nauka o književnosti i vrste kritike

2
Nauka o književnosti Nauka o knjiž. služi se raznim vrstama spisa za objašnjenje, dokazivanje, obelodanjenje naučnih ispitivanja i rezultata do kojih se došlo pomoću ispitivanja, za saopštavanje naučnih istina. Razlike među spisima su u: -obliku, jeziku, stilu -metodologiji -jezik kao sredstvo sporazumevanja -materija koju izučava Nauka o knjiž. neguje razne vrste naučnih spisa i svako ima svoje specifičnosti. 1.ISTORIJA KNJIŽEVNOSTI: izučava knjiž. u njenom hronološkom razvitku, onim redom kojim su se pojedina dela i pisci javljali. U svom proučavanju prati razvitak knjiž. kroz odgovarajuće društveno-ekonomske uslove ( u okviru zemlje, u širem regionu, do svetskih razmera ). 2.TEORIJA KNJIŽEVNOSTI: izučava u čemu je suština knjiž., suština knjiž. stvaranja i koje zakonitosti u tom stvaranju vladaju. Izučava i sredstva kojima se knjiž. stvara i oblike u kojima se javlja. 3.KNJIŽEVNA KRITIKA: tumači knjiž. dela i pojave, vrši idejno-estetsku analizu pojedinih knjiž. dela, ocenjuje njihovu vrednost i utvrđuje značaj koji ta dela i pojave imaju za čovekov život. Elementi knjiž. kritike: - analiza određenog dela

Upload: crazysheep88

Post on 02-Jan-2016

232 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: Nauka o književnosti i vrste kritike

Nauka o književnosti

Nauka o knjiž. služi se raznim vrstama spisa za objašnjenje, dokazivanje, obelodanjenje naučnih ispitivanja i rezultata do kojih se došlo pomoću ispitivanja, za saopštavanje naučnih istina. Razlike među spisima su u:-obliku, jeziku, stilu-metodologiji-jezik kao sredstvo sporazumevanja-materija koju izučava

Nauka o knjiž. neguje razne vrste naučnih spisa i svako ima svoje specifičnosti.

1. ISTORIJA KNJIŽEVNOSTI: izučava knjiž. u njenom hronološkom razvitku, onim redom kojim su se pojedina dela i pisci javljali. U svom proučavanju prati razvitak knjiž. kroz odgovarajuće društveno-ekonomske uslove ( u okviru zemlje, u širem regionu, do svetskih razmera ).

2. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI: izučava u čemu je suština knjiž., suština knjiž. stvaranja i koje zakonitosti u tom stvaranju vladaju. Izučava i sredstva kojima se knjiž. stvara i oblike u kojima se javlja.

3. KNJIŽEVNA KRITIKA: tumači knjiž. dela i pojave, vrši idejno-estetsku analizu pojedinih knjiž. dela, ocenjuje njihovu vrednost i utvrđuje značaj koji ta dela i pojave imaju za čovekov život.

Elementi knjiž. kritike:- analiza određenog dela- rastavljanje na umetničke sastojke- podaci o sadržini i obliku- kompozicija- jezičke i stilske osobenosti i vrednosti- uloga i značaj u društvenoj pojavi- mesto u razvitku svoje vrste

Vrste kritike

1. FILOLOŠKA kritika – dovodi do otkrivanja mnogih dela čiji pisci nisu bili poznati ili anonimnih pisaca. Predstavnici: V. Karadžić, Đura Daničić, Aleksandar Belić ...

Page 2: Nauka o književnosti i vrste kritike

2. DOGMATIČKA kritika – utisci, ocene, sudove donose na unapred utvrđenim estetskim i stvaralačkim principima, zakonima i dogmama (XVII vek). Predstavnici: Nikola Boalo, Jovan Bošković ...

3. BIOGRAFSKA kritika – sudove i zaključke donose na osnovu biografskih podataka, povezujući piščev život sa njegovim delom. Delo je nedeljivo od ličnosti njegovog tvorca. Predstavnici: Svetislav Vuković, Pavle Popović ...

4. IMPRESIONISTIČKA kritika – svoj sud zasniva na utisku, impresiji koju delo ostavlja na kritičara. Predstavnici: Jovan Skerlić, Branko Lazarević ...

5. DANAŠNJA SAVREMENA kritika – zasniva se na dijalektičkom metodu: istorijski trenutak, društveno-istorijski momenat pojave, zapažanja i impresije.