; za drugo izdaweOpisanija iz1781.godine,umestoIsaijeAntonovi}aodobrewejedaoMojsijePutnik,arhiepiskopimitropolit,aSimeonSimonovi}sepomiwe kao mitropolit u Ptolemaidi (Akra).89 V. Nedoma~ki, n. d., 44, napomena 105. Veran crte` lavre sa~uvan jeu:K.T.Norris,MedievalMonasteriesofEasternPalestine, ExplorationQuarterly, London 1950 & 1951, PL. XI90 Da pomenemo samo dva autora: Du{an Glumac, Srpske zadu`bine... v.napomenu 8. Fotografije dela ulazne fasade crkve Svetih Arhan|elana str. 243. i 245. snimio je prota St. Dimitrijevi} i pozajmio prof. Dr.D. Glumcu; V. Nedoma~ki, n. d., pl. I-IV i 25 snimaka.Krozpovestosrpskommona{tvuuSvetojZemqiprovla~isekaocrvenanitpostojaweizna~ajmanastiraSvetihArhan|elaMihailaiGavrilauJerusalimu,zadu`binekraqaMilutina.Stoga}emosemalodetaqnijezadr`atinaopisuovogmanastiraiwegovecrkve i wihovom dana{wem izgledu. Sre}neokolnostisuomogu}ileautoruovihredova da tokom vi{e godina pose}uje ovaj mana-stir, da izradi mnoge skice i napravi ve}i brojsnimaka,takodajeradManastirarhan|elaMihailaiGavrilauJerusalimuzadu`binakraqaMilutina,objavqen1980.godinemogaodabudeoboga}ensa~etiriplanaiizboromoddvadeset i pet fotografija manastira.91Kakojeve}pomenutonapo~etkuovogizla-gawa,neophodnasudaqaistra`ivawatemeqasada{wecrkveikonaka,jerpisaniizvorinekazujukojisudeloviizMilutinovihgradwi,dali je on u stvari samo obnovio i delimi~no dozi-dao stariji vizantijski manastir. Ostaje ~iweni-ca da velika ve}ina pisanih izvora od XIV. vekanadaqe pomiwe ovaj manastir kao srpski.Ceomanastirskikomplekssacrkvomiba{tom zauzima povr{inu od oko ~etiri hiqadekvadratnih metara. Okru`en je visokom kamenimzidinama. Ulaz u manastir je sa ju`ne strane, izulice St. Francisco,92na severu manastir dopiredosamihzidinaJerusalimagdesesunutra{westrane vide ostaci kapije (nekada kapije SvetogLazara) koju je prvi put pomenuo kao "kapiju srp-65Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi91 V. Nedoma~ki, n. d. 92 Isto, sn. 2 i 6.skog manastira" Bab Der es-Serb93u svojoj hroni-ciarapskipisacMuxiredDin(umro1521.godine).94Crkva i konaci zauzimaju jugozapadnideoterenanapovr{iniod1350kvadratnihmetara.95Okowihsuposebnejakezidinetvr|avskogtipa.96Tesanicisudostagrubi,aupodrumskimprostorijamaimaineobra|enogkamena.Dvori{ta,platforme,teraseinekepodrumskeprostorijesuodgla~anihkamenihblokova i plo~a. Samacrkvasenalazinaplatformiprvogsprata.Ste{wenaizme|uostalihgra|evinamanastirskogkompleksaikasnijihdogradwi,nemogu}ejesanivoawenogulazadasesagledanitisnimicelagra|evina.Zatosemoralopribe}i izometrijskom prikazu na osnovu vi{eskica i fotografija detaqa.97Crkvajejednobrodnakamenagra|evinasomawimnarteksom(3,70h3,60),98naosom(4,60h6,10)sosmostranimkubetomnapandantifimaikalotom,99ispolukru`nimoltarskimpros-torom(4,35h3,70)spolukalotom.Nasevernojstrani je paraklis Svetog Save Osve}enog.100Naju`nojstranijeparaklisSvetogJovana66Vidosava Nedoma~ki93 Isto, sn. 3.94 H. Sauvaire, Histoire de Jrusalem et d'Hebron depuis Abraham jusqu a lafin au XV sicle d. J. C. - Fragments de la Chronique de Moudjir-ed-dun, Paris1876,178.(Muyid-ed-dinelHanbaliostaviojenaarapskomrukopispod naslovom: Eluns el djalil btarikh al Qods wa'l Khall. "Kapiju srpskogmanastira"(BbDres-Serb)pomiwenastr.404.rukopisa.Muyidjeumro 1521. godine); V. Nedoma~ki. n. d., pr. I i IV, sn. 3. 95 Isto, Pl. II i IV, sn. 2,4 i 22. 96 Isto. sn. 2,4 i 22.97 Isto Pl. V. Plan je na osnovu skica i fotografija autora izradilaZorica[ipka-Ergela{ev,aarhitektonskamerewajeobavioarh.dr.Bo`idar Hlava~ek-Hen. Fotografije je izradio Vuka{in Savi}. 98 V. Nedoma~ki, n. d., sn. 41.99 Isto, sn. 12.100 Isto, sn. 13 i 14. Prete~e101koji je dogra|en 1552. godine zahvaqu-ju}i dare`qivosti ruskog cara Ivana Groznog. Sem naosa, sve druge prostorije imaju krstastisvod. Dnevna svetlost prodire u crkvu i paraklisekrozvi{eve}ihimawihprozorasavremeneizrade ali uba~ene u okvire debelih zidova s rav-nim, polukru`nim ili trolisnim zavr{etkom. Unaosuioltarskomprostorususa~uvaniostacislikanih zidnih povr{ina. U naosu, levo i desnood ulaza je po jedna kompozicija Svetih Ratnika nakowu s tragovima gr~kog natpisa.102Obekompozicijesudo`ivelevi{epremaza,takodasebezskidawaslojevanemo`evidetiwihovprvobitniizgled.Vidqivisloj,premastilskimodlikamaselementimabaroka,verovatno je iz XVII. veka. Na pandantifima sulikovi~etvoricejevan|elistaswihovimsim-bolima,aukalotisede}afiguraBogaSvedr`iteqasgolubomukrilui~etirise-rafimakrajnogu.103Verovatnojeovakompozi-cijaspo~etkaHH.veka.Uapsidijeusredinizida velika figura Bogorodice Orante, a levo idesnoodwepojednavelikafiguraarhan|elaMihailaiGavrila.Detaqnijaistra`ivawazidnogslikarstvaArhan|elapotvrdila bi da jeono nesumwivo vi{e puta obnavqano. Ikonostas,bogatorezbarenipozla}enjeverovatno iz XVIII. veka.104Ikonostas paraklisaSvetogJovanaPrete~ejeposvemusude}ispo~etka HH. veka.10567Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi101 Isto, sn. 15 i 16.102 Isto, s. 17 i 18.103 Isto, sn. 12.104 Isto. sn. 19.105 Isto. sn. 20.Podrumskeprostorijesudelimi~nopostaledostupneposleizbacivawavi{etonaraznog{utaiotpadaka.Wihovrasporeduglavnomodgovararasporeducrkve,apru`ajusedelomispodobaparaklisaiba{te.Visokesu,ve}inom imaju poluobli~aste svodove, a neki suprelomqeni.106Nekepodrumskeprostorijesuslu`ilekaovinareiostaveza}upovesvinom.107Napojedinimpodrumskimprostorija-masunaknadnouklesanimotiviitekstoviizXVIII. i XIX. veka.Naspoqnimisto~nimzidinamamanastira,kao i na spoqwem zidu narteksa ima vi{e zazi-danihvelikihlu~nihpodrumskihotvora.108Krovcrkvejeravan.Spoqnizidovicrkveiparaklisa, a delom i unutra{wi, imaju sada belikre~ni premaz, no ne zna se po ~ijoj ~udnoj odlu-ci. U stvari svi spoqni zidovi crkve bili su odtesanog kamena, {to svedo~e i opisi putnika,109kao {to su sve jerusalimske gra|evine iskqu~ivood kamena. Tihomir\or|evi}prenosikazivawearhi-mandritaPorfirijaUspenskog,{efaruskemisije u Jerusalimu sredinom XIX. veka, koji jenekovremestanovaoumanastiruSvetihArhan|elaikojijetvrdiodasuArhan|eli"najlep{imanastirSvetogaGrada",dauwemuima mnogo ikona, od kojih su neke ~isto srpske;daokomanastiraima~etrdeset}elija.Crkva68Vidosava Nedoma~ki106 Isto sn. 23.107 Isto sn. 24.108 Isto sn. 22 i 23.109 Tihomir\or|evi},SrpskesvetiweuPalestini, Skopqe1925,7,`ali{tonemanijedneslike,nijednogdetaqnogopisamanastiraSvetih Arhan|ela. nijevelika,alijevrlolepa,svajeodtesanogkamena." manastir je mogao da prihvati oko dvestotine poklonika.110Nemogu}ejedanasutvrditibeznovihistra`ivawa,gdesuseumanastirunalaziletrpezarija, bolnica i biblioteka, koje se pomi-wu, kako smo naveli, u vi{e tekstova.Nemasumwedajenajzna~ajnijabilabib-lioteka,o~emusvedo~ekazivawave}egbrojaistra`iva~asrpskihsvetiwauPalestini.Me|utim,tiistra`iva~iuglavnompomiwudajepostojala"divnabiblioteka",111jeruwojvi{enijebilonirukopisanikwiga.Svejebiloraznetoidanassenekenalazeporaznimbibliotekama: u biblioteci Gr~ke pravoslavnepatrijar{ijeuJerusalimunekesusvojevre-meno bile prenete iz Svetih Arhan|ela u lavruSvetogSaveOsve}enog,aodandesunekedaqeraznetekadasupravoslavnimonasinapustililavru;pojedinadelasenalazeuDr`avnojbib-lioteciLewinauMoskvi,uPubli~nojbib-lioteciuLewingradu,uKijevskojduhovnojakademiji,uVatikanskojbibiloteci;daqeuBogorodi~inoj crkvi i u biblioteci manastiraSvete Katarine na Sinaju112i na raznim drugimnepoznatimmestima.Negdesusa~uvanisamopojediniistrgnutilistoviizrukopisnihkwiga.Dasunekadelaililistovipripadalinekadaarhan|elskojbibolitecimo`ese69Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi110 Tihomir \or|evi}, n. d., str. 7 i 8, o kazivawu Porfirija Uspenskog. 111 H. Vincent - F. M. Abel., n. d., 983, 316, 384; G. P. Luccari, n. d., 38, 55.112 S. Kosanovi}, Ne{to o Sinajskoj biblioteci u svezi sa starinama izsrpskepro{losti, Dabro-bosanskiIsto~nik2,1888,nastr.27,42,i43opisuje31starisrpskirukopis;arhimandritPorfirijeUspenski,Pervoepute{estvievsinaxskixmonastr 1845,SPB,str.209,214-224.zakqu~itisamonaosnovunekogzapisanawima.113Dosadajejediniozbiqnijipoku{ajdaseutvrdi gde su sve raznete kwige i rukopisi neka-da u vlasni{tvu srpskog manastira u~inio M. N.Speranski.114Onisti~e~iwenicudajesrpskamona{ka kolonija u Jerusalimu bila centar okokojeg je `ivela slovenska pismenost u Palestinipreko tri stotine godina.115Me|utim, kada bi sesadr`ajnekada{webibliotekesveosamonarukopise,kwigeiistrgnutelistoverastureneiidentifikovaneporaznimzemqama,nebibilorazlogadatabibliotekabudetolikohvaqenaiisticana.Mnogadelasunepovratnonestala.Ne{to boqu sudbinu je do`ivela bibliotekalavre Svetog Save Osve}enog.116Wen ve}i deo jebioprenetprvouarhan|elskubiblioteku,azatim,kadasuGrciitajmanastirpreuzeli,ubiblioteku Jerusalimske patrijar{ije. Ta dela70Vidosava Nedoma~ki113 N.Krasnoselcev,Slavnskirukopisipatriar{exbibliotekivIerusalim,Kazan1889;A.Papadopo}lou-Keram{uv,Ierosolumitikh `biblioqh kh Spb. I (1891), II (1894), III (1897), IV (1899); M. N. Speranskix,Slavnska pismennost XI-XIV v. v. na Sinae i v Palestine, IzvestiOtdelenirusskogozkaislovesnostiAkademiinaukSSSR,32(1927),SanktPuterburg,43-118;V.Rozov,SrpskirukopisiJerusalima i Sinaja, Ju`noslovenski filolog V, 1292; St. Stanojevi},IstorijaSrpskognarodausredwemveku, kw.I Izvorigl.H:Srpskirukopisi u Jerusalimu i na Sinaju, Beograd 1937. 99-101; V. Nedoma~ki,O srpskim rukopisima u biblioteci Gr~ke pravoslavne patrijar{ije uJerusalimu, Arheografskiprilozi2,Beograd1980,71-118;sa20priloga(uuvodujenapomenutodajejezi~kuredakciju,transkripcijuzapisa, kao i pomo} u kona~nom redigovawu katalo{kog dela ovog radadao prof. dr. D. Bogdanovi}. O obi~aju Uspenskog da iseca pojedine lis-tove iz rukopisa pi{u A. Papadopulos-Keramevs, nav. delo III, 65, i D.Bogdanovi}, Katalog rukopisa manastira Hilandara I, Beograd 1978, 38-39. 114 M. Speranski, n. d. 115 Isto, 70.116 S.Vailh,LescrivainsdeMar-Saba, Echosd'Orient2eanne.No.1,oktobar 1898, Paris 1-1 1; No. 2, novembar 1898, 33-47.se nalaze u {tampanom popisu rukopisa i kwigatebibliotekekojijeuradio.A.PapadopulosKeramevs.117Sve,{tojedosadaistra`enoinapisanoosrpskommona{tvuizadu`binarstvuuSvetojZemqi,abrojautoranijemali,{tosemo`evideti i iz navedene literature (u napomenama)ukazuje na potrebu da se istra`ivawa nastave, dase od mawih ili ve}ih fragmenatajednom do|ei do celovitog prikaza tog zna~ajnog dela na{ekulturne istorije. 71Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi117 A. Papadopulos-Keramoeos, n. d.Vrawina,8. septembar2000.Mom~ilo Spremi}BeogradCrkvene prilike u Zeti u doba Nikona JerusalimcaSA@ETAK:CrkveneprilikeuZetibilesuodvajkadaspecifi~ne, jer su, osobito na obali, `iveli izme{anipravoslavni i rimokatolici. U takvoj sredini delovaoje sredinom XV. veka Nikon Jerusalimac, monahisihast,dobarpoznavalacbiblijskihtekstova,dubokoodanhri{}anskoj vekovnoj tradiciji, u~eni duhovnik, koji jepotvrdu svojih misli tra`io u drevnosti i autorite-tucrkvenihotaca.Sastavioje[estodnevnik,kojise~uvaumanastiruSavini,kaoipoznatiGori~kizbornik,iz1441/42.godine,ukomesepokazaokaodobarznalactananihteolo{kihproblema,posebnopatristi~kogpredawa.Wegovapojavajesvedo~anstvoprisustva vizantijskog isihazma u Zeti poznog sredwegveka. Bio je duhovnik Jelene Bal{i}, k}eri kneza Lazara,kojajeobnovilacrkvuSvetog\or|anaskadarskomostrvuGorici(BrezoviciiliBe{ki)ipodiglanovucrkvu,posve}enuBogorodici.Pretvorilaihjeupravoslavnoduhovnosredi{te,ukomesudelovaliduhovnicivezanizaNemawi}kutradicijuiSrpskucrkvu. Kako po svemu izgleda, Nikon je uzeo veliku shimuiistovetnojelicesNikandromJerusalimcemkojije25. novembra 1442. sastavio Jelenin testament. NikonJerusalimac`iveojeiradiouneposrednomsusedstvuLatina.Bilojetovremeistovremenog{irewarimokatolicizmaimleta~kevlasti.Posleposedawa Kotora i Ulciwa, Venecija je 1442. uzela BudvuiDrivast,a1443.Bar.TakojesteklaceluobaluodKotoradoBojane.Najzna~ajnijirimokatoli~kiprelatbiojekotorskibiskupMle~aninMarinKontarini(14291453).Sporioseokojurisdikcijenadrimokatoli~kimcrkvamauSrbijisbarskimnad-biskupom,kojisevi{edr`aosrpskestranei~aksara|ivaosvojvodamadespota\ur|aBrankovi}a.KaopristalicapapeEvgenijaIV.(14311447.),MarinKontariniprisustvovaojesaboruuFirenci1439.godine,poslekogasuseunijatskivetroviosetiliiuZeti.Doksusepravoslvnimitropolitiseliliizmestaumesto,uPre~istuKrajinskustizalisuuni-jatskiprelatigr~kogiarbana{kogporekla.Najve}iotpor{irewurimokatolicizmapru`ilisu`iteqiGrbqainekada{wihposedaMetohijeSvetogMihailanaPrevlaci.Wihovebunesuukrviugu{ene,aSrpskapravoslavnacrkvaizgubilajedeovernika,alije,ipak,samodelimi~nouzmaklapredrimokatolicizmom.^ak,slu~aj Nikona Jerusalimca pokazuje da su dva hri{}anskapogleda na svet, isto~ni i zapadni, egzistirali u Zetijedan kraj drugog.Tokom ~itavog sredweg veka crkvene prilikeu Zeti bile su specifi~ne i razli~ite od onih uostalimdelovimasrpskedr`ave.Posebnostjebilauslovqena~iwenicom{tosunaobali`iveli izme{ani pravoslavni i rimokatolici.Stanovniciprimorskihgradova,pripadnicizapadne crkve, do kraja sredweg veka smatrali suse Romanima. Slovensko zale|e bilo je uglavnompravoslavno, kao i neka naseqa na samoj obali.Crkveneprilikeodvajkadasuzavisileodpoliti~kih.UZetisuse1420.i1421.odigralidoga|ajikojisuodredilitokpoliti~kihicrkvenihzbivawanarednihdecenija.Posledu`egodbijawa,Venecijaje1420.primilapodsvojuvlastKotor,najve}iinajzna~ajnijigradnazetskojobali.Slede}egodineposelajeiUlciw.Sdrugestrane,Bal{aIII,gospodarZete,ve}odavnobolestan,umroje28.aprila1421. godine u Srbiji, kod ujaka despota StefanaLazarevi}a.Nawegajepreneosvojaprava,74Mom~ilo Spremi}ra~unaju}idajejedinoonkadardasenosisMle~anima,sakojimasesamnosiotokomcelesvoje vlade. Dr`e}i se pouka svoje majke JeleneLazarevi}, k}eri kneza Lazara, Bal{a III. istu-paojepredpredstavnicimaVenecijekaoza{titnikstarihpravaSrpskecrkve.Darovaoje nekoliko pravoslavnih manastira i trudio seda se ne okrwi nadle`nost pravoslavnog mitro-polita Zete, koga je postavqao pe}ki patrijarh.Tako je, smr}u Bal{e III, wegov rat s Mle~animanasledio despot Stefan Lazarevi}. Vodio ga je,s povremenim prekidima, i wegov naslednik des-pot\ura|Brankovi},takore}idokraja`ivota. Mleta~ko{ireweuZetiimalojeisvojuverskustranu.Primaju}ijo{1396.podsvojuvlastSkadar,DrivastiSvetiSr|naBojani,du`disenatorisuistaklidaihpreuzimaju"radio~uvawasvojesvetevereispasatolikihhri{}anskihvernika".Wihovuvlastbrzojeosetio zetski mitropolit, jer mu je onemogu}enoda koristi svoje prava u skadarskom kraju. To jeizazvalootporJeleneBal{i},kojajebilaposebnonepopustqivapremaMle~anima.Jo{pre izbijawa Prvog skadarskog rata (14051413.),bila je s wima u sporu oko nadle`nosti zetskogmitropolitanadpravoslavnimcrkvamauzBojanuinadcrkvomSvetogPetrauSkadru.Kadajeizbiorat,ulciwskimanastirSvetogMihailaiskadarskacrkvaSvetogPetra,dospeli su, odlukom pape, u ruke rimokatolika.Posle sklapawa mira, Mle~ani su pristajali dase pravoslavnom `ivqu vrate wegove crkve, ali75Crkvene prilike u Zeti u doba Nikona Jerusalimcana tra`ewe Bal{e III. 1415. da se obnove povlas-tice pravoslavnih crkava u Skadarskoj oblasti,odgovorilisudane`elepritisaknasavestvernika, jer je briga o crkvama wihova privatnastvar. Zetski mitropolit je, jo{ od vremena SvetogSave,stolovaoumanastiruSvetogMihailanaPrevlaci.1Sveti Mihailo je imao vlastelinst-vo, u koje su spadali: Bogda{i}i, na poluostrvuVrmcu,Lu{tica,naulazuuBokuKotorsku,Qe{evi}i,izme|uLu{ticeiTrasta,ideoGrbaqskogpoqaokoPrevlake.2Ali,uzetskimmete`ima druge polovine XIV. veka stradale sumnogebogomoqeipo~elojeraspadawevelikihcrkvenihvlastelinstava,kakopravosalvnihtakoirimokatoli~kih.ManastirSvetogMihaila se jedva odr`avao, wegovo vlastelinst-vo se raspadalo, a mitropolit se, kako po svemuizgleda,krajemXIV.vekapovukaouPre~istuKrajinsku, na Skadarskom jezeru. Ali, i daqe jeubirao prihode s manastirskih poseda, koji se ukotorskim slu`benim kwigama nazivaju "zemqemitropolitove".Re{avaojesa"zborom"sve-tomihoqskihselazemqi{nesporoveiizdavaopoveqesasvojimpe~atom.Od143sonapoqauGrbqu,1423.godineimaoje24.@iteqiSvetomihoqskemetohijebilisu,povremeno,ikasnije podanici srpskog despota, ~ije su vojskeuvekradodo~ekivali.@estokosuseopiraliKotoranima,kojisuposle1420.godine,falsi-76Mom~ilo Spremi}1 I. Bo`i}, Selo Bogda{i}i u sredwem veku, Nemirno pomorje XV veka,Beograd 1979, 802 I. Bo`i}, O propasti manastira Sv. Mihaila na Prevlaci, Nemirnopomorje XV veka, Beograd 1979, 83-84fikovanimpoveqama,ube|ivaliMle~anedacelateritorija metohije pripada gradskom dis-triktu.3Sdrugestrane,uZetiisevernojAlbaniji,na malom prostoru, bilo je vi{e rimokatoli~kihepiskopija,negoubilokojemdrugombalkan-skomkraju.Biskupskasedi{tabilisuKotor,Budva, Ulciw, Skadar, Drivast, Daw i Qe{, aliimalamesta:Bala~,Sva~,Sarda,Sapa,[ati.Bar je imao nadbiskupiju od XV. veka. Kada su uXV.vekupo~elasrpskomleta~karazgrani~ewa,bilo je potrebno odrediti prava i nadle`nostiobecrkve.Ve}11.novembra1426."gospodin"\ura|Brankovi}iFran}eskoKvirin,mleta~ki knez i kapetan Skadra, sastavili su uDrivastuIzjave,ukojimasupredvidelidazetskimitropolitzadr`inadle`nostnadsvimsrpskimcrkvamanaSkadarskomjezeru,ukqu~uju}iionenamleta~komzemqi{tu,kakveje,uostalom,imaoiuvreme\ura|aII.Stracimirovi}aiBal{eIII.JedinojezapostavqaweigumanaucrkviSvetogPetrauSkadru i crkvi Svetog Mihaila u Ulciwu bilopotrebnoodobrewemleta~kogknezaSkadra.Zauzvrat, barskoj nadbiskupiji, ostalim biskupi-jama,opatijamaicrkvamapriznatojeu`ivawestarih prava na despotovoj teritoriji.4Odnosi izme|u dve hri{}anske crkve u Zetibilisu,uglavnom,korektni.Zauzetve}im77Crkvene prilike u Zeti u doba Nikona Jerusalimca3