nikolaj velimirovic - 10 božjih zapovjedi

7/29/2019 Nikolaj Velimirovic - 10 Bojih zapovjedi

1/25

50

Kazalo:

Kraljevski zakon ljubavi 1

Prva zapovijed 7Druga zapovijed 10

Trea zapovijed 15

etvrta zapovijed 19

Peta zapovijed 23

esta zapovijed 27

Sedma zapovijed 31Osma zapovijed 35

Deveta zapovijed 40

Deseta zapovijed 44

Deset zapovijedi u Novom

zavjetu 47

Izdava:Blagoevanelja,

10000Za

greb,

Ribnika12;Tel./fax

38513774029

E-mail:rp

asd_

[email protected];UR

L:http://www.geocities.com/rpasd_

cro

Tekstpriredio:AleksandarPaagi

Odgovorniurednik:Lju

bomirPozni

1

KRALJEVSKI ZAKONLJUBAVI

Isus Krist osnovao jekransku vjeru na nae-lu ljubavi ljubavi kra-na koji vole Boga i jednidruge svim srcem. Ivan,jedan od Kristovih ueni-

ka i najbliskijih prijatelja,zapisao je potkraj svogivota sljedee rijei: "A

mi smo upoznali ljubav

koju Bog ima u nama, ivjerovali u nju. Bog jeljubav: tko ostaje u ljuba-vi, ostaje u Bogu i Bog unjemu."(1. Ivanova 4:16)Ali to je to ljubav?

Ne bi li bilo krasno ka-da bi postojala jednozna-na, sveope prihvaena

definicija ljubavi, posebi-ce kada govorimo o lju-bavi koju Bog ima premanama i ljubavi koju bismotrebali imati jedni premadrugima? Naalost, razli-iti ljudi razliito shvaajui definiraju ljubav.

Mnogi religiozni ljudi

prihvaaju zamisao oljubavi prema drugimakao prema sebi samima,

DESET BOJIH ZAPOVIJEDI

"Ljubljeni, ljubimo je-dan drugoga, jer ljubavdolazi od Boga, i tko godljubi, od Boga je roen i

poznaje Boga. Tko ne lju-bi, nije upoznao Boga, jer

je Bog ljubav."(1. Ivanova 4:7-8).


2/25

2

ali ne znaju kako Biblijadefinira ljubav. Posljedi-ca toga je da ne shvaa-ju kako je nuno ivjetipo biblijskim naelima -Deset Bojih zapovijedi -

jer o tome ovisi hoe linjihovi meusobni odno-si biti uspjeni ili e do-ivjeti neuspjeh.

Deset zapovijedidefiniraju ljubav

Da bi ljubav bila smis-

lena, mora se tono defi-nirati i shvatiti. Upravo toje svrha Bojeg zakona,posebice Deset zapovi-jedi.

Znate li koja je krajnjasvrha Bojeg zakona?Isus Krist definirao jesvrhu Bojeg zakona: on

nas treba nauiti kakoprimijeniti dva velika na-ela ljubavi - ljubav pre-

ma Bogu i ljubavi premablinjima. To je jasnodao do znanja kada suga upitali: "Uitelju, kojaje najvea zapovijed uZakonu?" Isus je odgo-

vorio: "Ljubi GospodinaBoga svoga svim srcemsvojim, svom duomsvojom i svom pametisvojom!' To je najvea iprva zapovijed. Druga jetoj jednaka: 'Ljubi blinje-ga svoga kao samogasebe!' O tim dvjema za-

povijedima ovisi sav Za-kon i Proroci." (Matej22:35-40)

Ljubavu Starom zavjetu

Ljubav je sredinja to-ka svih svetih Spisa, i

Starog i Novog zavjeta.Na uenje veine ljudi,u Starom zavjetu prvi put

49

manjim u carstvu nebes-kom; a tko ih izvrava inauava, taj e se zvativeliki u carstvu nebes-kom."(Matej 5:17-19).

Odluka je na nama

Svaki ovjek morasam odluiti hoe li bitiposluan ivome Bogukoji nam je dao Desetzapovijedi. Njegova mje-rila mogu biti vodii na-ih misli, kriteriji za nae

ponaanje. Boje moguoblikovati nae misli inaa srca. No moemoih i zanemarili i izabratidrugi put.

Prilikom donoenjasvoje odluke trebali bis-mo se sjetiti Isusovih rije-i: "Ali ako eli ui u i-

vot, uvaj zapovije-di." (Matej 19:17). Bognam savjetuje da dobro

razmislimo o svom izbo-ru. "Gledaj! Danas predate stavljam: ivot i sreu,smrt i nesreu. Ako pos-lua zapovijedi Jahve,Boga svoga, koje ti da-

nas dajem ako ih pos-lua ljubei Jahvu, Bo-ga svoga, hodei Njego-vim putovima, vreiNjegove zapovijedi, Nje-gove zakone i Njegoveuredbe, ivjet e, i ra-zmnoit e te Jahve, Bogtvoj, i blagoslovit e te u

zemlji u koju ulazi da jezaposjedne. ivot, dak-le, biraj, ljubei Jahvu,Boga svoga, sluajuiNjegov glas, prianjajuiuz Njega, da ivi ti i tvojepotomstvo." (Ponovljenizakon 30:15-16, 19-20).30:15-16, 19-20).

@@@@@@@@


3/25


4/25

4

to je grijeh?

Pogledajte kako Biblijadefinira grijeh: "Tko godpoinja grijeh, kri za-

kon; grijeh je krenje za-kona."(1. Iv. 3:4). PremaBibliji, grijeh je jednos-tavno krenje bilo kojeod Bojih zapovijedi.

Kako grijeh utjee navezu ovjeka s IsusomKristom? "A znate da seOn pojavio da uzme gri-

jehe, i znate da grijeha uNjemu nema. Tko godostaje u Njemu, ne osta-je u grijehu; tko god os-taje u grijehu, Njega nijevidio ni upoznao."(1. Iva-nova. 3:5-6).

Kako moemo znatipoznajemo li Boga i ima-

mo li pravilan odnos sNjim? "Tko tvrdi: 'Pozna-jem Ga', a ne vri Njego-ve zapovijedi, laac je, i u

njemu nema istine. Ali tkogod vri Njegovu rije,uistinu, u tome je do savr-enstva dola ljubav Bo-ja. Po tome znamo dasmo u Njemu. Tko tvrdi

da ostaje u Njemu, tajmora ivjeti kako je Onivio."(1. Iv. 2:4-6).

A kako je to Isus ivio?On nam je rekao: "Ostatete u mojoj ljubavi akobudete vrili moje zapo-vijedi, kao to sam i javrio zapovijedi Oca

svog te ostajem u Njego-voj ljubavi." (Ivan 15:10)."Jer ja nisam govoriosam od sebe, nego mi jeOtac, koji me posla, za-povjedio to da reknem ito da navijestim. I znamda je zapovijed Njegovaivot vjeni. Prema tome,

to ja govorim, govorimonako kako je Otac menigovorio."(Ivan 12:49-50).

47

nje. Pohlepu mora zami-jeniti sluenje drugima iljubav prema naim bli-njima.

Poslanica Hebrejimapodsjea nas: "Ne zabo-

ravljajte dobro initi i di-jeliti svoja dobra s drugi-ma, jer se takvim rtva-ma ugaa Bogu." (Hebr.13:16). Trebamo se ug-ledati na primjer aposto-la Pavla koji je rekao:"Srebra, zlata ni odijelanisam poelio ni od ko-

ga. Vi sami znate da suove ruke providjele mo-jim i mojih sudrugovapotrebama. U svemusam vam dao primjer dase tako treba truditi i pri-tjecati u pomo nemo-nima te se sjeati rijeiGospodina Isusa koje

On sam ree: 'Blaenijeje davati nego prima-ti.'" (Djela 20:33-35)

Bilo bi dobro, zar ne,

kada bismo mogli pitatiIsusa Krista je li dranjeDeset zapovijedi jo uvi-jek nuno elimo li primitivjeni ivot?

No to i nije tako tekokako bi se na prvi pogledmoglo uiniti. Takvo pita-nje izravno je bilo upue-

no Isusu i Biblija nam jesauvala Njegov odgo-vor. "I gle, netko Mu pris-tupi i upita Ga: 'Uiteljudobri, koje mi je dobroiniti da imam ivot vje-ni?' A On odgovori:'Zato me naziva dob-rim? Nitko nije dobar,

samo jedan Bog! Aliako eli ui u ivot, u-vaj zapovijedi'." (Matej

DESET ZAPOVIJEDI UNOVOM ZAVJETU


5/25


6/25

6

zapovijedi nisu teke."(1.Ivanova 5:3). Nije udoto nas je Isus podsjetio:"Pisano je: 'Ne ivi ovjeksamo o kruhu, nego osvakoj rijei koja izlazi iz

usta Bojih'." (Matej 4:4;citirano Ponovljeni zakon8:3). Deset zapovijediosnova su svih nadahnu-tih Bojih rijei. Pavaonam govori: "Obrezanjene vrijedi nita, a ni neob-rezanje ne vrijedi nita,ve vrenje Bojih zapo-

vijedi." (1. Korinanima7:19).

Vodi ponaanja

Shvatimo li Bibliju kaovodi ovjekova ponaa-nja, Deset Zapovijedi bilebi glavni naslovi u njezi-

nu sadraju. Same zapo-vijedi ne daju cijelu priu,ali je jasno saimaju.

Kada poblie pogleda-mo Deset zapovijedi, vi-dimo da prvih etiri odre-uju na odnos s Bo-gom kako pokazati pri-kladnu ljubav i potova-

nje prema naem Stvori-telju. Drugih est defini-raju osnove pravilnihmeuljudskih odnosa. Toje kljuno za razumijeva-nje Bojih zakona i njiho-ve vanosti. Oni nisu sa-mo skup pravila ili obre-da. Ljudi koji ih predstav-

ljaju na takav nain, pog-reno shvaaju Bojunamjeru i svrhu radi kojenam je dao svoj Zakon.

45

raa smrt." (Jakov 1:14-15) Jakov zapaa kolikoopasne mogu biti naenekontrolirane elje."Odakle borbe i odaklesvae meu vama? Zar

ne odavde: od vaih po-uda to se bore u vaimudovima? elite, i nema-te? Tada ubijate. Stras-tveno udite, i ne moetepostii? Tada se borite iratujete. Nemate jer nemolite. Molite, ali ne do-bivate, jer molite s gre-

nom nakanom: da to pot-roite u svojim pouda-ma."(Jakov 4:1-3).

Apostol Pavao ivopis-no i precizno opisuje svi-jet u kojem mi sada ivi-mo. "Ali ovo znaj: u pos-ljednje e doba nastatiteka vremena, jer eljudi biti samoivi, lako-

mi, umiljeni, oholi, pso-vai, nepokorni roditelji-ma, nezahvalni, bezvjer-

nici, bez ljubavi, nepo-mirljivi, klevetnici, razuz-dani, neotesani, neprija-telji dobra, izdajnici, nap-rasiti, bahati, ljubitelji po-ude mjesto ljubitelji Bo-

ga. Oni e sauvati vanj-ski oblik pobonosti iakosu se odrekli njezine sile.I njih se kloni!" (2. Timo-teju 3:1-5)

Oblik idolopoklonstva

Pohlepa nije samo

drutveno nepoeljnaosobina. Kada stavimonau pohlepu, poudu isebe ispred Boga, pohle-pa postaje idolopoklon-stvo. Pavao nas upozo-rava: "Usmrtite, dakle,ono to je u vaem tijeluzemaljsko: bludnost, ne-istou, poudu, zle elje

i lakomstvo to je idolo-poklonstvo zbog kojihdolazi srdba Bo-


7/25

44

"Ne poeli kue blinje-ga svoga! Ne poeli eneblinjega svoga; ni slugenjegova, ni slukinje nje-

gove, ni vola njegova, nimagarca njegova, niti itato je blinjega tvo-

ga."(Izlazak 20:17).

Posljednja od Desetzapovijedi protiv pohle-pe usmjerena je izrav-no na srce i um svakogljudskog bia. Zabranompohlepe ne definira setoliko to moramo initi,koliko nain na koji tre-bamo misliti. Ta zapovi-

jed trai od nas da sepreispitamo kako bismosaznali to je skrivenoduboko u nama.

Sebinost ljudskeprirode

Prirodno smo skloni naprvom mjestu misliti na

sebe. Puno su nam za-nimljivije stvari koje mo-emo dobiti od onih kojemoemo dati. To je bitonoga to Bog osuuje udesetoj zapovijedi. Onnam kae da prestane-mo misliti samo na sebe,da prestanemo traiti

samo ono to je u na-em interesu. Pohlepa jesebian nain ivota, asebinost je sam korijennaeg prestupanja Bo-jih zakona.

"Svakoga napastujenjegova vlastita pou-da, objanjava apostolJakov. "Ona ga izvlai i

mami. Zatim pouda,poto zane, raa grijeh,a grijeh, kad je gotov,

Deseta zapovijed:

ISTINSKA PRAVED-NOST DOLAZI IZ SRCA

7

Kada su Ga upitali ko-

ja je najvea zapovijed usvetim Spisima, Krist jenaveo zapovijed kojanaglaava iznimnu va-nost naeg osobnog od-nosa s Bogom: "LjubiGospodina Boga svogasvim srcem svojim, svomduom svojom i svom

pameti svojom." (Matej22:35-38; vidi takoerPonovljeni zakon 6:5).

Uspostavljanje, razvi-janje i odravanje togosobnog odnosa s istin-skim i ivim Bogom naj-vanija je osobna odlukakoju moemo donijeti. To

je osnova prve od Desetzapovijedi: "Nemoj imatidrugih bogova uz Me-ne."(Izlazak 20:3).

Sve to jesmo i sve toimamo dolazi iz jednogizvora od Boga. Pavaonas opominje: "Da nepolau nade u nesigurno

bogatstvo, nego u Boga,koji nam sve obilno dajena uivanje." (1. Timote-ju 6:17). Jedina sigur-nost za nau budunostlei u naem odnosu snaim Stvoriteljem.

On je za nas stvorioprekrasno mjesto borav-

ka na divni planet.Oblikovao ga je tako danam daje sve to nam je

Prva zapovijed:

TO NAM JENAJVANIJE?

"Ja sam Jahve, Bog tvoj,koji sam te izveo iz zemljeegipatske, iz kue ropstva.

Nemoj imati drugih bogo-va uz Mene."

(Izlazak 20:2-3)


8/25

8

potrebno za nau tjeles-nu dobrobit i opstanak.On eli da uivamo uNjegovim darovima i daih cijenimo. S druge stra-ne, On eli da shvatimo

kako nae oboavanjenikada ne smijemousmjeriti prema bilo e-mu to je On stvorio, nititu stvar smatrati izvoromnaeg ivota i blagoslo-va. Samo je na Stvori-telj Onaj koji nikadanije stvoren dostojan

primiti tu ast.

Oboavanje prirode

Egipani i Mezopotam-ljani doivljavali su priro-dne sile kao mone du-hove koji vladaju njiho-vom okolinom. Ovo praz-

novjerno oboavanjeSunca, Mjeseca i zvijez-da, kao i "majke" Zemlje

i veine njezinih prirod-nih sila poput munja,gromova, kie i vatre, unekim se dijelovima svi-jeta zadralo do dana-njeg dana.

Zauujue je to sutu zamisao usvojile imnoge suvremene religi-je koje ue da je Bogmanje ili vie zbir svihprirodnih sila u svemiru.No svima njima zajedni-ka je jedna stvar: ne us-

pijevaju razlikovati Stvo-ritelja od onoga to je Onstvorio.

Mnogi se ljudi pouzda-ju u astrologiju. Shvaalito oni ili ne, na taj nainpripisuju boanske moistvorenim stvarima zvi-jezdama umjesto njiho-

vu Stvoritelju. Bog nas jestoga upozorio: "I da sene bi, kad digne oisvoje prema nebu te vi-

43

ima u izobilju. Laganjese ini laganim i brzimnainom stjecanja pred-nosti nad drugima, jed-nostavnim nainom bije-ga od sramote, straha iosjeaja krivnje. Ali Bibli-ja kae: "Mrske su Jahviusne laljive, a mili suMu koji zbore isti-nu."(Izreke 12:22).

Put istine

Da bismo se nauili bitivrsto i dosljedno istino-ljubivi, potrebna nam jesamodisciplina i hrab-rost, i u naoj odluci mo-ramo se osloniti na Bo-ju pomo.

Za tu pomo moramomoliti. Kako je moemo

dobiti? Boja Rije namkae: "Budui da imamouzviena velikog svee-

nika, Isusa, Sina Boje-ga, koji je proao kroznebesa, drimo se vrstovjere koju ispovijedamo!Nemamo, naime, nekogvelikog sveenika koji nebi mogao suosjeati snaim slabostima, negojednoga koji je iskuan usvemu, kao i mi, samoto nije sagrijeio. Dakle:pristupajmo s pouzda-njem k prijestolju milostida primio milosre i na-

emo milost za pravodo-bnu pomo!" (Hebrejima4:14-16)

Sve u ivotu kraninavezano je za istinu. Bogeli da se, kao Njegovadjeca, predamo istini iodraavamo je u svemuto radimo. Bog nam

stoga nalae: "Ne svje-doi lano na blinjegasvoga."(Izlazak 20:16).


9/25

42

vrsto odluiti dosljednogovoriti istinu, pokazujuitako iskrenost nae lju-bavi prema drugima. Ta-koer moramo prihvatiti islijediti Njegove pouke izapovijedi kao istiniti put(Psalam 119:30, 151,160). Samuel nam kae:"Samo se bojte Jahve, iNjemu iskreno sluitesvim svojim srcem; jer,pogledajte kako se veli-kim oitovao meu va-ma." (1.Samuelova12:24).

Jeste li istinoljubivi?

Danas je gotovo ne-mogue biti siguran tkogovori istinu, ako uopeima takvih. Gotovo svi

pokuavaju nai ravnote-u izmeu rizika da buduuhvaeni u lai i onogato im se ini kao korist

koju dobivaju laui.Laganje je prihvaeni

nain ivota. Kada je Iza-ija opisivao stari Izrael,kao da je govorio o na-em svijetu: "Nitko s pra-vom tubu na podie, nitikoga sude po istini. Unitavilo se uzdaju, lakazuju. Zainju zlou, araaju bezakonje."(Izaija59:4).

Sada se postavlja va-no, sasvim osobno pita-nje: Laete li?

Moda bi bilo ljepesroiti pitanje malo dru-gaije: Koliko vam je va-no biti istinoljubiv? Ili,gledajui s druge strane:Koliko vam je laganjeodbojno? Ta su pitanjavrlo vana; trebate ih po-

staviti sami sebi i datiiskrene odgovore nanjih.

Iskuenja da laemo

9

di sunce, mjesec i zvije-zde svu nebesku voj-sku dao zavesti da imse klanja i da im iskazu-je tovanje. Njih je Jah-ve, Bog tvoj, dao svimnarodima, svugdje podnebom." (Ponovljeni za-kon 4:19). Astrologija jetraenje nadnaravnogvodstva od stvorenogumjesto od Stvoritelja.

Prva zapovijed upozo-rava nas da ne prihvaa-mo religiju ili filozofiju ko-ja ui da na ivot i dob-robit potjeu ili ovise obilo emu drugom osim ojednome i istinskom Bo-gu. Ne postoji panteonboanstava. Ne postojidrugi izvor ivota i blago-slova osim Boga. Nema

neke druge sile koja vla-da nad nebom i zem-ljom. "Evo, Jahvi, Bogutvome, pripada nebo i

nebo nad nebesima,zemlja i sve to je nanjoj." (Ponovljeni zakon10:14). Samo je On stvo-rio i odrava svemir ukojemu postojimo.

To je snana porukaprve zapovijedi. Moramooboavati naeg Stvori-telja i sluiti Mu Bogukoji je udesno izveodrevni Izrael iz egipats-kog ropstva te naepostojanje i blagoslovepripisivati samo Njemu.Trebamo Ga voljeti, po-tovati i iskazivati Mu po-ast, trebamo imati istin-sku, osobnu vezu s Njim.

Obiteljska veza

Bog eli uspostaviti s

nama obiteljski odnos -eli da budemo Njegovadjeca. "Ja u vam bitiOtac, a vi ete mi biti si-


10/25

10

novi i keri, veli Gospo-din, Svemogui." (2. Ko-rinanima 6:18). Tu leivelianstvena svrha na-eg postojanja: kontinui-rani razvoj pravednog

karaktera da bismo ukonanici postali lanovi-ma Boje obitelji. "Dakle:budite savreni kao toje savren Otac va ne-beski!"(Matej 5:48)

Trebamo Ga voljeti ipotovati na takav nainda nam je On, i samoOn, vrhunski autoritet iuzor u naem ivotu. Sa-mo On je Bog. Ne smije-mo dopustiti da nas itaodvrati od slube Njemu.

"Ne pravi sebi lika ni

oblija bilo ega to je go-re na nebu, ili dolje na

zemlji, ili u vodama podzemljom. Ne klanjaj im seniti im slui. Jer Ja, Jahve,

Bog tvoj, Bog sam ljubo-moran. Kanjavam grijeheotaca onih koji me mr-

ze na djeci do treeg i

etvrtog koljena, a iskazu-jem milosre tisuama kojime ljube i vre moje zapo-vijedi."(Izlazak 20:4-6)

U prvoj smo zapovijedinauili da je pogrenodopustiti da nam itastvoreno, ukljuujui i

ljudska bia, postanevanije od Stvoritelja.Druga zapovijed razliku-

Druga zapovijed:

KAKAV JE BOG?

Ljubi Gospodina Bogasvoga svim srcem svojim,

svom duom svojom i svompameti svojom."

41

Bog, kao izvor istine,zahtijeva od svojih sluguda uvijek govore istinu.Kralj David, nadahnut odBoga, napisao je:"Jahve, tko smije prebi-

vati u atoru Tvome, tkoli stanovati na svetoj goriTvojoj? Onaj samo tkoivi estito, koji ini pra-vicu, i istinu iz srca zbori,i ne klevee jezikom; kojiblinjem zla ne nanosi ine sramoti susjeda svo-ga koji se zaklinje pri-

jatelju, a ne kri prise-ge." (Psalam 15:1-3,5).Bog oekuje da istinaprome svaki vid naegivota.

Istina u naem odnosus Kristom

Na osobni odnos sBogom kroz NjegovogSina, Isusa Krista, poi-

nje naim prihvaanjem ipredavanjem Bojoj Rije-i kao istini. "U Njemu sei vi, uvi rije istine, Ra-dosnu vijest spasenjasvoga, i vjerovavi zape-

atiste Svetim Duhomobeanja." (Efeanima1:13).

Karakter Isusa Kristabio je i jest savren od-raz karaktera naeg ne-beskog Oca, Boga istine.Odgovarajui na pitanjejednog od svojih ueni-

ka, Isus je rekao: "Jasam put, istina i ivot.Nitko ne dolazi k Ocuosim po Meni." (Ivan14:6). Njegovim uenici-ma dan je savjet:"Provodimo u ivot istinuu ljubavi i tako inimo dasve uraste u Njega koji

je Glava, u Kris-ta."(Efeanima 4:15).Biti Kristov uenik znai


11/25

40

stjecanje duhovnih bo-gatstava koja e trajativjeno blaga koje namni jedan lopov ne moeoduzeti.

To je Isusov savjet:

"Ne sabirajte sebi blagona zemlji, gdje ga izgrizamoljac i ra; gdje lopoviprokopavaju zidove i kra-du ga! Nego sabirajtesebi blago na nebu, gdjega ni moljac ni ra neizgriza, gdje lopovi neprokopavaju zidova i ne

kradu! Jer gdje ti je bla-go, tu e ti biti i sr-ce."(Matej 6:19-21)

Moramo u svom ivotushvatiti i primijeniti pravevrijednosti. Trebamo seusredotoiti na izgradnjukarakternih crta koje enadivjeti ovaj na tjeles-

ni ivot. U sreditu svegaje ljubav. Boja ljubavunitava elju za kraom.

"Ne svjedoi lano nablinjega svoga." (Izlazak20:16).

Koliko je vana istina?Da bismo u potpunostishvatili devetu zapovijedkoja zabranjuje laganje,moramo shvatiti koliko je

Bogu vana istina.to nam Sveti spisi go-vore o Bogu, Njegovojrijei i istini? Evo samonekoliko redaka: "Svakaje rije Boja prokua-na"(Izreke 30:5); Dani-jel o Bojoj rijei govorikao o rijei istinitoj

(Danijel 10:1); Isus Kristrekao je za svoga Oca:"Tvoja je rije istina"(Ivan17:17).

Deveta zapovijed:

ISTINA KAO NAINIVOTA

11

je se od prve u tome toobjanjava da, u naemtovanju, ne smijemospustiti Boga na slinosts bilo kojom fizikomstvari. Tako neto ned-

vojbeno je neprihvatljivoBogu.

Na Bog je ivi Bog, ane nepokretna statua,kipi ili slika. Bilo kakvopredstavljanje Njega is-krivljava i ograniava na-e shvaanje o tome ka-kav je On doista, i na taj

nain kodi naem odno-su s Njim.Od svih stvari na zemlji

ili nebesima, samo ivaljudska bia mogu rea-listino odraavati odre-enu slinost sa ivimBogom, na isti nain nakoji je ovjek Isus Krist

bio slika svoga Oca. Bogje stvorio ljudska bia nasvoju sliku, ali ne samo

to: On nas je stvorio daMu postanemo jo slini-ji. Biti poput Boga raz-viti Njegov karakter u se-bi bit je naeg postoja-nja i stoga je posebno

vano shvatiti svrhu dru-ge Zapovijedi.

Samo Bog moe otkritikakav je On

Bog nam daje sposob-nosti zamiljanja i stva-ranja nalik onoj koju On

posjeduje, iako u mnogomanjoj mjeri. Od svihstvorenih bia samo smomi ljudi obdareni razu-mom. Nai umovi moguanalizirati, rezonirati, pla-nirati i zamiljati budu-nost. Moemo stvaratiknjievnost, likovnu um-

jetnost i glazbu. Moemooblikovati i graditi. U sta-nju smo organizirati, up-


12/25

12

ravljati i nadgledati stva-ri, stvorenja i ljude. Takosmo na ogranieni na-in vrlo nalik Bogu.

No u drugim podruji-ma mi, ljudska rasa, da-

leko smo od slinosti sBogom. Na je karaktersklon slabostima. Naimmeusobnim vezamamnogo toga nedostaje.Nae duhovno shvaa-nje ogranieno je i estopogreno ili iskrivljeno.Nae doivljavanje stvari

esto je netono. Pristra-ni smo u svojim prosud-bama. Gajimo predrasu-de i brzo se uputamo usukobe. U svim tim du-hovnim podrujima dale-ko smo od slinosti Bo-gu. Iako nam je Bog daoograniene sposobnosti i

osobine nalik Njegovima,potreban nam je dugot-rajan razvoj dok Mu ne

postanemo nalik svojomprirodom i karakterom.

No nismo ostavljenibez savrenog primjeraBojeg karaktera. IsusKrist, u svom ljudskom

obliju, tako je savrenopredstavljao ono toBog jest da je rekaosvojim uenicima: "Tkoje vidio mene, vidio je iOca." (Ivan 14:9)

Bog zahtijevaodgovornost

Bog nas smatra odgo-vornima za nae rijei ipostupke. Klanjanjepred idolom kako bi seodalo potovanje sliciBoga moe se initi izra-zom velike odanosti akoosoba koja to ini nije

upoznata s Bojom veli-anstvenom namjeromza ljudska bia. No Bog

39

mo?' U desetini i u prino-su. Udareni ste proklet-stvom jer Me prikraujetevi, sav narod." (Malahija3:8-9).

Zbog kazna koje su ih

stizale, idovske su voetijekom vremena poku-ale ispraviti takvo pona-anje uvoenjem stro-gog sustava pravila ipropisa. Tako su otili udrugu krajnost, i velikidio naroda ostao je ualosnom neznanju po

pitanju duhovnih aspeka-ta zakona. Takav pristupIsus je osudio: "Jao va-ma, knjievnici i farizeji,licemjeri jedni, koji dajetedesetinu od metvice, ko-moraa i kima, dok za-nemarujete najvanije uZakonu: pravednost, mi-

losre i vjernost. Ovo jezadnje trebalo initi, aono prvo ne propusti-

ti!" (Matej 23:23) Isus imje, dakle, rekao da treba-ju initi oboje dratiZakon koji propisuje da-vanje desetine i ivjetiivot vjere, milosra i

pravde. Isus Krist potvr-dio je obiaj davanja de-setka vraanja Bogudijela onoga to nam jeOn dao. Desetinu kojapripada Njemu ne smije-mo zadrati za sebe.

Gledajui u budunost

Bog eli da imamo po-uzdanja u budunost.Njegova Rije puna jeobeanja o naoj budu-nosti u Njegovu kraljev-

stvu. Ako vjerujemo u taobeanja, uloit emosvoje vrijeme i snagu u

"Dajite, pa e vam se

davati."


13/25


14/25

14

nio. To znai postati Munalik i dopustiti Mu danas duhovno oblikuje nasvoju sliku. Bogu iskazu-jemo ast i slavu nai-nom na koji ivimo.

Sila iza pozornice

Duboko iza ikona i dru-gih slika vezanih uz ido-lopoklonstvo, na djelu jenevidljiva Sotonina ruka.Sotona navikava ljudeda u svom umu ak i Bo-

jeg Sina predouju kaobeivotnu, nepokretnusliku. Njegov je cilj od-vratiti pozornost od Kris-ta kao ive i savreneslike ivog Boga, kakonam je opisan u etiriEvanelja. Sotona je ta-ko zaslijepio veinu ljud-skog roda (Otkrivenje12:9) da ne shvaaju va-nost Bojih zapovijedi,

te uspjeno preusmjeriooboavanje koje dugujuBogu na oboavanje ki-pova i slika, to je u izri-itoj suprotnosti s jasnimuputama koje je Bog dao

u drugoj zapovijedi.Druga zapovijed Bo-

jeg zakona podsjea nasda je Bog daleko uzvie-niji od bilo ega to mo-emo vidjeti ili zamisliti.Ne smijemo stoga nika-da dopustiti da ta spoz-

naja bude potisnuta timeto emo tovati Bogaposredstvom nekog pre-dmeta, slike ili kipa.

"Tko tvrdi: 'PoznajemGa', a ne vri Njegovih za-

povijedi, laac je, i u njemu

nema istine."(1. Ivanova 2:4)

37

one koji vas ljube, kakvunagradu zasluujete? Igrenici ljube one kojinjih ljube. I ako dobroinite onima koji vamadobro ine, kakva e

vam biti nagrada? I gre-nici ine to isto. Ako po-zajmljujete onima od ko-jih se nadate da ete nat-rag primiti, kakva e vambiti nagrada? I grenicipozajmljuju grenicimada jednako nazad prime.Nego, ljubite svoje nepri-

jatelje, inite dobro i po-zajmljujte, a da nita neoekujete natrag! Takoe vaa plaa biti velika, ibit ete sinovi Previnje-ga, jer je On dobar pre-ma nezahvalnima i zli-ma."(Luka 6:30-35).

Nadovezujui se na

ono to je ve rekao oposjedovanju dareljivoga ne sebinog srca, Isus

nastavlja: "Dajite, pa evam se davati: dobra,zbijena, stresena i preo-bilna mjera istrest e vamse u skut, jer e vam semjeriti mjerom kojom

mjerite."(Luka 6:38).Pavao je to jasno izre-

kao. "Neka svatko dadnekako je srcem odluio, ane sa alou i na silu, jerBog ljubi vesela darivao-ca. A Bog moe tako obi-lato izliti na vas svakuvrstu milosti, da mognete

imati uvijek i u svemu sa-svim dovoljno svega i joimati vika za koje mudrago dobro djelo." (2.Korinanima 9:7-8).

Bog se raduje gledaju-i kako, kada su zadovo-ljene nae potrebe, koris-timo dodatne blagoslove

kako da bismo pomoglidrugima. Tada zna dasmo poeli shvaati Nje-


15/25

36

dalo drutvo i Bog; on jeutjelovljenje sebinosti.

Duhovna svrha zapov-jedi protiv krae govorinam gdje poinje bitkaprotiv sebinosti: mora-

mo nauiti shvaati i cije-niti prava i potrebe dru-gih.

Pravo na posjedovanje

Osma zapovijed titisvaije pravo da na za-konit nain stekne i pos-

jeduje odreeno vlasni-tvo. Bog eli da se topravo potuje.

Bog eli da napreduje-mo te da uivamo u fizi-kim blagoslovima (3. Iva-nova 1:2). Takoer, oe-kuje od nas da pokae-mo mudrost u upravljanju

onime to nam je dao, aline eli da zemaljska do-bra budu primarni cilj na-

eg ivota (Matej 6:25-33). Bog se raduje na-em napretku kadashvatimo materijalna do-bra kao sredstva za pos-tizanje vanijih ciljeva.

Njemu je vano da na-e odluke na potie poh-lepa nego dareljivost.Budui da su to osobineNjegova vlastitog karak-tera, On trai od nas da,iskrena srca, stavimonaela davanja i slue-nja ispred sakupljanja

blaga za sebe.

Bog voli one koji dob-rovoljno daju

Isus je govorio o ovak-vom pristupu. "Tko ti godite, daji mu! A od onogakoji uzima tvoje ne trai

to nazad! Kako elite davama ine ljudi, tako ini-te i vi njima. Ako ljubite

15

"Ne uzimaj uzalud ime-na Jahve, Boga svoga, jer

Jahve ne oprata onomekoji uzalud izgovara ime

Njegovo."(Izlazak 20:7).

Temelj tree zapovijedije pokazivanje potova-nja prema Bogu. Ona

govori o naem odnosuprema Bogu u komuni-kaciji s drugim ljudima iizravno s Bogom. Obuh-vaa nae stavove, rijeii ponaanje.

Potovanje je temeljdobrih odnosa. Kvalitetanaeg odnosa s Bogom

ovisi o ljubavi i potova-nju koje imamo premaNjemu. Ona takoer ovi-

si o nainu na koji izra-avamo potovanje pre-ma Njemu u prisutnostidrugih. Od nas se oe-kuje da uvijek potujemoBoje velianstvo u svje-

tlu onoga to Bog jest itko je On.Nasuprot tome, kori-

tenjem Bojeg imena nanehajan, uvredljiv ili nabilo koji nain lien po-tovanja, izraavamo pre-ziran stav prema Bogu.To moe varirati od ne-

marnosti do neprijatelj-stva, odnosno ukljuujepogrenu upotrebu Bo-jeg imena na bilo koji na-in.

Potovanje premaBogu i Njegovu imenu

Vjerojatno najoitiji na-in krenja tree zapovi-jedi je koritenje psovki

Trea zapovijed:

OD PSOVKA DOHVALE


16/25

16

izgovaranjem Bojegimena u bezbonom ivulgarnom argonu. Obe-aenje Bojeg ime-na ili imena NjegovaSina, Isusa Krista goto-

vo je sveope. Od samihpoetaka povijesti, vei-na ljudskog roda nikadanije odavala Bogu dunopotovanje.

Psovke nisu jedini na-in na koji moemo zlou-potrebljavati Boje ime.Svatko tko nehajno ko-risti Boje ili Kristovo imeu svom svakodnevnomgovoru, jednostavno nepozna Boga na nain nakoji bi trebao. Zaudo,takva osoba esto je uv-jerena u suprotno.

Veina nas je u nekomje trenutku izrazila nepo-tovanje prema Bogu.

Poput Joba, vjerojatnosmo trebali ili jo uvijektrebamo paljivo raz-

motriti svoje stavove pre-ma naem Stvoritelju.Kada je Job shvatio daje pokazao nepotovanjeprema Bogu, sagledao jesebe u stvarnom svjetlu.

"Sve rijei svoje ja pori-em, i kajem se u prahu ipepelu", rekao je. (Job42:6) I mi se na isti nainmoramo pokajati i odreise svega to dovodi dodo nepotovanja premaBogu. Trebamo paziti nasvoje rijei i odnositi seprema Bojem imenu spotovanjem.

Potovati Bogaprimjerom

Bog je toliko elio dashvatimo kakav je On posebno Njegova priro-da, Njegov karakter da

je poslao Isusa Kristakao savreni primjer sve-ga to On jest. Budui

35

jednome, jer imaju boljuplau za svoj trud. Padneli jedan, drugi e ga podi-i; a teko jednomu! Akopadne, nema nikoga daga podigne." (Propovje-

dnik 4:9-10).Drutvo ispata jersmo izgubili iz vida nam-jeru koju je Bog imao zabrak od samog poetka.Brak nije uvjet da bismozadovoljili Boga, ali jeveliki blagoslov za paro-ve koji se jedno prema

drugom odnose na nainna koji je to Bog namije-nio. Veina ljudi eli i tre-ba rezultate koji su pos-ljedica stabilnog braka.

Da bismo se vratili naono to je Bog namjera-vao, moramo braku dationo potovanje koje zas-

luuje. Moramo vjernodrati zapovijed naegStvoritelja: "Ne uini pre-ljuba."

"Ne ukradi."(Izlazak 20:15)

Osma zapovijed, u ko-joj se zabranjuje kraa,obraa nau pozornostna dva naina razmilja-nja i ivljenja. Pristup kojiuzimanje pretpostavlja

davanju definitivno jepopularniji; ali ivot da-vanja utjelovljuje Bojuljubav za druge.

Kraa je dokaz pohle-pnog naina ivota, ivo-ta kojemu je cilj stjecanjematerijalnih i nematerijal-nih stvari bez obzira na

prava i osjeaje drugih.Takav ivot prezire pra-vila i ogranienja koja je

Osma zapovijed:

BOLJE JE DAVATINEGO PRIMATI


17/25


18/25

18

jim imenom i predstavlja-ju se kao Njegov narod dok Mu istovremeno od-bijaju sluiti zapravohule na Njegovo ime.Obraajui se nekim od

svojih zemljaka, on kae:"Ti, dakle, koji drugog u-i, samog sebe ne ui!Ti koji propovijeda da sene krade, krade! Ti kojizabranjuje preljub, inipreljub! Ti koji se zgra-a nad idolima, pljakanjihove hramove! Ti koji

se ponosi zbog Zako-na, sramoti Boga kre-njem Zakona! Zaistase kako stoji pisano 'ime Boje vaom kriv-njom grdi meu pogani-ma.'" (Rimljanima 2:21-24)

Nae vladanje trebalo

bi biti besprijekorno. Pa-vao objanjava da sukrani poslanici za Kris-

ta (2. Korinanima 5:20),Njegovi osobni predstav-nici. Neprikladno ili nea-sno ponaanje onih kojise predstavljaju kao Bo-je sluge obeauje

Ga u oima drugih. Nataj nain sramote Bojeime koje tvrde da nose.

Kako bismo trebalipotovati Boga

Bog eli da Ga volimo ipotujemo. Potovanje

prema Njemu poinje unaim srcima. Moramoznati tko je On i to jeOn. Moramo znati tozahtijeva od nas i zato.Trebamo se diviti Njego-voj mudrosti, ljubavi ipravednosti. Trebamoosjeati strahopotova-

nje prema Njegovoj moii uvidjeti da nae posto-janje ovisi o Njegovoj

33

nosa ne bi smjele odvija-ti izvan braka.

U velikom dijelu svijetataj se vid nemorala viene smatra teim drutve-nim zlom, no Bog kate-

goriki osuuje sve tak-ve postupke (Otkrivenje21:8).

Potreba za usmjerava-njem

Radost i sigurnost kojudobivamo iz pravilnogbranog odnosa moe

pozitivno utjecati na na-e odnose s drugima,posebno s naom dje-com. Bog eli da se bra-na veza ojaa i zatiti.On nam kae u svojojrijei: "Uivaj ivot saenom koju ljubi u svedane svojega ispraznoga

vijeka koji ti Bog dajepod suncem, jer je to tvojudio u ivotu i u trudukojim se trudi pod sun-

cem."(Propovjednik 9:9)Ali Bog nam daje upo-

zorenje u vezi s prelju-bom: "Ta zato bi se, si-ne moj, zanosio preljub-nicom i grlio tuinki njed-

ra? Jer pred Jahvinim suoima ovjekovi putovi, iOn motri sve njegovestaze. Opakoga e uhva-titi njegova zloa i sapete ga uad njegovih gri-jeha."(Izreke 5:20-22)

Preljub poinjeu mislima

Biblija naziva ljudskuelju za zadovoljavanjemvlastitih prohtjeva pravimimenom: pouda. "Jernita od onoga to je usvijetu pouda tijela,pouda oiju, oholostzbog imetka ne dolazi

od Oca, nego dolazi odsvijeta. A svijet sa svo-jom poudom prolazi; atko vri volju Boju, osta-


19/25

32

zasnivanja obitelji, te ka-da zavole osobu suprot-nog spola, prirodno je iprikladno da se vjenaju,zasnuju vlastitu obitelj iodvoje se od svojih rodi-

telja. Tek tada bi trebalipostati "jedno ti je-lo" (Postanak 2:24) fizi-kim zdruivanjem. Isusje jasno dao do znanjada je Bog od samog po-etka zamislio brak kaotrajnu i monogamnu ve-zu (Matej 19:3-6).

Blagoslov i opasnosti

Boja je namjera dabrak i spolni odnos timredoslijedom budu veli-ki blagoslov ljudskomrodu. Tu lei bezgrani-an potencijal za dobro.No te iste elje koje uje-

dinjuju mukarca i enuu prirodnu vezu punuljubavi boanski blago-

slov mogu predstavljatii odreene rizike.

Ako se prirodne eljekoje nas privlae pripad-nicima suprotnog spolane usmjere iskljuivo pre-

ma branom odnosu is-punjenom ljubavlju, isku-enje da se posegne zanemoralom lako moenadjaati nae samosav-laivanje. O toj se sla-bosti govori u sedmojzapovijedi: "Ne uini pre-ljuba."(Izlazak 20:14).

Preljub je naruavanje

branog zavjeta svjes-nim uputanjem u spolneodnose s osobom kojanam nije brani drug.Budui da Boji zakonodobrava spolne odnosesamo unutar braka, za-povijed protiv preljuba ubiti pokriva sve oblike

nemorala. Poruka ovezapovijedi jest da se ni-kakve vrste spolnih od-

19

dobroti. Stoga Mu se tre-bamo svakodnevno ob-raati u molitvi, zahvalji-vati Mu i slaviti Ga zasve to nam daje. Treba-mo Ga moliti za silu Sve-

toga Duha kako bismomogli promijeniti svoj ka-rakter i nain miljenja.Jer, Boga astimo ponaj-prije tako to Ga ljubimoiznad svega i osjeamoelju da budemo poputNjega kako bismo Gamogli ispravno predstavi-ti svakome tko nas vidi ilipoznaje. Razmiljamo lina takav nain, bit enam odbojna i sama po-misao na krivo predstav-ljanje ili sramoenje Nje-gova imena. Naa naj-vra odluka bit e da

nikada svjesno ne upotri-jebimo ni jedno od Bojihimena uzalud.

"Sjeti se da svetkuje dansubotnji. est dana radi iobavljaj sav svoj posao. Asedmoga je dana subota,

poinak posveen Jahvi,Bogu tvojemu. Tada nikak-va posla nemoj raditi: ni ti,ni sin tvoj, ni ki tvoja, nisluga tvoj, ni slukinja tvo-

ja, ni ivina tvoja, niti do-ljak koji se nae unutartvojih vrata. Ta i Jahve jeest dana stvarao nebo,

zemlju i more i sve to je unjima, a sedmoga je dana

poinuo. Stoga je Jahveblagoslovio i posvetio dansubotnji."(Izlazak 20:8-11).

Zato je odvajanje jed-nog dana u tjednu toliko

etvrta zapovijed:

KLJU NAEGODNOSA S NAIM

STVORITELJEM


20/25

20

vano da je ukljuenokao jedna od Deset za-povijedi?

etvrta zapovijed, kojagovori o suboti, zakljuujedio Deset zapovijedi koji

nam pomae definiratiispravan odnos s Bo-gom kako Ga trebamovoljeti i oboavati. Onaobjanjava zato i kadatrebamo odvojiti posebnovrijeme kako bismo sepribliili naem Stvoritelju.

Subotu, sedmi dan tje-dna, Bog je odvojio kaovrijeme za odmor i du-hovnu obnovu. Premanaem raunanju vreme-na, subota poinje zalas-kom sunca u petak na-veer i zavrava zalas-kom sunca u subotu na-veer.

Isus i Njegovi uenicisvetkovali su subotu

to nas o suboti uiIsusov osobni primjer?"Doe u Nazaret gdje je

odrastao te po svom obi-aju u subotu ue u si-nagogu. Zatim ustade daita." (Luka 4:16) Isus jesubotu koristio u svrhuza koju je bila namijenje-na: da pomogne ljudimarazviti osobni odnos snjihovim Stvoriteljem.

Nakon Njegove smrti,

vidimo da su apostoli sli-jedili Njegov primjer svet-kujui subotu. "Pavao, posvom obiaju, ue ona-mo te je tri subote ras-pravljao s njima na teme-lju Pisama." (Djela 17:2)."Pavao je svake suboteraspravljao u sinagogi i

nastojao pridobiti idovei Grke."(Djela 18:4).Slubenu zamjenu su-

A sedmoga je dana subo-ta, poinak posveen Jahvi,

Bogu tvojemu.31

pristup svakoga tko vje-ruje u Isusa Krista. ivotljubavi ispunjenje je svr-he Bojeg zakona.

Bog eli da uinimomnogo vie od pukog

izbjegavanja ubojstva.On zahtijeva da ne nau-dimo drugom ljudskombiu ni rijeju ni postup-kom. On eli da se i pre-ma onima koji nas mrzeodnosimo sa to je mo-gue veim potovanjemte da uinimo sve to jeu naoj moi kako bismo

ivjeli u miru i skladu snjima. On eli do nas dabudemo graditelji, a neruitelji dobrih odnosa.Da bismo to postigli, mo-ramo potivati taj drago-cjeni dar ljudski ivot.

"Ne uini preljuba."(Izlazak 20:14)

Mukarci i ene stvo-reni su da budu zajedno,da trebaju jedno drugo.Brak, prirodna zajednicaizmeu mukarca i ene,

boanska je ustanovakoju je uspostavio samBog prilikom stvaranja.Njegovi zakoni posebi-ce sedma zapovijed potvruju brani odnos iutvruju ga kao temeljobitelji, koja je pak temelji najvaniji gradivni ele-ment drutva.

Kad djecu dorastu dodobi kada su u stanjupreuzeti odgovornost

Sedma zapovijed:

ZATITA BRANOGODNOSA

"Ne dopusti da te svladazlo, ve zlo svladaj dob-rom!"


21/25


22/25


23/25

28

Izraelu da oduzima ivo-te ljudima u bitkama pro-tiv drugih naroda? Je lito bilo krenje este za-povijedi?

Pravo pitanjeU sri tih pitanja je pi-

tanje: Tko ima vlast uzetiljudski ivot? Tko imapravo donijeti takvu odlu-ku? esta zapovijed na-pisana je u drugom licujednine: tine smije ubiti!Ti ne smije namjerno

oduzeti ivot s predu-miljajem ili u trenutnomnapadu bijesa.

Moramo kontroliratisvoju narav. Oduzimanjetueg ivota nije naepravo i mi o tome nesmijemo odluivati. Sudo tome rezerviran je sa-

mo za Boga. To je poan-ta ove zapovijedi. Bognam ne doputa da svje-

sno, namjerno oduzme-mo ivot drugoj osobi.esta zapovijed podsje-a nas da je Bog dariva-telj ivota, i samo On imavlast da uzeti ga ili dopu-

stiti ljudima da to uine.Pravda i milost

Bog eli da budemomilostivi. On je posebnomilostiv prema svakometko se pokaje. Odgovoriim: ivota mi moga ri-je je Jahve Gospoda nije meni do smrti bez-bonikove, nego da seodvrati od zloga putasvojega i da ivi!(Ezekiel 33:11) To je na-in na koji Bog razmilja.To je nain na koji Oneli da mi razmiljamo.

Kada su tuitelji doveli

pred Isusa enu uhvae-nu u preljubu, kakva jebila Njegova reakcija?

23

"Potuj oca svoga i maj-

ku svoju, da imadne dugivot na zemlji koju ti daJahve, Bog tvoj." (Izlazak20:12).

Peta zapovijed uvodinas u niz zapovijedi kojeodreuju ispravan odnoss drugim ljudima. est

zapovijedi od pete dodesete slue kao mjeri-la ponaanja u podruji-ma ljudskih odnosa kojaimaju najdalekosenijeposljedice na pojedince,obitelji i drutvo.

Uasavajue je kolikoljudi iskoritavaju i zlos-tavljaju jedni druge. Toli-ki intenzitet i opseg nasi-lja meu ljudima ne mo-

e se niim opravdati.Oajniki nam je potreb-no promijeniti uasneposljedice nae nespo-sobnosti da se meuso-bno slaemo. Moramo

nauiti kako skladno ra-diti jedni s drugima usvakom ivotnom podru-ju, kako bismo izgradilistabilne i dugotrajne od-nose ispunjene ljubavlju.

Nauiti iskazivati me-usobno potovanje

Preuzimanje odgovor-nosti za nae postupke ikarakter poetak je dob-rih odnosa. Na karak-ter, koji upravlja naimponaanjem, poinje seoblikovati tijekom naegdjetinjstva. U godinamarazvoja formiraju se naistavovi koji upravljajunaim osobnim eljama

Peta zapovijed:

TEMELJ USPJEHA


24/25

24

u odnosu na elje i pot-rebe drugih. To je pri-marno teite pete zapo-vijedi: vanost navikava-nja na iskazivanje poto-vanja prema drugima

dok smo jo djeca.Univerzalna primjenaovog vanog biblijskognaela je jasna. "Sve po-tujte, brau ljubite, Bo-ga se bojte, kralja asti-te." (1. Petrova 2:17). Asve to poinje s potova-njem i au koje iskazu-

jemo svojim roditeljima.Uloga roditelja

Mi koji smo roditeljitrebali bismo ponajprije osebi misliti kao o djeci Bojoj djeci. Kao to jevano da nas naa djecapotuju i sluaju, tako jevano da i mi potujemoi sluamo naeg nebes-

kog Oca. Samo tako mo-i emo u potpunostishvatiti svoju ulogu du-hovnih voa svoje djece.

Kada mi kao roditeljipotujemo i sluamo Bo-

ga, pruamo svojoj djeciispravan primjer. Oni ta-da mogu razviti navikepotovanja i poslunostipromatrajui na primjeri primjenjujui ono emuih uimo. Djeca najboljeusvajaju vjerovanja i na-in ponaanja koja im

elimo usaditi ako u svo-jih roditelja i uitelja videdosljednost izmeu ono-ga emu ih ue i kakavim primjer daju svojimponaanjem.

Karika koja nedostajeu odgoju djece

Bog je dao jasne upu-te roditeljima: "Zato ljubi

27

"Ne ubij."(Izlazak 20:13)

to je to to ljudski i-vot ini dragocjenim?Promotrite ga s Bojegstajalita! On nas je stvo-rio na svoju sliku kako biu nama oblikovao svojkarakter. Stoga nas"strpljivo podnosi, jer ne-e da se itko izgubi, negoda svi pristupe obrae-nju."(2. Petrova 3:9).

Isus Krist je to objasniosljedeim rijeima: "JerBog nije poslao svogaSina na svijet da sudi svi-jet, nego da se svijet spa-

si po Njemu."(Ivan 3:17).Ali kakvo je stanje u

naem svijetu? Ubojstva

ima posvuda. U navodnonaprednim drutvima,televizija i filmovi zasipa-ju graane ubojstvima imasakrima. Nasilje jetako duboko utkano u

tkivo drutva da ga uzdi-emo i hvalimo u naojliteraturi i popularnim ob-licima zabave.

Ironino je kako, uspr-kos naoj opinjenostiubojstvom, slijedimoprimjer veine drutavakroz povijest donoseistroge zakone koji ga

zabranjuju. Doista, vrloje malo ljudi ikada treba-lo uvjeravati da ubojstvounutar njihove vlastitezajednice nije u redu.

No javljaju se drugiizazovi po pitanju vrijed-nosti i svetosti ljudskogivota koji dovode do

sukoba miljenja. toBog kae o ratu? Zatoje Bog dopustio starom

esta zapovijed:

IVOT JEDRAGOCJEN DAR


25/25

nikolaj velimirovic - 10 božjih zapovjedi

Documents