nidays 2013 - program beograd - 29.10.2013. -...
TRANSCRIPT
-
8:30
9:00
10:15
10:30
Softverski definisana RF instrumentacija. Pregled najnovijih RF hardverskih
i softverskih (IP) reenja za testiranje i dizajniranje radioelektronskih i
radiokuminikacionih ureaja
Duan Vukainovi
National Instruments10:30 ta je novo u modularnim instrumentima zasnovanim na PXI platformi?
Andrej Drozg
National Instruments
11:10
Akvizicija I merne procedure (prikaz, analiza, automatska dijagnostika)
sloenih elektonskih, elektrooptikih, elektrinih i elektromehanikih
sklopova i podsistema protiv-oklopnog raketnog sistema
Nenad aki
Vojnotehniki Institut (VTI)11:10 Road Safety Analysis
Milo Radulovi
UNO-LUX NS d.o.o.
11:35
11:50 Prilagodljivi sistem za praenje ponaanja procesa (SAMS)
Milan R. Rapai
Katedra za automatsko upravljanje
Fakultet tehnikih nauka, Univerzitet u Novom Sadu
11:50 Telemetrijski SCADA sistem za gradski vodovodMilo Radulovi
UNO-LUX NS d.o.o.
12:15Ispod haube: CompactRIO embedded kontroleri zasnovani na Zynq
tehnologiji i Real-Time modul zasnovan na Linux RT operativnom sistemu
Duan Vukainovi
National Instruments12:15 Implementacija V dijagrama na helikopteru sa 2 stepena slobode
Andrej Koroec
National Instruments
12:55
13:55
Vizuelna inspekcija saveti i preporuke za poboljanje brzine izvravanja
programa za vizuelnu inspekciju koristei LabVIEW
(Prezenacija je na engleskom jeziku).
Dvid Varga
National Instruments
14:35 Vizuelna inspekcija kvaliteta u proizvodnji municijeSlobodan Stankovi
Vesimpex d.o.o.
15:00Primena LabVIEW platforme za napredne algoritme lokalizacije i upravljanja
DaNI mobilnim robotom
Aleksandar osi
Institut Mihajlo Pupin
15:25
15:40NI LabVIEW softver za mozak-raunar interakciju: EEG kontrola NI LEGO
MINDSTORMS robota
Andrej Savi
Elektrotehniki fakultet, Beogradski Univerzitet, Tecnalia Serbia Ltd
16:05 Realizacija fiber optikog senzora boje u LabVIEWJovan S. Baji
Fakultet tehnikih nauka, Univerzitet u Novom Sadu
16:30Telemetrijska jedinica takmiarskog vozila Formule Student zasnovana na
cRIO platformi i LabVIEW-u
Predrag Mra
Katedra za motore, Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
17:00
17:15
18:15
Zadravamo pravo da promenimo ili modifikujemo plan dnevnog reda
Ruak (Sala: Foyer, Ambient, Forum)
NIDays 2013 - Program
Beograd - 29.10.2013.
Registracija
Tehnika pauza/Pauza za kafu
Pauza za kafu
Uvodni govor Inovacije u svetu platformi
Andrej Drozg
National Instruments
Sala: Atrijum
Sesija 1
Sala: Atrijum
Sesija 2
Sala: Beograd
Kraj konferencije
ta je novo u LabVIEW 2013 i akviziciji podataka - RadionicaAndrej Koroec, Duan Vukainovi
National Instruments
Pauza za kafu
ta je novo u LabVIEW 2013 i akviziciji podataka - RadionicaAndrej Koroec, Dvid Varga
National Instruments
Pauza
Certified LabVIEW Associate Developer (CLAD) ispit
Sala: Beograd
13:55
15:40
-
1
Abstrakti NIDays 2013
Beograd 29.10.2013.
Sadraj
Sadraj .......................................................................................................................................................... 2
Uvodni govor Inovacije u svetu platformi ............................................................................................ 2
ta je novo u LabVIEW 2013 i akviziciji podataka - Radionica ............................................................. 3
Ispod haube: CompactRIO embedded kontroleri zasnovani na Zynq tehnologiji i Real-Time
modul zasnovan na Linux RT operativnom sistemu ............................................................................. 3
Softverski definisana RF instrumentacija. Pregled najnovijih RF hardverskih i softverskih (IP)
reenja za testiranje i dizajniranje radioelektronskih i radiokuminikacionih ureaja .......................... 4
ta je novo u modularnim instrumentima zasnovanim na PXI platformi? ......................................... 4
Vizuelna inspekcija saveti i preporuke za poboljanje brzine izvravanja programa za vizuelnu
inspekciju koristei LabVIEW.................................................................................................................... 5
CLAD Specijalna ponuda tokom NIDays Besplatno polaite CLAD ispit ..................................... 5
Akvizicija I merne procedure (prikaz, analiza, automatska dijagnostika) sloenih elektonskih,
elektrooptikih, elektrinih i elektromehanikih sklopova i podsistema protiv-oklopnog raketnog
sistema - Nenad aki, Milos Kostic, Natasa Kljajic, Srdjan Trandafilovic (Military Institute) ......... 5
Prilagodljivi sistem za praenje ponaanja procesa (SAMS) - Milan R. Rapai, Milena R. Petkovi,
Zoran D. Jelii (Katedra za automatsko upravljanje, Fakultet tehnikih nauka, Univerzitet u
Novom Sadu, Trg Dositeja Obradovia 6, 21000 Novi Sad, Srbija) ..................................................... 6
Vizuelna inspekcija kvaliteta u proizvodnji municije - Slobodan Stankovi (Vesimpex d.o.o.) ......... 6
Primena LabVIEW platforme za napredne algoritme lokalizacije i upravljanja DaNi mobilnim
robotom - Aleksandar osi, M. Jovanovi, D. Kati (Institut Mihajlo Pupin) ................................... 7
NI LabVIEW softver za mozak-raunar interakciju: EEG kontrola NI LEGO MINDSTORMS robota
- Andrej Savi (Elektrotehniki fakultet, Beogradski Univerzitet, Tecnalia Serbia Ltd), M. Jankovi
(Elektrotehniki fakultet, Beogradski Univerzitet), M. B. Popovic (Elektrotehniki fakultet,
Beogradski Univerzitet, Institut za multidisciplinarna istraivanja, Center for Sensory Motor
Interaction (SMI), Department of Health Science and Technology, Aalborg University, Denmark)
...................................................................................................................................................................... 8
-
2
Realizacija fiber optikog senzora boje u LabVIEW - Jovan S. Bajic , Dragan Z. Stupar, Bojan M.
Dakic , Milo B. ivanov (Fakultet tehnikih nauka, Univerzitet u Novom Sadu) ............................... 9
Telemetrijska jedinica takmiarskog vozila Formule Student zasnovana na cRIO platformi i
LabVIEW-u - Predrag Mra, Vladimir Petrovi, Stefan ini (Katedra za motore, Mainski
fakultet Univerziteta u Beogradu) ............................................................................................................ 9
Telemetrijski SCADA sistem za gradski vodovod - Milo Radulovi - (UNO-LUX NS d.o.o.) ........ 10
Road Safety Analysis - Sanja Milievi (Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu), Milo
Radulovi - (UNO-LUX NS d.o.o.) ........................................................................................................... 10
NIDays 2013 - Biografija .................................................................................................................................. 11
Aleksandar osi, M.Sc., Junior R&D engineer, Robotics Laboratory, Institut Mihajlo Pupin ..... 11
Milo Jovanovi PhD, Senior R&D engineer, Robotics Laboratory, Institut Mihajlo Pupin .......... 11
Duko Kati PhD, Full Research Professor, Robotics Laboratory, Institut Mihajlo Pupin ............. 12
Andrej Savi, Researcher, School of Electrical Engineering, University of Belgrade ..................... 12
dr Milan Rapai, Assistant Professor, Computing & Control, Faculty of Technical Sciences, Novi
Sad .............................................................................................................................................................. 13
Milena Petkovi, Teaching Assistant, Computing & Control, Faculty of Technical Sciences, Novi
Sad .............................................................................................................................................................. 13
dr Zoran Jelii, Full Professor, Computing & Control, Faculty of Technical Sciences, Novi Sad 14
Milo Radulovi, Sistem inenjer, UNO-LUX NS d.o.o. ...................................................................... 14
Sanja Milicevic, Teaching and Research Assistant, Faculty of Civil Engineering, University of
Belgrade ..................................................................................................................................................... 14
Slobodan Stankovi, Direktor, Vesimpex d.o.o. ................................................................................... 15
Predrag Mrdja, Ph.D. in Mechanical Engineering, University of Belgrade, Faculty of Mechanical
Engineering, Internal Combustion Engines Department, Belgrade, Serbia ................................................ 15
Sadraj
Uvodni govor Inovacije u svetu platformi
Uvodna prezentacije ima za cilj da Vam predstavi pregled trenutnog stanja kao i predstojeih i
buduih tehnologija za merenje, atomatizovani test i upravljake sisteme. Tokom prezentacije
ete uti kako pristup projektovanja zasnovanog na platformama pomae u reavanju
-
3
najzahtevnijih inenjerskih izazova. U ovoj prezentaciji e takoe biti predstavljeni i najnoviji NI
proizvodi.
ta je novo u LabVIEW 2013 i akviziciji podataka - Radionica
U ovoj sesiji bie predstavljena najnovija reenja za akviziciju podataka kao i novine u LabVIEW
2013. U neke od najnovijih mogunosti LabVIEW-a spadaju:
Unapreenja u alatima za kreiranje aplikacija
Web servisi i Data Dashboard za mobilne platforme (zasnovane na Android i iOS)
Bookmark menader i poboljanja u dokumentaciji koda
Poboljanja predloena od strane LabVIEW korisnika na ni.com/ideas
Tokom ove sesije biete u mogunosti da programirate aplikaciju za akviziciju podataka i nauite
kako da koristite Express VI ili DAQmx API VI funkcije za komunikaciju sa DAQ ureajem, kao i
da koristite LabVIEW za akviziciju napona, temperature i/ili signala sa mernih traka. Tokom ovih
praktinih vebi bie predstavljene gorepomenute novine u LabVIEW 2013.
Ispod haube: CompactRIO embedded kontroleri zasnovani na Zynq
tehnologiji i Real-Time modul zasnovan na Linux RT operativnom sistemu
Ova sesija e pokriti hardverske i softverske arhitekture kontrolera zasnovanih na softveru, koji
su jezgro u najsofisticiarnijim embedded upravljakim i monitoring sistemima. Ovakvi sistemi
esto zahtevaju raznovrsne kalibrisane ulaze i izlaze (analogne naponske i strujne ulaze i izlaze,
signale zvuka i vibracije, 24V digitalne signale) vrlo brza vremena reakcija za digitalne i analogne
dogaaje (sa vremenima reakcije od oko 1us) i deterministike upravljake petlje sa taktom
izvravanja i do 40MHz. Tokom sesije ete uti o arhitekturi dvojezgarnog ARM Cortex-A9
procesora koji pokree NI Linux Real-Time OS i Artix-7 FPGA (Xilinx-ov Zynq ip). Takoe,
upoznaete se sa razliitim IDE za razvoj softvera za embedded upravljake sistem zasnovane
na FPGA i zgodne alate koji Vam olakavaju projektovanje takvih sistema.
-
4
Softverski definisana RF instrumentacija. Pregled najnovijih RF hardverskih
i softverskih (IP) reenja za testiranje i dizajniranje radioelektronskih i
radiokuminikacionih ureaja
Ova sesija je posveena svim inenjerima i naunicima koji su zainteresovani za najnoviji
hardver i softver (ukljuujui FPGA IP) za dizajniranje i testiranje radioelektroniskih i
radiokomunikacionih ureaja. Teme pokrivaju softverski dizajnirane RF instrumente i njihove
aplikacije od pasivnog radara preko merenja u avionima do kompleksnih MIMO sistema.
Takoe e biti prezentovan NI-jev najnoviji IP.
ta je novo u modularnim instrumentima zasnovanim na PXI platformi?
Ova sesija ima za cilj da Vam prikae najnovije modularne instrumente bazirane na PXI platformi
koji mogu da Vam pomognu u merenju, automatizaciji testiranja i dizajniranju naprednih
upravljakih sistema. Prezentovana hardverska platforma sadri raznovrsne multimetre,
prekidake sklopove, osciloskope i napredne instrumente zasnovane na FPGA ureajima. Bie
prezentovan koncept RASM (pouzdanost, raspoloivost, odravanje i upravljanje) i njegove
poslovne implikacije.
Implementacija V dijagrama na helikopteru sa 2 stepena slobode
Tokom ove sesije saznaete vie o NI reenjima koja su koriena u svakoj fazi ciklusa razvoja
proizvoda koji se zove V-dijagram. Upoznaete se sa Control Design, Simulation Toolkit,
VeriStand softverom i videete kako moete da preete sa Hardware-In-the-Loop (HIL)
testiranja do realne fizike validacije modela. Kao kontrolnisani objekat e se koristiti helikopter
sa dva rotora.
-
5
Vizuelna inspekcija saveti i preporuke za poboljanje brzine izvravanja
programa za vizuelnu inspekciju koristei LabVIEW
National Instruments obezbeuju kompletno reenje za bilo koji sistem vizuelne inspekcije. Ova
sesija e pokriti i uporediti razliite arhitekture LabVIEW softvera za sisteme vizije poevi od
jednostavnog, serijskog procesiranja, zatim kroz arhitekture primenjene u procesiranju na vie
jezgara, zatvarajui krug sa FPGA baziranim predprocesiranjem slika.
CLAD Specijalna ponuda tokom NIDays Besplatno polaite CLAD ispit
CLAD (Certified LabVIEW Associate Developer) je prvi korak u tro-stepenom NI LabVIEW
sertifikacionom procesu. Svedoi o irokom znanju LabVIEW okruenja, osnovnom razumevanju
kodovanja i pravilnom dokumentovanju koda, kao i o sposobnosti itanja i razumevanja ve
postojeeg koda. Ovaj sertifikat moete koristiti da spoznate i procenite LabVIEW vetine
individue, a radi donoenja pravilnih kadrovskihreenja ili radi napretka karijere.
Akvizicija I merne procedure (prikaz, analiza, automatska dijagnostika)
sloenih elektonskih, elektrooptikih, elektrinih i elektromehanikih
sklopova i podsistema protiv-oklopnog raketnog sistema - Nenad aki,
Milos Kostic, Natasa Kljajic, Srdjan Trandafilovic (Military Institute)
Za potrebe razvoja, proizvodnje i kontrole elektronskih, elektrooptikih, elektrinih i
elektromehanikih komponenti i podsistema protiv-oklopnog raketnog sistema, razvijene su
merene procedure sloenih i meuzavisnih elektrinih signala, bazirane na National Instruments
akvizicionom hardveru i LabVIEW softveru. Za sloenija merenja, akvizicijski hardver je ugraen
u specijalne ureaje, dok je za neka merenja korien direktno. U radu su opisane tri merne
procedure. Funkcija elektronske rakete se testira specijalnim ureajem SUREL u koji je ugraen
NI akvizicijski hardver.Funkcije iroskopa kao i funkcije lansiranja i voenja Ureaja za voenje i
lansiranje akviziraju se direktno, a nakon zavrene akvizicije procesiraju LabVIEW-om.
-
6
Prilagodljivi sistem za praenje ponaanja procesa (SAMS) - Milan R.
Rapai, Milena R. Petkovi, Zoran D. Jelii (Katedra za automatsko
upravljanje, Fakultet tehnikih nauka, Univerzitet u Novom Sadu, Trg
Dositeja Obradovia 6, 21000 Novi Sad, Srbija)
Napredno praenje ponaanja industrijskih procesa, uz odgovarajue algoritme detekcije i
izolacije greaka (Fault Detection and Isolation, FDI) je od izuzetnog znaaja za savremeno
procesno inenjerstvo. U ovom radu je prikazan inteligentan, prilagodljiv sistem za praenje
ponaanja procesa (Self Adaptive Monitoring System, SAMS). Predloeni sistem zasnovan je na
originalnom prilagodljivom postupku za grupisanje podataka. Kljuna karakteristika SAMS-a je
njegova sposobnost da uoi novine u adgledanom procesu i tako prepozna modele rada sa
kojima se ranije nije susreo. Kada je novina u radu uoena, bitne informacije se koriste za
obogaenje baze znanja sistema i, kao rezultat, SAMS se razvija kroz uenje novih radnih reima
praenog procesa, a u skladu sa dostupnim podacima. Predloeni sistem testiran je na
laboratorijskom postrojenju, kao i na nekoliko industrijskih pogona. SAMS je u potpunosti
implementiran uz oslonac na LabVIEW i osmiljen tako da omogui primenu u veem broju
razliitih operativnih konfiguracija. Moe se primeniti u okruenju koje radi u realnom vremenu,
sa jednim delom sistema implementiranim na industrijskom kontroleru, kao to je cRIO. SAMS
se moe primeniti i kao vieslojna PC aplikacija, u off-line reimu rada, gde se moe koristiti za a
posteriori detekciju greaka ili kao pomono sredstvo pri modelovanju procesa. Zahvaljujui
prilagodljivosti LabVIEW programskog paketa i podrci objektno orijentisanog programiranja
razvijen je jedinstveni osnovni kod kako za primenu u reimu rada u realnom vremenu, tako i za
rad u off-line reimu.
Vizuelna inspekcija kvaliteta u proizvodnji municije - Slobodan Stankovi
(Vesimpex d.o.o.)
Ispunjavanje standarda kvaliteta je jedan od najizazovnijih zadataka u bilo kom procesu
proizvodnje. U svrhu unapreenja kvaliteta proizvedene municije i poboljanja dinamike
proizvodnje u fabrici municije, razvijen je sistem za vizuelnu inspekciju metaka. Sistem sadri 12
transportnih maina kontrolisanih sa dva cRIO sistema bazirana na NI cRIO-9073 kontrolerima.
-
7
Svaki cRIO kontroler sadri industrijske digitalne I/O module i upravlja radom 6 maina Svaka
maina sadri dve Basler GigE kamere i ima pridrueni industrijski raunar. Meci koji se
transportuju na pokretnoj traci trigeruju rad kamere presecajui snop optikog senzora. Unutar
400ms, akvizirana slika metka se procesira i analizira se prisustvo nekog od brojnih moguih
oteenja. Na osnovu rezultata analize metak se automatski izbacuje iz daljeg procesa
proizvodnje ili se proputa i sprovodi u jedinicu za pakovanje municije.
Zahvaljujui NI CompactRIO platformi i LabVIEW Real-Time modulu bili smo u stanju da na
efikasan nain razvijemo pouzdan upravljaki sistem za jedan od najkritinijih procesa
proizvodnje u zahtevnom industrijskom okruenju. Koristei LabVIEW Vision modul uspeli smo
da razvijemo vrlo zahtevne algoritme za analizu slike uz znaajnu utedu vremena potrebnog za
razvoj aplikacije.
Primena LabVIEW platforme za napredne algoritme lokalizacije i upravljanja
DaNi mobilnim robotom - Aleksandar osi, M. Jovanovi, D. Kati (Institut
Mihajlo Pupin)
U radu je prikazana implementacija tri upravljaka algoritma za pozicioniranje mobilnog robota sa
etiri toka. Rad predstavlja eksperimentalnu verifikaciju prethodno dobijenih simulacionih
rezultata u programskom paketu MatLab. Verifikacija rezultata je ostvarena na DaNi 1.0 mobilnoj
robotskoj platformi, koja na sebi poseduje NI-sbRIO 9632 kontrolersku plou, Pitsco Education
DC motore sa enkoderima, kao i Parallax PING ultrazvuni daljinomer. Implementirani algoritmi
su zasnovani na proporcionalnom (P) i proporcionalno-integralnom (PI) upravljakom algoritmu.
Predloeni algoritmi predstavljaju samo polaznu taku za budue istraivanje i implementaciju
algoritama planiranja kretanja i mapiranja okoline. Stoga je sbRIO ploa dobra osnova, sa
stanovita raunskih sposobnosti i mogunosti povezivanja dodatnih senzora, koji e kasnije biti
neophodni. Radi ostvarivanja veze sa nadreenim raunarom, sistem je opremljen D-Link DAP
1350 Access Point-om, te je tako omoguen daljinski beini nadzor celokupnog sistema. U cilju
lokalizacije mobilnog robota koriena je Hagisonic StarGazer infracrvena kamera, koja daje
poziciju i orijentaciju markera privrenog na platformu mobilnog robota. Komunikacija
lokalizacionog sistema sa nadreenim raunarom ostvarena je putem RS232 serijskog porta.
Programiranje mobilne platforme je ostvareno putem programskog paketa LabVIEW. Na ovaj
-
8
nain je brzo i jednostavno realizovan grafiki interfejs i komunikacija sa senzorima, te je vreme
potrebno za razvoj i programiranje znaajno redukovano.
NI LabVIEW softver za mozak-raunar interakciju: EEG kontrola NI LEGO
MINDSTORMS robota - Andrej Savi (Elektrotehniki fakultet, Beogradski
Univerzitet, Tecnalia Serbia Ltd), M. Jankovi (Elektrotehniki fakultet,
Beogradski Univerzitet), M. B. Popovic (Elektrotehniki fakultet, Beogradski
Univerzitet, Institut za multidisciplinarna istraivanja, Center for Sensory
Motor Interaction (SMI), Department of Health Science and Technology,
Aalborg University, Denmark)
Mozak-Raunar Intrefejs sistemi omoguavaju prevoenje mentalne aktivnosti korisnika u
kontrolne signale raunara/ekstenog ureaja. Ova veza se uspostavlja merenjem modanih
signala, najee EEG-a. Dok korisnik izvrava odreeni mentalni zadatak, EEG se analizira u
cilju detekcije promena koje se u signalim korisnika javljaju kao posledica mentalnog zadatka.
Kada se korisniku prua povratna informacija o uspenosti izvrenja mentalnog zadatka ovakva
interakcija se naziva neurofidbek. Razvili smo NI LabVIEW sofver za akviziciju i obradu EEG-a u
cilju uspostavljanja neurofidbeka. Ovaj softver ukljuuje merenje snage odreenih frekvencijskih
opsega EEG signala i daje povratnu informaciju korisniku o trenutnoj snazi EEG opsega na
vizuelnoj skali. Zavisno od odabranog frekvencijskog opsega za analizu kao i mernog mesta na
skalpu, na ovaj nain se moe trenirati oputanje, koncentracija, meditacija ili modulacija senzo-
motornih ritmova. Takoe ovaj softver omoguava i povratnu spregu u vidu kontrole NI LEGO
MINDSTORMS robota. Detekcijom korisnikovog prelaska u mentalno stanje koje elimo
trenirati, pokree se robot. Mentalna aktivnost korisnika se kvantifikuje poveanjem ili
smanjenjem snage EEG frekvencijskih opsega a duina zadravanja subjekta u eljenom stanju
se direktno prevodi u duinu puta koji robot pree od startne pozicije.
-
9
Realizacija fiber optikog senzora boje u LabVIEW - Jovan S. Bajic , Dragan
Z. Stupar, Bojan M. Dakic , Milo B. ivanov (Fakultet tehnikih nauka,
Univerzitet u Novom Sadu)
U ovom radu predstavljamo realizaciju fiber optikog senzora boje. Sistem se sastoji od
namenski realizovanog hardvera i PC softvera implementiranog u LabVIEW programskom
paketu. Hardverski deo ima jedan ulazni kanal (fotodetektor) i tri izlazna kanala (LE diode). LE
diode su se pobuuju na razliitim frekvencijama, to omoguava razlikovanje boja pomou
samo jednog fotodetektora i tri filtra propusnika opsega uestanosti implementirana u LabVIEW
programskom paketu. Rezultati merenja hardverskog dela sistema, prenose se na raunar
pomou zvune kartice raunara, koji vri analogno-digitalnu konverziju. Signal dobijen sa
zvune kartice se propusta kroz filter propusnike uestanosti. U ovom radu akcenat c e biti na
softverskom delu sistem. Softver implementiran u LabVIEW programskom paketu prikuplja
podatke preko zvune kartice, vri filtraciju, kalibrie senzor i prosleuje podatke za dalju
obradu. Softver nudi razne moguc nosti analiziranja rada senzora u razliitim prostorima bojama,
kao to su RGB, CMY ili HSV, kao i odreivanje prostora boja senzora u CIE dijagramu
hromatinosti.
Telemetrijska jedinica takmiarskog vozila Formule Student zasnovana na
cRIO platformi i LabVIEW-u - Predrag Mra, Vladimir Petrovi, Stefan ini
(Katedra za motore, Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu)
U cilju poboljanja performansi takmiarskog motora, i odreivanja dinamikih karakteristika
motora, u vozilo smo implementirali telemetrijsku jedinicu baziranu na NI cRIO 9025 kontroleru i
NI 9118 asiji. Odreivanje voznog ciklusa, karakteristika prelaznih reima i odziva motora, u
velikoj meri doprinose procesu optimizacije upravljakih parametara motora u pogledu
poboljanja efektivne snage i potronje goriva. Informacije o stanju na motorskim senzorima
(RPM, TPS, MAP, AFR, temperature ulja, itd.) i informacije o upravljakim parametrima sistema
paljenja i ubrizgavanja i ostalih sistema motora, dostupne su na brzoj CAN magistrali (24
razliitih kanala) elektronske upravljake jedinice motora (EUJ). Pored skladitenja CAN
saobraaja, cilj je i efikasno prikupljanje podataka sa razliitih senzora montiranih na vozilu
(temperatura konica, ponaanje oslanjanja vozila, ugaona brzina tokova, itd.) i memorisanje
-
10
informacija sa GPS antene. Oitavanja sa odreenih senzora na vozilu i deo CAN saobraaja se
alju preko beinog mrenog adaptera na raunare u boksu, kako bi studenti bili u mounosti
da nadgledaju ponaanje motora i vozila u realnom vremenu za vreme trke. NI cRIO platforma
predstavlja savreno reenje za nas, zbog svoje izuzetne modularnosti, robusnosti i
pouzdanosti. Intuitivan nain grafikog programiranja u okruenju LabVIEW je veoma doprineo
efikasnoj realizaciji projektnog reenja vremenski ogranien period koji smo imali na
raspolaganju.
Telemetrijski SCADA sistem za gradski vodovod - Milo Radulovi - (UNO-
LUX NS d.o.o.)
U svrhu nadzora i optimizacije rada gradskog vodovoda razvijen je telemetrijski SCADA sistem
sa 26 distribuiranih mernih mesta. Pomou GPRS prenosa podataka vren je online monitoring
protoka, pritiska i nivoa vode u cevima i rezervoarima, kao i logovanje ovih signala u bazu
podataka. Jedan tip mernih mesta ovakvog sistema zasnovan je na cRIO-9075 kontroleru sa NI
9203 i SRB cRIO GSM modulima. NI 9203 akvizicioni modul strujnih signala je korien za
merenje protoka u jednom od cevovoda u sistemu, dok je SRB cRIO GSM modul korien za
obavljanje GPRS komunikacije sa centralnim SCADA raunarom. Merni sistem baziran na cRIO-
9075 i SRB cRIO GSM modulu predstavlja odlinu osnovu za modularnu telemetrijsku mernu
jedinicu. Ovakav merni sistem moe nai svoju primenu u velikom broju razliitih aplikacija koje
zahtevaju GPRS prenos bilo kakvih mernih veliina sa neke udaljene lokacije na centralni server
raunar.
Road Safety Analysis - Sanja Milievi (Graevinski fakultet Univerziteta u
Beogradu), Milo Radulovi - (UNO-LUX NS d.o.o.)
Za potrebe eksperimentalnog istraivanja kao kljunog dela doktorske disertacije, razvili smo
sistem za praenje ponaanja vozila u putnim krivinama, u zavisnosti od radijusa krivine, brzine
vozila i tipa vozila. Cilj ovog istraivanja bilo je ispitivanje korelacije izmeu radijusa krivine,
trajektorije vozila i nesrea koje se u tim krivinama deavaju. U tu svrhu vrila su se merenja na
vangradskim dvotranim putevima (na kojima nije postojalo tano definisano ogranienje brzine
u smeru osmatranja). Za ova merenja razvili smo merne stubie sa laserskim meraima
-
11
rastojanja. Merne stubie smo postavili na 5 karakteristinih taaka u krivini (poetak, centar i
kraj krivine i dve take izmeu). Sistem detektuje brzinu vozila i bono rastojanje od svakog
stubia, kao i duinu vozila. Sistem je zasnovan na NI cRIO-9074 integisanom kontroleru i
kuitu sa NI 9203 akvizicionom strujnom modulu, a poseduje i autonomno napajanje koje
omoguava obavljanje dugotrajnih merenja na terenu. Za razvoj aplikativnog softvera korien je
u LabVIEW sa Real-Time i FPGA modulima. Korienjem LabVIEW grafikog programskog
okruenja i CompactRIO platforme uspeli smo brzo i efikasno da preemo put od dizajniranja
sistema, do vrenja merenja u realnoj situaciji i analize dobijenih rezultata.
NIDays 2013 - Biografija
Aleksandar osi, M.Sc., Junior R&D engineer, Robotics
Laboratory, Institut Mihajlo Pupin
Aleksandar osi was born in 1984 in Belgrade, Serbia. He received Dipl.
Ing. and Master degree on School of Electrical Engineering, University of
Belgrade, Serbia in 2008 and 2010, respectively. He enrolled PhD studies at
Signals & Systems Department, School of Electrical Engineering, University
of Belgrade, Serbia in 2010. He is employed at Mihajlo Pupin Institute, Robotics Laboratory, as
Junior Research Engineer since 2010. His fields of research are formation control and motion
planning in mobile robotics. He is currently involved in two projects.
Milo Jovanovi PhD, Senior R&D engineer, Robotics
Laboratory, Institut Mihajlo Pupin
Milo Jovanovi, was born in 1967 in Majdanpek, Serbia. He received a B.
Sc., M. Sc. and PhD at the faculty of Electrican Engineering, Belgrade
University, and a M. Sc. degree at the same faculty. He is working at
-
12
Robotic Center, Mihajlo Pupin Institute in Belgrade, Serbia, as a senior researcher. His
research interest is robotics, bipedal gait, mechatronics, computer electronics and
programming.
Duko Kati PhD, Full Research Professor, Robotics
Laboratory, Institut Mihajlo Pupin
Duko Kati (1959) is mechanical engineer, Full Research Professor in
Mihajlo Pupin Institute, Belgrade. Undergraduate and postgraduate studies
finished at the Faculty of Mechanical Engineering in 1982. and 1987 (B.Sc.
and M.Sc.), and the Ph.D. degree from the Faculty of Electrical
Engineering, University of Belgrade, Belgrade in 1994. Currently, Deputy
Head of the Center for Robotics and leading researcher at the Mihajlo
Pupin Institute in Belgrade, at the Robotics Laboratory, in the field of automatic control, robotics
and intelligent autonomous systems, with particular interest in the development of intelligent
control methods and learning of service and humanoid robotic systems, as well as
development of cognitive robotics. As the author or co-author, he has published over 100
scientific publications: 2 international monographs in English, 7 chapters in international
monographs, 21 papers in international journals, 10 papers in international journals, 61 work at
international conferences and 28 papers at national conferences.
Andrej Savi, Researcher, School of Electrical Engineering,
University of Belgrade
Andrej Savi is a Researcher at the at the School of Electrical Engineering,
University of Belgrade, Serbia within the Group for Biomedical
Instrumentation & Technologies. His main area of interest are Brain
Computer Interface (BCI) systems for neural rehabilitation. He has done
-
13
studies on various control signals in BCI (event-related desynchronisation, steady-state visual
evoked potentials, movement-related cortical potentials, P300), neurofeedback, BCI for control
of Functional Electrical Stimulation and EEG event-related potentials in psychology.
dr Milan Rapai, Assistant Professor, Computing &
Control, Faculty of Technical Sciences, Novi Sad
Milan Rapai is an Assistant Professor at Faculty of Technical Sciences,
University of Novi Sad, Serbia. He is an active researcher in the fields of
Control Theory and Optimization, with particular emphasis on fault
diagnosis, fractional systems and global optimization techniques. He has
participated in a number of domestic and international scientific projects
and authored over 50 engineering and scientific publications. Milan Rapai was born in 1982.
He has received MSc and PhD degrees from the Faculty of Technical Sciences in 2006 and
2011, respectively. He has been employed at the Faculty since 2007, and appointed as an
Assistant Professor since 2011.
Milena Petkovi, Teaching Assistant, Computing &
Control, Faculty of Technical Sciences, Novi Sad
Milena Petkovi is a Teaching Assistant at at Faculty of Technical
Sciences, University of Novi Sad, Serbia. Her primary research areas
are applications of soft computing and computational intelligence,
including fuzzy systems and support vector machines, in the field of
process control and monitoring. Milena Petkovi was born in 1982.
She received MSc degrees from the Faculty of Technical Sciences in
-
14
2006. She has been employed at the Faculty of Technical Sciences since 2010.
dr Zoran Jelii, Full Professor, Computing & Control,
Faculty of Technical Sciences, Novi Sad Zoran Jelii is a Full Professor at Faculty of Technical Sciences,
University of Novi Sad, Serbia. His area of experteese includes optimal
control theory, optimization and fault diagnosis, as well as engineering
applications of computational intelligence and expert systems. In the
last several years he has been participating and leading a number of
both domestic and international projects. Zoran Jelii was born in
1971, he has received PhD degrees from the Faculty of Technical Sciences in 2003. He has
been employed at the Faculty since 1995, and appointed as a Full Professor in 2013.
Milo Radulovi, Sistem inenjer, UNO-LUX NS d.o.o. Milo Radulovi je zaposlen kao sistem inenjer u firmi UNO-LUX NS
d.o.o. U okviru redovnog delovanja kompanije, bavi se ravojem mernih
raunarskih sistema, nadzorno-upravljakih SCADA sistema, kao i
sistema za vizuelnu inspekciju.
Sanja Milicevic, Teaching and Research Assistant, Faculty
of Civil Engineering, University of Belgrade
Sanja Milicevic is a Teaching and Research Assistant at Faculty of Civil
Engineering, Department of Roads, Railroads and Airports. University of
Belgrade, Serbia. At this moment, she is occupied with finishing her Phd
thesis named Theoretical and experimental research of the limit driving
-
15
tracks on rural road curves.Sanja Milicevic and her team developed the system named Road
Safety Analysis which allowed her to finish the experimental part of her research successfully.
Sanja Milicevic has been in faculty of Civil Engineering since 2008 and her research field is
Road Safety in general.
Slobodan Stankovi, Direktor, Vesimpex d.o.o.
Slobodan Stankovi je direktor kompanije Vesimpex d.o.o., sa iskustvom u
oblasti industrijske opreme, posebno automatizacije i mehatronike.
Ukljuen je, zajedno sa timom inenjera i tehniara, u realizaciju projekata
kompanije, najvie u oblasti industrije hrane i proizvoda posebne namene.
Tim kompetencijom i iskustvom pokriva oblasti projektovanja i
implementacije mehanikih i elektrinih sistema, ukljuujui automatiku,
senzoriku, SCADA aplikacije i custom maine. Slobodan Stankovi je u Vesimpexu od 1995.
godine, a pre togaje radio kao ef odravanja i glavni inenjer u Beogradskom Vodovodu.
Predrag Mrdja, Ph.D. in Mechanical Engineering,
University of Belgrade, Faculty of Mechanical
Engineering, Internal Combustion Engines
Department, Belgrade, Serbia
,