Ona istice individualna postignuca i strategiju, nasuprot radnickoj klasi. Srednja klasa vidi drutvo kao ljestvicu po kojoj se moguce uspinjati, a ne kao strogu podjelu izmedu nadredenih i podredenih gdje je prelazak te granice nemoguc. Vlasnitvo, profit i trite imaju sredinje mjesto u drutvenom uredenju. Uloge drave i trita da su sekundarne i pod utjecajem moci kapitala. Putem poreza i socijalne skrbi, drava malo cini na raspodjeli dohotka. Moc kapitalisticke klase odraava nejednakost bogatstva i dohotka. Medutim, miljenje da privatno vlasnitvo je bitna determinanta raspodjele nagrada u kapitalistickom drutvu postaje dvojbeno kad se navedu primjeri iz soc. drutava u kojima su proizvodne snage u dravnom vlasnitvu.Harry Braverman dokazuje kako se klase u kapitalistickom drutvu stalno razvijaju, pa nema smisla stanovnitvo definirati u neke slojeve. Proces formiranja klase uglavnom usmjerava promjene u prirodi rada. Kapitalizam ukljucuje maksimizaciju profita, to rezultira akumulacijom kapitala" (Haralambos, 1994:88). Proizvodni odnosi se dijele na dominaciju i podlonost. Konacan rezultat je dekvalifikacija radne snage, smanjenje njene kontrole i placa. Njihov je rad degradiran eliminiranjem vjetina zbog cega dobivaju nisku naknadu za rad. Proces rada transformiran je akcijom za vecom proizvodnocu, boljom kontrolom, jeftinijom radnom snagom i vecim profitom. Postoji unutargeneracijska pokretljivost koja se mjeri usporedivanjem statusa pojedinca u vie faza u ivotu. Medugeneracijska pokretljivost se odnosi na drutvenu pokretljivost medu generacijama, npr. prema statusu oca i sina. Dahrendorf dokazuje kako se priroda klasnih sukoba izmijenila zbog visoke stope drutvene pokretljivosti, cime ce se solidarnost i intenzitet klasnog konflikta smanjiti. Silazna pokretljivost takoder doprinosi stvaranju jednakosti, unoseci konzervativne elemente u drutvene slojeve.