new monističko-pluralistički spor oko vrsnosti živog svijeta · 2014. 6. 22. · tičkoj...

PrethodnopriopćenjeUDK57.06.001 1:57

Primljeno9.10.2008.

Tonći KokićSveučilišteuSplitu,Filozofskifakultet,Sinjska2,HR–21000Split

[email protected]

Monističko-pluralistički spor oko vrsnosti živog svijeta

SažetakBrojne definicije vrste živog svijeta tvore suprotstavljene filozofske stavove oko pitanja postoji li samo jedna kategorija vrste ili više njih (monizam ili pluralizam vrste). Monisti vjeruju u načelnu mogućnost jedne kategorije vrste koja zrcali zbiljnost istovrsnog živog svijeta. Suprotno tome, pluralisti vjeruju da postoje različite kategorije vrste jer je ljudska spoznaja ograničena ili jer je vrstu moguće definirati na mnogo različitih načina. Proučavanje primjera poznatijih monističkih i pluralističkih definicija vrste upućuje na značajno udaljavanje u određivanju kategorije vrste i u prepoznavanju taksonomijskih vrsta. Divergentnost određenja vrste implicira manje epistemološke, a više ontološke sudove o mogućnostima ljudske spoznaje vrsnosti živog svijeta i naravi vrsnosti tog svijeta. Pri tome, postoji konsenzus tek u tvrdnji o evolucijskom nastanku taksonskih vrsta i jedinstvenom drvetu života, ali s različitim klasifikacijama živog svijeta. Rasprava upućuje na suvremene ideje svojevrsne sinteze prema kojoj je narav vrsnosti živog svijeta sofisticirani monizam satkan od pluralističkih određenja vrste.

Ključne riječiistovrsnost,kategorijavrste,monizam,pluralizam,raznovrsnost,sinteza,taksonskavrsta

1. Uvod

Biološkavrstajezafilozofedugobilaparadigmatskiprimjerprirodnevrste(natural kind) ili klase, njome sedokazivalomnogo togaupitanjimavrste(Sober,2003).Zamnogebiologeifilozofe‘vrsta’jeključnipojambiologije,aproblemvrsteglavniproblembiologije(Stamos,2003).Određenjevrsteubiologijipratisnažnaintuitivnarazumljivostslikeživogsvijetarazdijeljenogudiskretneentitete.Većinomsevjerujedasutidiskretnientitetivrste,daimajuposebnaobilježjaidasurodoslovnopovezani.Cjelovitoznanjeoživomsvijetuzahtijevadefiniranjeirazvrstavanjetihosnovnihentitetauskladusodnosimauprirodi.Svrstavanjeorganizamailiskupinaorganizamauskladusprirodnimodnosima,premaWilkinsu(2003),značizrcaljenjeznačajnihobilježjatihor-ganizamailiskupinaorganizama,neovisnoointeresimailiteorijskojpozadinipromatrača(iakosetozrcaljenjeiskazujeputempromatrača).Pitanjebiološkevrstečinisejednostavnim:postojilizbiljskabiološkavrstauprirodi,iline?Akojevrstazbiljska,tadatrebadatidefinicijuvrste.1Akovrstenema,tadaimamosamokonvencijukorisnuzauređenjeznanjaoživomsvijetu.

1

Kaodigresijuvaljaspomenutidaneki,napri-mjerRosenberg iMcShea (2008: 39), tvrdekakojedefinicijapukakonvencijabezmoćiobjašnjenja: »Definicije su stvar dogovora.

One nemogu biti u suprotnosti sa svijetomi nekažunamništao svijetu. I stogaganemoguobjasniti.«

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA114God.29(2009)Sv.2(365–380)

T.Kokić,Monističko-pluralističkisporokovrsnostiživogsvijeta366

Podrobnijefilozofskoispitivanjeukazujenaneprihvatljivostsamorazumljivepodjeleživogsvijeta, suprotno tome,vrstaubiologijinijezadovoljavajućeodređena.Ereshefsky(2007)smatradajeodređenjenaravivrsteubiologi-jiprvenstvenoontološkiproblemkojimsepostavljajupodjednakobiološkai filozofskapitanja.Drugipak,poputRosenberga(1994),smatrajuodređe-njevrsteepistemološkimproblemom.PoRosenbergu,ograničenespoznajnemogućnosti ne dopuštaju uvidu kompliciranu i kompleksnu strukturu svi-jeta.No,čakitakavepistemološkipristuprezultiraontološkimrješenjemujednomoblikupluralizma.Promišljajućiontologijuvrstemnogiihvidekaoprirodneskupine,klaseorganizamasaznačajnimsličnostima.Drugipakvidevrstekaojedinke,posebneentitetebliskihsrodnika.Ontologijavrsteubiolo-gijijekoncentriranaokonekolikoskupinaproblemaunutarsuprotstavljenihfilozofskihstavova:»…realizam/antirealizam,monizam/pluralizam,skupo-vi/jedinke…«Wilkins(2003:172).Pojamvrsteubiologiji sekoristinabrojnenačine iu različitimkonteksti-ma,sdvaglavnazadatka:uspostavitiosnovnuevolucijskujedinicuipomoćiu izgradnji taksonomijekaoprirodnogsistema(Richards,2008).2Pri tomejevažnorazlikovativrstukaokategoriju ikaotakson.Vrstakaokategorijaoznačava rangvrsteuklasifikacijskojhijerarhijipokojoj se takvaskupinapredmeta razlikuje od drugih hijerarhijskih kategorija, odnosno, po čemunekaskupinaorganizamajestnastupnjuvrste,anenekomdrugomhijerarhij-skomstupnjupoputrodailiporodice.Kategorijavrstejednajeodkategorijaunutarklasifikacijskogsistemakojaoznačavaodređenurazinuhijerarhijskeklasifikacije (Wiley,1980).Kategorijavrste jeapstraktnipojam,a skupineorganizamasmješteneutojkategorijisukonkretnibiološkipredmeti.Većinaautoravidivrstukaokategorijusastavljenuodčlanovakojiposjedujunužnaidovoljnaobilježjačlanstvateklasepredmeta.Kategorijavrstenemožeuvijekbitiuobličenauklasuobjekatakojimajemogućedefiniratinužneidovoljneuvjetečlanstva,negotekvažnijaobilježjateklaseilistatističkiprosjekpro-mjenjivihobilježjaodređenevrijednosti.Vrstausmislu taksona,zarazlikuodvrstekaokategorije,skupinajekonkretnihbiološkihentiteta(organizamailipopulacija)bilokojegrangakojajedovoljnoodijeljenadasemožepripi-satinekojvećodređenojkategoriji.Takojednaoddefinicijataksona(Mayr,1998:139)kaže:»Taksonjetaksonomijskaskupinabilokojerazinekojajedovoljnoodvojenadajevrijedipripisatitočnoodređenojkategoriji.«Taksonseuvijekodnosinaodređeneorganizme,onmorabitiformalnoprepoznatiopisanpododređenimnazivom.Onseodnosinakonkretneskupineposebnihorganizama,poputnpr.Canis lupusa.Takovrstanijetakson,aliCanis lupus(vuk)jesttaksonuranguilikategorijirodaivrste.3Kategorijakojaoznačavaodređenipoložajuhijerarhiji(vrsta,roditd.)isvojtailitaksonkojaimenujekonkretneskupineorganizama(ptice,sisavci,gmazoviitd.)dvasuvrlorazli-čitatipapojava.Kategorijomvrsteodređujesesadržaj,važnaobilježjailiznačenjevrste.De-finicijomodređujemoiprepoznajemopojedinetaksonomijskevrste.Takoka-tegorijavrsteneostajeupodručjučistoteorijskog,negotrebajasnoodreditiiprepoznatipojedineispitivaneskupineorganizamakaotaksonomijskevrste.Stogajenjezinutjecajodlučujućizanačelorazdiobeživogsvijeta.Postupakutvrđivanjaopsegavrstelogičkajediobakojomrazdjeljujemocjelokupnostživog svijeta na pojedine taksonomijske vrste.Takva bi dioba trebala raz-dijeliti diobenu cjelinu jedinstvenimdiobenimnačelom tako da se članovidiobeisključuju,adaskupineneostanupreklopljeneilinerazvrstane.Posto-jeća pojmovna određenja vrste umnogomedvoje okomogućnosti podjelecjelokupnogorganskog svijetapo jedinstvenomnačelu,dovodećiupitanje



njegovojedinstvo.Kategorijavrstejenačelodiobeživogsvijetakojimbisemoraloobuhvatitisvetaksonomijskevrste.Monističkaskupinaautora(napri-mjerMayr,Paterson,vanValen)smatramogućimjedinstvenoodređenjevrste(Ereshefsky,1992).Ponjimaježivisvijetistovrstan(homogen).Ereshefsky(1998)pišedapluralističkaskupinaautora(Ereshefsky,Kitcher,Ruse,Mish-ler i Donoghue, Mishler i Brandon) smatra kategoriju vrste raznovrsnom(heterogenom).Tohomogenoiheterogenoradikorijenagenos (grč.γένος)možebitivišeznačno,pajemoždaboljerećiistovrsnostiraznovrsnost(po-jamgenos,osobitouaristotelovskojtradiciji,odgovaradanašnjemshvaćanjuvrste,noprevišepodsjećanaLinnèovuklasifikacijugdjejegenusrod,anevrsta).Pluralistimaježivisvijetiusvojimvrstamaraznovrstanpajepotrebnokoristitivišedefinicijavrste.Ereshefsky(2007)pišedapluralistivideneiscrp-nu raznolikost ilimnogolikosti (multifaceted) živog svijeta, sastavljenogodrazličitihaspekata,odbrojnihrazličitihdijelova.Upotrebumonizmaiplura-lizmaufilozofijibiologijerijetkopratianalizaznačenjatihpojmova,kojinisusamorazumljivi,pajekorisnopovezatinjihovoizvornoznačenjesposebnimznačenjemukontekstuodređenjabiološkevrste.

2. Monizam i vrsta

Monizam ima korijen u grčkoj riječimonos, što znači jedan, sam ili isti.MachameridiPoppa(2005)navodekakopojam‘monizam’,unatočvećan-tičkojuporabi,ulaziuzapadnifilozofski rječnik tekdjelomGermanLogicChristianaWolffaiz1728.Suprotnosugestijinastavka(-izam),monizamnepripada nekoj centralnoj doktrini (filozofskoj, religijskoj ili kozmološkoj)negosenalaziurazličitimodnosimapremapojedinačnimslučajevima.PremaCraigu(1998)prilagodljivostmonizma(uopisuširokogpodručjaosnovnihdoktrinarnih ideja različitih teorija)omogućavaviđenjeneke filozofijekaomonističkeizjedneperspektive,dokizperspektivenekedrugedoktrinetaistafilozofijanemorabitimonistička.TakoSpinozinaidejasupstancijeizjedneperspektivemožebitiviđenamonistički(jednasupstancija),alineizdruge(mnoštvoatributatesupstancije).Monizamseuzuobičajenuuporabuzaopisfilozofija po kojima u konačnici postoji samo jedna stvar, upotrebljava zafilozofijepokojimanepostojisamojednastvar(sasvojimrazličitimatribu-tima)negosamojednavrststvari,istovrsnost.Općenitostupotrebemonizmaupućujenavišeznačnost,anajjednostavnijinačinrazumijevanjajeuzahva-ćanjukontekstauporabe.Promatrajućimonizamukontekstuodređenjavrsteživogsvijeta,vidisedamonističkiorijentiraniautori(podjednakofilozofiibiolozi)nalazevaljanomsamojednudefinicijuvrste.Ponjimabibiolozitrebaliproučitisvepostojećedefinicijevrste, izabirućimeđubrojnimprijedlozimadefinicijuprimjenjivunasvetaksonomijskeskupineživihorganizama.Nanekinačinjemonističkoviđenjevrsteesencijalističko,amogusenaćidvaoblika.

2

Paleontolozimajevrstaodsječakevolucijskihpromjenaujednojnasljednojlinijibezgrana-nja,klasifikatorimavrstapredstavljaelemen-tarni entitet koji treba identificirati i klasifi-cirati, a laboratorijskibiolozividevrstukaoorganizamkojiimaobilježjaposebnasvakojvrstisobziromnafiziološke,biokemijskeiliponašateljskeatribute.Evolucionistimajevrs-taosnovnaevolucijskajedinica,ponjojpre-poznajemoipratimoevoluciju,asistematičari

želeklasifikacijuukojojsuosnovnejediniceistovjetneosnovnimjedinicamaevolucije.

3

Kategorijeukojebismomoglismjestitinašegvuka prema proširenoj Linnèovoj klasifika-cijskojhijerarhiji su: kraljevstvo (animalia),koljeno (chordata), razred (mammalia), red(carnivora), porodica (canidae), rod (canis)ivrsta(lupus).



Premaprvommonističkomobliku,povijestpojmavrstepokazujekodbrojnihautora (Platon,Aristotel,Linnè,Buffon i dr.) ista obilježja: vječnost vrste,vrloograničenupromjenjivost,odvojenostoddrugihvrstainekuesencijalnuosobinu(Mayr,1982:260).Svenavedenoobilježavavrstunepromjenjivomesencijomkojomjejasnoodijeljenaoddrugihvrsta.Mayr(1982:256)uspo-ređuje pojam esencije s »prirodom« predmeta (ovdje organizma), nalazećimuizvorišteuPlatonovompojmueidos(grč.εἶδος).PoWoodsu(2003)eidostomožebitikaooblik(forma,μορφή),noprijećetobitiousia (grč.οὐσία),a sličnomisle i Frede i Patzig (2003).Uosnovi esencijalizamznači da jenekaskupinapredmetaodređenaposjedovanjemnjimasvojstveneesencije.Tuesencijuimajusvičlanoviteskupineisamooni,aukontekstubiološkevrstetosupripadniciistevrste.TakoSober(2000:148)piše:»Prirodnavrstaje određena osobinom koja je podjednako nužna i dovoljna za članstvo.«Jasnoću zahtijevanog kriterija prati teškoća u pronalasku biološke osobinekojabibilaesencijalna.Prvaidejakojasetujavljaupućujenaidealističkuiograničenuarhetipskumorfologijuizkojesuizvedenesveskupineorganiza-ma.Balabanić4 (2007, osobna komunikacija) navodi prvorazrednuvažnostmorfološkogkriterija u biologiji pri identifikaciji ili određivanju vrsta. Pritomesesmatradamorfologijaizražavaprirodnupovezanostzajedništvapod-rijetla,prikazujućiživisvijetpremaizvanjskoj iunutrašnjojsličnostimeđuprirodnimskupinama.Tipološko-morfološkiokvirodređenjavrsteipaknijeprihvatljivzbogneprestanepromjenemisaonokonstruiranogarhetipa.Kadabismogasestrogodržali,većbipripadnicidvajuspolovapripadalirazličitimvrstama(spolnodvoličjekojinalazimoubrojnihvrsta),5ajošvišebitovri-jedilozaorganizmekojiprolazestadijemetamorfozeiliimajupolimorfnostunutarpopulacija.Tipološko-morfološkipojmovniokvirnailazinaproblemeiuslučajevimakadanepostojevidljivemorfološkerazlikemeđustvarnoraz-dvojenimpopulacijama.Morfološkikriterijtakopriječiodređenjevrstezbognedostatkavidljivihmorfološkihrazlikailinepodudaranjamorfološkihige-netskihrazlika.Izgledadamorfološkikriterijnedajeesencijuvrste.Po drugommonističkom obliku, vrsta nije vječna i teško promjenjiva, alitaksonomijskevrste jesuodvojenei imajuesencijalneosobine.Dakle, ipakpostoji mogućnost jedinstvene definicije cijelog živog svijeta. Kategorijavrsteiovdjezrcaliistovrsnosttakvogsvijeta.No,zarazlikuodprvogoblikamonističkogpristupavrsti,ovajdrugiobliknevidivrstukaostroguprirodnuvrstuiliklasu.PoRichardsu(2008:181)ovdjejeosnovnaidejada:

»…osobinekojesupovezaneuzčlanavrstenisuninužnenitidovoljne,nitisunepromjenjive.Ali,budućidapostojipouzdanicluster osobinakojiseograničenomijenja,jošuvijekmožemozamišljatidavrstaimaesencijuslabijegznačenja–kaoclusterrazmjernopostojanihosobina.«

Čakiakovrstanijeprirodnavrstailiklasa,ipaksenemožezanemaritizaču-đujućastabilnostvrsta.Riječjeotomedavrstakaoskupinaentiteta(ilientitetsam)dijelistalnezajedničkesličnostikojemogubitipromjenjiveibeztradici-onalnogodređenjaesencijalnimobilježjima.Određenjestalnomsličnošćupro-mjenjivihosobinačlanovaskupinenemoraznačitiodređenjevrsteuesencija-lističkomsmislu.VećMayrovbiološkipojamvrste(najutjecajnijemonističkoodređenjevrste)6nezahtijevauspješnureprodukcijusvakogčlanavrste:

»Biološkipojamvrstenezahtijevauspješnostukrižanjusvakogčlanaskupine,alizahtijevadasedovoljanbrojorganizamaspolnorazmnožavaradiodržanjaintegritetavrste.«(Ereshefsky,2007:412)

NajpoznatijipokušajodređenjavrsteskupompromjenjivihosobinajeBoydo-va‘Vrstakaoclusterhomeostatskihosobina’(Homeostatic Property Cluster Kinds, skraćenoHPC).OdređujućivrstuBoyd(1999:81)piše:



»Vrstesuodređene,premaHPCteoriji,onimzajedničkimosobinamai mehanizmima(uključu-jućizajedno‘vanjske’mehanizmeigenetičkiprijenos)kojiodržavanjihovuhomeostazu.«

PremaHPC–teorijičlanovivrstedijelebrojnezajedničkeosobinepoputmor-fološkihobilježjailiekološkihuvjeta:brojanogu,očiju,prehrambenihnavi-kaizauzimanjageografsko-klimatskihpodručja.Međutim,međuosobinamačlanovavrstenemaonekoja jenužna ili čijeposjedovanjeoznačava»akojesttaosobina,ondajestčlanvrste«.Članovivrstenemajuosobinuključnuzapripadnostvrsti.TakobezrepamanksmačkanemaproblemaupripadnostiroduivrstiFelis catus, poznatojosimpopredenjuiporepu.Onikojidovodeupitanjeovuteorijuvrste(EreshefskyiMatthen,2005)sma-traju da vrsta kaocluster homeostatskih osobina nemože zadovoljavajućeobjasnitijedinstvovrstejersepripadnicivrsterazlikujuposvojimosobina-ma.Članovivrste se razlikuju ipo svojemhomeostatskommehanizmu jermogubitiizloženirazličitimhomeostatskimmehanizmimaurazličitimgeo-grafskim područjima. Po čemu onda takvi organizmi pripadaju istoj vrsti?Millikanova (1999) upravo zato kritiziraHPC koncept pripisujućimu pri-kriveniesencijalizam.Ona(1999:54)tvrdidaje:»…povijesniodnoskojičlanovivrstezajednonosezapravoesencija.«Uzoveoblikemonističkogodređenjavrste,vjerojatnobisemoglenapravitiidrugepodjeletogtipa.Onoštoihdržizajedno,kakosevidi,ipaknijeesencija-lizam(iakojenaglašen),negovjeraumogućnostjedinstvenekategorijevrste,primjenjivezaodređenjeiidentifikacijusvihtaksonomijskihvrsta.Neuspješ-nepokušajeodređenjakategorijevrstetrebazamijenitidefinicijakojaćebititeorijskipotpunaiempirijskiprimjenjiva,aživisvijetpodijeljenjedinstvenimnačelompremapravilimalogičkediobe.Zamonistetojemogućesobziromna bitne osobine vrste.Mishler i Brandon (1998) dodatni razlog sklonostiznanstvenikamonizmunalazeupokušajusmanjenjabrojateorijaipojmova,pomogućnostinajednu/jedan.Međutim,kakobiolozinudebrojnedefinicijekategorijevrste,abezsuglasjakojajedefinicijavaljana,ispadakakozasadanepostojiodgovarajućeodređenjevrstepomonističkomnačelu.7

Dugotrajnoopiranjejedinstvenomodređenjuvrsterezultiralojepokušajimasintezevišerazličitihteorijavrste.Tasinteza,uzepistemološkiskepticizam,tvoripluralizamuodređenjuvrste.

4

JosipBalabanićredovitijeprofesorPrirodo-slovno-matematičkogfakultetauZagrebu.

5

Posebnojesnažanutjecajmorfologijesvede-ne na fenotipska obilježja. Tako se nekadadivljapatkazbogsvogspolnogdvoličja(di-morfizma) razdvajala u dvije zasebne vrste:ženke su nazivane Anas platyrhynchos, amužjaciAnas boschas.

6

MnogiutemeljenotvrdekakojeMayrov‘Bio-loškipojamvrste’(BSC)relacijskipojamjersereproduktivnazajednica(vrsta)možeodre-dititekrazdvajanjemoddrugereproduktivnezajednice.Kaotakav,pojamvrstesenemožedefiniratiper se.Relacijskipojamvrstenala-zimokodStamosa (2003) koji svoju teorijuvrste (Biosimilarity species concept) temeljinaosnovamadijelaRusellovelogikeuniver-

zalnekategorijekojasebavirelacijama(dru-gi dio se bavi svojstvima). Reproduktivnuzajednicu supstancijalno je definirao H. E.H. Paterson svojim ‘Prepoznajnim pojmomvrste’(Recognition Species Concept,skraće-noRSC).VišeoPatersonompojmuvrsteimakodPaterson(1992)iClaridge,M.F.,Dawah,H.A.iWilson,M.R.(1997).

7

Monističkipokušajiodređenjavrstesubroj-ni, a najpoznatija takva određenja vrste suMayrov ‘Biološki pojam vrste’ (Biological Species Concept,skraćenoBSC),Patersonov‘Prepoznajnipojamvrste’ (Recognition Species Concept, skraćenoRSC) i vanValenov‘Ekološki pojam vrste’ (Ecological Species Concept,skraćenoEcSC)(Ereshefsky,1992;Ereshefsky,1998).



3. Pluralizam i vrsta

Korijenriječi‘pluralizam’je ulatinskomkomparativupridjevamultus,mnogi–plus,gen.pluris,mn.plures,čimeseoznačavamnoštvenostiliraznovrsnost.PremaAkamu(2005)pluralizamjeuključenutvorburazličitihintelektualnihtradicija(filozofije,političketeorije,religije,etike).ZaCraiga(1998)plurali-zamjeopsežanpojamprimjenjivnadoktrinepokojimapostojimnoštvenoststvariilivrstastvari(raznovrsnost).SličnudefinicijufilozofskogpluralizmanavodiiAudijevThe Cambridge Dictionary of Philosophy(1999:714):»Plu-ralizamjefilozofskipoglednasvijetkojiističeraznolikostumjestoistovrsnos-ti,mnoštvenostumjestojedinstva,različitostumjestoistoga.«Prviznačajni pluralistisuLeukipiDemokrit(atomisti)zbognjihovihtvrdnjioSvijetusa-stavljenomodmnoštvaentiteta.Pouzorunanjih,većinapluralistanevjerujedanedostatakjedinstveneistineiliskupaistinaproizlaziizljudskespoznajneograničenosti,negodapluralizamoslikavaljudskuisvjetskuzbilju.Oslanja-jućisena uobičajenoznačenjepluralizmaizpolitičko-religijsko-etičkemisli,možeserećidapremapluralističkompristupusvijetunepostojijedinstvenaistina,pačaknijedinstveniistinitiskupistina.Uvodećipluralizamukontekstbiologije,trebaograničitipredmeteizprethodnedefinicije(uvjerenja,pravaimoralnestandarde)naposebnopodručjesvijetačovjekaidruštva.Prenesemoliipakznačenjepluralizmanaproblemodređenjavrsteubiologiji,vidimodanepostojijedinstvenadefinicijavrstekojombiseobuhvatiocijeliživisvi-jet.Zatopostojivišerazloga,neki,poputuuvoduspomenutogRosenberga(1994), smatrajudapostoje epistemološkaograničenjau spoznaji izuzetnosloženogsvijeta,pabitrebaloprihvatitivećibrojpojednostavljenihklasifi-kacijasvijeta.Većinaipakmislikakojetosvojstvosamogsvijeta.TakoEre-shefsky(2007:414)odbacujeepistemološkiargumentzapluralizamjer:»Plu-ralizamjeontološkaimplikacijajedneodnašihnajboljihznanstvenihteorija(teorijaevolucije,op.a.).«Posebnusklonostpluralizmuubiologijipokazujufilozofi,smatrajućinemogućimistovrsnoodređenjekategorijevrste.Sober(2000)smatradaprijerazmatranjasmislenostipluralizmatrebarazliko-vati pluralizam i semantički konvencionalizam.8 Semantički konvencionali-zamjeuniverzalnatezaopripisivanjuriječiodređenomznačenju.Primijenjennakategorijuvrste,tajkonvencionalizamdovodiupitanjenjezinuzbiljnostsmatrajući da se gotovo svakoj izabranoj skupini organizama punopravnomožepridatinazivvrste.Takobimoglinazvativrstomsveorganizmeodre-đenebojeilitežine,iakobitobilobesmisleno,nesamoubiološkomsmislu.Razlikapluralizmaikonvencionalizmajeuslijedećem:

»Pluralisti tvrde da bismopojamvrsteX trebali koristiti u jednim situacijama, a pojamY unekimdrugim.KonvencionalistivjerujudajeupotrebapojmovaXiliYunekojsituacijipro-izvoljna.«(Sober,2000:161)

Razdvajanjesemantičkogkonvencionalizmaodpluralizmatekjeprvastepe-nicarazumijevanjapluralizmajerganalazimourazličitimoblicima.Ereshef-sky(1998)spominječetiriinačicepluralizma,aposlije(2007)nalazitriinačice(prihvaćeneizontološkihrazloga).SuvremenijapodjelaRichardsa(2008:181)nalazi:»Postojebaremčetiriinačicepluralizma.«Proučavanjepokazujedaraz-likaubrojupluralističkihinačicanijeneosnovana.Poprvojinačici,pragmatičnojilirealističkoj,raznolikostživogsvijetasedijelipremainteresimaklasifikatora.Ovainačicapluralizmadopuštapodjelunekeskupineorganizamaurazličitevrstepremastrukturnojsličnostiilisrodnosti.Vrstasetuodređujepremateorijskominteresuisklonostiistraživača.Kitcher(1984:308)proklamiratakvuinačicupluralizma:»Jabranimpluralističkire-



alizamkaopoglednakategorijuvrstekojajezamišljenatakodaodapriznanjezapažanjurazličitihskupinasistematičara.«Kitcherovaidejaproizlaziizuvi-đanjalegitimnostirazličitihinteresabiologa.Takviinteresisasvimjasnoima-jusvojodraznarazličitepristupeklasifikacijiskupinaorganizama.Zanekeodpluralističkihrealista(Kitcher,1984)raznovrsnostjeposljedicarazličitihpristupaurazgraničenjutaksonomijskihvrsta:premastrukturnojsličnostiilifilogenetskomsrodstvu.Takvarazgraničenjasučestoprotuslovna.Druga inačica je onaontološka, premanjoj živi svijet imabrojne različitedijelove,onjemnogolik(multifaceted)iraznovrstan;»…stogajekategori-javrsteheterogena«(Ereshefsky,1998:349).Raznovrsnostživogsvijetaneomogućavanitijedinstveninačinzahvaćanjakategorijevrstenitijedinstveninačinsvrstavanjatogsvijetautaksonomijskevrste.Ovdjepluralističkoodre-đenjevrstepočivanaidejievolucijsketeorijeizbiljnosti različitihaspekataodkojihsesastojiživisvijet.Ontološkipluralizamnalazimouvišeoblika,sosnovnomtvrdnjomdakategorijivrstenedostajeesencija.Također,ontološkipluralizamobičnose izjednačavas tvrdnjompremakojojnepostoji jedin-stvenarazinarangiranjavrstekojombiobuhvatilisvetaksonomijskeoblike.Većina autora ontološkog pluralizmamisli da je vrsta povijesna linija, nizentitetapovezanihzajedništvompredakaipotomaka,noniječućiistovrsnosttakvihlinija.9

Ruse(Richards,2008)promičetrećuinačicupluralizma,kojavidirazličitena-činepodjeleorganizamauskupine,držećidasetinačinipodudaraju.Onsmatradabrojnemonističke teorijevrste zapravoukazujuna različite aspekte istihprirodnihentiteta.Premaovojinačicipluralizmamorfološkavrstajegenetskavrsta,odnosnoreproduktivnoizoliranavrstajeskupinakojadijelibližegza-jedničkogpretka(Ruse,1998:356).Ovipojmovibitrebalibitipodudarni.Većipovršno ispitivanjepokazujeda tonije točno(morfološkospolnodvoličje,sestrinskevrste–genetski istovjetnevrstekoje su reproduktivno izolirane idr.).10Ruse (1992:356)piše:»Zabilježimo,štoviše,dapodudaranje izmeđurazličitorazgraničenihvrstanijeobjašnjeno.«Izgledadajenamjeraautoraoveinačicepluralizmaistaknutivažnostpodudaranjarazličitihnačinasvrstavanjaorganizamauskupine.Ponjimajevažnijedasutinačinipodudarninegoštonisuobjašnjeni.Četvrtainačicapluralizma,Maydenova(2002),vidihijerarhijskirazličituupo-rabupojmavrste.Primarniteorijskipojamkojitrebaodreditikategorijuvrstejesamojedan(toje‘Evolucijskipojamvrste’,skraćenoESC),asekundarnioperacijskipojamkojimoraprepoznati taksonomijskevrste je raznovrstan i

8

Nalazimodvatipakonvencionalizma:1)ekstremni konvencionalizam prema kojem bilokoju skupinu organizamamožemo zvati vr-stom(sveorganizmenekebojeilimase)i2)trivijalni semantički konvencionalizam kojimjemogućeproizvoljnopripisivanjenazivajeru nekompredmetu, npr. kamenu, ne postojiništanjemuinherentnodabismoganužnona-zivaliriječjukamen,anenekomdrugomri-ječju,npr.nemak.ZaSobera(2000)trivijalni semantički konvencionalizam nije filozofskirelevantan.

9

Linija (eng. lineage) označava niz entitetapovezanihzajedništvompredakaipotomaka.Možese rećida je linija slijedpredak-poto-

makpopulacijamišljenneovisnoodefinicijivrste:možetobitirazvojbiološkevrsterepro-dukcijomilipreuzimanjenoveekološkeulo-gevrste.VišeotomproblemumožesenaćikodWilkins(2003).

10

ZaRuseatonijeproblemjersmatradageninemaju privilegirani položaj pa nije proble-matično nepodudaranje genetskog i morfo-loškog. U tvrdnji kako je kategorija vrsteprirodnavrsta(natural kind)RusesepozivanaHempelovo(1952)određenjeprirodnekla-sifikacijegdjesuodređenaobilježjaudruženasdrugimobilježjima,odkojihsulogičkine-ovisna.HempelovaidejapodsjećanaBoydo-vuHPCteorijuvrste.



pragmatičan,kaoštojeuprvojinačicipluralizma.Odvišedefinicijaevolucij-skevrste(Simpson,1961;Grant,1976iWiley,1978)pogledajmoWileyjevu(1978:18): »Vrstajejednalinijapredak-potomakpopulacijeorganizamakojazadržavasvojidentitetzasebnimpremadrugimtakvimlinijamaikojaimavlas-tite evolucijske tendencije i povijesnu sudbinu.«ZaMaydena je evolucijskipojamvrsteuniverzalanjerobuhvaćaspolnoinespolnorazmnožavajućeorga-nizme,hibride ipravrste(eng.ancestralspecies).Međutim, takvelinijenisuizravnoopazivepaihsekundarnioperacijskipojammoraprepoznatiipojedi-načnoodrediti.Mayden(2002:184)takopiše:»…monistsamsobziromnapojamvrste,tojeESC.Ipak,pluralistsamsobziromdabranimvišestrukostpojmovazaprepoznavanjeprirodnihentiteta…«Maydenjetakomonistiplu-ralist,zbogtogaurazličitihautoranenalazimopodudaranjeubrojupluralistič-kihinačica(Ereshefsky,2007;Richards,2008).SveobuhvatnostMaydenovogpristupakategorijivrste ležiuširinidefinicijeevolucijskogpojmavrstekojiselakoprilagođavasvimmogućimiposebnimosobinamapojedinihdijelovaživogsvijeta:zaskupinekojesespolnoinespolnorazmnožavaju,zahibrideipravrste.ZbogtogajezaMaydena(1997)evolucijskipojamvrsteuniverzalan.Žarnić11(2008,osobnakomunikacija),uzogradukakomožebitidajeriječoprimitivnimpojmovima,smatratakvoodređenjeepistemičkinevaljanimjersenepoznatoobjašnjavanepoznatim.Naime,nijeizričitonavedenonitijejasnoizkontekstaštojezasebnostidentiteta,štojevlastitaevolucijskatendencijaištojepovijesnasudbina.Uzto,bitćedajedefinicijaevolucijskogpojmavrsteilogičkimanjkava,naime,morabitijasna(Audi,1999),aovdjesečinidasupojmovikojimasedefiniramanjejasniodpojmakojisedefinira.Također,onajeilogičkaneistinajersvikonjunktisudamorajubitiistinitiželilikonkluzijabitiistinita.Tonijeslučajjerseupravonabrajanjemrazličitihsituacijadefinici-japokušavajednimodkonjunktapogoditizasebnusituaciju(aspekt)određeneskupineorganizama.12

Pluralizam,usprkosinačicamaipodoblicima(irazličitimnazivima),možemosvestinaidejupokojojježivisvijetraznovrstaniligatakvimvidimo.Raznovrs-nisvijetmožemorazgraničitisamopomoćuvišeodređenjavrste(kategorija)kojasusvapodjednakovaljanauodređenomkontekstu.Timeseipaknerješa-vaproblemvrsteuslučajujedinstvenogživogsvijeta.Prijeprikazarazmjeneargumenatadvijustrana,korisnojevidjetiimplikacijedivergentnogodređenjavrste.

4. Implikacije divergentnog određenja vrste

Svakiodpokušajadefinicijekategorijevrstesmatrasvojdefiniensključnimkriterijemodređenja/razlikovanjavrstekaokategorijeoddrugihhijerarhijskihrangova.Također smatra upravo svoj definiens nedvosmislenom teorijskomuputomzaodređenje taksonomijskihvrsta.Pri tome, taj bi definiens trebaoobuhvaćati cijeli živi svijet zrcaleći njegovu zbiljsku razdijeljenost.Najjed-nostavniji način ispitivanja uspjeha dosadašnjih pokušaja određenja vrste ubiologijijezamišljenipokussamanjimbrojemdefinicijavrstenapopulacij-skimskupinamapretpostavljenihvrsta,bezspornihslučajevaiskrivenihpo-pulacijskihobilježja.JedantakavzamišljenipokusnalazimokodEreshefskog(1998).Ispitujući taksonomijuskupinekukacapremarazličitimdefinicijamavrsteEreshefsky(1998:351–352)pretpostavljapopulacijskeskupineA,BiC.Pojednostavljeniprikazodređenjavrstemodeljecijelogživogsvijeta.Tablica1prikazujedijelom različita, adijelomzajedničkaobilježjapretpostavljenihizoliranihpopulacija:



11

BerislavŽarnićizvanrednijeprofesornaFi-lozofskomfakultetuuSplitu.

12

Rastavljajućievolucijskipojamvrstedobiva-mosljedećekonjunkte:1)linijapredak-poto-mak populacije; 2) zasebnost identiteta po-pulacije;3)vlastitaevolucijska tendencija; i4)vlastitapovijesnasudbina.OznačimolitekonjunkteO1,O2,O3iO4(Obilježje1,2itd.),avrstusV,tadavrijedixVx↔O1(x)O2(x)O3(x) O4(x).Takovrijedidajeneštovrsta,akoisamoakosusvikonjunktiistiniti,što nije slučaj.Naime, specijacija (nastanak

novevrste) traži istinitostO2, a pri tome semorakršitibaremjedanodkonjunktaodO1,O3iliO4.Logičkaistinitostbisemoglaposti-ćizamjenomoperatorakonjunkcijeonimdis-junkcije,alibitadadefinicijabilapreširoka.

13

JednaoddefinicijakojakoristiselekcijskesilejeVanValenova(1992:70)definicijaekološ-kevrste:»Vrsta je linija (ili skupbliskopo-vezanih linija)kojazauzimaadaptivnuzonuminimalnorazličituodzonebilokojedrugelinijeusvome području ikojaserazvijaod-vojenoodsvihlinijaizvansvogapodručja.«

1. OrganizmiAzauzimajusvojuposebnuekološkunišu,aorganizmiBiCdijelezajedničkuekološkunišu.

2. OrganizmiAiBmoguseuspješnokrižatitvorećiplodnopotomstvo.3. OrganizmiCmnožesepartenogenezom(jajimabezoplodnje).

Tablica 1

Prijeanalizeobilježjapopulacijatrebanapomenutipretpostavkudasupopu-lacijeA,BiCmonofilijske.Dijagram2prikazujerodoslovnostablozadanihmonofilijskihpopulacija(značenjemonofilijskepopulacijeslijediudaljnjemtekstu).

Dijagram 2 –prerađenoizEreshefsky(1998)

PremaEreshefskomtrisuopćairazličitapristupavrstipremakojimajevrstalinija,tosureproduktivni,ekološkiifilogenetskipristup.Ovipristupipretpo-stavljajuprostorno-vremenskuneprekinutostipovijesnostentiteta–vrste.Reproduktivnipristupimavišepodoblika,nonajpoznatijisuMayrov‘Biološ-kipojamvrste’(Biological Species Concept,BSC)iPatersonov‘Prepoznajnipojamvrste’ (Recognition Species Concept,RSC).Ostali poznatiji poborni-citogpristupasuCarson,Dobzhansky,EldredgeiGhiselin.Zajedničkosvimreproduktivnimpristupima je stavda je vrsta stabilna skupinabiparentalnihorganizamakojazajedničkimsistemomoplodnjerazmjenjujenasljednigenet-skimaterijal.Ekološkipristupdržidajestabilnostvrsteuzrokovanaokolišnimsilama.Vrstazauzimazasebnopodručjeprilagodbeukojemvladajurazličiteselekcijskesile.13Takvopodručjeuključujeuporabusvihnutricijenataipro-storatezaštiteodparazitaipredatora,aVanValen(1971)ganazivaway of life, načinomživota. Geniimajuzanemarivuvažnostuevolucijikojomravnaekologija,avrsteseodržavajuzahvaljujućiekološkimuvjetima.Prematome,vrstutrebadefiniratipremaekološkimodnosimaivezama,aneonimrepro-duktivnim.Suprotnotome,filogenetskipojamodređujevrstupremarodoslov-

C

A

B



nojzasebnostiilimonofiliji.Postojerazličitikriterijiodlučivanjaopripadnostimonofilijskomtaksonu,noEreshefsky(1998:352)smatradavrstuodređujemopremasrodnostipodrijetlapa jeprema filogenetskompojmuvrste svakaodpopulacijazasebnavrsta.14Mayr(1982)sličnoodređujemonofilijskuskupinukaoonuskupinuorganizamakojasesastojiodsvihpredakaipotomaka,isamonjih.ZaMaydena(1997)jemonofilijskaskupinanajmanjauočenagrozdasta(cluster)nakupinaorganizamaunutarkojepostojiroditeljskaveza.Ereshefsky(1998)opravdanopišedajeposvimfilogenetskimpojmovimavrstetaksono-mijskaskupinamonofilijska,adasumonofilijskitaksonitaksonomijskesku-pine(mogutobitivrste,rodoviilinekedruge)sastavljeneodsvihpotomakanekogpretkaisamonjih.Tablica3donosiusporedbuobilježjapretpostavljenihpopulacijasponuđenimodređenjimavrste(prostorunutarkrugailielipseoznačavapripadnostvrsti).

1. Reproduktivnipristup

2. Ekološkipristup

3. Filogenetskipristup

Tablica 3

Premaobilježjimapopulacijaiztočke2tablice1,vidljivojedapopulacijesku-pinaA iB pripadaju istoj vrsti jer semoguuspješno križati tvoreći plodnopotomstvo.PopulacijaC se ne rasplođuje spolno pa prema reproduktivnompristupunijevrsta.15Uzadnjevrijemeseuobičajilogovoritiouniparentalnomrazmnožavanjuumjestoonespolnom,pasemože rećikako jepopulacijaCuniparentalna.Dakle,zaodlukuopripadnostivrstipremareproduktivnompri-stupu,neovisnoopodobliku,dovoljnojevidjetikakoseispitivanapopulacijameđusobnoplodiikakojereproduktivnoizoliranaoddrugihpopulacija.Premaekološkompristupupretpostavljenepopulacijetvoredvijevrste,jednasesasto-jiodpopulacijeA,adrugaodpopulacijaBiC.Genetskisadržajnijevažan,dovoljnojetekzauzimanjezajedničkeekološkeniše.Filogenetskipristupviditritaksonomijskevrste,svakasesastojiodjednepopulacije–A,BiC.Prikazanimodelodređenjavrstepokazujedasuusvatrislučajavrsterazličitoodređene,tvorećirazličituosnovuklasifikacije.Uzto,uprvomslučajučla-novidiobeseneisključujunegoostajunerazvrstani,aprigovordrugomitre-ćemslučajujeunemogućnostiempirijskeprovjere(identifikacijeiodređenjakonkretnevrste)i,unekimslučajevima,različitihnačeladiobe.EreshefskyseoslanjanaCracraftovpojamvrstekojizahtijevausporedbuvelikogbrojasvojstava (reproduktivnih, biokemijskih, fizioloških, etoloških) te pokušavadefinirativrstusuvremenimznanjemoevolucijskimprocesimaiuspostavomosnovne,iupraksiprimjenjivejedinicesistematike.Filogenetskipojamvrste(u različitimpodoblicima)predlažeograničenipluralizampodpritiskomne-postojanjauniverzalnogkriterijaodlukeoklasifikacijivrsta,smatrajućikakotaksonimorajuimatiodređenuvezusteorijskivažnimvarijacijama,tj.morajubitifilogenetskejedinice.Filogenetskipojamvrsteželirazličiteisloženepozi-cijevrstezahvatitipluralistički.Svatripristupasejasnorazlikujuuodređenjukategorijevrsteitaksonomijskihvrsta.Proučavanjerezultataukazujenadi-



vergentnostodređenjavrste,implicirajućinajmanjepetvažnihpretpostavkioprirodiSvijetailičovjeka:– nepostojiznanjeoživomsvijetuposebi.Migavidimoraznovrsnimzbogepistemološkogograničenja,anijejasnopostojilinačelnamogućnostspo-znajepraveprirodeživogsvijeta(njegovevrsnosti);

– postojiontološkaupitnostvrstejernijejasnopostojiliuopćeneštotakvokaovrsta,zbogdugotrajnog izbjegavanja rješenjaproblemavrstemonističkimnačelom;

– živisvijetjeponaraviraznovrstan,možemogaodreditiisključivopluralis-tičkimpristupom;

– nemogućnostprirodneklasifikacijetaksonomijskihvrstaživogsvijetazbograzličitihiprotuslovnihodređenjavrste;

– raspravaokovrsnostiživeprirodeimaimplikacijedalekoizvaniiznadbio-logijsketaksonomije,usporuokoljudskeprirodeipitanjarasa:počemunetkopripadaljudskojvrsti,daliljudskuvrstuodređujesličnostizmeđunje-nihčlanovailijeonaevolucijskalinijaodređenarodoslovljem.

Implikacijedivergentnogodređenjavrstesuepistemološke,ontološkeietičke(ponegdjemogu biti i pravne, političke, religijske i gospodarske).16 Odre-đenje vrste u biologiji pod utjecajem jemonističko-pluralističkog spora, aobapristupaimajuargumentekojepovremenoizmjenjuju.Uviduargumenteobijustranamožepomoćiuusmjerenjupremaelementimarješenjaproblemavrsnostiživeprirode.

5. Razmjena argumenta

Monizamjeintuitivnopristupačan,možeserećidajeonpočetnapozicijauraspraviokoodređenjavrstekojunijepotrebnodokazivati.Ipak,iakovećinabiologaifilozofavjerujeupostojanjesamojednevaljanedefinicijevrste,uli-teraturiizbiologijeifilozofijebiologijenalazimobrojneprotuslovnedefinicijevrste,čestosastandardiziranimnazivljemiskraćenicama.17

14

Nepostojijedinstvenifilogenetskipojamvr-ste.MožemoprepoznatiMishler-Brandonovu(1998)inačicu,Cracraftovu(1992)iliMcKi-trick-Zinkovu(1988),sdvaosnovnapristupa:1)vrstaseodređujetemeljemnjezinihosobi-naili2)vrstaseodređujepovijesnompoveza-nošću(BaumiDonoghue,2006).Ereshefskyse ovdje oslanja na Cracraftov (1992: 103)filogenetskipojamvrste:»Vrsta jenajmanjauočljiva nakupina pojedinačnih organizama,unutarkojepostojiroditeljskiobrazacpretkaipotomka.«

15

Gould (1996) upućuje na važnost uniparen-talnihvrstasobziromnanjihovomjerpremasveukupnom broju vrsta, njihovu biomasu,biološkoznačenje,otpornostiraširenost.Sveto može govoriti o nedostatnosti biološkogpojmavrsta.Brojnost»vrsta«ukonačnicituipak ne igra odlučujuću ulogu, nego pitanjemože libiološkipojamvrste teorijskiodgo-voritinaizazoveuniparentalnihvrstaimoguliseonenjimeobjasniti.

16

Višeizvrsnihprimjeraetičkih,pravnih,poli-tičkih i gospodarskih implikacija određenjavrste(Homo sapiensa)možesenaćiuknjiziČovjek po mjeriS.J.Goulda(2003).

17

SlobodchikoffuzbornikuConcept of Species(1976)donosiprikazpovijesnogifilozofskograzvojapojmovnogokviravrsteubiologiji,srazličitim definicijama vrste kao kategorije.Ereshefsky (1992) donosi prikaz osam po-kušaja definicije vrste u biologiji, a kasnije(Ereshefsky, 1998) spominje desetke razli-čitihdefinicijavrste.Mayden(1997)navodinazivljeistandardiziraneskraćenicedvadesetidvapojmavrste,proširujućineštokasnijetajpopis(2002)nadvadesetipetpojmovavrste.Višeradovaoproblemuvrsteubiologijido-nosiiWilsonov(1999)zbornikSpecies; New Interdisciplinary Essays,aWilkins(2003)na-laziodsedamdodvadesetišest,kakokaže,»živućih«pojmovavrste.



Brojnaodređenjavrstepredstavljajuskupinudivergentnihteorijavrste.Zamo-niste ježivi svijet istovrstan,a samo jednoodređenjevrste ispravno.Prematome,trebalobiispitatirazličitaodređenjavrsteiodreditikojenajboljedefiniravrstu.Stogajemogućsamojedanispravannačinklasifikaciježivogsvijeta.Te-meljnijeproblemmonističkihpristupaunenadležnostijedinstvenekategorijevrstenaodređenjeiprepoznavanjekonkretnihtaksonomijskihskupina.Naime,kategorijavrstenemožeostatiupodručjučistoteorijskognegotrebadatiteorij-skijasneuputekojemorajubitinačelnoprovjerljiveiliosporive.Dosadanijedanmonističkipristupnijerazdijeliodiobenucjelinuživogsvijetajedinstve-nomdefinicijomvrste, takodasečlanovidiobeisključuju ilidaskupineneostanupreklopljene ili nerazvrstane.PojednostavljeniEreshefskyjevmodelrazličitoodređenihvrstapokazujeprimjernerazvrstanepopulacijeirazliči-tost određenjavrste, podjednakokaokategorije i taksonomijskevrste.Većkodjednostavnihmodelasasamotripopulacijenailazimonateškoće,akodmodelasvišepopulacijaproblemiseumnažaju.18Čakinajutjecajniji,biološkipojamvrste,imaozbiljanlogičkiproblem,čakiizuzimajućiproblemesestrin-skihvrsta,sterilnihhibrida,složenihizolacijskihmehanizamaivremenskedi-menzijeSvijeta.Osnovniproblemsbiološkimpojmomvrstejeuograničenostinjegovevisokeučinkovitostnabiparentalneorganizmekojiizbrojnihperspek-tiva,sačinjavajutekmanjidioživogsvijeta.Naime,nespolnorazmnožavajućiorganizmi su u korijenu drveta života, bakterije su najbrojniji organizmi nasvijetu,nastanjujunajširispektarstaništaisvojombiomasomdominirajuživimsvijetom(Gould,1996).Sličnojeisdrugimmonističkimpristupima,svojomdefinicijomučinkovitoodređujuiprepoznajutaksonomijskevrstetekdijelaži-vogsvijeta.Monistiseipaknepredajunegopokušavajuodreditivrstupomoćudrugihnačela,poputmolekularnegenetike.Nekismatrajudaugenomuležizasebnostvrstepabiizdvajanjemzasebnoggenomasvakevrstedobilisavršenalatizgradnjejedinstveneklasifikacijeorganskogsvijeta(Ayala,1975).Fergu-son(2002:509)tvrdinevaljanosttakvogpristupa:

»Zaključivanjeozasebnostivrstapomoćugenetskerazdvojenosti(ilinedostatkuiste)niješted-ljivo,teorijskoutemeljenjetakvogzaključivanjanijedobroshvaćeno,inemožebitiprimijenje-nonabrojneskupinebiljakaiživotinja.«

Osimtoga,prihvaćanjegenetskogkriterijaodređenjairazlikovanjavrstateo-rijskijeunutarMayrovogbiološkogpojmavrste,avećjeonsamprimijetiodagenetskasličnostnijepodudarnasasposobnošćureprodukcijezbogpostojanjanegenetskihreproduktivnihbarijera(Mayr,1970).ZanimljivojeprimijetitidajehrvatskisistematičarigenetičarZdravkoLorkovićmikro-kirurškiuklanjaofiziološkeianatomskebarijereiomogućavaorazmnožavanjeizmeđurazličitihvrstanekihleptira(usp.Lorković,1947;1953).Usprkosneuspjehuuodređenjujedinstvenedefinicijevrstemonistiipakneprihvaćajurazličitekategorijevrstesmatrajućida,akonijejasnokojajedefinicijalegitimna,ondamožebitilegi-timnabilokoja(Ereshefsky,2007).Zanjihjepluralizampretjeranoliberalanpristupznanostijernemakriterijeznanstvenelegitimnostiponuđenihodređe-njavrste.Glavnipakprigovorpluralizmaležiupartikularnostimonističkiorijentiranihod-ređenjavrste.Pluralistiopravdavajupostojanjevišerazličitihodređenjavrsteepistemološkimograničenjimailiraznovrsnošćuživogsvijeta.Epistemološkaograničenjauvjetujupluralnostodređenjavrsteilijetozbiljnostsvijetanespo-znatljivogposebi,kakomisleontološkirealisti.Zarealistejenužnoprihva-ćanje različitih pristupa vrsti u prepoznavanju živog svijeta raznovrsnog posebi.Pluralističkaidejavjerujedapostojerazličitinačiniispravnogodređenjavrsteivišelegitimnihdefinicijavrste.Ključjetuevolucija,panijezaočeki-



vatidaevolucijakojaje»…samaposebiskupraznovrsnihprocesadovededojedinstvenogipovlaštenogskupakategorijaprikladnihraznovrsnimistra-živačkimaktivnostimaiinteresimauvedenimauproučavanjebiološkihorga-nizama«(Dupré,1996).Sâmonačelodiobeživogsvijetajetemeljenonavrstikaoosnovnojevolucijskojjedinici.Premanjojbitrebalodijelitibioraznolikostsvijeta,auskladusodnosimauprirodi.Pluralistiseslažusuvođenjemkriterijaznanstvene legitimnostiodređenjavrste jer smatrajudavišedefinicijamožebitiepistemološkiopravdano.PrematomeiEreshefsky(2006)predlažekrite-rijeprihvatljivostiodređenjavrste:empirijskaprovjerljivost,unutarnjakonzis-tentnostimeđuteorijskakonzistentnost.19Diopluralistasmatramogućimko-ristitivećibrojodređenjavrstepoštujućinačeloštedljivostiiliekonomičnosti(parsimonije).Zato sečestopluralizamuobjašnjavanjuodređenihbiološkihfenomena,unatočpostojanjuvećegbrojapojmova,svodinajedinstvenoobjaš-njenjeodgovarajućegpodručja.Ereshefsky(2007)setakozalažezapluralizampokojemse»drvoživota«dijeliutritipalinija:ekološkuliniju,filogenetskuliniju i reproduktivnu liniju.Eresheskyjev linijskipojamuklanjanazivvrsta(species),smatrajućigadvosmislenim(zatosenazivaeliminativnipluralizam).Umjestotogapredlažesezamjenapojmavrstasvišedrugih,preciznijihpojmo-va:ekovrsta,biovrstaifilovrsta(Ereshefsky,1998:358).Doneklesličan,tako-đerpluralističkipokušaj»linijskog«svođenjamnoštvapojmovanajedinstvenoobjašnjenje kategorije vrste nalazimo kodMaydena (2002). Njegov linijskipojamvrste(Lineage Concept of Species)opisujeistetipovelinija:ekološku,filogenetsku i reproduktivnu.20Zajedničkodvjema idejama jeuprihvaćanjuevolucijskepodlogebioraznolikosti.Naime,različiteevolucijskesileiskazujurazličiteaspektejedinstvenogdrvetaživotaoblikujućigorespomenutelinije.IEreshefskyiMaydensmatrajudanjihovpluralizamomogućavajedinstvenistavokotogaštojevrsta.Takvomteorijomvrstezatvarasekrugraspraveovrsnostiživogsvijetajerseoblicisofisticiranihpluralizamazapravosvodenamonističkepristupeodređenjuvrste.

6. Zaključni sud

Pretpostavkaozbiljnostivrste(kaokategorijekojaomogućavataksonomijskevrste)otvarapitanjenjenogodređenja.Usprkosdugotrajnimibrojnimpokuša-jima,monističkipristupnijeuspiodefiniratijedinstvenonačelo(kategorijuvrs-te)diobecjelokupnogživogsvijeta(sveukupnosttaksonomijskihvrsta).Iakomonistinemajuvaljanojedinstvenonačelojerneketaksonomijskevrsteostajunerazvrstaneilisepreklapaju,onivjerujuunačelnumogućnosttakvogtipade-finicije.Takvajedinstvenakategorijavrstezrcalizbiljnostistovrsnogživogsvi-jeta.Suprotnotome,različitipluralističkipristupidržedapostojivišekatego-rijavrste,štozrcaliljudskospoznajnoograničenje(epistemološkipluralizam)ili pak zbiljnost raznovrsnog svijeta (ontološkipluralizam).Epistemološke iontološkeimplikacijedivergentnogodređenjavrstesubezkonačneodlukeo

18

Problem svrstavanja brojnijih populacija uvrsteopisujuDeQueiroziDonoghue(1998:338)teMishleriBrandon(1998:315).

19

Kriterijeprihvatljivostiodređenjavrsteodvo-jeno su predložiliEreshefsky1992. iDupré(1993).OvajradjekonzultiraoEreshefskyjevčlanakiz1992.,alipretiskanukasnijeobjav-ljenomzborniku(Ereshefsky,1998).

20

MaydeniDeQueirozsučestonavedenikaokoautoriLinijskogpojmavrste,naprimjeruEreshefsky(2007).LinijskipojamvrsteMay-dena i DeQueiroza imenom odgovara Ere-shefskyjevojlinijskojideji,alineisadržajno.Višeo sadržajnim razlikamadvajupojmovapišeEreshefsky(2007).



mogućnostimaljudskespoznajevrsnostiživogsvijetaisamenaravivrsnostitog istogsvijeta.Nespornimsečinisamoevolucijskinastanakvrsta i jedin-stvenodrvoživota.Ipak,jedinstvenodrvoživotamoraseobuhvatitirazličitimkategorijamavrstekojesuprikladnetaksonomijskimvrstama»izraslima«naevolucijskioblikovanimgranamatogdrveta.Sporokoistovrsnostiiliraznovrs-nostiživogsvijetaukazujedaobjeod»sukobljenihstrana«imajuargumentezasvojetvrdnje.No,nijednaskupinaargumenataipaknemadovoljnosnagezanametanjesvojeslikevrsnostisvijeta.Umjestotoga,proučavanjeproblemavrsnostiživogsvijetaupućujenamogućnostsvojevrsnesintezepremakojojjevrsnostsofisticiranimonizamsatkanodpluralističkihodređenjavrste.

Literatura

Audi,R.1999.The Cambridge Dictionary of Philosophy.Cambridge,CambridgeUniver-sityPress.

Akam,E.H.2005.New Dictionary of the History of Ideas.(ur.Horowitz,M.C.),Detroit,ThomsonGale.

Ayala,F. J.1975.»Geneticdifferentiationduring thespeciationprocess«. Evolutionary Biology 8,str.1–78.

Baum,D.A.iDonoghue,M.J.2006.»ChoosingAmongAlternative‘Phylogenetic’Speci-esConcepts«.U:Sober,E.(ur.),Conceptual Issues in Evolutionary Biology,str.387–406,Massachusetts,TheMITPress.

Boyd,N.R.1999.»Kinds,complexityandmultiplerealization:commentsonMillikan’s‘HistoricalKindsandthespecialSciences’«.Philosophical Studies95,str.67–98.

Claridge,M.F.,Dawah,H.A.iWilson,M.R.(ur.)1997.Species. The units of biodiversity.London,Chapman&Hall.

Cracraft, J. 1992.»SpeciesConcept andSpeciationAnalysis«.U:Ereshefsky,M. (ur.),The Units of Evolution, str.93–121,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Craig,E.1998.»Nominalism«.[CD-ROM]. Routledge Encyclopedia of Philosophy.Ver-zija1.0,London.

DeQueiroz,K.iDonoghue,M.J.1998.»PhylogeneticSystematicsandtheSpeciesPro-blem«.U:Hull,D. iRuse,M. (ur.),The Philosophy of Biology, str. 319–348,Oxford,OxfordUniversityPress.

Dupré,J.1993.The Disorder of Things: Metaphysical Foundations of the Disunity of Science.Cambridge,HarvardUniversityPress.

Dupré,J.1996.»PromiscuousRealism:ReplytoWilson«.British Journal for the Philosophy of Science,47,str.441–444.

Ereshefsky,M.(ur.),1992.The Units of Evolution.Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Ereshefsky,M.1998.»EliminativePluralism«.U:Hull,D.iRuse,M.(ur.),The Philosophy of Biology,str.348–368,NewYork:OxfordUniversityPressInc.

Ereshefsky,M.2007.»Species,Taxonomy,andSystematics«.U:M.MattheniC.Stephens(ur.),Philosophy of Biology,str.403–427,Amsterdam,ElsevierB.V.

Ereshefsky,M.iMatthen,M.2005.»Taxonomy,PolymorphismandHistory:AnIntroductiontoPopulationStructureTheory«.Philosophy of Science72,str.1–21.

Ferguson,J.W.H.2002.»OntheUseofGeneticDivergenceforIdentifyingSpecies«.Biological Journal of the Linnean Society75,str.509–516.

Frede,M.iPatzig,G.2003.»OusiauMetafiziciZ«.U:Gregorić,P.iGrgić,F.(ur.),Aristotelova Metafizika: zbirka rasprava,str.199–217,Zagreb,KruZak.



Gould,S.J.1996.Full House. The Spread of Excellence from Plato to Darwin,NewYork,ThreeRiverPress.

Gould,S.J.2003.Čovjek po mjeri.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

Grant,V. 1976. »The Evolutionary Species. Plant Speciation«.U: Slobodchikoff, C.N.(ur.),Concepts of Species,str.312–322,Stroudsburg,Pennsylvania,Dowden,Hutchinson&Ross,Inc.

Hempel,S.G.1952.Fundamentals of Concept Formation in Empirical Science.Chicago,UniversityofChicagoPress.

Kitcher,P.1984.»Species«.Philosophy of Science51,str.308–333.

Lorković,Z.1947.»Umjetnipostupcikopulacijeleptira«.Periodicum Biologorum, SerijaII/B,Zagreb,str.86–97.

Lorković,Z.1953.»L’accouplementartificielchezlesLepidopteresetsonapplicationdansrecherchessurlafonctiondel’appareilgenitaldesinsects«.Physiologia comparata et oecologia 3,str.313–320.

Maachamer,P.iPoppa,F.2005.New Dictionary of the History of Ideas.(ur.Horowitz,M.C.),Detroit,ThomsonGale.

Mayden,R.L.1997.»AHierarchyofSpeciesConcepts: theDenouementintheSagaoftheSpeciesProblem«.U:Claridge,M.F.,Dawah,H.A.,iWilson,M.R.(ur.),Species: The Units of Biodiversity, str.381–423,London,ChapmanandHall.

Mayden,R.L.2002.»OnBiologicalSpecies,SpeciesConceptsandIndividuationin theNaturalWorld«.Fish and Fisheries3,str.171–196.

Mayr,E.1942.Systematics and the Origin of Species from the Viewpoint of a Zoologist.NewYork,ColumbiaUniversityPress.

Mayr,E.1970.Populations, Species, and Evolution. Cambridge,HarvardUniversityPress.

Mayr,E.1982.The Growth of Biological Thought. Diversity, Evolution and Inheritance.Cambridge,MassachucettsandLondon,England,TheBelknapPressofHarvardUniver-sityPress.

Mayr,E.1998.»SpeciesConceptandTheirApplication«.U:Ruse,M.(ur.),Philosophy of Biology,str.136–146,NewYork,PrometheusBook.

McKitrick,M.C.iZink,R.M.1988.»Speciesconceptsinornithology«.The Condor90,str.1–14.

Millikan,R.G.1999.»Historicalkindsandthe‘specialsciences’«.Philosophical Studies95,str.45–65.

Mishler,B.D.iBrandon,R.N.1998.»Individuality,Pluralism,andthePhylogeneticSpe-ciesConcept«.U:Hull,D.iRuse,M.(ur.),The Philosophy of Biology,str.300–319,NewYork,OxfordUniversityPressInc.

Paterson,H.E.H.1992.»TheRecognitionConceptofSpecies«. U:Ereshefsky,M.(ur.),The Units of Evolution,str.139–159,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Richards,R.A.2008.»SpeciesandTaxonomy«.U:Ruse,M.(ur.),The Oxford Handbook of Philosophy of Biology,str.161–188,NewYork,OxfordUniversityPress.

Rosenberg,A.1994.Instrumental Biology or the Disunity of Science.Chicago,ChicagoUniversityPress.

Rosenberg,A.iMcShea,D.2008.Philosophy of Biology: A Contemporary Introduction.NewYork,Routledge.

Ruse,M.1992.»BiologicalSpecies:NaturalKinds,Individuals,orWhat?«U:Ereshefsky,M. (ur.), The Units of Evolution, str. 343–363,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Simpson,G.C.1961.Principles of animal taxonomy.NewYork,ColumbiaUniversityPress.



Slobodchikoff,C.N. (ur.) 1976. Concept of Species. Stroudsburg,Pennsylvania,Dow-dewn,Hutchinson&Ross,Inc.

Sober,E.2003.»PhilosophyofBiology«.U:Bunin,N.ITsui-James,E.P.(ur.),The Blackwell Companion to Philosophy,str.317–345,Malden,MA,USA,BlackwellPublishingLtd.

Stamos,D.N.2003.The Species Problem: Biological Species, Ontology, and the Metaphysics of Biology.Lenham,LexingtonBooks.

VanValen,L. 1971.»AdaptiveZones and theOrdersofMammals«.Evolution 25, str.420–428.

VanValen, L. 1992. »Ecological Species,Multispecies, andOaks«.U:Ereshefsky,M.(ur.),The Units of Evolution, str. 69–79,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Wiley,E.O.1978.»TheEvolutionarySpeciesConceptReconsidered«. Systematic Zoology27,str.17–26.

Wiley,E.O.1980.»IstheEvolutionarySpeciesFiction.AConsiderationofClasses,Indi-vidualsandHistoricalEntities«.Systematic Zoology29,str.76–80.

Wilkins, J.S.2003.The Origins of Species Concepts. History, Characters, Modes and Synapomorphies.Doktorskadisertacija,UniversityofMelbourne,Melbourne,http://we-bspace.utexas.edu/deverj/personal/test/species.pdf,pretraženo02.srpnja2007.

Wilson,R.A.(ur.),1999.Species; New Interdisciplinary Essays.Cambridge,Massachu-setts,London,ABradfordBook,TheMITPress.

Woods,M.J.2003.»Forma,vrsta ipredikcijauAristotela«.U:Gregorić,P. iGrgić,F.(ur.),Aristotelova Metafizika: zbirka rasprava,str.219–233,Zagreb,KruZak.

Tonći Kokić

Monistic-Pluralistic Dispute on Living World Genus

AbstractNumerous definitions of living world species form opposite philosophical attitudes on question whether there is a single category of species or a number of categories (monism or pluralism of species). Monists believe in a general possibility of single category of species that reflect reality of the homogeneous living world. In opposite, pluralists believe that there are different categories of species due to the epistemological limitations of the human or is it possible to define species in numerous ways. Study of examples of well known monistic and pluralistic definitions of species suggest that there is a significant alienation in determination of category of species and recognition of species taxa. Divergent definitions of species implicates less of epistemological, and more of ontological propositions on aptitude of human cognition on living world genus and nature of genus. There is a consensus on statement on evolution formation of species taxa and single and unique tree of life, but with the diverse classifications of living world. Discussion leads towards contemporary ideas of synthesis according to which the nature of living world genus is a sophisticated monism based on the pluralistic classification of species.

Key wordshomogeneous,categoryofspecies,monism,pluralism,heterogeneous,synthesis,speciestaxon

new monističko-pluralistički spor oko vrsnosti živog svijeta · 2014. 6. 22. · tičkoj...

Documents