SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Nikolina Justić

PRORAČUN OPĆINE VRBNIK

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PRORAČUN OPĆINE VRBNIK

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Student: Nikolina Justić

Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081109379

Rijeka, 23.svibnja 2013.

1

Sadržaj 1. UVOD ............................................................................................................................................. 3

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA .......................................................... 3

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ................................................................... 3

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA .................................................................................... 4

1.4. ZNANSTVENE METODE ..................................................................................................... 4

1.5. STRUKTURA RADA ............................................................................................................. 5

2. SUSTAV PRORAČUNA ................................................................................................................ 6

2.1. POJAM PRORAČUNA .......................................................................................................... 6

2.1.1. FUNKCIJE I CILJEVI PRORAČUNA ........................................................................... 9

2.1.2. PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE ............................................................................ 11

2.1.3. PRORAČUNSKI CILJEVI ........................................................................................... 12

2.2. ELEMENTI PRORAČUNA ................................................................................................. 13

2.2.1. PRORAČUNSKI PRIHODI .......................................................................................... 13

2.2.2. PRORAČUNSKI RASHODI ........................................................................................ 16

2.2.3. DRŽAVNA RIZNICA .................................................................................................. 19

2.3. POSTUPAK IZRADE PRORAČUNA ................................................................................. 20

3. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA ......................................................................................... 22

3.1. RAČUNOVODSTVENI KONCEPTI ................................................................................... 23

3.1.1. RAČUNOVODSTVENI KONCEPT NASTANKA DOGAĐAJA .............................. 24

3.1.2. NOVČANI RAČUNOVODSTVENI KONCEPT ......................................................... 25

3.1.3. MODIFICIRANI KONCEPT NASTANKADOGAĐAJA ........................................... 25

3.1.4. MODIFICIRANI NOVČANI KONCEPT .................................................................... 26

3.2. RAČUNOVODSTVENE ISPRAVE..................................................................................... 26

3.3. SUSTAV FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA .................................................................. 28

3.4. SADRŽAJ I PRIMJENA RAČUNOVODSTVENOG PLANA ........................................... 30

3.5. IZVJEŠTAJ O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA ................................................................. 31

4. JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ ...... 34

4.1. LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ ................ 35

4.2. UDRUŽIVANJE OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA ....................................................... 40

4.3. IZRADA PRORAČUNA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U HRVATSKOJ ................... 41

5. PRORAČUN OPĆINE VRBNIK ZA 2012. GODINU ................................................................. 42

5.2. IMOVINA I FINANCIRANJE OPĆINE VRBNIK .............................................................. 50

2

5.3. ANALIZA PRORAČUNA ZA 2012. GODINU ................................................................... 51

5.3.1. OPĆI DIO PRORAČUNA ............................................................................................ 52

5.3.2. POSEBNI DIO PRORAČUNA ..................................................................................... 59

5.4. IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA OPĆINE VRBNIK ........................................ 66

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 72

POPIS LITERATURE .......................................................................................................................... 74

POPIS SLIKA ....................................................................................................................................... 75

POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 75

POPIS PRILOGA .................................................................................................................................. 75

3

1. UVOD

Cilj ovog rada je pobliže prikazati i objasniti sustav proračuna, funkcioniranje jedinica lokalne

i regionalne samouprave i analizirati proračun Općine Vrbnik za 2012.godinu.

Rad je koncipiran na način da se zakonska i teorijska podloga sažeto prezentiraju te prikaže

izravno aplikacija na pojedinim elementima sustava proračuna konkretne jedinice lokalne

samouprave.

Uvod ima pet međusobno povezanih dijelova: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2)

radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5)

struktura rada.

U nastavku se obrazlažu navedeni dijelovi Uvoda.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem ovog rada je analiza proračuna jedinice lokalne samouprave na primjeru proračuna

Općine Vrbnik u skladu sa zakonom i opće prihvaćenim računovodstvenim propisima s ciljem

pružanja informacija potrebnih za donošenje odluka.

Predmet istraživanja proizlazi iz problema istraživanja, a odnosi se na elemente proračuna,

računovodstvene koncepte, analizu temeljnih karakteristika proračuna jedinica lokalne i

regionalne samouprave i izvještaj o izvršenju proračuna.

Stoga, objekt ovog istraživanja je Općina Vrbnik kao jedinica lokalne samouprave i

proračunski proces Općine Vrbnik.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja te na temelju spoznaja o proračunu

općenito, njegovoj važnosti i funkcijama postavljena je radna hipoteza koja glasi: proračun

jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave temeljni je akt putem kojeg lokalne

jedinice procjenjujući prihode i rashode izražavaju svoje razvojne ciljeve i determiniraju svoje

djelovanje u obavljanju svojih zakonskih i društvenih funkcija.

Ovako formulirana temeljna hipoteza povlači određene pomoćne hipoteze:

1. Na temelju istraživanja o lokalnoj i regionalnoj samoupravi moguće je prezentirati

funkcije, financiranje i korisnike proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave.

2. Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave je akt – za lokalnu samoupravu

predstavlja obvezni okvir za djelovanje.

4

3. Objektivnim znanjem o samoupravnom djelokrugu Općine Vrbnik moguće je

predočiti u koju svrhu se proračunska sredstva troše.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Na osnovu prethodno formuliranog problema, predmeta i objekta istraživanja te radnih i

pomoćnih hipoteza može se definirati svrha te ciljevi istraživanja.

Svrha ovog istraživanja je istaknuti važnost proračuna kao glavnog upravljačkog i nadzornog

instrumenta jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Cilj ovog istraživanja je da se sustavno predstave sve značajke i sustav proračuna i jedinica

lokalne i regionalne samouprave te kao potvrda analize predstavi proračun općine Vrbnik.

U radu se daju odgovori na slijedeća pitanja:

1. Što je proračun?

2. Od čega se proračun sastoji i koji su mu ciljevi?

3. Zašto je potrebno proračunsko računovodstvo?

4. Koje faze obuhvaća proračunski proces?

5. Što je lokalna samouprava, kakav je ustroj lokalnih jedinica u RH?

6. Koje su funkcije i ovlasti jedinica lokalne samouprave?

7. Kako se financira i koju imovinu posjeduje Općina Vrbnik?

8. Kako izgleda proračun Općine Vrbnik i koje se informacije mogu iz njega iščitati?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Prilikom istraživanja i obrade navedene problematike korištene su slijedeće znanstvene

metode:

· Induktivna metoda

· Deduktivna metoda

· Komparativna metoda

· Metoda klasifikacije

· Metoda analize i sinteze

· Deskripcijska metoda

· Metoda studije slučaja

5

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja predočeni su u šest međusobno povezanih dijelova.

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne

hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Naslov drugog dijela rada je Sustav proračuna u kojem su definirani pojam proračuna,

elementi proračuna i postupak izrade proračuna.

Računovodstvo proračuna je naslov trećeg dijela diplomskog rada u kojem su definirani i

objašnjeni računovodstveni koncepti, računovodstvene isprave, sustav financijskog

izvještavanja, sadržaj računovodstvenog plana i izvršenje proračuna.

Četvrta cjelina, Jedinice lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj, podijeljena

je na dvije podcjeline u kojima su objašnjene lokalne jedinice u RH i njihovo financiranje.

U petom dijelu, s naslovom Proračun Općine Vrbnik za 2012. godinu, prezentirane su

informacije o Općini Vrbnik kao jedinici lokalne samouprave, te se analizira proračun Općine

Vrbnik za 2012.godinu.

Šesti dio je Zaključak u kojem se iznose zaključne misli proizašle iz prethodno iznesenih

činjenica i spoznaja provedenog istraživanja.

6

2. SUSTAV PRORAČUNA

Sustav proračuna se kao i bilo koji drugi sustav sastoji od elemenata o čijem djelovanju i

stupnju povezanosti ovisi i njegov razvoj te kvaliteta outputa.

Elementi sustava proračuna u najužem smislu jesu uprave Ministarstva financija koje direktno

sudjeluju u izradi, upravljanju i izvršenju državnog proračuna i to:

§ Uprava za makroekonomske analize i prognoze

§ Uprava za pripremu i konsolidaciju proračuna

§ Državna riznica

§ Uprava za izvršavanje državnog proračuna

§ Uprava za upravljanje gotovinom i javnim dugom i

§ Uprava za državno računovodstvo ( Jakir i Maletić; 2001. p.1 )

Međutim u donošenju državnog proračuna sudjeluju svi proračunski korisnici,a napose:

Ø Ministarstvo financija svake godine šalje svim ministarstvima i tijelima državne

uprave u rangu ministarstva Okružnicu za pripremu i izradu proračuna za naredno

razdoblje. U smjernicama se daju temeljne naznake ciljeva i politike Vlade Republike

Hrvatske kojih se prilikom planiranja svojih izdataka proračunski korisnici trebaju

držati, te Vlada i Hrvatski sabor koji konačno odlučuje o donošenju proračuna.

Dakle elementi sustav državnog proračuna u širem smislu jesu Sabor, Vlada, Ministarstvo

financija te ostala ministarstva i tijela državne uprave u rangu ministarstva kao i svi

proračunski korisnici. ( Jakir i Maletić ; 2001. p.1 )

2.1. POJAM PRORAČUNA

Riječ proračun (engl. budget, njem. Haushalt, fr. budget, tal. bilancio) potječe od

srednjovjekovne engleske, francuske riječi bougette, što je deminutiv riječi bouge - kožna

torba, odnosno vrećica.

U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je riječ označavala kožnu torbu u kojoj je

ministar financija u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacima države za iduće

razdoblje - stoga se i rabi kao naziv za plan prihoda i rashoda u određenom vremenskom

razdoblju. ( Institut za javne financije; 2009.)

U Hrvatskoj se uz riječ budžet upotrebljava i riječ proračun. ( Vašiček; 2012. )

7

„Proračun je akt jedinica samouprave kojim se procjenjuju njezini prihodi i primici te

utvrđuju njezini rashodi i izdaci za jednu godinu.“ (Lukeš-Petrović i Masrić i Nikolov; 2005. )

Proračun predstavlja:

ü Procjenu godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja

države ( jedinice lokalne samouprave i uprave) umjesto

ü Detaljan i precizan put provođenja strategije i ostvarenje postavljenih ciljeva te

instrument upravljanja i koordinacije koji potiče rukovoditelje pojedinih područja

proračunskih korisnika na međusobno usklađivanje i informiranje. ( Jakir i Maletić;

2001. p.5)

Osnovna obilježja proračuna jesu:

· Proračun je akt državne jedinice koji donosi njezino predstavničko tijelo

· Proračun je plan prihoda i rashoda državne jedinice koji po usvajanju predstavlja

obvezni okvir za djelovanje

· Proračun se donosi na određeno proračunsko razdoblje ( najčešće jedna godina, u

novije vrijeme i projekcija za 3-5 godina )

· Pojam proračuna uključuje: planski dokument – plan prihod i rashoda i faze

proračunskog procesa: proces planiranja i pripreme, prihvaćanja ( usvajanja )

proračuna, izvršenja i nadzora nad izvršenjem proračuna ( Vašiček; 2012.)

Temeljna proračunska načela obuhvaćaju slijedeća načela:

Ø Jedinstva i točnosti

- Svi prihodi i primici te rashodi i izdaci iskazuju se po bruto načelu

Ø Jedne godine

Ø Uravnoteženosti

Ø Obračunske jedinice

Ø Univerzalnosti

- Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka

Ø Specifikacije

- Proračunske klasifikacije

Ø Dobrog financijskog upravljanja i

8

Ø Transparentnosti

- Obvezne javne objave proračuna i to polugodišnjeg i godišnjeg, kao i izvještaja i

izvršenju proračuna

Načelo transparentnosti kao i Kodeks fiskalne transparentnosti (MMF) dio su informacijskog

sadržaja proračuna. Načelo transparentnosti mora osigurati cjelovitu informaciju o:

· Ukupnom iznosu raspoloživih prihoda ( poreznih, neporeznih i kapitalnih prihoda te o

zaduženjima u zemlji i inozemstvu)

· Načinu na koji će se prihodi ostvariti

· Ukupnom iznosu javne potrošnje

· Načinu na koji će biti raspoređeni na pojedine javne funkcije ( npr. obrazovanje,

socijalna skrb i uprava)

Glavni principi Kodeksa fiskalne transparentnosti jesu:

· Jasnoća uloga i odgovornosti

· Dostupnost informacija javnosti

· Otvorenost u pripremi, izvršavanju i izvještavanju o proračunu

· Osiguranje integriteta fiskalnih podataka ( Vašiček; 2012. )

Proračunski korisnici kao i bilo koji drugi poslovni subjekt ( neko proizvodno, uslužno

poduzeće) izrađuju svoj proračun za slijedeću godinu. Proračun svakog od korisnika mora biti

u skladu sa ciljevima koje je usvojio Sabor ( izdatni dio).

Prihodovni dio ovisi o sredstvima koja su planirana državnim odnosno proračunom

ministarstva za određenog proračunskog korisnika, dok u dijelu vlastite djelatnosti samostalno

utvrđuju planirane prihode.

„Člankom 18. Zakonom o proračunu, propisano je da proračun ( državni i jedinica lokalne

samouprave i uprave), te izvještaji koji se uz njega podnose nadležnom predstavničkom tijelu

jedinice, moraju sadržavati:

1. Podrobni prikaz prihoda i izdataka proračuna

2. Prijedlog uporabe proračunskog viška,a u slučaju manjka izvore za njegovo

financiranje

3. Funkcionalnu klasifikaciju izdataka u skladu s metodologijom koju propisuje ministar

financija

9

4. Prihode i izdatke svakog proračunskog korisnika u skladu s prihodima i izdacima ( po kategorijama, podkategorijama i stavkama) klasifikacije računskog plana“ ( Jakir i Maletić; 2001. p.8 )

U stavku 2.istog članka je određeno da Proračun mora sadržavati podudarne podatke za

prethodnu fiskalnu godinu, preinačene procjene za tekuću fiskalnu godinu te predviđanja za

slijedeće dvije fiskalne godine.

Sva su pitanja vezana uz proračunsko računovodstvo uređena kroz vrlo detaljan zakonski

okvir kojeg čine sljedeći propisi:

o Zakon o proračunu

o Uredba o računovodstvu proračuna

o Pravilnik o računovodstvu i računskom planu proračuna

o Pravilnik o primjeni Računskog plana proračuna

o Pravilnik o financijskom izvješćivanju za proračune i proračunske korisnike

o Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na

tržištu od obavljanja osnovne i ostalih djelatnosti. ( Jakir i Maletić; 2001. p.9 )

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni proračun, proračun

izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave ( proračun

lokalnih jedinica).

Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun opće države. Proračuna opće države ne prolazi cijelu

administrativnu proceduru kao državni proračun, ali je važan kao ukupni pokazatelj koliko je

država prikupila prihoda i, što je najbitnije, kako ih je potrošila. ( Institut za javne financije;

2009.)

2.1.1. FUNKCIJE I CILJEVI PRORAČUNA

„Tri su glavne funkcije proračuna:

1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini,

2. služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje, te

3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava“ ( Institut za javne

financije; 2009.)

Analiza svakoga konkretnog proračuna olakšana je vodi li se briga o njegovoj spomenutoj

trostrukoj funkciji. Potrebno je dati odgovore na pitanja: Koji ciljevi? Potaknuti

10

poduzetništvo, rast gospodarstva ili dio prihoda usmjeriti u socijalne fondove? Očito, ciljevi

neki put mogu biti i kontradiktorni. No iz proračunskih pozicija može se saznati na koji način

država planira prikupiti svoje prihode: hoće li se više zadužiti ili će povećati poreze, na

primjer, a s druge strane stoji odgovor na pitanje na što te prikupljene prihode država planira

utrošiti. Je li joj važnija npr. izgradnja autoceste Zagreb - Dubrovnik ili će novac utrošiti na

plaće saborskih zastupnika.

Obje strane proračuna, i prihodna i rashodna, odgovaraju na pitanja o ciljevima, čak o

najvažnijim državnim ciljevima koji se ostvaruju putem proračuna. Proračun, nadalje služi

kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje zemlje (ekonomski

rast, zaposlenost, raspodjelu dohotka, potrošnju, štednju, inflaciju itd.).

„Proračunom se provode tri cilja ekonomske politike:

1. Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima

Određena se javna dobra ne mogu, zbog nesavršenosti, osigurati tržištem (npr. nacionalna

obrana, izgradnja auto-cesta i sl.). Stoga se određena količina novca iz privatnog sektora

preusmjerava državi kako bi ona mogla proizvoditi javna dobra te izabrati poželjnu

kombinaciju javnih dobara koju će pružati (tko će trošiti, na što i koliko).

2. Preraspodjela bogatstva (dohotka)

Novac se usmjerava od bogatih stanovnika siromašnima (npr. putem socijalne pomoći), od

mlađih generacija starijima (isplatom mirovina), te iz visokorazvijenih regija niže razvijenim

regijama (različite vrste dotacija).

3. Stabilizacijski cilj

To je stalna briga države za osiguranjem poželjne razine zaposlenosti i niske stope inflacije.“ (

Institut za javne financije; 2009.)

Proračunom se osigurava kontrola prikupljanja i trošenje javnog novca, tijekom fiskalne

godine kontrolu proračuna obavljaju uprave u sastavu Ministarstva financija, ali i svako

ministarstvo treba obavljati unutarnji nadzor u sklopu samog ministarstva, naknadnu kontrolu,

onu nakon izvršenja proračuna, obavlja Državni ured za reviziju. No u kontroli proračunskog

novca nezaobilazna je uloga građana, poreznih obveznika, razmjerna, naravno, stupnju

njihove informiranosti i mogućnosti da budu informirani o proračunu. Nepridržavanje pravila

trošenja i nenamjensko korištenje proračunskim novcem može biti predmet sankcija, stoga

svaki zakon o proračunu i njegovu izvršenju proračuna sadrži i kaznene odredbe.

11

Uza sve spomenuto, kad je riječ o prihodima i rashodima, osnovno je pravilo, da proračun

mora biti uravnotežen, dakle da je zbroj prihoda jednak zbroju rashoda. Ispunjavajući

spomenute opće ciljeve i posebno deklarirane ciljeve, država troši “javni novac”. Priroda tog

novca zahtijeva od države da se pridržava racionalnog plana financijskog djelovanja, dakle da

proračun bude uravnotežen.

Rashodi države u jednoj fiskalnoj godini mogu biti i veći od prihoda, što se financira -

primicima od zaduživanja. Definicija uravnoteženosti mijenja se tako da zbroj prihoda i

primitaka od zaduživanja mora biti jednak zbroju rashoda i otplata dugova, odnosno koliko

novca stigne u proračun, toliko se može i potrošiti. Uplate u proračun moraju biti jednake

isplatama. ( Institut za javne financije; 2009. )

2.1.2. PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE

„Podatak može postati informacija samo ako se u sustavu klasificira na jedinstven i smislen,

korisniku informacija prilagođen, način. Klasifikacije se mogu postaviti na različite načine, ali

je bitno da sve jedinice unutar istog sustava primjenjuju i iste klasifikacije.“ ( Burian, Dremel,

Jakir-Bajo, Kusaković, Maletić i Parać; 2004. )

Temeljne klasifikacije kroz koje se trebaju moći pratiti aktivnosti države jesu

ekonomska,funkcijska i organizacijska klasifikacija.

Podatak klasificiran:

· Ekonomski- odgovara na pitanje na što je novac potrošen

· Funkcijski- kako je potrošen

· Organizacijski-tko je novac potrošio

Praćenje rada države po funkcijskoj klasifikaciji je važno za analizu alokacije resursa unutar

javnog sektora odnosno opće države. U priručniku GFS funkcijska klasifikacija veže se uz

klasificiranje rashoda. Međutim, posebno je naglašeno da primjena funkcijske klasifikacije

nije ograničena samo na rashodne transakcije.

Sadržaj funkcijske klasifikacije:

· Funkcija 01 – opće i javne službe i njihovi rashodi

· Funkcija 02 – obrana

· Funkcija 03 – javni red i sigurnost

· Funkcija 04 – ekonomski poslovi

12

· Funkcija 05 – zaštita okoliša

· Funkcija 06 – usluge unapređenja stanovanja i zajednice

· Funkcija 07 – zdravstvo

· Funkcija 08 – rekreacija, kultura i religija

· Funkcija 09 – obrazovanje

· Funkcija 10 – socijalna zaštita

Organizacijska klasifikacija, u državno proračunu uspostavljena je kroz definiranje razdjela,

glava i proračunskih korisnika. Jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu imati

organizacijsku strukturu kakvu žele – ona se ne propisuje jedinstveno za sve.

Ekonomska klasifikacija sadrži rashode i izdatke, prihode i primitke razvrstane po prirodnim

vrstama i dio je računskog plana koji predstavlja širi okvir i podlogu za računovodstvene

evidencije poslovnih događaja proračuna i proračunskih korisnika.

Uz ekonomsko,funkcijsko i organizacijsko,kao osnovno klasificiranje podataka napredniji

sustavi uvode i četvrtu vrstu klasifikacija- klasifikacija programa kojom se uspostavlja temelj

za dobivanje odgovora na pitanja zašto je novac potrošen i s kojim rezultatom.

U sklopu klasifikacije programa prate se:

· Glavni program

· Program

· Aktivnosti i projekti ( Burian i suradnici; 2004.)

Ekonomska,funkcijska i organizacijska klasifikacija predstavljaju institucionalni okvir

organiziranja i praćenja rashoda i izdataka te prihoda i primitaka. Ekonomsko (prema vrsti),

funkcijsko(prema namjeni) i organizacijsko ( prema nositelju) razvrstavanje rashoda jest

temelj za upravljanje radom i praćenje uspješnosti poslovanja države u cjelini.( Bićanić, Jakir-

Bago, Maletić i Milić; 2011. )

2.1.3. PRORAČUNSKI CILJEVI

U ciljeve sustava proračuna ubrajaju se:

Ø Osiguranje provedbe makroekonomske politike i postizanje željene razine i dinamike

gospodarske aktivnosti

Ø Održavanje gospodarske stabilnosti,postizanje pune zaposlenosti te kontrola inflacije

13

Ø Osiguranje predviđene razine zadovoljenja javnih potreba

Ø Postizanje određene razine raspoloživih prihoda

Ø Osiguranje kontrole trošenja javnog novca

Ø Organiziranje računovodstvene evidencije koja će osigurati točne i ažurne podatke o

iznosima primitaka i izdataka ( osigurati nadzor nad izvršenjem proračuna)

Ø Na temelju ažurne računovodstvene evidencije omogućavanje utvrđivanja odstupanja

ostvarenog od očekivanog (upozorenje na nadolazeće probleme)

Ø Implementiranje sustava proračuna koji će biti primjeren političkoj, ekonomskoj,

socijalnoj slici države i komparativan u odnosu na ostale zemlje ( Vašiček; 2012.)

2.2. ELEMENTI PRORAČUNA

Financijsko – ekonomski elementi proračuna dijele se na:

1. Inpute – prihodi ( i primici ) proračuna

2. Outpute – rashodi ( i izdaci ) proračuna

3. Riznicu – kao funkcionalni skup ljudskih, tehničkih i informatičkih resursa za

procesiranje i praćenje inputa i outputa sustava ( Institut za javne financije; 2009. )

2.2.1. PRORAČUNSKI PRIHODI

" Proračunski prihodi su input sustava proračuna i predstavljaju financijski potencijal za

financiranje javne potrošnje." ( Vašiček,2010.)

Država ostvaruje prihode od poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine,dok

prihodi od poslovanja čine oko 99% ukupnih prihoda državnoga proračuna ( Institut za javne

financije,2009.).

Prihodi poslovanja

Prihodi poslovanja su prihodi od redovitih aktivnosti države, primjerice od poreza (dohodak,

dobit, PDV), doprinosa (mirovinsko, zdravstveno, zapošljavanje) i ostalih prihoda (od

imovine, upravnih pristojbi, kazni).

Najznačajnija redovita aktivnost države je oporezivanje, jer porezni prihodi iz godine u

godinu čine oko 60% ukupnih prihoda poslovanja. Slijede doprinosi za obvezna osiguranja,

kojima se ostvaruje oko 35% ukupnih prihoda poslovanja, te oko 5% ostalih prihoda.

14

Slika broj 1 : Vrste prihoda poslovanja

Izvor: Proračunski vodič za građane, 2009. p.21

Porezni prihodi - Porezni prihodi su najznačajniji izvor sredstava državnog proračuna.

To su prihodi od poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na

imovinu, poreza na robu i usluge te poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije (tj. carina i

carinskih pristojbi).

Pritom razlikujemo:

1. direktne poreze – porez na dohodak, prirez poreza na dohodak, porez

na dobit i porez na imovinu (snose ih porezni obveznici kad dio svog dohotka, dobiti ili

imovine uplaćuju direktno u državni proračun)

2. indirektne poreze - PDV i trošarine koji su uključeni u cijenu, pa iako ih u proračun

uplaćuju trgovci, indirektno ih snose kupci

Doprinosi - Doprinosi se definiraju kao namjenski javni prihodi, primjerice za zdravstveno i

mirovinsko osiguranje. Mogu se ubirati na teret poslodavca ili posloprimca. Za razliku od

poreza koji se slijevaju u zajedničku državnu blagajnu i mogu se trošiti za bilo koju opće

društvenu potrebu, doprinosi se skupljaju u posebnim fondovima i mogu se koristiti samo za

namjenu za koju su prikupljeni.

Ključna razlika između poreza i doprinosa je u tome što se prihodi od poreza mogu koristiti za

bilo koji proračunski rashod, dok se doprinosi moraju koristiti za one namjene za koje su i

prikupljeni.

15

Ostali prihodi poslovanja - Ostali prihodi poslovanja nisu posebno značajni za državni

proračun jer iz godine u godinu čine tek 3 do 6% ukupnih prihoda poslovanja.

U ostale prihode mogu se ubrojiti:

- razne pomoći (od međunarodnih organizacija ili stranih vlada)

- prihode od imovine (primjerice koncesija za korištenje hrvatskog zračnog prostora)

- pristojbe

- naknade (primjerice biljezi koje plaćate kad podnosite zahtjev za izdavanje putovnice)

Registar neporeznih prihoda - Institut za javne financije je u suradnji s Ministarstvom

financija registrirao postojanje čak 274 neporezna prihoda. Riječ je o prihodima koji se

reguliraju posebnim propisima vezanim uz pojedine administrativne poslove i ekonomske

funkcije.

Ubiru ih tijela središnje države, javna poduzeća, izvanproračunski fondovi, lokalne jedinice,

razna udruženja, komore i zajednice (primjerice vatrogasne i turističke), a naplaćuju se prema

različitim tarifama, pravilnicima i cjenicima (Institut za javne financije,2009.).

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose manje od 1% ukupnih državnih prihoda.

Država ih obično ostvaruje prodajom stambenih i poslovnih objekata, zemljišta, prijevoznih

sredstava i strateških zaliha. ( Institut za javne financije,2009.).

Prihodi od privatizacije - Prihodi od privatizacije su jednokratni prihodi koji se koriste za

financiranje manjkova u državnom proračunu i evidentiraju se u računu financiranja kao

primitak od financijske imovine. U godinama velikih privatizacija (primjerice banaka i

telekomunikacija), bili su vrlo značajni; posljednjih godina njihova razina je relativno niska.

Sve buduće prodaje državne imovine, pa tako i prodaje udjela u javnim poduzećima,

evidentirat će se kao jednokratni primitak državnog proračuna od prodaje financijske imovine

i koristit će se za otplate dugova iz prethodnih razdoblja.

Veći udio primitaka od privatizacije u ukupnim primicima (koje čine i primici od

zaduživanja) obično je rezultat slabe fiskalne pozicije državnog proračuna zbog kojih je

država prinuđena prodavati vrijednu imovinu ( Institut za javne financije).

16

2.2.2. PRORAČUNSKI RASHODI

Proračunski rashodi odražavaju način upotrebe proračunskih prihoda u izvršavanju

državnih funkcija.

„Rashodi su posljedica transakcija među institucionalnim jedinicama koje u javnom

sektoru mogu biti: razmjene (kada jedinica dobiva neku protučinidbu) ili transferi (kada

nema protučinidbe ili nije direktna veza između davanja i protučinidbe). Rashodi mogu

biti i posljedica tzv. ostalih ekonomskih tokova, a označuju promjene vrijednosti imovine

i obveza“ (Vašiček, 2010)

Postoji nekoliko klasifikacija državnih rashoda: (Institut za javne financije)

· Ekonomska klasifikacija – npr. naknade zaposlenima, subvencije, socijalne

naknade;

· Funkcijska klasifikacija – npr. obrana, zdravstvo, obrazovanje;

· Programska klasifikacija – po programima, aktivnostima i projektima, npr.

programi zaštite okoliša;

· Organizacijska klasifikacija – Sabor, Vlada, ministarstva i sl.;

· Klasifikacija po izvorima financiranja – prikazuje izvore, npr. porezi, doprinosi,

namjenski prihodi, donacije;

· Lokacijska klasifikacija – po teritorijalnim cjelinama, npr. županijama, gradovima,

općinama, područjima posebne državne skrbi.

Rashodi po ekonomskoj klasifikaciji

Rashodi po ekonomskoj klasifikaciji dijele se na rashode poslovanja i rashode za nabavu

nefinancijske imovine. Rashodi poslovanja čine oko 98 posto ukupnih rashoda, a ostatak

čine rashodi za nefinancijsku imovinu.

Detaljni pregled rashoda poslovanja i rashoda za nefinancijsku imovinu prikazuje sljedeća

slika.

17

Slika broj 2.: Vrste rashoda državnog proračuna po ekonomskoj klasifikaciji

Izvor: Proračunski vodič za građane, 2009. p.27

Rashodi poslovanja

Rashodi poslovanja vezani su uz poslovanje države. Kako bi država mogla „poslovati“

potrebno je plaćati zaposlene u državnim institucijama; kako bi ti zaposleni mogli raditi

država mora snositi razne materijalne troškove, a kako joj često nedostaje sredstava,

zadužuje se, pa mora snositi i financijske troškove (kamate); isto tako država potiče razne

neophodne djelatnosti, ali i održava na životu gubitaše putem raznih subvencija; kako bi

nerazvijene lokalne jedinice mogle držati korak s onim razvijenima, država im daje razne

pomoći, a socijalna država mora trošiti i na socijalne naknade (mirovine, naknade za

nezaposlene itd.).

Socijalne naknade - „Socijalne naknade su naknade proistekle po osnovu prava iz

osiguranja (primjerice mirovine ili naknade za nezaposlene, za vrijeme bolovanja ili

porodiljskog) ili kao pomoć siromašnima u posebnim okolnostima koje ne pokriva

osnovno socijalno osiguranje (primjerice razne pomoći obiteljima, sufinanciranje

prijevoza, javne kuhinje)“ (Institut za javne financije).

Socijalne naknade su daleko najvažnija skupina rashoda državnog proračuna.

Kod socijalnih se naknada misli na naknade iz osiguranja i naknade za socijalnu pomoć.

18

Rashodi za zaposlene - Rashode za zaposlene čine plaće zaposlenih državnih službenika te

doprinosi koje država uplaćuje kako bi njeni zaposlenici ostvarili prava na zdravstveno i

mirovinsko osiguranje. Od ukupnih rashoda za naknade zaposlenima najveći dio odnosi se

na rashode za plaće i nadnice, a preostali dio na rashode za socijalne doprinose. Doprinose

država zapravo uplaćuje sama sebi i oni se evidentiraju kao državni prihod te iako oni

nisu stvarni trošak za državu, moraju se evidentirati.

Materijalni rashodi -Materijalni rashodi uključuju ukupnu vrijednost dobara i usluga koje

država kupuje od privatnog sektora na slobodnom tržištu, a za obavljanje svojih

aktivnosti. Tu se bilježe rashodi vezani uz službena putovanja, stručna usavršavanja,

uredski materijal, energiju, telefone, komunalne usluge, informiranje i sl.

Najveći udio materijalnih rashoda čine rashodi za usluge. Tu vrstu rashoda čine: usluge

telefona, pošte i prijevoza, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, usluge promidžbe i

informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene i veterinarske usluge

i dr.

Financijski rashodi - Financijski rashodi su rashodi koji nastaju zbog financijskog

poslovanja, a ponajprije zbog državnog zaduživanja. U ukupnoj strukturi poslovnih

rashoda čine 6 posto.U strukturi izvršenih rashoda za kamate prevladavaju rashodi za

kamate za izdane obveznice. Preostali dio odnosi se na kamate za domaće i inozemne

zajmove te trezorske zapise izdane u tuzemstvu.

Subvencije - „Subvencije su bespovratna državna pomoć proizvođačima ili potrošačima

uvjetovana posebnom vrstom djelatnosti ili ponašanja primatelja“ (Institut za javne

financije).

Pomoći - Pomoći ili dotacije bespovratni su prijenosi sredstava, međunarodnim

organizacijama, stranim vladama, proračunima, izvanproračunskim korisnicima, bankama,

financijskim institucijama i poduzećima. Pomoći iznose 4 posto od ukupnih rashoda

poslovanja.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnose se na dugoročnu imovinu, za razliku od

rashoda poslovanja koji održavaju tekuće, odnosno redovno poslovanje države.

19

Riječ je o nabavi neproizvedene imovine (primjerice zemljišta), proizvedene imovine

(primjerice građevinskih objekata), plemenitih metala, strateških zaliha i sl.

Rashodi po funkcijskoj klasifikaciji

Pregled ostvarenja rashoda državnog proračuna prema funkcijskoj klasifikaciji daje uvid u

izvršenje rashoda s obzirom na glavne funkcije koje se zadovoljavaju njihovim

izvršenjem.

Najveća izdvajanja, prema ovoj klasifikaciji, bila su ona za socijalnu zaštitu i zdravstvo,

sljedeća veća izdvajanja usmjerena su u ekonomske poslove i opće javne usluge. Rashodi

za opće javne usluge uglavnom proizlaze iz transakcija povezanih s javnim dugom te

izvršnim i zakonodavnim poslovima. U skupini ekonomskih rashoda ističu se rashodi za

promet (posebice cestovni i željeznički), poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i lov te opće

ekonomske, trgovačke i poslove povezane s radom.

2.2.3. DRŽAVNA RIZNICA

„Državna riznica sustav je upravljanja javnim novcem.“( Ministarstvo financija, 2010.)

Državna riznica obavlja poslove koji se odnose na:

· pripremu i izvršavanje proračuna

· državno računovodstvo

· upravljanje gotovinom i javnim dugom.

Cilj državne riznice jest racionalizacija u upravljanju javnim novcem.

Sve financijske transakcije proračunskih korisnika obavljaju se preko sustava državne

riznice, odnosno preko jedinstvenog računa riznice, koji se nalazi u depozitu Hrvatske

narodne banke. Od 1. siječnja 2007. ukinuti su svi računi koje su proračunski korisnici

imali u raznim bankama. Uveden je model upravljanja javnim izdacima na principu

postojanja jednoga jedinstvenog novčanog računa preko kojeg se obavljaju sve financijske

transakcije državnog proračuna.

Učinci primjene sustava državne riznice:

· racionalnije trošenje javnog novca

· smanjuje se potreba za zaduživanjem države

· poboljšana likvidnost poduzetničkog sektora.

20

Državna riznica podržana je informacijskom podrškom preko suvremenog financijsko -

informacijskog sustava. Dizajniran je da procesira sve transakcije koje se odnose na sve

faze proračunskog ciklusa. Svi proračunski korisnici povezani su u jedinstveni financijsko

- informacijski sustav preko kojeg jedino i mogu obavljati transakcije. ( Ministarstvo

financija; 2010. )

2.3. POSTUPAK IZRADE PRORAČUNA

Proračun je rezultat proračunskog procesa. Proračunski proces predstavlja cijeli splet

odnosa njegovih glavnih sudionika na temelju kojih se u Saboru raspravlja i usvaja

proračun. Stoga je potrebno razumjeti cijelu proceduru pripreme, donošenja, izvršavanja i

kontrole proračuna kako bi se na neki način moglo utjecati na raspodjelu proračunskih

sredstava.

Slika broj 3: Osnovne faze i aktivnosti proračunskog procesa

Izvor: Proračunski vodič za građane, 2009. p.69

Slika 3 pojednostavljeni je prikaz proračunskog procesa koji ne prikazuje brojne

aktivnosti i odnose svih sudionika uključenih u proces, a osnovne faze proračunskog

procesa su:

1. priprema prijedloga proračuna – izrađuju se i usvajaju strategija Vladinih programa,

smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće godine, te upute za izradu prijedloga

državnog proračuna i financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Zatim se planiraju prihodi i rashodi, te obrazlažu prijedlozi financijskih planova

21

proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ta faza traje oko osam mjeseci, od ožujka do

studenog.

2. predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna – odvija se u Saboru u studenom i

prosincu, izuzev u slučaju kada se donosi odluka o privremenom financiranju, kao što je

to bio slučaj za 2008. godinu.

3. izvršenje proračuna – prikupljaju se planirani prihodi i troše za planirane namjene. Ta

faza traje točno godinu dana, od 1. siječnja do 31. prosinca.

Nakon što istekne proračunska godina počinje proces godišnjeg obračuna proračuna. To

znači da Ministarstvo financija prikuplja izvješća svih proračunskih korisnika te izrađuje i

Vladi dostavlja nacrt prijedloga konsolidiranog obračuna državnog proračuna.

Vlada odobrava godišnje izvješće o izvršenju proračuna i najkasnije do 1. lipnja šalje ga

Saboru. Proračunski proces formalno završava nakon što Sabor usvoji godišnji obračun.

No, u svim fazama proračunskog procesa od samih početaka paralelno se odvijaju i

unutarnji i vanjski proračunski nadzor i revizija trošenja proračunskih sredstava. Osim

toga, Državni ured za reviziju provodi godišnje kontrole nakon kojih izvještava Sabor i

javnost o nepravilnostima i zlouporabama ( Institut za javne financije,2009.).

22

3. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA

Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika primjenjuje se na organizacije koje se

izravno financiraju iz državnog odnosno lokalnih proračuna, a to obuhvaća ministarstva,

ustanove u školstvu i znanosti, zdravstvu, državne organe i institucije i druge na koje se

primjenjuju Zakon o proračunu, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom

planu, te Pravilnik o financijskom izvješćivanju u proračunskom računovodstvu.

Zakon o proračunu definira proračunsko računovodstvo kao dio računovodstvenog sustava

kojim se uređuje prikupljanje, analiziranje i izvješćivanje o poslovnim događajima

proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

S obzirom na njihovu brojnost, kao i izrazitu dinamičnost poslovnih događaja u izvršenju

proračuna, definirana je jedinstvena klasifikacija konta i kontnoga plana te propisana

metodologija knjiženja i izvješćivanja, obvezatna za sve proračunske korisnike.

Na taj je način omogućena kontrola, usporedba, povezivanje i konsolidiranje na razini

države kao cjeline. ( Vinković, Kravaica, Ribarić i Aidone; 2009.)

Obilježje proračunskog računovodstva sastoji se u priznavanju prihoda i rashoda na

temelju načela modificiranog računovodstvenoga nastanka događaja, dok se imovina i

obveze evidentiraju sukladno načelu nastanka događaja, metodom povijesnog troška, što

podrazumijeva slijedeće: ( Vinković i suradnici; 2009.)

Ø Amortizacija nefinancijske imovine ne predstavlja rashod već se knjiži ispravak

vrijednosti imovine uz smanjenje vlastitih izvora

Ø Promjena vrijednosti nefinancijske imovine ne evidentira se kao rashod/prihod

Ø Rashodi se priznaju u trenutku nastanka događaja u izvještajnom razdoblju na koje

se odnose, bez obzira je li za nastalu obvezu obavljeno plaćanje, dok se prihodi

priznaju onda kada su raspoloživi, pod uvjetom da se mogu izmjeriti

Ø Rashodi se kod utroška kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju u visini

nabavne vrijednosti i to u trenutku nastanka događaja, dok se iznimno u djelatnosti

zdravstva i obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za

kratkotrajnu nefinancijsku imovinu priznaju u trenutku stvarnog utroška odnosno

prodaje

Ø Donacije nefinancijske imovine predstavljaju rashod/prihod prema procijenjenoj

vrijednosti

23

Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu organizacije

Proračunskog računovodstva podijeljene su u dvije skupine s obzirom na vrijednost

imovine i godišnji ostvareni prihod, te u skladu s time imaju i različite obveze u pogledu

primjene kontnoga plana i vođenja poslovnih knjiga i to prema slijedećim kriterijima:

( Vinković, Kravaica, Ribarić i Aidone; 2009.)

Ø Godišnji prihod i vrijednost imovine manji od 35.000,00kn

o Nisu obvezni podnositi financijske izvještaje, kao ni primjenjivati

propisani kontni plan za proračun, o čemu odlučuje osnivač organizacije

o Obvezni su voditi slijedeće knjige

-knjigu blagajne

-knjigu prihoda i rashoda

Ø Godišnji prihod i vrijednost imovine veći od 35.000,00kn

o Obvezni sastavljati i podnositi financijske izvještaje i primjenjivati

propisani kontni plan

o Obvezni voditi slijedeće poslovne knjige

-dnevnik

-glavnu knjigu

-pomoćne knjige

3.1. RAČUNOVODSTVENI KONCEPTI

„Računovodstvenim konceptom u duhu našeg stručnog jezika možemo smatrati ukupnost

općeprihvaćenih računovodstvenih pretpostavki i izbora trenutka priznavanja transakcija

ili događaja u financijskim izvještajima za određeno razdoblje.“ ( Vašiček,Lončar-Galek,

Maletić, Vašiček, Kusaković i Spajić; 2007. p.28 )

Za određivanje i razlikovanje pojedinog tipa računovodstvenog koncepta ključan je, dakle

„ trenutak kada mjerenje elemenata financijskih izvještaja treba biti izvršeno i

prikazano,bez obzira na prirodu mjerenja i mjernu osnovicu“.

Primijenjeni računovodstveni koncept određuje izvještajno razdoblje u kojem će se

nastali poslovni događaji i promjene iskazati, a time izravno određuje i kvantitativni i

kvalitativni sadržaj financijskih izvještaja za određeno razdoblje,

24

Dva su glavna računovodstvena koncepta, i to: ( Vašiček i suradnici; 2007. )

1. Novčani koncept

2. Koncept nastanka događaja(obračunski koncept)

Različitim varijacijama i modifikacijama glavnih koncepata dobivaju se i brojni drugi

izvedeni računovodstveni koncepti poznati pod zajedničkim nazivima: ( Vašiček i

suradnici; 2007. )

1. Modificirani (prilagođeni) koncept nastanka događaja

2. Modificirani (prilagođeni) novčani koncept

Konkretni računovodstveni informacijski sustav neke države izgrađuje se primjenom

nekog od navedenih računovodstvenih koncepata.Za razliku od poduzetnika, koji u

pravilu primjenjuju koncept nastanka događaja,u državnom računovodstvu pojedinih

država nema takve homogenosti. ( Vašiček i suradnici; 2007. )

3.1.1. RAČUNOVODSTVENI KONCEPT NASTANKA DOGAĐAJA

Podrazumijeva priznavanje poslovnih događaja i transakcija u trenutku kada su se one

stvarno i dogodile. Ovaj je računovodstveni koncept sveobuhvatan u pogledu priznavanja

i prezentiranja stanja i promjena ukupnih resursa,dugova i izvora vlasništva izvještajne

jedinice.

Financijski izvještaji sastavljeni na temelju računovodstvenog načela nastanka događaja

informiraju korisnike ne samo o prošlim transakcijama, koje uključuju isplatu i primitak

novca, već također i o obvezama koje će se novcem platiti u budućnosti i o imovini za

koju će novac biti primljen u budućnosti. Stoga ti izvještaji osiguravaju takav tip

informacija o prošlim transakcijama i ostalim događajima koji je svrhovit za korisnike pri

donošenju ekonomskih odluka.Suvremeni međunarodni trendovi transformacije državnog

računovodstva potiču primjenu ovog koncepta i u javni sektor.

U računovodstvenom konceptu nastanka događaja prihodi se priznaju u trenutku

ostvarenja (kada su zarađeni), a rashodi u trenutku kada su u funkciji ostvarenja prihoda

stvarni i nastali. Time se ostvaruje načelo sučeljavanja prihoda i rashoda u obračunskom

razdoblju. ( Vašiček i suradnici; 2007. )

25

3.1.2. NOVČANI RAČUNOVODSTVENI KONCEPT

Podrazumijeva priznavanje transakcija i drugih poslovnih događaja u trenutku kada je

novac ili novčani ekvivalent primljen (naplaćen) ili izdan (isplaćen).

Ovaj računovodstveni koncept je najrasprostranjeniji u nacionalnim sustavima državnog

računovodstva ,a naročiti proračunskog računovodstva diljem svijeta.

Ovakav pristup koristan je za praćenje ostvarene potrošnje financijskih resursa u odnosu

na planiranu što je polazište za određivanje budućih zahtjeva i za utvrđivanje

odgovornosti financijskog menadžmenta u raspolaganju financijskim resursima.

Primjena ovoga koncepta standardizirana je tijekom 2003.godine od strane Međunarodne

federacije računovođa. U središtu ovog koncepta, kako i sam naziv ukazuje je novac koji

sadržajno obuhvaća-gotovinu,depozite po viđenju i novčane ekvivalente.

Financijski izvještaji koji se izrađuju prema ovome konceptu primarno pružaju

korisnicima informacije o izvorima novca tijekom razdoblja ,svrhu njegova korištenja i

saldo novca na datum izvještavanja.

Ovaj koncept zahtjeva i kapitalizaciju izdataka vezanih uz nabavu dugotrajne imovine i

obračun amortizacije te imovine po razdobljima razmjerno trošenju njezine potencijalne

koristi sadržane u iznosu troška nabave. ( Vašiček i suradnici; 2007. )

3.1.3. MODIFICIRANI KONCEPT NASTANKADOGAĐAJA

Odstupanja od pune i dosljedne primjene koncepta nastanka događaja imaju za rezultat

različite i mnogobrojne varijacije koje se zajedničkim imenom mogu nazvati modificirani

koncept nastanka događaja.

Oblikovanje konkretnog računovodstvenog modela ovisi od zemlje do zemlje i

prilagođava se njenim posebnostima i primarnim ciljevima financijskog izvještavanja.

Najčešći primjeri prilagodbi u praksi nekih zemalja koje djelomično primjenjuju ovaj

koncept: ( Vašiček i suradnici; 2007. )

Ø Od punog koncepta u iskazivanju fizičke imovine izuzimaju se sredstva

obrane,infrastrukturna imovina i kultura i prirodna baština. Ova se imovina

iskazuje kao rashod-izdatak u trenutku stjecanja( i ne kapitalizira se),a

isključivanje nasljeđa provodi se iz praktičnih razloga jer je njihova vrijednost

neprocjenjiva

Ø Gotovo sva imovina se kapitalizira i obveze iskazuju u trenutku stjecanja/nastanka

ali se prihodi priznaju na temelju novčanog koncepta ( u trenutku naplate)

26

Ø U imovinu se priznaje i iskazuje samo kratkoročna financijska imovina i

kratkoročne obveze

Ø Iz ukupnih obveza izuzimaju se neke opće obveze , kao na primjer obveze za

mirovinu

3.1.4. MODIFICIRANI NOVČANI KONCEPT

Ovaj računovodstveni koncept čine različite varijacije novčanog koncepta.

Najčešći oblik prilagodbe sastoji se u „produživanju“ fiskalne godine,odnosno uvažavanju

novčanih primitaka i izdataka u određenom razdoblju nakon isteka godine za koju se

izvještaji sastavljaju.Prilagođeni novčani koncept mjeri novac i novčane obveze na način

da se transakcije i poslovni događaji koji su nastali krajem godine priznaju u toj godini

ako se očekuje da će rezultirati novčanim primicima i/ili izdacima unutar određenog

razdoblja poslije kraja godine.

„Specifično razdoblje“ je produženo razdoblje u kojem se primici i izdaci novca i

novčanih ekvivalenata koji se odnose na izvještajno razdoblje bilježe u računovodstvu i

priznaju kao element aktualnih financijskih izvještaja.

„Specifično razdoblje“ određuje aktualna fiskalna politika u cilju realnijeg izvještavanja

za fiskalnu godinu. Obično je to razdoblje od 30 do 60 dana po isteku godine, no to može

biti i neko drugo razdoblje u kojem će biti obuhvaćeni primici i izdaci koji se odnose na

izvještajnu godinu.

Specifičnosti ovog razdoblja odražavaju se na iskazivanju novčanog salda , i to tako da

poslovne knjige ostaju otvorene do isteka ovog razdoblja. ( Vašiček i suradnici; 2007. )

3.2. RAČUNOVODSTVENE ISPRAVE

Knjigovodstvena isprava Zakonom je određena kao pisani ili memorirani elektronički

dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. Unos podataka u poslovne knjige temelji se na

vjerodostojnim,istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama,a odgovorna osoba

proračunskog korisnika ovjerava svojim potpisom odnosno elektroničkim potpisom

vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. ( Vašiček i suradnici; 2007. )

27

Poslovne knjige proračunskog korisnika prema Zakonu i Pravilniku jesu: ( Vašiček i

suradnici; 2007. )

ü Dnevnik

ü Glavna knjiga

ü Pomoćne knjige

Ministar financija Pravilnikom je propisao vrstu,oblik i sadržaj poslovnih knjiga.

Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene sijedom vremenskog nastanka.

Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena i transakcija

nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.

Pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije stavki koje su u glavnoj knjizi

iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.

Proračun i proračunski korisnici obveznici su vođenja analitičkog knjigovodstva:

( Vašiček i suradnici; 2007. )

o Dugotrajne nefinancijske imovine

o Kratkotrajne nefinancijske imovine

o Financijske imovine i obveza

1. Potraživanja i nastale obveza

2. Primljeni i izdani vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti

3. Potraživanja i obveze po osnovi primljenih i danih zajmova i kredita

Pored navedenih analitičkih knjigovodstava proračun i proračunski korisnici vode:

( Vašiček i suradnici; 2007. )

§ Knjigu(dnevnik) blagajni

§ Evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija

§ Evidenciju putnih naloga i korištenje slobodnih službenih vozila

§ Knjigu izlaznih računa i obračuna potraživanja

§ Knjigu ulaznih računa i obračuna obveza

§ Ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama

Pomoćne knjige i analitičke evidencije ne moraju se voditi ako obveznik izravnim

raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurava potrebne podatke. Oblik pomoćnih knjiga i

evidencija nije propisan već ovisi o samom korisniku.

28

Poslovne knjige vode se i za fiskalnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini. Na kraju

fiskalne godine knjige se zaključuju te se u roku od 90 dana uvežu i čuvaju najmanje 6

godina.

Prema računovodstvenim propisima : ( Vašiček i suradnici; 2007. )

· Trajno se čuvaju isplatne liste ili analitička evidencija plaća i nadnica

· 6 godina se čuvaju isprave na temelju kojih su uneseni podaci u knjigovodstvene

evidencije

· 3 godine se čuvaju isprave platnog prometa

· 2 godine se čuvaju prodajni i kontrolni blokovi te pomoćni obračuni…

3.3. SUSTAV FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Financijsko izvješćivanje proračunskih korisnika propisano je Zakonom o proračunu, a

pobliže razrađeno Pravilnikom o financijskom izvješćivanju u proračunskom

računovodstvu.

Sukladno Pravilniku, obveznici sastavljanja financijskih izvještaja jesu:

· Jedinice lokalne i područne (regionalne) jedinice

· Proračunski korisnici

· Izvanproračunski korisnici utvrđeni Zakonom o proračunu i Registrom korisnika

proračuna

Temeljni financijski izvještaji prilagođeni su funkcijama sustava državnog računovodstva.

Konkretni sustav izvještavanja uređen je Pravilnikom o financijskom izvještavanju u

proračunskom računovodstvu (Nar. nov.,br.27/2005.,2/2007.).

( Vašiček i suradnici; 2007. )

Izvještajni sustav uključuje obvezu sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja:

( Vašiček i suradnici; 2007. )

ü Bilanca

ü Izvješće o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima)

ü Izvješće o novčanim tokovima

ü Izvješće o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

ü Bilješke

29

Uz temeljne izvještaje obvezno je i sastavljanje i pomoćnih djelomičnih izvještaja o

obvezama.

Bilanca - Bilanca prikazuje informacije o stanju imovine i obveza na početku i na kraju

izvještajnog razdoblja te je pokazatelj o promjenama neto vrijednosti kao pokazatelj

očuvanja „kapitala“ i to:

· Neto vrijednost financijske imovine ( financijska imovina umanjena za obveze)

· Neto vrijednost ukupne imovine ( ukupna imovina umanjena za obveze)

Izvještaj o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima) - Izvještaj o

poslovanju ,po analogiji izvještaja o poslovanju države prikazuje klasificirani sažetak i

pojedinosti transakcija na prihodima, rashodima,neto stjecanju nefinancijske imovine i

financiranju ( neto stjecanje financijske imovine i neto zaduživanje).

Sukladno prihvaćenom konceptu prihod se određuje kao transakcija koja povećava neto

vrijednost financijske imovine, a rashod kao transakcija koja smanjuje neto vrijednost iste.

Ovaj izvještaj oblikovan je na istoj metodološkoj i klasifikacijskoj osnovi kao proračun

opće odnosno lokalne države. Iz njega se dobivaju pregledne informacije o rezultatima

operativnog poslovanja,investicijskih aktivnosti i financiranja.

Koncepcija ovog izvještaja omogućava da se on ugradi u izvještaj o izvršenju proračuna i

izravno omogućava praćenje udovoljenja proračunskim ograničenjima.

Izvještaj o novčanim tokovima - Informacije o novčanim tokovima su važne za upravljanje

likvidnošću i praćenje proračunskih ograničenja. U ovom izvještaju se prikazuje struktura

i ukupan iznos novčanih priljeva i odljeva u izvještajnom razdoblju.

Posebno se promatraju novčani tokovi tekućeg poslovanja, novčani tokovi iz transakcija

na nefinancijskoj imovini te transakcija na financijskoj imovini i obvezama.

Ukupna neto promjena novčanog salda rezultat je neto promjena novčanog salda

ostvarenog iz tri prethodno navedene aktivnosti.

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza - U izvještaju o

promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuju se svi utjecaji na neto

vrijednost, koji nisu rezultat poslovnih aktivnosti odnosno financijskih transakcija.

Ti utjecaji se klasificiraju na promjene u vrijednosti i promjene u obujmu imovine i

obveza.

30

Proračunski korisnici sastavljaju financijske izvještaje tromjesečno i na kraju proračunske

godine,a s obzirom na vrstu korisnika i rok izvješćivanja, upućuju ih prema resornom

ministarstvu, Ministarstvu financija odnosno Državnoj riznici, odnosno jedinici lokalne i

područne samouprave i instituciji nadležnoj za obradu podataka (FINA), te nadležnom

Uredu državne revizije. ( Vašiček i suradnici; 2007. )

Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1.siječnja do 31.prosinca 2012.jesu:

( Jakir – Bajo; 2013. )

· Za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica

lokalne i područne samouprave 15.veljače 2013.

· Za jedinice lokalne i područne samouprave i izvanproračunske korisnike

28.veljače 2013.

· Za konsolidirane financijske izvještaje 1.travnja 2013.

3.4. SADRŽAJ I PRIMJENA RAČUNOVODSTVENOG PLANA

„Računski plan predstavlja širi okvir i podlogu za računovodstvene evidencije poslovnih

događaja proračuna i proračunskih korisnika.“ ( Burian i suradnici; 2004. )

Računski plan u sustavu proračuna može se promatrati u užem i širem smislu.

Računski plan u širem smislu jest: ( Burian i suradnici; 2004. )

· Podloga računovodstvenim evidencijama poslovnih događaja

· Popis numeričkih oznaka i naziva usklađenih s ekonomskom klasifikacijom (

Glavna knjiga)

· Podloga za praćenje svih procesa unutar sustava proračuna

· Kombinacija različitih klasifikacija kroz koje se poslovni događaji i transakcije

prate s ekonomskog, organizacijskog, zakonodavnog i računovodstvenog aspekta

Proračunsko se računovodstvo temelji na sustavu dvojnog knjigovodstva, a kontni plan

proračunskog računovodstva određen je normativno i sadrži deset razreda: ( Vašiček i

suradnici; 2007. )

Razred 0 – nefinancijska imovina

Razred 1 – financijska imovina

31

Razred 2 – obveze

Razred 3 – rashodi poslovanja

Razred 4 – rashodi za nabavu nefinancijske imovine

Razred 5 – izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

Razred 6 – prihodi poslovanja

Razred 7 – prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Razred 8 – primici od financijske imovine i zaduživanja

Razred 9 – vlastiti izvori

Računi su razvrstani na razrede, skupine, podskupine i odjeljke. Odjeljci iz računskog

plana mogu se raščlanjivati prema potrebama na analitičke i podanalitičke račune.

Računski plan sadrži deset razreda. Razredi su podijeljeni na:

( Vašiček i suradnici; 2007. )

Ø Račune stanja

· 0 – nefinancijska imovina

· 1 – financijska imovina

· 2 – obveze

· 9 – vlastiti izvori

· 99 – izvanbilančna aktiva

· 99 – izvanbilančna pasiva

Ø Račune prometa – uspješnosti i financiranja

· 3 – prihodi poslovanja

· 4 – rashodi nabave nefinancijske imovine

· 5 – izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

· 6 – prihodi poslovanja

· 7 – prihodi od prodaje nefinancijske imovine

· 8 – primici od financijske imovine i zaduživanja

3.5. IZVJEŠTAJ O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA

Izvršenje proračuna predstavlja korištenje proračunskih sredstava tijekom godine za

namjene i ciljeve utvrđene planom proračuna.

32

Za izvršenje proračuna odgovorni su Vlada, nadležna ministarstva i drugi korisnici

sredstava državnog proračuna, no posebno mjesto u izvršavanju proračuna i kontroli

korištenja proračunskih sredstava ima Ministarstvo financija, a u njegovu sklopu - državna

riznica.

Nakon glasovanja i usvajanja proračuna u Saboru Ministarstvo financija izvještava

ministarstva i ostale proračunske korisnike o novčanim sredstvima koja su im odobrena.

Od 1. Siječnja naredne godine i službeno započinje fiskalna godina u kojoj se izvršava

proračun odnosno prikupljaju prihodi, troši novac te obavljaju nadzor i kontrola tih

operacija.

Kako bi se ustanovilo stanje sredstava u proračunu, Ministarstvo financija obvezno je

sredinom godine sastaviti izvješće o polugodišnjem ostvarenju državnog proračuna i

dostaviti ga Vladi koja ga, nakon obavljene rasprave, šalje Saboru.

Ministarstvo financija i ostali proračunski korisnici moraju sastaviti izvješće o izvršenju

državnog proračuna za prvo polugodište fiskalne godine i predati ga Vladi. Vlada je

obvezna to izvješće dostaviti Saboru do 5. kolovoza fiskalne godine. Uz to izvješće Vlada

je dužna tijekom godine dostavljati Saboru niz izvješća o ostvarivanju proračuna

izvanproračunskih fondova te proračuna lokalnih jedinica. Na temelju podnesenih izvješća

Vlade i uočenoga nedosljednog provođenja Zakona o izvršavanju proračuna Zastupnički

dom može obvezati Vladu da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala provedbu

planirane dodjele proračunskih sredstava. Time se automatski utječe na proračunske

korisnike tj. osigurava se da oni zakonito i svrsishodno koriste proračunska sredstva. Ne

poduzme li Vlada odgovarajuće mjere za ispravljanje uočenih odstupanja, Sabor može

izglasati nepovjerenje Vladi i ministru financija.

Fiskalna godina završava 31. prosinca . Unutar fiskalne godine obavljen je niz isplata i

uplata u proračun. Dio proračunskih manjkova pokriven je zaduživanjem u inozemstvu, a

dio prodajom državnih poduzeća i banaka. Znači, od 1. Siječnja slijedeće fiskalne godine

slijedi niz poslova koje mora obaviti Ministarstvo financija kako bi sastavilo završno

izvješće o korištenju proračunskih sredstava za 1999. godinu. Ministarstvo financija

izrađuje godišnji obračun državnog proračuna do 15. travnja slijedeće fiskalne godine za

prethodnu fiskalnu godinu. Ministar financija je obvezan Izvještaj o izvršenju državnog

proračuna za prethodnu godinu predati Vladi najkasnije do 15. svibnja slijedeće fiskalne

godine. Nakon rasprave na sjednici Vlade izvještaj se šalje Saboru najkasnije do 15. lipnja

slijedeće fiskalne godine, kada se u Saboru raspravlja o izvršenju proračuna. Cijeli

33

proračunski proces i izvršenje proračuna završava kada Sabor odobri izvješće o završnom

računu državnog proračuna i izvješće Državnog ureda za reviziju.

Državni ured za reviziju samostalna je, neovisna institucija koja je počela raditi 1.

studenog 1994. godine te za svoj rad isključivo odgovara Zastupničkom domu Sabora. U

njegovoj je nadležnosti revizija državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica,

izvanproračunskih fondova, državnih i javnih poduzeća te poduzeća koja se djelomice ili u

cijelosti financiraju iz proračuna.

Državni ured za reviziju ocjenjuje usklađenosti trošenja proračunskih sredstava s

planiranim i odobrenim iznosima tih sredstava. O izvršenim revizijama Državni ured za

reviziju izvješćuje Sabor jedanput u godini.

Nakon rasprave u Saboru izvješće Državne revizije postaje javni dokument dostupan

javnosti i medijima. ( Institut za javne financije; 2009. )

34

4. JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Lokalna samouprava je zajednički naziv za različite organizirane načine na koje građani

lokalne zajednice na vlastitu odgovornost relativno samostalno određuju određene javne

poslove i upravljanje njima.

Europska povelja o lokalnoj samoupravi pod lokalnom samoupravom podrazumijeva

pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom uređuju i

upravljaju bitnim djelom javnih poslova u interesu lokalnog stanovništva i na vlastitu

odgovornost.

Pod pojmom lokalne samouprave u širem smislu razumijevaju se sve razine samouprave u

sustavu ( općinska/gradska, pokrajinska/županijska, regionalna).Lokalna samouprava u

užem smislu podrazumijeva samo prvu, najnižu razinu samouprave.

Sustav lokalne samouprave temelji se na načelima supsidijarnosti i solidarnosti. Načelo

supsidijarnosti znači da se pri određivanju djelokruga prednost daje onoj razini vlasti koja

je najbliža građanima i koja može učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove.

Načelo solidarnosti obvezuje državu da financijski pomaže slabijim jedinicama lokalne

samouprave.

Što sadržava pravo na lokalnu samoupravu?

Slika broj 4 : Sadržaj prava lokalne samouprave

Izvor: Izradila studentica prema podacima Vodiča kroz hrvatski sustav lokalne i

regionalne samouprave

35

Zakoni koji uređuju sustav lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj jesu

slijedeći : ( Lukeš – Petrović, Masarić,Nikolov; 2005. )

1. Zakon o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj) samoupravi

2. Zakon o Gradu Zagrebu

3. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (

regionalne) samouprave

4. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj

5. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne ( regionalne ) samouprave

6. Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi

7. Zakon o potvrđivanju Europske okvirne konvencije o prekograničnoj suradnji

između teritorijalnih jedinica ili vlasti

4.1. LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj uveden je Ustavom Republike Hrvatske

22. Prosinca 1990.godine. Ustavom se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (

regionalnu) samoupravu u poslovima lokalne prirode.

Sustav je uređen Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Hrvatska je mala zemlja ( 4,3 milijuna ljudi, 56,5 tisuća km²) s brojnim jedinicama

lokalne uprave: 422 općine, 122 grada i 20 županija( plus glavni grad,Zagreb, koji ima

dvojni status grada i županije).

U Hrvatskoj su ustrojena dva stupnja lokalne samouprave ( u širem smislu): ( Lukeš –

Petrović i suradnici; 2005. )

1. Osnovni stupanj čine jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi (lokalna

samouprava u užem smislu)

2. Viši stupanj čine jedinice područne ( regionalne) samouprave – županije

(područna,odnosno regionalna samouprava)

Zajednički je naziv za općine, gradove i županije jedinice samouprave.

Područje općine i grada određeno je popisom naselja koja ulaze u sastav općine, odnosno

grada.

Područje županija određeno je popisom općina i gradova koji čine područje županije.

36

Naziv općine, odnosno grada određen je zakonom prema nazivu naselja u kojem je

sjedište njegova predstavničkoga tijela.Obilježja općine, grada i županije su grb i zastava.

Grb i zastava utvrđuju se statutom uz prethodno odobrenje Središnjeg državnog ureda za

upravu.

Općine i gradovi obavljaju poslove lokalnog značenja, a županije poslove regionalnog

značenja, koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni državni tijelima – metoda određivanja

djelokruga općom klauzulom.

Slika broj 5: Djelokrug poslova lokalne i regionalne samouprave

Izvor: Izradila studentica prema podacima Vodiča kroz hrvatski sustav lokalne i

regionalne samouprave

Općine i gradovi u samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na:

( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

· Uređenje naselja i stanovanja

· Prostorno i urbanističko planiranje

· Komunalne djelatnosti

· Brigu o djeci

· Socijalnu skrb

· Primarnu zdravstvenu zaštitu

· Odgoj i osnovno obrazovanje

· Kulturu, tjelesnu kulturu i šport

· Zaštitu potrošača

37

· Zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša

· Protupožarnu i civilnu zaštitu

Županije u samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na:

( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

· Obrazovanje

· Zdravstvo

· Prostorno i urbanističko planiranje

· Gospodarski razvoj

· Promet i prometnu infrastrukturu

· Planiranje i razvoj mreže obrazovanih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova

Općina, grad i županija imaju prihode kojima samostalno raspolažu i njima se koriste za

obavljanje poslova iz svog djelokruga.

Prihodi općina, gradova i županija u osnovi trebaju biti razmjerni poslovima koje jedinice

obavljaju. Sredstvima pomoći iz državnog proračuna osigurava se fiskalno izravnanje

pomoć za kapitalne projekte područja posebnog državnog interesa.

Općina, grad i županija svake godine treba donijeti proračun i odluku o izvršavanju

proračuna gdje će planirati prihode za podmirenje poslova i zadataka korisnika koji se

financiraju iz njezina proračuna te osigurati redovito zakonito i učinkovito izvršavanje

propisanih rashoda tijekom godine.

Nakon isteka godine općina, grad i županija mora donijeti godišnji obračun prihoda kojim

će dokazati način trošenja ubranih prihoda i izvršenje rashoda u odnosu na doneseni plan

proračuna.

Izvori prihoda jedinica samouprave jesu: ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

1. Prihodi iz vlastitih izvora ( prihodi od vlastite imovine, vlastitih poreza,

novčane kazne, upravne pristojbe, komunalna naknada i druge naknade i

doprinosi)

2. Zajednički prihodi – koji se dijele s državom ( porez na dohodak, porez na

dobit i porez na promet nekretnina )

3. Pomoći ( iz državnog i županijskog proračuna)

38

4. Primici od zaduživanja ( bankarski krediti i vrijednosni papiri – municipalne

obveznice)

U vlastite poreze županija i Grada Zagreba spadaju : ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

§ Porez na automate za zabavne igre

§ Porez na nasljedstva i darove

§ Porez na plovila

§ Porez na motorna cestovna vozila

U vlastite poreze općina i gradova spadaju: ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

§ Porez na korištenje javnih površina

§ Porez na tvrtku ili naziv

§ Porez na neizgrađeno građevno zemljište

§ Porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine

§ Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište

§ Porez na kuće za odmor

§ Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima

§ Prirez porezu na dohodak

Uz vlastite (lokalne) poreze općine, gradovi i županije imaju pravo i na dio zajedničkih

poreza i to:

Tablica broj 1: Porezi lokalne i regionalne samouprave

Izvor : Izradila studentica prema podacima Vodiča kroz hrvatski sustav lokalne i regionalne samouprave

Gradovi i županije koji obavljaju određene poslove u području školstva, zdravstva,

socijalne skrbi i vatrogastva imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak ( ukupno

39

do 10,4%). Osim udjela u zajedničkim porezima, jedinice samouprave imaju udio i u

ostalim zajedničkim prihodima.

Općina, grad i županija mogu se zaduživati uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih

papira, ali samo za kapitalni projekt – investiciju koja se financira iz njihova proračuna (

za izgradnju vrtića).

Za zaduženje je potreban prethodna suglasnost Vlade RH, postoje i dva uvjeta za davanje

suglasnosti: ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

ü Zaduženje je moguće ako godišnji obrok kredita ne iznosi više od 20% ostvarenih

prihoda jedinice samouprave u prethodnoj godini

ü Ukupna godišnja svota zaduženja svih jedinica samouprave može iznositi do 2%

ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica samouprave u prethodnoj

godini

Općine, gradovi i županije pod određenim uvjetima imaju pravo na sredstva pomoći iz

državnog proračuna. Pomoć dobivaju: ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

o Gradovi i županije koje obavljaju decentralizirane poslove, a ne ostvare dostatne

prihode za njihovo obavljanje

o Općine, gradovi i županije na području posebne državne skrbi

Ostvarene prihode općine, gradovi i županije troše za obavljanje poslova iz svog

samoupravnog djelokruga.

Prema ekonomskoj klasifikaciji najveći dio rashoda odnosi se na tekuće rashode ( rashodi

za zaposlene, materijalni rashodi, subvencije i naknade). Znatno manji dio čine kapitalni

rashodi ( troškovi za građevinske objekte, nabavu opreme) te otplate kredita.

S obzirom na namjene za koje se koriste , najviše se proračunskih sredstava daje za

unaprjeđenje stanovanja, prostorno planiranje i razvoj te komunalne djelatnosti,potom

slijede rashodi za opće javne usluge te rashodi za ostala područja u djelokrugu

samouprave.

Financiranje pojedinih projekata i aktivnosti u području društvenih djelatnosti

predstavničko tijelo utvrđuje programima javnih potreba. ( Lukeš – Petrović i suradnici;

2005. )

40

4.2. UDRUŽIVANJE OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA

Radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa te unaprjeđivanja suradnje općine,

gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge.

Udruge koje okupljaju najveći broj jedinica samouprave jesu Udruga općina u RH,

Udruga gradova u RH i Hrvatska zajednica županija.

Svaka od navedenih udruga okuplja više od 50% odgovarajućih jedinica samouprave te

stoga imaju status nacionalnih udruga.

Udruge gradova u RH i Udruga općina u RH udružene su u Savez Udruge gradova i

Udruge općina Republike Hrvatske. U Savez je učlanjeno 374 općina i gradova ( 68% od

ukupnog broja).

Djelatnosti Saveza jesu: ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

· Promicanje i zastupanje interesa članica pred državnim tijelima,

· Organiziranje rasprave te davanje mišljenja i prijedloga zakona od interesa za

lokalnu samoupravu

· Stručno usavršavanje članica

· Organiziranje susreta i skupova radi rješavanja zajedničkih problema članica

· Poticanje i sudjelovanje u istraživanjima te objavljivanje stručnih radova iz

područja lokalne samouprave

· Prikupljanje publikacija i druge dokumentacije koja se odnosi na lokalnu

samoupravu

· Pružanje pomoći u uspostavljanju i ostvarivanju neposredne suradnje s gradovima

i općinama izvan zemlje

U Hrvatsku zajednicu županija udruženo je 18 županija ( 90% od ukupnog broja).

Djelatnosti zajednice jesu: ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

o Razvijanje suradnje između županija

o Usklađivanje stavova i djelovanje članica prema državnim tijelima,

o Poticanje istraživanja i drugih oblika proučavanja regionalne samouprave

o Organiziranje stručnih i znanstvenih skupova o regionalnoj samoupravi

o Izdavanje stručnih i drugih publikacija o regionalnoj samoupravi

o Razvijanje međunarodne suradnje članica

41

4.3. IZRADA PRORAČUNA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U

HRVATSKOJ

Županije, gradovi i općine svojim statutima reguliraju unutarnju organizaciju i ustroj te

način rada.

Velik broj lokalnih jedinica onemogućuje da državna uprava stekne realističnu sliku o

njihovim financijama. Takve jedinice lokalne uprave nisu sposobne za financiranje svojih

tekućih troškova ni za pružanje osnovnih usluga u svojim područjima. I tako moraju

ovisiti o sredstvima izdvojenima izravno iz državnog proračuna.

To dovodi, unatoč teorijskoj teritorijalnoj decentralizaciji, do stvarne centralizacije

državne uprave.

Potrebno je odrediti optimalni broj lokalnih jedinica, napraviti detaljnu analizu

financijskog stanja lokalnih jedinica i odrediti njihovu sposobnost financiranja i pružanja

javnih usluga. Nakon toga, smanjiti broj postojećih općina i županija, koji je neodrživ i

predstavlja preveliko opterećenje za državni proračun.

Nužno je jasno razlikovati funkcije državnih i lokalnih uprava. Ovlasti i odgovornosti za

financiranje funkcija i pružanje javnih usluga na lokalnoj razini treba ujediniti u jedan

zakon.

Isto tako treba napraviti jasnu razliku između prava i obveza lokalnih jedinica i jedinica

državne uprave. Na taj će način pojedinim lokalnim jedinicama biti u interesu da izvrše

svoje obveze, a ako ne budu ispunjene biti će lako odrediti individualnu odgovornost za

pogreške i propuste.

Treba preispitati učinkovitost financiranja javnih rashoda lokalnih jedinica iz proračuna

državne uprave, osobito u slučaju financiranja osnovnoškolskog i srednjoškolskog

obrazovanja, zdravstva, socijalne pomoći, protupožarne zaštite, izgradnje i održavanja

cesta. Zajedno s decentralizacijom rashoda, treba lokalnim jedinicama osigurati i postupnu

decentralizaciju prihoda. ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

42

5. PRORAČUN OPĆINE VRBNIK ZA 2012. GODINU

U ovom poglavlju govori se o općini Vrbnik kao jedinici lokalne samouprave, imovini općine

i njezinu načinu financiranja te se analizira proračun općine Vrbnik za 2012. godinu.

5.1. OPĆINA VRBNIK KAO JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Što je općina?

Općina je: ( Lukeš – Petrović i suradnici; 2005. )

· Područje više naseljenih mjesta

· Predstavlja prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu

· Povezanost zajedničkim interesima stanovništva

Temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, od

29.prosinca 1992.godine, Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb te 69 gradova i

420 općina.

Vrbnik je ponovno postao općina, nakon pauze poratnog vremena, dobivanjem općinskog

statusa brže i lakše se rješavaju tekući problemi ovog područja.

Za prvog predsjednika Općine Vrbnik izabran je Emil Brusić 15.travnja 1993.godine koji je

tu funkciju obavljao do 4.prosinca 1996.godine, kada je Općinsko vijeće usvojilo njegovu

ostavku. U sadašnjem mandatnom razdoblju od 2009.do 2013.godine općinska je načelnica

Marija Dujmović - Pavan.

Općina Vrbnik prostire se na ukupnoj površini od 52,21 četvorna kilometra, a zemljišne

čestice razvrstane su u dvije katastarske općine: Vrbnik i Garicu.

Općina Vrbnik jedinica je lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o

područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Granice Općine Vrbnik mogu

se mijenjati na način i po postupku propisanom u zakonu. ( Bozanić; 2011. )

Općina Vrbnik je jedinica lokalne samouprave. Naziv i područje Općine Vrbnik utvrđeni su

posebnim zakonom. Općina Vrbnik obuhvaća područje sljedećih naselja: Vrbnik, Garica,

Kampelje i Risika.

Općina Vrbnik je pravna osoba. Sjedište Općine je u Vrbniku, Trg Škujica 7.

43

Općina Vrbnik ima grb i zastavu. Grbom i zastavom predstavlja se Općina Vrbnik i izražava

se pripadnost Općini Vrbnik. Na temelju mjerila koja općim aktom utvrđuje Općinsko vijeće,

općinski načelnik može odobriti uporabu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja

interesa Općine Vrbnik.

Općina Vrbnik samostalna je u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u

skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom i Statuom i podliježe samo nadzoru

zakonitosti koji obavlja Vlada Republike Hrvatske

Grb Općine Vrbnik je povijesni grb Općine Vrbnik. Grb je na plavom polju, lik sveca - Sv.

Ivan s janjetom i uskrsnom zastavom u lijevoj ruci u srebrnoj/bijeloj boji. Dolje s obje strane

u srebrnoj/bijeloj boji klečeći kapari. Gore desno žuto-zlatna šestokraka zvijezda.

Jedan primjerak posebnog dokumenta na kojem je prikazan grb čuva se u Državnom arhivu i

prema njemu se oblikuju grbovi.

Zastava Općine Vrbnik je jednobojna - žute boje, a u sredini polja je umetnut Grb Općine

Vrbnik. Svečana zastava je jednobojna - žute boje, a u sredini polja je umetnut grb Općine

Vrbnik, na gornjem dijelu svečane zastave iznad grba ispisano je »Općina Vrbnik«.

U općini se svečano obilježava 24. lipnja kao Dan Općine - Ivanja.U povodu Dana Općine

dodjeljuju se priznanja Općine te priređuju druge svečanosti.

Slika broj 6: Grb Općine Vrbnik

Izvor : http://zeljko-heimer-fame.from.hr/images/hr)ri-vk.gif

Općina Vrbnik, u okviru samoupravnog djelokruga:

1. osigurava uvjete za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti

od važnosti za područje Općine Vrbnik,

44

2. osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom Općine Vrbnik, kroz

urbanističko planiranje, uređenje prostora (zemljišta) i zaštitu okoliša,

3. vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja, komunalnih objekata, obavljanju

komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti, te lokalne infrastrukture, na način da upravlja

komunalnom imovinom, te stambenim i poslovnim objektima u vlasništvu Općine Vrbnik,

4. osigurava lokalne potrebe stanovnika u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju,

javnom zdravlju (ambulante, domovi zdravlja i sl.), zdravstvenoj zaštiti životinja i zaštiti

bilja, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi i športu,

5. upravlja općinskom imovinom,

6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe, u skladu sa zakonom, radi ostvarenja

određenih gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih socijalnih interesa i potreba

stanovnika,

7. obavlja sve druge poslove koji su u neposrednoj svezi s interesom Općine Vrbnik za

njezin gospodarski, kulturni socijalni napredak, koji nisu u nadležnosti drugih tijela,

8. ureduje i druga pitanja u skladu sa Zakonom.

Odlukom Općinskog vijeća mogu se pojedini poslovi prenijeti na županiju odnosno

mjesnu samoupravu, detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog vijeća i Općinskog

poglavarstva u skladu sa Zakonom i Statutom.

Općina Vrbnik surađuje s općinama i gradovima na području Primorsko-goranske

županije i s Primorsko-goranskom županijom radi ostvarivanja zajedničkih interesa na

unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka, a posebno s jedinicama lokalne

samouprave na otoku Krku te svim jedinicama mjesne samouprave u svom sastavu.

Općina Vrbnik, radi promicanja zajedničkog interesa i unapređenja suradnje među

jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, može osnovati odgovarajuću

udrugu. Općina Vrbnik surađuje s drugim gradovima, općinama i županijama u Republici

Hrvatskoj u pitanjima od zajedničkog interesa.

Općina Vrbnik u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja

kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom

dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanja,

- prostorno i urbanističko planiranje,

- komunalno gospodarstvo,

45

- brigu o djeci,

- socijalnu skrb,

- primarnu zdravstvenu zaštitu,

- odgoj i osnovno obrazovanje,

- kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

- zaštitu potrošača,

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

- protupožarnu i civilnu zaštitu,

- promet na svom području

- te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Tijela Općine Vrbnik su:

1. Općinsko vijeće

2. Općinski načelnik

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi

odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine Vrbnik, te obavlja druge poslove s skladu s

Ustavom, zakonom i Statutom.Općinsko vijeće ima 11 članova.

Općinsko vijeće donosi:

1. Statut Općine Vrbnik,

2. Poslovnik o radu,

3. odluke o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Općine

Vrbnik,

4. proračun i odluku o izvršavanju proračuna,

5. godišnje izvješće o izvršenju proračuna,

6. odluku o privremenom financiranju,

7. nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Općine Vrbnik,

8. odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Općine Vrbnik čija ukupna

vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi

godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina,

9. odluku o promjeni granica Općine Vrbnik,

46

10. osniva i ukida upravna tijela Općine Vrbnik te uređuje njihovo ustrojstvo i djelokrug

njihovog rada,

11. donosi odluke o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja

ocjenjivanja,

12. osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za

obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za

Općinu,

13. daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o

osnivanju nije drugačije propisano,

14. donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne

samouprave, u skladu s općim aktom i zakonom,

15. raspisuje lokalni referendum,

16. bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,

17. osniva radna tijela Općinskog vijeća,

18. bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Općinskog vijeća,

19. imenuje, bira i razrješava osobe određene zakonom, drugim propisima i ovim

Statutom,

20. određuje predstavnike Općine Vrbnik u skupštinama trgovačkih društava kojih je

Općina Vrbnik osnivač,

21. odlučuje o davanju suglasnosti za zaduženje i davanje jamstva za ispunjenje obveza

trgovačkih društava i javnih ustanova čiji je osnivač i većinski vlasnik Općina Vrbnik,

22. odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjeljuje javnih priznanja Općine Vrbnik i

dodjeljuje javna priznanja,

23. odluku o osnivanju, odnosno pristupanju Općine Vrbnik udruzi jedinca lokalne

samouprave te uspostavlja suradnje Općine Vrbnik s lokalnim i regionalnim jedinicama

drugih država,

24. odluku o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu s posebnim zakonima,

25. odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim

aktima,

26. obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u

nadležnost.

Način rada Općinskog vijeća uređuje se Poslovnikom Općinskog vijeća u skladu sa

zakonom i Statutom.

47

Općinsko vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika koje bira većinom glasova

svih članova Općinskog vijeća iz reda svojih članova na način utvrđen Poslovnikom.

Mandat članova Općinskog vijeća traje četiri godine.

Član Općinskog vijeća svoju dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.

Član Općinskog vijeća ima pravo na naknadu troškova za rad u Općinskom vijeću,

stalnim odborima Općinskog vijeća, upravnim vijećima ustanova i nadzornim odborima

trgovačkih društava kojih je Općina Vrbnik osnivač, u skladu s odlukom Općinskog

vijeća.Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Predsjednik Općinskog vijeća:

- zastupa Općinsko vijeće,

- saziva i organizira te predsjedava sjednicama Općinskog vijeća,

- predlaže dnevni red Općinskog vijeća,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine o postupku donošenja odluka i općih akata,

- održava red na sjednici Općinskog vijeća,

- koordinira rad odbora i drugih radnih tijela Općinskog vijeća,

- potpisuje odluke i akte koje donosi Općinsko vijeće,

- brine o suradnji Općinskog vijeća i načelnika,

- brine o zaštiti prava vijećnika,

- obavještava Općinsko vijeće o mirovanju mandata i prestanku mirovanja mandata

članova Općinskog vijeća, o prestanku mandata članova Općinskog vijeća prije isteka

redovitog četverogodišnjeg mandata te o zamjenicima članova Općinskog vijeća,

- brine o poštovanju Poslovnika Općinskog vijeća,

- obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Općinskog vijeća.

Član Općinskog vijeća ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća,

- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,

- predlagati Općinskom vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi

amandmane na prijedloge akata,

- izjašnjavati se o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednica Općinskog vijeća,

48

- biti birani u odbore i druga radna tijela Općinskog vijeća, sudjelovati na sjednicama

radnih tijela Općinskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i

glasovati,

- prihvatiti se članstva u najviše dva radna tijela u koje ga izabere Općinsko vijeće,

- postavljati pitanja općinskom načelniku i njegovom zamjeniku i pročelniku jedinstvenog

upravnog odjela o njihovom radu i obavljanju poslova iz njihovog djelokruga,

- tražiti i dobivati podatke od tijela Općine Vrbnik i jedinstvenog upravnog odjela Općine

Vrbnik te koristiti njihove stručne i tehničke usluge potrebne za obavljanje dužnosti člana

Općinskog vijeća u skladu s Poslovnikom općinskog vijeća.

Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine.

Mandat općinskog načelnika traje četiri godine. Općinski načelnik općine je odgovoran za

ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i

zakonitost akata jedinstvenog upravnog odjela Općine Vrbnik.

U obavljanju izvršne vlasti općinski načelnik:

- priprema prijedloge općih akata,

- izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća,

- utvrđuje prijedlog proračuna Općine i izvršenje proračuna,

- upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Općine u

skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Općinskog vijeća,

- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Općine Vrbnik čija pojedinačna

vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi

godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, ako je stjecanje

i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,

- upravlja prihodima i rashodima Općine,

- upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Općine,

- odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom

ili neizravnom vlasništvu Općine i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je

osnivač Općina,

- donosi pravilnik o unutarnjem redu za jedinstveni upravni odjel,

- imenuje i razrješava pročelnika jedinstvenog upravnog odjela,

- utvrđuje plan prijema u službu u jedinstveni upravni odjel Općine,

49

- predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju

obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,

- može povjeriti izradu urbanističkih planova uređenja i obavljanje drugih poslova

prostornog uređenja Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske

županije,

- razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana,

- obavlja poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje

nekretninama,

- imenuje i razrješava upravitelja vlastitog pogona,

- donosi odluke o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanja natječaja za obavljanje

komunalnih djelatnosti,

- sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti,

- donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje

komunalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova,

- daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga,

- do kraja ožujka tekuće godine podnosi Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Programa

održavanja komunalne infrastrukture i Programu gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture za prethodnu godinu,

- utvrđuje uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za kupnju stana iz

programa društveno poticanje stanogradnje,

- provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup

poslovnog prostora u vlasništvu Općine u skladu s posebnom Odlukom općinskog vijeća o

poslovnim prostorima,

- organizira zaštitu od požara na području Općine i vodi brigu o uspješnom provođenju i

poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara,

Na području Općine Vrbnik osnivaju se mjesni odbori, kao oblik mjesne samouprave, a

radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima

od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Mjesni odbor je pravna osoba.

Na području Općine Vrbnik mjesni odbori su:

1. Mjesni odbor Risika za područje Risike,

2. Mjesni odbor Garica za područje Garice i Kampelja,

3. Mjesni odbor Vrbnik za područje Vrbnika.

50

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko

pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine. Izbornu

jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.

Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.

Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika 5 članova.

Vijeće mjesnog odbora tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća iz svog sastava na

vrijeme od četiri godine.Način financiranja djelatnosti mjesnih odbora na području Općine

uređuje se odlukom koju donosi Općinsko vijeće. ( Službene novine Primorsko goranske

županije – Općina Vrbnik; 2013. )

5.2. IMOVINA I FINANCIRANJE OPĆINE VRBNIK

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Općini Vrbnik čine

imovinu Općine Vrbnik.

Imovinom Općine upravlja općinski načelnik i Općinsko vijeće u skladu s odredbama ovog

Statuta, pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Načelnik u postupku upravljanja imovinom donosi pojedinačne akte glede upravljanja

imovinom, na temelju općeg akta Općinskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku

gospodarenja nekretninama u vlasništvu Općine.

Općina Vrbnik ima prihode kojima u okviru svoga djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Općine Vrbnik moraju biti razmjerni poslovima koje obavljaju tijela Općine Vrbnik u

skladu sa zakonom.

Prihodi Općine Vrbnik su:

1. općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama

Općinskog vijeća,

2. prihodi od stvari u vlasništvu Općine Vrbnik i imovinska prava,

3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine Vrbnik odnosno

u kojima Općina Vrbnik ima udjela ili dionice,

4. prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće,

51

5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Općina Vrbnik propiše u skladu

sa zakonom,

6. udio u zajedničkim porezima s Primorsko-goranskom županijom i Republikom Hrvatskom

te dodatni udio u porezu na dohodak prema posebnom zakonu,

7. sredstva, pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđene u državnom proračunu,

8. drugi prihodi u skladu sa zakonom.

Vrste općinskih poreza, visina općinskog poreza, obračun i način plaćanja općinskih poreza te

oslobađanja i olakšice od plaćanja općinskih poreza utvrđuju se odlukom koju donosi

Općinsko vijeće u skladu sa zakonom.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Općine

Vrbnik iskazuju se u proračunu Općine Vrbnik.

Svi prihodi i primici proračuna Općine Vrbnik raspoređeni su u proračunu i iskazani po

izvorima iz kojih potječu.

Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Općine nadzire Općinsko vijeće.

Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Općine nadzire

Ministarstvo financija. ( Službene novine Primorsko goranske županije – Općina Vrbnik;

2013. )

5.3. ANALIZA PRORAČUNA ZA 2012. GODINU

Proračun Općine Vrbnik je akt kojim se procjenjuju njezini prihodi i primici te utvrđuju

njezini rashodi i izdaci za jednu godinu.

Proračun donosi predstavničko tijelo Općine Vrbnik prije početka slijedeće kalendarske

godine, ako ne donese proračun mora donijeti odluku o privremenom financiranju za

razdoblje od tri mjeseca, u protivnom Vlada raspušta predstavničko tijelo.

Tijekom godine proračun se izvršava u skladu s odredbama odluke o izvršavanju proračuna

preko jednog računa proračuna, a to je jedinstveni riznički račun.

Ukoliko dođe do odstupanja od proračuna provodi se usklađivanje proračuna odnosno

rebalans proračuna.

52

Na kraju godine predstavničko tijelo Općine Vrbnik donosi godišnji obračun proračuna u

kojem se iskazuje ostvarenje planiranih prihoda i izvršenje planiranih rashoda u odnosu na

plan proračuna.

Proračun se objavljuje u službenim novinama Primorsko goranske županije i na službenim

internet stranicama Općine Vrbnik.

Proračun Općine Vrbnik donesen je za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012.godine.

Proračun Općine Vrbnik za 2012. godinu sastoji se od:

· Ukupnih prihoda: 8.701.000,00 kuna

· Raspoređenih izdataka: 8.701.000,00 kuna

Prihodi i primici Proračuna po grupama računa i računima te rashodi i izdaci po grupama

računa i računima utvrđeni su u Bilanci prihoda i izdataka .

Proračun se sastoji od:

· Općeg dijela

- Račun prihoda i rashoda; račun financiranja

· Posebnog dijela

- Sastoji se od plana rashoda i izdataka raspoređenih na:

a) Tekuće programe

b) Razvojne programe

- Plan razvojnih programa( čine ga planovi proračunskih korisnika u skladu sa

srednjoročnim planom razvitka)

Važna je usklađena struktura proračuna i financijskog plana - odnos proračuna i njegovog

korisnika .

5.3.1. OPĆI DIO PRORAČUNA

U općem dijelu proračuna Općine Vrbnik nalazi se račun prihoda i rashoda u kojem su

prikazani svi prihodi i rashodi za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine. Prikazan je

i račun financiranja kao i vlastiti izvori.

Prihodi su podijeljeni na:

· Prihode od poslovanja ( razred 6) i

· Prihode od prodaje nefinancijske imovine ( razred 7)

53

U prihode od poslovanja ubrajaju se slijedeći prihodi:

· Prihodi od poreza ( skupina 61)

· Pomoći iz inozemstva ( darovnice ) i od subjekata unutar općeg proračuna ( skupina

63 )

· Prihodi od imovine ( skupina 64 )

· Prihodi od upravni i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i

naknada ( skupina 65)

· Kazne, upravne mjere i ostali prihodi ( skupina 68)

U prihode od prodaje nefinancijske imovine ubrajaju se slijedeći prihodi:

· Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ( skupina 71 )

Rashodi su podijeljeni na:

· Rashode poslovanja ( razred 3 )

· Rashode za nabavu nefinancijske imovine ( razred 4 )

Rashodi poslovanja dijele se na:

· Rashode za zaposlene ( skupina 31 )

· Materijalne rashode ( skupina 32 )

· Financijske rashode ( skupina 34 )

· Pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna ( skupina 36 )

· Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknad ( skupina 37 )

· Ostale rashode ( skupina 38 )

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine dijele se na:

· Rashode za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine ( skupina 41 )

· Rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine ( skupina 42 )

Račun financiranja Proračuna za 2012. godinu nema niti jednu stavku.

U proračunu su prikazani i vlastiti izvori koji se nalaze u razredu 9 kao i rezultat poslovanja

koji spada u skupinu 92.

54

Tablica broj 2: Planirani prihodi i rashodi proračuna Općine Vrbnik za 2012. godinu

OPIS PRIHODI RASHODI

A. RAČUN PRIHODA I

RASHODA

6 Prihodi poslovanja

7 Prihodi od prodaje nefinancijske

imovine

9 Vlastiti izvori

3 Rashodi poslovanja

4 Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine

RAZLIKA

7.508.418,94

6.786.000,00

50.000,00

672.418,94

0,00

7.50818,94

6.591.418,94

917.000,00

0,00

Izvor: Izradila studentica prema podacima Proračuna Općine Vrbnik

Planirani prihodi i rashodi Općine Vrbnik prema proračunu za 2012. godinu iznose

7.508.418,94 kn, od toga su prihodi poslovanja planirani u iznosu od 6.786.000,00 kn, a

rashodi poslovanja u iznosu od 6.591.418,94 kn. Prodajom nefinancijske imovine planirano je

ostvariti 50.000,00 kn prihoda, dok je njezinom nabavom planirano ostvariti 917.000,00 kn

rashoda. Vlastiti izvori iznose 672.418,94 kn.

55

Tablica broj 3: Planirani prihodi Općine Vrbnik za 2012. godinu

Rn Opis Planirani iznos Struktura

6

61

611

613

614

63

632

633

64

641

642

65

651

652

653

68

683

7

71

711

9

92

922

Prihodi poslovanja

Prihodi od poreza

Porez i prirez na dohodak

Porez na imovinu

Porez na robu i usluge

Pomoći iz ino i od subjekata

unutar općeg proračuna

Pomoći od međ.organiz. te

institucija i tijela EU

Pomoći iz proračuna

Prihodi od imovine

Prihodi od finan.imovine

Prihodi od nefinan.imovine

Prihodi od upr. i admin. pristojbi

Upravne i administrativne

pristojbe

Prihodi po posebnim propisima

Komunalni doprinosi i naknade

Kazne, upravne mjere i ostali

prihodi

Ostali prihodi

Prihodi od prodaje

nefinan.imovine

Prihodi od prodaje

neproiz.dugotr.imovine

Prihodi od prodaje mat.imovine-

prir.bogat.

Vlastiti izvori

Rezultat poslovanja

Višak/manjak prihoda

6.786.000,00

2.975.000,00

1.900.000,00

940.000,00

135.000,00

640.000,00

0,00

640.000,00

1.757.500,00

10.000,00

1.747.500,00

1.143.500,00

156.000,00

15.000,00

972.500,00

270.000,00

270.000,00

50.000,00

50.000,00

50.000,00

672.418.94

672.418,94

672.418,94

90,38%

39,62%

25,30%

12,52%

1,80%

8,52%

8,52%

23,41%

0,13%

23,27%

15,23%

2,08%

0,20%

12,95%

3,60%

3,60%

0,67%

0,67%

0,67%

8,96%

8,96%

8,96%

Izvor: Izradila studentica prema podacima Proračuna Općine Vrbnik

56

Prihodi poslovanja čine najveći udio u ukupnim prihodima Općine Vrbnik, i to sa 90,38% što

je za 9,62% manje od ukupnog iznosa planiranih prihoda. Prihodi od prodaje nefinancijske

imovine imaju vrlo mali udio u ukupnim prihodima i to sa svega 0,67%.

Najveći iznos prihoda poslovanja ostvaren je na temelju poreza i to u iznosu od 2.975.000,00

kn. Najveći prihod od poreza ostvaruje se kroz porez i prirez na dohodak,njihov udio u

ukupnim prihodima je 25,30%. Najmanji udio u prihodima od poreza imaju porezi na robu i

usluge, njihov je udio u ukupnim prihodima svega 1,80%.

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračun dio su prihoda od poslovanja,a

njihov udio u ukupnim prihodima je 8,52% i planirane su u iznosu od 640.000,00 kn.

Prihodi od imovine također spadaju u prihode poslovanja i u ukupnim prihodima proračuna

sudjeluju sa 23,41%, odnosno planirani su u iznosu od 1.757.500,00 kn. Prihodi od imovine u

najvećem iznosu dobivaju se prodajom nefinancijske imovine, a vrlo malo prodajom

financijske imovine. Prodajom financijske imovine planira se ostvariti 10.000,00 kn prihoda,

dok se prodajom nefinancijske imovine planira ostvariti 1.747.500,00 kn prihoda, što je

naspram ukupnih prihoda 23,27%.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi te pristojbi po posebnim propisima i

naknadama planirani su u iznosu od 1.143.500,00 kn. Općina Vrbnik najveći dio ovih prihoda

ostvaruje na temelju komunalnih doprinosa i naknada koje čine 12,95% prihoda proračuna, za

2012.godinu planirani su u iznosu od 972.500,00 kn.

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi također spadaju u prihode poslovanja i čine 3,60%

ukupnih prihoda,te su planirani u iznosu od 270.000,00 kn.

Druga kategorija prihoda jesu prihodi od prodaje nefinancijske imovine i oni čine tek 0,67%

prihoda proračuna, planirani su u iznosu od 50.000,00 kn koji će se ostvariti prodajom

materijalne imovine odnosno prirodnih bogatstava.

Vlastiti izvori iznose 672.418,94 kn i čine 8,96% prihoda proračuna.

Zaključak: Općina Vrbnik planira ostvariti najveći iznos prihoda na temelju poreza i to

poreza i prireza na dohodak, zatim na temelju prodaje imovine i to nefinancijske imovine i na

57

temelju komunalnih doprinosa i naknada koje spadaju u prihod od upravnih i administrativnih

pristojbi. ( Prilog broj 1: Proračun Općine Vrbnik )

Tablica broj 4: Planirani rashodi Općine Vrbnik za 2012. godinu

Rn

Opis Planirani iznos Struktura

3

31

311

312

313

32

321

322

323

329

34

342

343

36

363

37

372

38

381

4

41

Rashodi poslovanja

Rashodi za zaposlene

Plaće ( Bruto )

Ostali rashodi za zaposlene

Doprinosi za plaće

Materijalni rashodi

Naknade troškova zaposlenima

Rashodi za materijal i energiju

Rashodi za usluge

Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

Financijski rashodi

Kta za primljene kredite i zajmove

Ostali financijski rashodi

Pomoći dane u ino i unutar općeg

proračuna

Pomoći unutar općeg proračuna

Naknade građanima i kućanstvima na

temelju osiguranja i druge naknade

Ostale naknade građanima i

kućanstvima iz proračuna

Ostali rashodi

Tekuće donacije

Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine

Rashodi za nabavu neproizvedene

dugotrajne imovine

6.591.418,94

709.418,94

593.000,00

15.000,00

101.418,94

3.782.700,00

19.500,00

91.000,00

3.387.200,00

285.000,00

196.700,00

1.000,00

195.700,00

856.700,00

856.700,00

256.400,00

256.400,00

789.500,00

789.500,00

917.000,00

43.000,00

87,79%

9,45%

7,90%

0,20%

1,35%

50,38%

0,26%

1,21%

45,11%

3,80%

2,62%

0,01%

2,61%

11,41%

11,41%

3,41%

3,41%

10,51%

10,51%

12,21%

0,57%

58

411

42

421

422

Materijalna imovina-prirodna

bogatstva

Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine

Građevinski objekti

Postrojenja i oprema

43.000,00

874.000,00

844.000,00

30.000,00

0,57%

11,64%

11,24%

0,40%

Izvor: Izradila studentica prema podacima Proračuna Općine Vrbnik

Rashodi poslovanja čine 87,79% ukupnih rashoda, dok se ostatak od 12,21% odnosi na

rashode za nabavu nefinancijske imovine. Planirani iznos rashoda poslovanja iznosi

6.591.418,94 kn, a nabava nefinancijske imovine ostvariti će rashode koji su planirani u

iznosu od 917.000,00 kn.

Rashodi za zaposlene čine 9,45% rashoda i planirani su u iznosu od 709.418,94 kn, najviše se

izdvaja za plaće zaposlenih,za koje je planirano utrošiti 593.000,00 kn, a na doprinose za

zaposlene je planirano utrošiti 101.418,94 kn.

Materijalni rashodi zauzimaju najveći udio u ukupnim rashodima i to sa 50,38%, odnosno na

njih se planira utrošiti 3.782.700,00 kn. Usluge stvaraju ponajveće troškove i njihov udio u

rashodima je 45,11%, što znači da se planira izdvojiti 3.387.200,00 kn. Za materijal i energiju

planirano je utrošiti 91.000,00 kn, dok se za ostale nespomenute rashode poslovanja planira

utrošiti 285.000,00 kn.

59

Financijski rashodi čine svega 2,62% ukupnih rashoda i planirani su u iznosu od 196.700,00

kn.

Pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna čine 11,41% i planirane su u iznosu od

856.700,00 kn i u potpunosti se odnose na pomoći unutar općeg proračuna.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade čine 3,41% ukupnih

rashoda, a za njih je planirano izdvojiti 256.400,00 kn.

Tekuće donacije spadaju pod ostale rashode i čine 10,51% rashoda i planirane su u iznosu od

789.500,00 kn.

Nabava neproizvedene dugotrajne imovine kao što je materijalna imovina odnosno prirodna

bogatstva uzrokuje troškove za koje je planirano izdvojiti 43.000,00 kn.

Nabava proizvedene dugotrajne imovine stvara rashode za koje je planirano 874.000,00 kn,

od čega 844.000,00 kn za građevinske objekte te 30.000,00 kn za postrojenja i opremu. Udio

ove vrste rashoda u proračunu je 11,64%.

Zaključak: Općina Vrbnik planira ostvariti najveće izdatke na području vezanom uz

materijalne rashode i to za pokriće troškova vezanih uz usluge; kao i na rashode vezane uz

pomoći unutar proračuna. ( Prilog broj 1: Proračun Općine Vrbnik )

5.3.2. POSEBNI DIO PRORAČUNA

U posebnom dijelu proračuna Općine Vrbnik za 2012. godinu prema ekonomskoj klasifikaciji

nalaze se 3 razdjela te svaki razdjel ima svoju glavu.

Razdjel pod brojem 001 nosi naziv Upravni odjel za koji je planirano utrošiti 7.283.418,94

kn. Glava 00101 pod nazivom Izdaci općinske uprave ima planirane rashode u iznosu od

1.689.118,94 kn. Svaki program ima svoje aktivnosti, tekuće i kapitalne projekte.

Program pod nazivom opći troškovi uprave planiran je u iznosu od 1.689.118,94 kn.

Aktivnosti administrativnog , tehničkog i stručnog osoblja planirane su u iznosu od 854.98,94

kn ( odnose se na bruto plaće, doprinosi, električnu energiju,usluge telefona i pošte ) .

60

Održavanje zgrada i oprema spada u tekući projekt, za koji se planiraju rashodi u iznosu od

173.000,00 kn. U održavanje spadaju tekuće održavanje zgrada, opreme, prijevoznih sredstva

i sva ostala održavanja .

Administrativno, tehničko i stručno osoblje obuhvaća i aktivnosti vezane uz promidžbu,

analizu prostora, reprezentacije, Turističke zajednice, usluge banaka , platnog prometa,

porezne uprave, zatezne kamate te se planira utrošiti iznos od 631.200,00 kn. Najveće izdatke

Općina ima prema Radniku Križevci, kojem mora isplatiti kamate u iznosu od 146.000,00 kn,

potom slijede usluge odvjetnika za koje je planiran iznos od 100.000,00 kn.

Nabava uredske opreme spada u kapitalni projekt za koji je planirano 30.000,00 kn za nabavu

uredske opreme i namještaja.

Glava 00102 nosi naziv Komunalni sustav i ima na raspolaganju planirane rashode u iznosu

od 3.233.700,00 kn.

Program broj 0102 pod nazivom Održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture ima

na raspolaganju planiran iznos od 2.221.700,00 kn, od kojih 60.000,00 kn otpada na tekući

projekt pod nazivom Ostale komunalne usluge i radovi ( održavanje kablovskog sustava,

dekoracije ).Na javnu rasvjetu otpada 220.000,00 kn, dok na zaštitu otpad otpadaju 72.000,00

kn i to na usluge DDD i na veterinarske usluge.

Održavanje javnih površina kao tekući projekt stvara troškove za koje je planirano izdvojiti

275.000,00 kn, a planirani iznos za ostale komunalne radove i usluge je 258.200,00 kn.

Za tekuće održavanje cesta planirani izdaci jesu 448.000,00 kn, dok kapitalni projekt vezan uz

ceste i putove ima na raspolaganju 214.000,00 kn. Održavanje groblja koje spada u ostale

komunalne usluge i radove ima planirane rashode u iznosu od 25.000,00 kn. Za uređenje

dječjeg igrališta planiraju se izdaci od 5.000,00 kn. Proširenje javne rasvjete radi povećanja

energetske učinkovitosti ima planirane troškove od 150.000,00 kn.

Za ekološko zbrinjavanje otpada planira se utrošiti 50.000,00 kn,dok je za izdatke za vodu

planiran iznos od 55.000,00 kn. Uređenje objekata na pomorskom dobru stvara trošak za koji

je planirano 264.500,00 kn.

Program broj 0101 Opći troškovi uprave odnosno kamate prema Poduzetniku2 planirane su u

iznosu od 1.000,00 kn.

Program broj 0102 Održavanja objekata i uređenja komunalne infrastrukture ima na

raspolaganju planirane izdatke u iznosu od 1.011.000,00 kn i obuhvaća tekući projekt

održavanja javnih površina u iznosu od 338.000,00 kn, kapitalne projekte vezane uz zemljišta

61

u iznosu od 43.000,00 kn, ceste i putove u iznosu od 100.000,00 kn, razvoj vodoopskrbe u

iznosu od 150.000,00 kn i groblja u iznosu od 380.000,00 kn.

Glava 00103 čiji je naziv Programi kulture stvara troškove za koje se planiraju izdaci od

95.400,00 kn, koji služe za pokriće tekućih projekata financiranja programa u kulturi kao što

su festival folklora, radio OK, glazbena škola i mnogi drugi.

Glava 00104 pod nazivom Predškolski odgoj nosi sa sobom troškove za koje su planirani

izdaci u iznosu od 483.200,00 kn, od čega 463.200,00 kn otpada na predškolsko obrazovanje,

a 427.200 kn odnosi se na tekuće pomoći DV Katarina Frankopan, 10.000,00 kn na donacije

opreme i 26.000,00 kn na DV Lastavica Punat. Za poklone za Sv. Nikolu planirani su izdaci u

iznosu od 20.000,00 kn.

Glava 00105 odnosi se na Osnovno obrazovanje za čije su financiranje planirani izdaci u

iznosu od 393.500,00 kn.

Glava 00106 odnosi se na Sport i planiran je izdatak od 47.400,00 kn koji se odnosi na

donacije udrugama sporta.

Glava 00107 vezana je uz Program zdravstva i zdravstvenu zaštitu za koju su planirani izdaci

od 56.000,00 kn.

Glava 00108 prati izdatke za socijalnu skrb i socijalne pomoći za koje je planiran iznos od

243.400,00 kn i 25.000,00 kn odnosi se na odgoj i obrazovanje i na predškolsko obrazovanje,

odnosno 15.000,00 kn su izdaci za DV Sv. M. Terezije i 10.000,00 kn su izdaci za centar za

autizam.

Glava 00109 odnosi se na Poljoprivredu za koju su planirani izdaci od 40.000,00 kn.

Glava 00110 vezana je iz prostorno uređenje za koje se planira utrošiti 606.500,00 kn i to

150.000,00 kn za geodetsko katastarske usluge te 456.500,00 kn na izradu projektne

dokumentacije.

Glava 00111 pod nazivom Javni red i sigurnost ima planirane izdatke u visini od 283.200,00

kn, od čega se 32.000,00 kn odnose na civilnu zaštitu, 245.200,00 kn na vatrogastvo,a

6.000,00 kn na gorsku službu za spašavanje.

Glava 00112 odnosi se na Vjerske zajednice za koje planirane donacije iznose 40.000,00 kn.

Glava 00113 pod nazivom Udruge građana ima planirane izdatke u iznosu od 42.000,00 kn

koji se odnose na pomoći udrugama i organizacijama građana.

Glava 00115 odnosi se na Srednješkolsko obrazovanje za čije financiranje je planirano

izdvojiti 5.000,00 kn.

62

Razdjel 002 odnosi se na Predstavnička tijela Općine Vrbnik. Glava 00201 vezana je uz

izdatke za Općinsko vijeće koji su planirani u iznosu od 150.000,00 kn. Od toga 30.000,00 kn

otpada na naknade vijećnicima, 60.000,00 kn na proslave i pokroviteljstva, 10.000,00 kn na

pokroviteljstva za dane vina, 10.000,00 kn na političke organizacije i 40.000,00 kn na ostale

tekuće donacije.

Razdjel 003 vezan je uz Mjesne odbore Općine Vrbnik čiji su rashodi planirani u iznosu od

75.000,00 kn. Glava 00301 odnosi se na Mjesni odbor Risika za koji je planirano izdvojiti

25.000,00 kn. Glava 00302 odnosi se na Mjesni odbor Garica za čiji su rad planirani izdaci u

iznosu od 25.000,00 kn. Glava 00303 odnosi se na Mjesni odbor Vrbnik čiji su izdaci također

planirani na iznos od 25.000,00 kn. ( Prilog broj 1: Proračun Općine Vrbnik)

PROJEKCIJA PRORAČUNA ZA 2013. I 2014. GODINU

Tablica broj 5: Projekcija prihoda i rashoda za razdoblje od 2012. do 2014.godine

OPIS PLAN ZA

2012.

PLAN ZA

2013.

PLAN ZA

2014.

INDEKS

2013./2012.

INDEKS

2014./2013.

RAČUN PRIHODA I

RASHODA

Prihodi

poslovanja

Prihodi od prodaje

nefinancijske

imovina

Rashodi

poslovanja

Rashodi za nabavu

nefinancijske

imovine

RAZLIKA

6.786.000,00

50.000,00

6.591.419,00

917.000,00

-672.419,00

8.830.600,00

300.000,00

7.540.600

1.590.000,00

0

9.041.613,00

551.250,00

7.191.618,00

2.401.245,00

0

130

600

114

173

0

102

184

95

151

0

Izvor: Izradila studentica prema podacima proračuna općine Vrbnik

Prihodi poslovanja planirani su u iznosu od 6.786.000,00 kn za 2012. godinu, njihov se iznos

planira povećati kroz naredne dvije godine, što znači da se u 2013.godini planira ostvariti

30% više prihoda nego u 2012.godini. Povećanje u 2014.godini u odnosu za 2013.planiarano

63

je za 2%. Rashodi poslovanja planirani su u 2012.u iznosu od 6.591.419,00 kn, dok se u

2013.godini planiraju povećati za 14%, a u 2014.godini se planiraju smanjiti za 5% u odnosu

na plan iz 2013.godine.

Tablica broj 6: Projekcija za razdoblje od 2012. do 2014.godine po vrstama prihoda i

rashoda

OPIS PLAN ZA

2012.

PLAN ZA

2013.

PLAN ZA

2014.

INDEKS 2013./2012.

INDEKS 2014./2013.

PRIHODI

POSLOVANJA

Prihodi od poreza

Pomoći iz ino i od subjekata unutar

općeg proračuna

Prihodi od imovine

Prihodi od upr.i

admini.pristojbi

Kazne i ostali

prihodi

PRIHODI OD

PRODAJE

NEFI.IMO.

Prihodi od prodaje

neproiz.dugot.imo.

Prihodi od prodaje

proiz.dugot.imov.

RASHODI

POSLOVANJA

Rashodi za

zaposlene

Materijalni rashodi

Financijski rashodi

Pomoći dane u ino

Nakn.građanima

Ostali rashodi

RASHODI ZA

NABAVU

NEFI.IMOVINE

6.786.000,00

2.975.000,00

640.000,00

1.757.500,00

1.143.500,00

270.000,00

50.000,00

50.000,00

0,00

6.591.419,00

709.419,00

3.782.700,00

196.700,00

856.700,00

256.400,00

789.500,00

917.000,00

8.830.600,00

3.071.000,00

2.100.000,00

1.749.400,00

1.630.200,00

280.000,00

300.000,00

300.000,00

0,00

7.540.600,00

682.000,00

4.967.000,00

187.000,00

773.200,00

263.000,00

668.400,00

1.590.000,00

9.041.613,00

3.275.537,00

1.819.125,00

1.910.633,00

1.837.868,00

198.450,00

551.250,00

551.250,00

0,00

7.191.618,00

751.906,00

4.459.948,00

201.759,00

798.431,00

287.753,00

691.821,00

2.401.245,00

130

103

328

100

143

104

600

600

0

114

96

131

95

90

103

85

173

102

107

87

109

113

71

184

184

0

95

110

90

108

103

109

104

151

64

Rashodi za nabavu

neproi.dugot.imo.

Rashodi za nabavu

proiz.dugotr.imov.

43.000,00

874.000,00

50.000,00

1.540.000,00

55.125,00

2.346.120,00

116

176

110

152

Izvor: Izradila studentica prema podacima proračuna općine Vrbnik

Tablica prikazuje procjene kretanja prihoda i rashoda u razdoblju od 2012.do 2014.godine po

njihovim vrstama. Indeksi prikazuju odnos između 2013.i 2012.godine te odnos između 2014.i 2013.godine.

Tablica broj 7: Projekcije rashoda i izdataka općine Vrbnik za razdoblje od 2012.do 2014.godine – posebni dio proračuna

OPIS PLAN ZA

2012.

PLAN ZA

2013.

PLAN ZA

2014.

INDEKS

2013./20

12.

INDEKS

2014./20

13.

RAZDJEL 001

UPRAVNI ODJEL

Glava 00101 Izdaci

općinske uprave

Glava 00102

Komunalni sustav

Glava 00103

Programi kulture

Glava 00104

Predškolski odgoj Glava 00105

Osnovno obrazovanje

Glava 00106 Sport

Glava 00107

Program zdravstva

Glava 00108

Socijalna skrb

7.283.419,00

1.689.119,00

3.233.700,00

95.400,00

483.200,00

393.500,00

47.400,00

56.000,00

268.400,00

8.775.600,00

1.604.000,00

4.826.000,00

49.000,00

641.200,00

302.000,00

42.400,00

56.000,00

275.000,00

9.284.163,00

1.691.790,00

4.859.823,00

42.998,00

542.651,00

277.830,00

42.998,00

93.713,00

300.983,00

120

95

149

51

133

77

89

100

102

106

105

101

88

85

92

101

167

109

65

Glava 00109

Poljoprivreda

Glava 00110

prostorno uređenje

Glava 00111 Javni

red i sigurnost

Glava 00112 Vjerske

zajednice

Glava 00113 Udruge

građana

Glava 00115

Srednješkolsko obrazovanje

RAZDJEL 002

PREDSTAVNIČKA TIJELA

Glava 00201

Općinsko vijeće

RAZDJEL 003

MJESNI ODBORI

Glava 00301 Mjesni

odbor Risika

Glava 00302 Mjesni

odbor Garica

Glava 00303 Mjesni

odbor Vrbnik

40.000,00

606.500,00

283.200,00

40.000,00

42.000,00

5.000,00

150.00,00

150.000,00

75.000,00

25.000,00

25.000,00

25.000,00

40.000,00

577.500,00

284.500,00

50.000,00

23.000,00

5.000,00

280.000,00

280.000,00

75.000,00

25.000,00

25.000,00

25.000,00

88.200,00

994.786,00

294.368,00

22.050,00

26.460,00

5.513,00

209.475,00

209.475,00

99.225,00

33.075,00

33.075,00

33.075,00

100

95

100

125

55

100

187

187

100

100

100

100

221

172

103

44

115

110

75

75

132

132

132

132

Izvor: Izradila studentica prema podacima proračuna općine Vrbnik

Prikazana su planirani rashodi i izdaci općine Vrbnik za razdoblje od 2012.do 2014.godine po ekonomskoj klasifikaciji. Postoje tri razdjela od kojih se prvi odnosi na izdatke upravnog

odjela, drugi na izdatke predstavničkih tijela,a treći se odnosi na izdatke mjesnih odbora.

Izračunati su i indeksi koji prikazuju odnos planirani izdataka 2013.i 2012.godine i odnos planiranih izdataka 2014.i 2013.godine.

66

5.4. IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA OPĆINE VRBNIK

Izvršenjem Proračuna Općine Vrbnik za 2012.godinu, utvrđen je rezultat, kako slijedi:

· Prihodi: 5.639.621,01 kuna

· Rashodi: 5.916.683,57 kuna

· Manjak prihoda: 277.062,56 kuna

· Višak prihoda iz 2011.godine: 672.418,94

· Ostvareni višak prihoda na dan 31.12.2012.godine iznosi: 395.365,38 kuna

Raspoloživi višak prihoda od 395.356,38 kn koristit će se u slijedećoj 2013.godini za plaćanje

izdataka gradnje mrtvačnice.

Tablica broj 8: Plan i izvršenje proračuna Općine Vrbnik za 2012.godinu

OPIS

PRIHODI RASHODI

PLAN IZVRŠENJE % PLAN IZVRŠENJE %

A. RAČUN PRIHODA

I RASHODA

6 Prihodi poslovanja

7 Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine

3 Rashodi poslovanja

4 Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine

RAZLIKA

6.836.000,00

6.786.000,00

50.000,00

5.639.621,01

5.574.408,30

65.212,71

82,5%

82,1%

130,4%

7.508.418,94

6.591.418,94

917.000,00

672.418,94

5.916.683,57

5.444.134,37

472.549,20

277.062,56

78,8%

82,6%

51,5%

B. RAČUN

FINANCIRANJA

RAZLIKA

0,00 0,00 0,00 0,00

67

C. RASPOLOŽIVA

SREDSTVA IZ

PRETHODNIH

GODINA

9 Vlastiti izvori

RAZLIKA

672.418,94

672.418,94

672.418,94

672.418,94

672.418,94

672.418,94

100%

100%

0,00 0,00

VIŠAK/MANJAK PRIHODA NAD RASHODIMA PLAN 0,00 OSTVARENJE 395.356,38

Izvor: Izradila studentica prema podacima Izvještaja o izvršenju proračuna Općine

Vrbnik

Tablica prikazuje plan i izvršenje proračuna Općine Vrbnik za 2012. godinu kroz račun

prihoda i rashoda, računa financiranja i raspoloživa sredstva iz prethodnih godina.

Račun prihoda i rashoda prikazuje iznose planiranih i izvršenih prihoda i rashoda, kao i njihov

odnos koji je iskazan u postotku.

Planirani su ukupni prihodi za 2012. Godinu u iznosu od 6.836.000,00 kuna,a izvršeni u

iznosu 5.639.621,01 kuna, što znači da je 82,5% planiranih prihoda ujedno i izvršeno,

odnosno ostvareno.

Prihodi od poslovanja su planirani u iznosu od 6.786.000,00 kuna, dok je izvršeno

5.574.408,30 kuna, odnosno izvršeno je 82,1% od planiranog što je za 17,9% manje od

planiranog, znači da je Općina Vrbnik uspjela uspješno realizirati veliki dio planiranih

prihoda za 2012. godinu.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 50.000,00 kuna,a izvršeno

je 65.212,71 kn, zabilježeno je ostvarenje od 130,4%, što je za 30,4% više od planiranog.

Zabilježeno je ostvarenje većeg iznosa prihoda od planiranog iako je njihov udio u proračunu

Općine Vrbnik relativno malen.

Planirani ukupni rashodi za 2012. godinu iznose 7.508.418,94 kn, dok izvršeni rashodi iznose

5.916.683,57, što bi značilo da je ostvareno 78,8% rashoda u odnosu na planirane, a to je za

21,2% manje od planiranog, znači da je Općina Vrbnik uspješno smanjila neke od izdataka.

68

Planirani rashodi poslovanja iznose 6.591.418,94 kuna, a izvršeni iznose 5.444.134,37, što bi

značilo da je nastalo manje rashoda nego što je bilo planirano za 2012. godinu, odnosno

izvršeno je 82,6% rashoda poslovanja.

Iznos planiranih rashoda za nabavu nefinancijske imovine je 917.000,00 kuna, a iznos

izvršenih rashoda je 479.549,20 što znači da je ostvareno svega 51,5% rashoda u odnosu na

planirane, a to je za čak 48,5% manje od planiranog, znači da nabava nije uspješno i pod

povoljnim uvjetima obavljena.

Razlika između planiranih prihoda i rashoda iznosi 672.418,24 kune, a razlika između

izvršenih prihoda i rashoda je 277.062,56 kuna.

Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina iznose 672.418,24 kune ( planirano i izvršeno ima

jednaki iznos ).

Prema planu za 2012. godinu nije bilo niti viška niti manjka prihoda nad rashodima. Prema

onome što je uistinu ostvareno ili izvršeno u 2012. godini prikazan je višak prihoda nad

rashodima u iznosu od 395.356,38 kuna.

U prihode od poslovanja ubrajaju se prihodi od poreza koji su planirani u iznosu od

2.975.000,00 kuna,a ostvareno je 2.668.790,05 kuna prihoda, odnosno 89,7% što je za 10,3%

manje od planiranog.

Pomoći iz inozemstva ( darovnice ) i od subjekata unutar općeg proračuna također spadaju u

prihode od poslovanja, planirano je bilo ostvariti 640.000,00 kuna, dok je uistinu ostvareno

samo 155.000,00 kuna prihoda i to kroz pomoći iz proračuna, što je za 75,8% manje od

planiranog.

Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 1.583.911,93 kune, što je 90,1% od planiranog (

1.757.500,00 kn ). Najveći dio prihoda od imovine ostvaren je na temelju nefinancijske

imovine u iznosu od 1.573.948,30 kn, to je 90,1% planiranog ( 1.747.500,00 kn ). Financijska

imovina ostvarila je prihod od 9.963,63 kn, što je čak 99,6% planiranog ( 10.000,00 kn ).

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama

ostvareni su u iznosu od 1.021.622,79 kn, što je 89,3% planiranog ( 1.143.500,00 kn ).

Najveći udio imaju komunalni doprinosi i naknade na temelju kojih je ostvareno 905.498,93

kn prihoda, 93,1% od planiranog (972.500,00kn ).

69

Na temelju upravnih i administrativnih pristojbi ostvareno je 105.619,27 kn prihoda, 67,7%

planiranog ( 156.000,00 kn ). Najmanji prihod ostvaruje se na temelju posebnih propisa i to u

iznosu od 10.504,59 kn, 70,0% planiranog ( 15.000,00 kn ).

Kazne i upravne mjere stvaraju prihod od 145.083,53 kn, 53,7% planiranog ( 270.000,00 kn ).

Prodaja nefinancijske imovine kao druga kategorija prihoda, ostvarila je 30,4% više prihoda

nego što je bilo planirano za 2012. godinu. Na temelju prodaje neproizvedene dugotrajne

imovine ostvareno je 65.212,71 kn prihoda, isti iznos ostvaren je i na temelju prodaje

materijalne imovine odnosno prirodnih bogatstava, planirani iznos bio je 50.000,00 kn.

Zaključak: ostvareno je 82,1% planiranih prihoda poslovanja , najviše prihoda u proračun

donose porezi i to porez i prirez na dohodak, dok najmanji udio u prihodima donosi prodaja

nefinancijske imovine premda je ostvareno 30,4% više od planiranog. (Prilog broj 2: Izvještaj

o izvršenju proračuna Općine Vrbnik )

Rashodi za zaposlene dio su rashoda poslovanja i ostvareni su u iznosu od 696.627,04 kn, što

je 98,2% planiranog ( 709.418,94 kn ).

Najveći udio u rashodima za zaposlene imaju bruto plaće za koje je u 2012. godini utrošeno

591,192,10 kn, što je za samo 0,3% manje od planiranog.

Materijalni rashodi ostvareni u 2012. godini iznose 2.831.141,37 kn, što je 74,8% planiranog (

3.782.700,00 kn ). Rashodi usluga čine najveći udio materijalnih rashoda i ostvareni su u

iznosu od 2.533.786,84 kn, 74,8% planiranog ( 3.387.200,00 kn ).

Financijski rashodi ostvareni su u iznosu od 191.683,17 kn i to najviše na temelju ostalih

financijskih rashoda, što je 97,4% od planiranog (196.700,00kn).

Pomoći dane inozemstvu i unutar općeg proračuna ostvarene su u iznosu od 814.771,90 kuna,

što je 95,1% planiranog.

Naknade građanima i kućanstvima ostvaruju prihod od 216.898,09 kuna, što je 84,6%

planiranog.

Ostali rashodi ostvareni su na temelju tekućih donacija u iznosu od 693.012,80, čine 84,6%

planiranog.

U drugu kategoriju rashoda spadaju rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine,

ostvareni u iznosu od 46.145,04 kn i to je za 7,3% više nego što je planirano. Ipak najveći

70

udio imaju rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine ostvareni u iznosu od

426.404,16 kn, što je samo 48,8% planiranog ( 874.000,00 kn ).

Zaključak: ostvareno je 82,6% planiranih rashoda poslovanja, najveći udio u rashodima

nastaje na temelju materijalnih rashoda, a najmanji na temelju financijskih rashoda, ostvaren

je i rast rashoda za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine od 7,3%. (Prilog broj 2:

Izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrbnik )

Posebni dio proračuna

Razdjel 001 pod nazivom Upravni odjel ostvario je 79% od planiranih izdataka koji su

iznosili 7.283.419,00 kn,što znači da su nastali izdaci u visini od 5.759.674,59 kn. Glava

00101odnosno Izdaci općinske uprave ostvareni su u iznosu od 1.532.496,02 što je čak 91%

planiranih. Glava 00102 pod nazivom Komunalni sustav ostvario je 72% od planiranih

izdataka, odnosno 2.318.484,36 kn. Glava 00103 odnosi se na izdatke za financiranje

programa kulture, za koje je utrošeno 93% planiranog iznosa ( 88.878,22 kn ). Glava 00105

obuhvaća izdatke za predškolski odgoj za koji je utrošeno 440.334,63 kn, odnosno 91%

planiranog. Glava 00105 odnosi se na izdatke za osnovno obrazovanje, za koje je utrošeno

čak 99% od planiranog, što je gotovo jednako planiranom ( 391.122,19 kn ). Glava 00106 pod

nazivom sport stvorila je izdatke za koje je utrošeno 36.472,16 kn, što je 77% od planiranog.

Glava 00107 obuhvaća programe vezane uz zdravstvo za koje je utrošeno 44.800,00 kn što je

80% planiranog. Glava 00108 odnosi se na socijalnu skrb za čije je financiranje utrošeno

228.898,09 kn, što je 85% planiranog. Glava 00109 obuhvaća izdatke povezane sa

poljoprivredom, kroz koje je utrošeno 36.430,00 kn, što je 91% planiranog. Glava 00110

obuhvaća prostorno uređenje koje je ostvarilo troškove u visini od 314.693,92 kn, odnosno

52% planiranog. Glava 00111 vezana je uz javni red i sigurnost, pri čemu je ostvareno 89%

planiranog, odnosno 250.950,00 kn. Glava 00112 obuhvaća i vjerske zajednice za koje je

utrošeno 36.109,00 kn, što je ujedno i 90% planiranog. Glava 00113 pod nazivom udruge

građana ostvarila je izdatke od 35.006,00 kn, odnosno 83% planiranog. Glava 00115

obuhvaća izdatke vezane uz srednjoškolsko obrazovanje za koje je planirani iznos ujedno i

100% ostvaren i utrošen.

Razdjel 002 pod nazivom Predstavnička tijela obuhvaća glavu 00201 odnosno općinsko vijeće

za čije je financiranje utrošeno 82% planiranog odnosno 123.275,59 kn.

71

Razdjel 003 pod nazivom mjesni odbor , obuhvaća glavu 00301 i izdatke za mjesnog odbora

Risika koji su ostvareni u visino od 14.499,99 kn,što je 58% planiranog, potom slijedi glava

00302 koja se odnosi na izdatke mjesnog odbora Garica ostvarene u iznosu od 19.233,40 kn

što je 77% planiranog. Mjesni odbor Vrbnik spada pod glavu 00303 i nije ostvario izdatke

predviđene za 2012. Godinu.

Zaključak: Izdaci za kulturu ostvareni su većoj mjeri, odnosno ostvareno je 93% planiranog,

slična situacija dogodila se i sa izdacima vezanim uz općinsku upravu, predškolski odgoj, dok

je planirani iznos vezan uz osnovno obrazovanje gotovo u potpunosti ostvaren, za 1% manje

nego što se planiralo. Planirani iznos koji je i u potpunosti utrošen odnosi se na

srednješkolsko obrazovanje, na temelju čega se može zaključiti da su izdvajanja Općine

Vrbnik za obrazovanje vrlo velika i da Općina nastoji osigurati što bolje uvjete obrazovanja

od vrtića pa sve do srednje škole. (Prilog broj 2: Izvještaj o izvršenju proračuna Općine

Vrbnik )

72

6. ZAKLJUČAK

Proračun je akt jedinica samouprave kojim se procjenjuju njezini prihodi i primici te utvrđuju

njezini rashodi i izdaci za jednu godinu. Osnovna obilježja proračuna jesu ta da je proračun

akt državne jedinice koji donosi njezino predstavničko tijelo, plan prihoda i rashoda državne

jedinice koji po usvajanju predstavlja obvezni okvir za djelovanje, donosi na određeno

proračunsko razdoblje ( najčešće jedna godina, u novije vrijeme i projekcija za 3-5 godina).

Pojam proračuna uključuje: planski dokument – plan prihod i rashoda i faze proračunskog

procesa: proces planiranja i pripreme, prihvaćanja ( usvajanja ) proračuna, izvršenja i nadzora

nad izvršenjem proračuna.

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni proračun, proračun

izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave ( proračun

lokalnih jedinica). Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun opće države. Proračuna opće

države ne prolazi cijelu administrativnu proceduru kao državni proračun, ali je važan kao

ukupni pokazatelj koliko je država prikupila prihoda i, što je najbitnije, kako ih je potrošila.

Temeljne klasifikacije kroz koje se trebaju moći pratiti aktivnosti države jesu

ekonomska,funkcijska i organizacijska klasifikacija. Podatak klasificiran ekonomski odgovara

na pitanje na što je novac potrošen, funkcijski na pitanje kako je potrošen, a organizacijski na

pitanje tko je novac potrošio.

Financijsko – ekonomski elementi proračuna dijele se na inpute odnosno prihode ( primici )

proračuna, outpute ili rashode ( izdaci ) proračuna, i riznicu kao funkcionalni skup ljudskih,

tehničkih i informatičkih resursa za procesiranje i praćenje inputa i outputa sustava.

Lokalna samouprava je zajednički naziv za različite organizirane načine na koje građani

lokalne zajednice na vlastitu odgovornost relativno samostalno određuju određene javne

poslove i upravljanje njima. Sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj uveden je

Ustavom Republike Hrvatske 22. Prosinca 1990.godine. Ustavom se građanima jamči pravo

na lokalnu i područnu ( regionalnu) samoupravu u poslovima lokalne prirode. Sustav je

uređen Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Hrvatska je mala zemlja ( 4,3 milijuna

ljudi, 56,5 tisuća km²) s brojnim jedinicama lokalne uprave: 422 općine, 122 grada i 20

županija( plus glavni grad,Zagreb, koji ima dvojni status grada i županije).

Općina Vrbnik je jedinica lokalne samouprave. Naziv i područje Općine Vrbnik utvrđeni su

posebnim zakonom. Općina Vrbnik obuhvaća područje sljedećih naselja: Vrbnik, Garica,

Kampelje i Risika.

73

Proračun Općine Vrbnik donesen je za razdoblje od 01.01.2012. do

31.12.2012.godine.Proračun Općine Vrbnik za 2012. godinu sastoji se od:ukupnih prihoda u

iznosu od 8.701.000,00 kuna te raspoređenih izdataka u iznosu od 8.701.000,00 kuna.

Izvršenjem Proračuna Općine Vrbnik za 2012.godinu, utvrđen je rezultat, kako slijedi: prihodi

iznose 5.639.621,01 kuna, rashodi 5.916.683,57 kuna, manjak prihoda je 277.062,56 kuna,

višak prihoda iz 2011.godine je 672.418,94 kuna, ostvareni višak prihoda na dan

31.12.2012.godine iznosi: 395.365,38 kuna

Raspoloživi višak prihoda od 395.356,38 kn koristit će se u slijedećoj 2013.godini za plaćanje

izdataka gradnje mrtvačnice.

U ovom radu je bila analizirana Općina Vrbnik kao jedinica lokalne samouprave. Utvrđeno je

da nisu ostvareni svi planirani prihodi kao ni rashodi, međutim Općina je godinu završila sa

pozitivnim financijskim rezultatom što je vrlo bitno za njezino daljnje poslovanje kao i za

proračun 2013. godine. Korisnost informacija dobivenih iz proračuna Općine Vrbnik je

neupitna za građane i ulagače, a još važnije je da općinske vlasti na temelju tih informacija

donose dobre odluke koje će se pozitivno odraziti na gospodarstvo i život građana.

74

POPIS LITERATURE

KNJIGE

· Bićanić N., Jakir – Bajo I., Maletić I., i Milići A., 2011., Proračunsko računovodstvo–

Primjena računskog plana s primjerima knjiženja, Zagreb

· Bozanić A., 2011., Vrbnik – povijesne mijene i drevna župa, Općina Vrbnik, Vrbnik

· Burian K., Dremel N., Jakir – Bajo I., Kusaković A., Maletić I., i Parać G., 2004.,

Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, RRiF PLUS, Zagreb

· Jakir I., i Maletić I., 2001., Proračunsko računovodstvo, Informator, Zagreb

· Lukeš – Petrović M., Masarić H., i Nikolov J., 2005., Vodič kroz hrvatski sustav

lokalne i regionalne samouprave, Program UN-a za razvoj ( UNDP ), Hrvatski institut

za lokalnu samoupravu ( HILS), Zagreb

· Vašiček D., Lončar – Galek D., Maletić I., Vašiček V., Kusaković A., i Spajić F.,

2007.,Računovodstvo proračuna – osnove sustava, primjeri knjiženja, propisi i

računski plan, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

· Vašiček D., 2011./2012., Računovodstvo proračuna – predavanja za intrenu upotrebu

studenata, Rijeka

· Vinković Kravaica A., i Ribarić Aidone E., 2009., Računovodstvo – temelj donošenja

poslovnih odluka, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

OSTALI IZVORI

· Službene web stranice Općine Vrbnik, Proračun za 2012. godinu, Dostupno na :

http://opcinavrbnik.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&It

emid=52, ( 25.04.2013. )

· Službene novine Primorsko goranske županije, Općina Vrbnik, Dostupno na:

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=popis&sifra=51516 , ( 26.04.2013. )

· Ministarstvo financija, 2013., Državna riznica, Dostupno na:

http://www.mfin.hr/hr/drzavna-riznica , (09.04.2013.)

· Institut za javne financije, 2009., Proračunski vodič za građane; Dostupno na:

http://www.ijf.hr/hr/publikacije/knjige/11/podrucje-poreza/82/ , ( 05.04.2013.)

75

· Zakon o proračunu, Narodne novine, br. 87/08

· Ministarstvo financija, 2013., Proračun Dostupno na

[http://www.mfin.hr/hr/proracun], (10.04.2013.)

· Rif Riznica; 1/2013.; Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za

2012.godinu ( Jakir – Bajo I. ); Hrvatska zajednica računovođa

POPIS SLIKA

Slika broj 1 : Vrste prihoda poslovanja

Slika broj 2.: Vrste rashoda državnog proračuna po ekonomskoj klasifikaciji

Slika broj 3: Osnovne faze i aktivnosti proračunskog procesa

Slika broj 4 : Sadržaj prava lokalne samouprave

Slika broj 5: Djelokrug poslova lokalne i regionalne samouprave

Slika broj 6: Grb Općine Vrbnik

POPIS TABLICA

Tablica broj 1: Porezi lokalne i regionalne samouprave

Tablica broj 2: Planirani prihodi i rashodi proračuna Općine Vrbnik za 2012.godinu

Tablica broj 3: Planirani prihodi Općine Vrbnik za 2012. godinu

Tablica broj 4: Planirani rashodi Općine Vrbnik za 2012. godinu

Tablica broj 5: Projekcija prihoda i rashoda za razdoblje od 2012. do 2014.godine

Tablica broj 6: Projekcija za razdoblje od 2012. do 2014.godine po vrstama prihoda i rashoda

Tablica broj 7: Projekcije rashoda i izdataka općine Vrbnik za razdoblje od 2012.do

2014.godine – posebni dio proračuna

Tablica broj 8: Plan i izvršenje proračuna Općine Vrbnik za 2012.godinu

POPIS PRILOGA

· Prilog broj 1: Proračun Općine Vrbnik

· Prilog broj 2: Izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrbnik

41.

Na temelju clanka 28. Zakona o zastiti i spasavanju(»Narodne novine« broj 174/04, 79/07, 38/09, 127/10) iclanka 42. Statuta Opcine Vrbnik (»Sluzbene novinePGZ« broj 31/09, 33/09), Opcinsko vijece Opcine Vrbnik,na 24. sjednici odrzanoj dana 11. prosinca 2012. godine,donosi sljedeci

ZAKLJUCAK

I.Prihvaca se Analiza stanja sustava zastite i spasavanja na

podrucju Opcine Vrbnik u 2012. godini.

II.Analiza stanja sustava ZS na podrucju Opcine Vrbnik u

2012. godini cini sastavni dio ovog Zakljucka i nece seobjaviti u »Sluzbenim novinama PGZ«.

III.Ovaj Zakljucak stupa na snagu danom donosenja, a

objavit ce se u »Sluzbenim novinama PGZ«.

Klasa: 810-01/12-01/16Ur. broj: 2142-07-03-12- 2Vrbnik, 11. prosinca 2012.

OPCINSKO VIJECE OPCINE VRBNIK

PredsjednikSlavko Zahija, v. r.

42.

Na temelju clanka 39. Zakona o proracunu (»Narodnenovine« br. 87/08,36/09, 46/09 i 136/12), clanka 42. StatutaOpcine Vrbnik (»Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije« broj 31/09 i 46/09) Opcinsko vijece Opcine Vrb-nik na sjednici odrzanoj dana 14. prosinca 2012. godinedonijelo je

II. IZMJENE I DOPUNEProracuna Opcine Vrbnik za 2012. godinu

Clanak 1.

Proracun Opcine Vrbnik za 2012. godinu sastoji se od:Ukupnih prihoda: 7.508.418,94 kunaRasporedene izdatke: 7.508.418,94 kuna

Clanak 2.

Prihodi i primici Proracuna po grupama racuna i racu-nima te rashodi i izdaci po grupama racuna i racunimautvrdeni su u Bilanci prihoda i izdataka i to:

PRORACUN ZA 2012. GODINU

OPCI DIO rbr. 3

Prihodi Rashodi

7.508.418,94 7.508.418,946 Prihodi poslovanja 6.786.000,007 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 50.000,009 Vlastiti izvori 672.418,943 Rashodi poslovanja 6.591.418,944 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 917.000,00

RAZLIKA

SVEUKUPNO - RAZLIKA ,00 ,00

Racun Opis Planirani iznos StrukturaPozicija za 2012/3

6 Prihodi poslovanja 6.786.000,00 90,38%61 Prihodi od poreza 2.975.000,00 39,62%611 Porez i prirez na dohodak 1.900.000,00 25,30%613 Porezi na imovinu 940.000,00 12,52%614 Porezi na robu i usluge 135.000,00 1,80%63 Pomoci iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opceg proracuna 640.000,00 8,52%632 Pomoci od medunarodnih organizacija te institucija i tijela EU 0,00633 Pomoci iz proracuna 640.000,00 8,52%64 Prihodi od imovine 1.757.500,00 23,41%641 Prihodi od financijske imovine 10.000,00 0,13%642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.747.500,00 23,27%65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi 1.143.500,00 15,23%

po posebnim propisima i naknada651 Upravne i administrativne pristojbe 156.000,00 2,08%652 Prihodi po posebnim propisima 15.000,00 0,20%653 Komunalni doprinosi i naknade 972.500,00 12,95%68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 270.000,00 3,60%683 Ostali prihodi 270.000,00 3,60%

Stranica 7244 — broj 52 Utorak, 18. prosinca 2012.SLUZBENE NOVINE

Prilog broj 1: Proračun općine Vrbnik

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 50.000,00 0,67%71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 0,67%711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 50.000,00 0,67%9 Vlastiti izvori 672.418,94 8,96%92 Rezultat poslovanja 672.418,94 8,96%922 Visak/manjak prihoda 672.418,94 8,96%

3 Rashodi poslovanja 6.591.418,94 87,79%31 Rashodi za zaposlene 709.418,94 9,45%311 Place (Bruto) 593.000,00 7,90%312 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 0,20%313 Doprinosi na place 101.418,94 1,35%32 Materijalni rashodi 3.782.700,00 50,38%321 Naknade troskova zaposlenima 19.500,00 0,26%322 Rashodi za materijal i energiju 91.000,00 1,21%323 Rashodi za usluge 3.387.200,00 45,11%329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 285.000,00 3,80%34 Financijski rashodi 196.700,00 2,62%342 Kamate za primljene kredite i zajmove 1.000,00 0,01%343 Ostali financijski rashodi 195.700,00 2,61%36 Pomoci dane u inozemstvo i unutar opceg proracuna 856.700,00 11,41%363 Pomoci unutar opceg proracuna 856.700,00 11,41%37 Naknade gradanima i kucanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 256.400,00 3,41%372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 256.400,00 3,41%38 Ostali rashodi 789.500,00 10,51%381 Tekuce donacije 789.500,00 10,51%4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 917.000,00 12,21%41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 43.000,00 0,57%411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 43.000,00 0,57%42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 874.000,00 11,64%421 Gradevinski objekti 844.000,00 11,24%422 Postrojenja i oprema 30.000,00 0,40%

PRORACUN ZA 2012. GODINU

II. POSEBNI DIO rbr. 3

Clanak 3.

Ukupno planirano 7.508.418,94 kn

Pozi- Ekonomska Vrsta rashoda/izdatka Planirano (kn) Struktura %cija klasifikacija

Razdjel: 001 UPRAVNI ODJEL 7.283.418,94 97,00%Glava: 00101 IZDACI OPCINSKE UPRAVE 1.689.118,94 22,50%PROGRAM 0101 Opci troskovi uprave 1.689.118,94 22,50%

A010101 Administrativno, tehnicko i strucno osoblje 854.918,94 11,39%311 Place (Bruto) 593.000,00 7,90%312 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 0,20%313 Doprinosi na place 101.418,94 1,35%321 Naknade troskova zaposlenima 19.500,00 0,26%322 Rashodi za materijal i energiju 71.000,00 0,95%323 Rashodi za usluge 55.000,00 0,73%T010102 Odrzavanje zgrada i opreme 173.000,00 2,30%323 Rashodi za usluge 173.000,00 2,30%A010101 Administrativno, tehnicko i strucno osoblje 631.200,00 8,41%323 Rashodi za usluge 207.000,00 2,76%329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 110.000,00 1,47%343 Ostali financijski rashodi 195.700,00 2,61%381 Tekuce donacije 118.500,00 1,58%K010103 Nabava uredske opreme 30.000,00 0,40%422 Postrojenja i oprema 30.000,00 0,40%

Glava: 00102 KOMUNALNI SUSTAV 3.233.700,00 43,07%PROGRAM 0102 Odrzavanje objekata i uredaja komunalne infrastrukture 2.221.700,00 29,59%

T010205 Ostale komunalne usluge i radovi 60.000,00 0,80%323 Rashodi za usluge 60.000,00 0,80%

Utorak, 18. prosinca 2012. Stranica 7245 — broj 52SLUZBENE NOVINE

T010203 Javna rasvjeta 220.000,00 2,93%323 Rashodi za usluge 220.000,00 2,93%T010204 Zastita okolisa 72.000,00 0,96%323 Rashodi za usluge 72.000,00 0,96%T010202 Odrzavanje javnih povrsina 275.000,00 3,66%323 Rashodi za usluge 275.000,00 3,66%T010205 Ostale komunalne usluge i radovi 258.200,00 3,44%323 Rashodi za usluge 258.200,00 3,44%T010201 Odrzavanje cesta 448.000,00 5,97%323 Rashodi za usluge 448.000,00 5,97%K010209 Ceste i putevi 214.000,00 2,85%421 Gradevinski objekti 214.000,00 2,85%T010205 Ostale komunalne usluge i radovi 25.000,00 0,33%323 Rashodi za usluge 25.000,00 0,33%T010202 Odrzavanje javnih povrsina 5.000,00 0,07%323 Rashodi za usluge 5.000,00 0,07%T010203 Javna rasvjeta 265.000,00 3,53%323 Rashodi za usluge 265.000,00 3,53%T010202 Odrzavanje javnih povrsina 50.000,00 0,67%323 Rashodi za usluge 50.000,00 0,67%T010205 Ostale komunalne usluge i radovi 65.000,00 0,87%323 Rashodi za usluge 65.000,00 0,87%T010206 Uredenje objekata na pomor.dobru 264.500,00 3,52%323 Rashodi za usluge 264.500,00 3,52%K010209 Ceste i putevi 0,00 0,00%421 Gradevinski objekti 0,00

PROGRAM 0101 Opci troskovi uprave 1.000,00 0,01%A010101 Administrativno, tehnicko i strucno osoblje 1.000,00 0,01%342 Kamate za primljene kredite i zajmove 1.000,00 0,01%

PROGRAM 0102 Odrzavanje objekata i uredaja komunalne infrastrukture 1.011.000,00 13,46%T010202 Odrzavanje javnih povrsina 338.000,00 4,50%323 Rashodi za usluge 338.000,00 4,50%K010208 Zemljista 43.000,00 0,57%411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 43.000,00 0,57%K010209 Ceste i putevi 100.000,00 1,33%421 Gradevinski objekti 100.000,00 1,33%K010206 Razvoj vodoopskrbe 150.000,00 2,00%421 Gradevinski objekti 150.000,00 2,00%K010210 Groblja 380.000,00 5,06%421 Gradevinski objekti 380.000,00 5,06%

Glava: 00103 PROGRAMI KULTURE 95.400,00 1,27%PROGRAM 0103 Kultura 95.400,00 1,27%

T010301 Financiranje programa u kulturi 95.400,00 1,27%381 Tekuce donacije 95.400,00 1,27%

Glava: 00104 PREDSKOLSKI ODGOJ 483.200,00 6,44%PROGRAM 0104 Odgoj i obrazovanje 483.200,00 6,44%

T010401 Predskolsko obrazovanje 463.200,00 6,17%363 Pomoci unutar opceg proracuna 463.200,00 6,17%T010404 Pokloni Sv.Nikole 20.000,00 0,27%381 Tekuce donacije 20.000,00 0,27%

Glava: 00105 OSNOVNO OBRAZOVANJE 393.500,00 5,24%PROGRAM 0104 Odgoj i obrazovanje 393.500,00 5,24%

T010402 Osnovno obrazovanje 393.500,00 5,24%363 Pomoci unutar opceg proracuna 393.500,00 5,24%

Glava: 00106 SPORT 47.400,00 0,63%PROGRAM 0105 Sport 47.400,00 0,63%

T010501 Donacije udrugama u sportu 47.400,00 0,63%381 Tekuce donacije 47.400,00 0,63%

Glava: 00107 PROGRAM ZDRAVSTVA 56.000,00 0,75%PROGRAM 0106 Zdravstvo 56.000,00 0,75%

T010601 Zdravstvena zastita 56.000,00 0,75%381 Tekuce donacije 56.000,00 0,75%

Glava: 00108 SOCIJALNA SKRB 268.400,00 3,57%PROGRAM 0107 Socijalna skrb 243.400,00 3,24%

Stranica 7246 — broj 52 Utorak, 18. prosinca 2012.SLUZBENE NOVINE

A010701 Socijalne pomoci 243.400,00 3,24%372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 226.400,00 3,02%381 Tekuce donacije 17.000,00 0,23%

PROGRAM 0104 Odgoj i obrazovanje 25.000,00 0,33%T010401 Predskolsko obrazovanje 25.000,00 0,33%372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 25.000,00 0,33%

Glava: 00109 POLJOPRIVREDA 40.000,00 0,53%PROGRAM 0108 Gospodarsko-poljop.djelatnosti 40.000,00 0,53%

T010801 Poljoprivredni poslovi i usluge 40.000,00 0,53%322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 0,27%381 Tekuce donacije 20.000,00 0,27%

Glava: 00110 PROSTORNO UREDENJE 606.500,00 8,08%PROGRAM 0109 Izrada projekata 606.500,00 8,08%

T010902 Tekuce usluge geod.katast.sluzbi 150.000,00 2,00%323 Rashodi za usluge 150.000,00 2,00%K010901 Izrada projektne dokumentacije 456.500,00 6,08%323 Rashodi za usluge 456.500,00 6,08%

Glava: 00111 JAVNI RED I SIGURNOST 283.200,00 3,77%PROGRAM 0110 Vatrogastvo i civilna zastita 283.200,00 3,77%

T011002 Civilna zastita 32.000,00 0,43%381 Tekuce donacije 32.000,00 0,43%T011001 Vatrogastvo 200.000,00 2,66%381 Tekuce donacije 200.000,00 2,66%T011002 Civilna zastita 6.000,00 0,08%381 Tekuce donacije 6.000,00 0,08%T011001 Vatrogastvo 45.200,00 0,60%381 Tekuce donacije 45.200,00 0,60%

Glava: 00112 VJERSKE ZAJEDNICE 40.000,00 0,53%PROGRAM 0111 Vjerske zajednice 40.000,00 0,53%

T011101 Donacije vjerskih zajednica 40.000,00 0,53%381 Tekuce donacije 40.000,00 0,53%

Glava: 00113 UDRUGE GRADANA 42.000,00 0,56%PROGRAM 0112 Udruge gradana 42.000,00 0,56%

T011201 Pomoci udrugama i organizacijama gradana 42.000,00 0,56%381 Tekuce donacije 42.000,00 0,56%

Glava: 00115 SREDNJESKOLSKO OBRAZOVANJE 5.000,00 0,07%PROGRAM 0104 Odgoj i obrazovanje 5.000,00 0,07%

T010403 Srednjeskolsko obrazovanje 5.000,00 0,07%372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 5.000,00 0,07%

Razdjel: 002 PREDSTAVNICKA TIJELA 150.000,00 2,00%Glava: 00201 OPCINSKO VIJECE 150.000,00 2,00%PROGRAM 0201 Predstavnicka tijela 150.000,00 2,00%

A020101 Predstavnicka tijela 150.000,00 2,00%329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 100.000,00 1,33%381 Tekuce donacije 50.000,00 0,67%

Razdjel: 003 MJESNI ODBORI 75.000,00 1,00%Glava: 00301 MJESNI ODBOR RISIKA 25.000,00 0,33%PROGRAM 0301 Mjesna samouprava 25.000,00 0,33%

A030101 Mjesna samouprava 25.000,00 0,33%329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 25.000,00 0,33%

Glava: 00302 MJESNI ODBOR GARICA 25.000,00 0,33%PROGRAM 0301 Mjesna samouprava 25.000,00 0,33%

A030101 Mjesna samouprava 25.000,00 0,33%329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 25.000,00 0,33%

Glava: 00303 MJESNI ODBOR VRBNIK 25.000,00 0,33%PROGRAM 0301 Mjesna samouprava 25.000,00 0,33%

A030101 Mjesna samouprava 25.000,00 0,33%329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 25.000,00 0,33%

Clanak 4.

Utorak, 18. prosinca 2012. Stranica 7247 — broj 52SLUZBENE NOVINE

Stranica 7248 — broj 52 Utorak, 18. prosinca 2012.SLUZBENE NOVINE

Utorak, 18. prosinca 2012. Stranica 7249 — broj 52SLUZBENE NOVINE

Stranica 7250 — broj 52 Utorak, 18. prosinca 2012.SLUZBENE NOVINE

Utorak, 18. prosinca 2012. Stranica 7251 — broj 52SLUZBENE NOVINE

Stranica 7252 — broj 52 Utorak, 18. prosinca 2012.SLUZBENE NOVINE

Utorak, 18. prosinca 2012. Stranica 7253 — broj 52SLUZBENE NOVINE

Stranica 7254 — broj 52 Utorak, 18. prosinca 2012.SLUZBENE NOVINE

Utorak, 18. prosinca 2012. Stranica 7255 — broj 52SLUZBENE NOVINE

Stranica 7256 — broj 52 Utorak, 18. prosinca 2012.SLUZBENE NOVINE

Clanak 3.

Ovaj Proracun stupa na snagu osmog dana od danaobjave u »Sluzbenim novinama Primorsko-goranske zupa-nije«, a primjenjivat ce se od 1. sijecnja 2012. godine.

Klasa: 400-01/01-12/47Ur. broj: 2142-07-03-12-2Vrbnik, 14. prosinca 2012.

OPCINSKO VIJECE OPCINE VRBNIK

PredsjednikSlavko Zahija, v. r.

43.

Na temelju clanka 33. Zakona o proracunu (»Narodnenovine« broj 87/08, 36/09, 46/09 i 136/12) i clanka 42. sta-tuta Opcine Vrbnik (»Sluzbene novine Primorsko-goran-ske zupanije« broj 31/09 i 46/09), Opcinsko vijece OpcineVrbnik na sjednici odrzanoj dana 14. prosinca 2012. godinedonijelo je

II. IZMJENU I DOPUNUPlana razvojnih programa Opcine Vrbnik

za razdoblje 2012. - 2014. godine

Plan razvojnih programa sadrzi planirane rashode nanefinancijskoj imovini i plan kapitalnih pomoci i donacijau razdoblju 2012.-2014. godine s iskazanim izvorima pri-hoda za izvedbu programa za 2012. godinu.

Utorak, 18. prosinca 2012. Stranica 7257 — broj 52SLUZBENE NOVINE

Opcina Vrbnik

1. Natemeljuclanka108.i110.Zakonaoproracunu(»Narodnenovine«broj87/08i136/12),

Pravilnikaopolugodisnjem

igodisnjem

izvjestaju

oizvrsenju

proracuna»Narodnenovine«broj24/13),

clanka42.Statuta

OpcineVrbnik

(»SluzbenenovinePrimorsko-goranskezupanije«broj31/09

i33/09),Opcinskovijece

OpcineVrbnik,nasjedniciodrzanojdana3.travnja

2013.godinedonijelo

je

IZVJESTAJO

IZVRSENJU

PRORACUNA

Clanak1.

Proracunza

2012.godinuplaniranje

iostvarendo31.12.2012.godinekakoslijedi:

Clanak2.

Prihodi/primiciirashodi/izdaci

izvrsenisu

isastavnisu

dio

ovogizvjestaja

poekonomskojklasifikacijiuOpcem

dijelu

proracunakakoslijedi:

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2361 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Prilog broj 2 : Izvještaj o izvršenju proračuna općine Vrbnik

Stranica 2362 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2363 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Stranica 2364 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2365 — broj 15SLUZBENE NOVINE

IZVJESTAJO

IZVRSENJU

PRORACUNA

Clanak3.

POSEBNIDIO

Rashodi/izdaci

uPosebnom

djelu

Proracunaizvrsenisu:

Stranica 2366 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2367 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Stranica 2368 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2369 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Stranica 2370 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2371 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Stranica 2372 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2373 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Stranica 2374 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2375 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Stranica 2376 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Petak, 5. travnja 2013. Stranica 2377 — broj 15SLUZBENE NOVINE

Clanak4.

Ovajizvjestajobjavitce

seu»Sluzbenim

novinamaPrimorsko-goranskezupanije«.

Klasa:400-01/13-01/32

Ur.

broj:2142-07-01-03-1

Vrbnik

3.travnja

2013.

OPCIN

SKO

VIJECE

OPCIN

EVRBNIK

Predsjed

nik

SlavkoZahija

Stranica 2378 — broj 15 Petak, 5. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom PRORAČUN OPĆINE

VRBNIK izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Davora Vašičeka. U

radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u

diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s

fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog

jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Nikolina Justić