nauka o književnosti i vrste kritike
TRANSCRIPT
Nauka o književnosti
Nauka o knjiž. služi se raznim vrstama spisa za objašnjenje, dokazivanje, obelodanjenje naučnih ispitivanja i rezultata do kojih se došlo pomoću ispitivanja, za saopštavanje naučnih istina. Razlike među spisima su u:-obliku, jeziku, stilu-metodologiji-jezik kao sredstvo sporazumevanja-materija koju izučava
Nauka o knjiž. neguje razne vrste naučnih spisa i svako ima svoje specifičnosti.
1. ISTORIJA KNJIŽEVNOSTI: izučava knjiž. u njenom hronološkom razvitku, onim redom kojim su se pojedina dela i pisci javljali. U svom proučavanju prati razvitak knjiž. kroz odgovarajuće društveno-ekonomske uslove ( u okviru zemlje, u širem regionu, do svetskih razmera ).
2. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI: izučava u čemu je suština knjiž., suština knjiž. stvaranja i koje zakonitosti u tom stvaranju vladaju. Izučava i sredstva kojima se knjiž. stvara i oblike u kojima se javlja.
3. KNJIŽEVNA KRITIKA: tumači knjiž. dela i pojave, vrši idejno-estetsku analizu pojedinih knjiž. dela, ocenjuje njihovu vrednost i utvrđuje značaj koji ta dela i pojave imaju za čovekov život.
Elementi knjiž. kritike:- analiza određenog dela- rastavljanje na umetničke sastojke- podaci o sadržini i obliku- kompozicija- jezičke i stilske osobenosti i vrednosti- uloga i značaj u društvenoj pojavi- mesto u razvitku svoje vrste
Vrste kritike
1. FILOLOŠKA kritika – dovodi do otkrivanja mnogih dela čiji pisci nisu bili poznati ili anonimnih pisaca. Predstavnici: V. Karadžić, Đura Daničić, Aleksandar Belić ...
2. DOGMATIČKA kritika – utisci, ocene, sudove donose na unapred utvrđenim estetskim i stvaralačkim principima, zakonima i dogmama (XVII vek). Predstavnici: Nikola Boalo, Jovan Bošković ...
3. BIOGRAFSKA kritika – sudove i zaključke donose na osnovu biografskih podataka, povezujući piščev život sa njegovim delom. Delo je nedeljivo od ličnosti njegovog tvorca. Predstavnici: Svetislav Vuković, Pavle Popović ...
4. IMPRESIONISTIČKA kritika – svoj sud zasniva na utisku, impresiji koju delo ostavlja na kritičara. Predstavnici: Jovan Skerlić, Branko Lazarević ...
5. DANAŠNJA SAVREMENA kritika – zasniva se na dijalektičkom metodu: istorijski trenutak, društveno-istorijski momenat pojave, zapažanja i impresije.