nervni sistem
DESCRIPTION
NERVNI SISTEM. Nervni sistem kičmenjaka je morfološki organizovan u obliku tri celine: Centralni nervni sistem- mozak i kičmena moždina Periferni nervni sistem- sistem nervnih vlakana koja povezuju CNS sa periferno postavljenim receptorima i efektorima - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
NERVNI SISTEM
• Nervni sistem kičmenjaka je morfološki organizovan u obliku tri celine:
1. Centralni nervni sistem- mozak i kičmena moždina
2. Periferni nervni sistem- sistem nervnih vlakana koja povezuju CNS sa periferno postavljenim receptorima i efektorima
3. Autonomni nervni sistem- nervi i ganglije koji inervišu unutrašnje (visceralne) organe
Osnovna strukturna jedinica NS je nervna ćelija-NEURON, ali i potporne ćelije
CENTRALNI NERVNI SISTEM
KIČMENA MOŽDINA- MEDULLA SPINALIS
• smeštena u kanalu kičmenice
• U njenoj sredini je centralni kanal oko koga su tela neurona kompaktno raspoređeni i grade sivu masu
• Siva masa je organizovana u vidu gornjih i donjih stubova
• Gornji (dorzalni) stubovi - grde ih interneuroni i motoneuroni
• Donji (ventralni) stubovi - grade ih samo motoneuroni
• Oko sive mase je bela masa kičmene moždine izgrađena od nervnih vlakana - neurita
MOZAK ( ENCEPHALON)
• Mzak svih kičmenjaka je petodelan i čine ga:
1. Završni mozak, produžena moždina (myelencephalon)
2. Zadnji mozak, mali mozak (metencephalon, cerebellum)
3. Srednji mozak (mesencephalon)
4. Međumozak (diencephalon)5. Prednji mozak (telencephalon)• Unutar mozga se nalaze i moždane
komore I i II u levoj i desnoj hemisferi prednjeg mozga, III u međumozgu i IV između moždanog mosta i malog mozga
• III i IV komora su povezane Silvi-jevim kanalom koji prolazi kroz srednji
mozak
Završni mozak, produžena moždina (myelencephalon)
• Bela masa spolja, siva unutra
• Svi moždani nervi, osim prva četiri polaze iz ovog dela mozga
• Kod sisara sa donje ovog dela mozga se formiraju uzdužna zadebljanja- piramide
• U ovom delu mozga su centri za: disanje, gutanje, rad srca, kijanje kašljanje, lučenje pljuvačke, povraćanje
Zadnji mozak (metencephalon), mali mozak (cerebellum)
• Mali mozak je najupadljiviji deo zadnjeg mozga kod sisara (zadebljali krov)
• Čine ga crvoliko središnje ispupčenje i dve hemisfere
• Siva masa je spolja• Centri u vom delu mozga su: za koordina- ciju i regulaciju motoričkih aktivnosti
tela uključujući i održavanje položaja tela u prostoru
Srednji mozak (mesencephalon)
• Na krovu srdnjeg mozga su optički režnjevi kod svih kičmenjaka izuzev sisara do kojih bez prekida stiže najveći broj optičkih vlakana iz parnih očiju
• Sa ovog dela mozga polaze III i IV par moždanih nerava koji inervišu mišiće oka
• Centri u ovom delu mozga su: za održavanje mišićnog tonusa, primarni centri vida i sluha
Međumozak (diencephalon)
• Morfološki se razlikuju tri celine:
1. Dorzalno- epitalamus (žlezdani organ koji kod ptica i sisara ima endokrinu ulogu)
2. Bočno postavljeni talamus u kome su relejni centri preko kojih se svi dolazni impulsi upućuju dalje upućuju ka cerebralnim hemisferama
3. Ventralni- hipotalamus u kome su mnogobrojna jedra u kojima se vrši inte-
gracija i kontrola visceralnih aktivnosti (centri za glad i sitost, žeđ,temperaturu, održa- vanje krvnog pritiska, disajnog ritma) i sekretna jezgra koja luče hormone
Prednji mozak (telencephalon)
• Čine ga dve hemisfere ispred kojih su delovi za koje se vezuju nastavci čulnih ćelija mirisnih organa- mirisni bulbusi
• Koluste, ribe i vodozemci - siva masa u unutrašnjosti hemisfera
• Gmizavci i ptice - siva masa se pomera spolja
• Sisari - gradi koru hemisfera na kojoj se uočavaju brazde i vijuge
• Najveći deo kore hamisfera vezan je za asocijativne funkcije (mišljenje, pamćenje, učenje)
• Senzornim i motornim aktivnostima pripada manji deo
Mozak i kičmena moždina su zaštićeni trima opnama:
1. Tvrda - naleže na delove skeleta
2. Meka - naleže na nervno tkivo
3. Paučinasta – između tvrde i meke