nastavni plan i program za ii ciklus studija...1. aleksandar jakšić, praktikum za međunarodno...

of 85/85
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET TRAVNIK NASTAVNI PLAN I PROGRAM za II ciklus studija - DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO- 4+1 Akademska godina 2019/ 2020 Travnik, 2019.

Post on 23-Jan-2021

2 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    U TRAVNIKU

    PRAVNI FAKULTET

    TRAVNIK

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM

    za II ciklus studija

    - DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO-

    4+1

    Akademska godina 2019/ 2020

    Travnik, 2019.

  • MODEL 4+1 Smjer:

    DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO

    Redni

    broj Predmet

    Broj sati

    P+V ECTS

    Izborni predmet

    1. Diplomatsko-konzularno pravo 2+1 5 2. Pravo Evropske Unije 2+1 5 3. Međunarodno privredno pravo 2+1 5

    Redni

    broj Predmet

    Broj sati

    P+V ECTS

    I semestar

    1. Metodologija naučno-istraživačkog rada 2+1 5

    2. Međunarodno javno pravo 2+1 5

    3. Ustavno pravo 2+1 5

    4. Upravno pravo 2+1 5

    5. Politički sistemi 2+1 5

    6. Izborni predmet 2+1 5

    Ukupno ECTS I semestar 30

    II semestar

    7. Magistarski rad 30

    Ukupno ECTS II semestar 30

    Ukupno ECTS I godina 60

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet DIPLOMATSKO-KONZULARNO PRAVO Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-01 ECTS krediti 5 Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Ovaj predmet istražuje ulogu međunarodnog prava u regulisanju diplomatskih i konzularnih odnosa između država. Obuhvata izučavanje sastava, funkcija i privilegija i imuniteta diplomatskih i konzularnih misija, kao i izučavanje privilegija i imuniteta njihovih članova. Takođe su programom obuhvaćene specijalne misije i privilegije i imuniteti međunarodnih organizacija. Cilj predmeta je da studenti steknu znanje o osnovnim konceptima diplomatskog i konzularnog prava i da budu sposobni da ih samostalno primjene u praksi.

    Ishod učenja

    Studenti stiču znanje koje im omogućava razumijevanje kategorijalno pojmovnog aparata materije izučavanja i razumijevanje jurisprudencije međunarodnih sudova i predstavlja osnovu za razvoj kritičkog mišljenja. Osposobljeni su da poznavanjem naučne metodologije primjene stečeno znanje u rješavanju problema u novom ili nepoznatom okruženju u obrazovno-naučnom polju studija. Studenti na predmetu stiču sposobnost da sintezom stečenih znanja i dostupnih informacija predvide posljedice aktivnosti koje su regulisane ovim normativnim sistemom. Kroz razvoj komunikacionih sposobnosti studenti će biti ospobljeni da na jasan i nedvosmislen način prenesu stečeno znanje naučnoj i široj javnosti, kao i da unapređeuju saradnju u oblasti studija. Studenti će tokom ovog predmeta naučiti da stručno obavljaju zadatke u okviru svojih budućih uloga u diplomatskim ili konzularnim službama države, ili u misijama pri međunardnim organizacijama. Stečena znanja predstavljaju i pouzdan osnov za njihovo dalje akademsko usavršavanje.

    Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

    Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60% 30% 10%

    Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10% 30% 60%

    Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske jedinice

    1. Uvod. Diplomatsko i konzularno pravo (povijest, izvori). Diplomatski odnosi. 2. Diplomatsko pravo. Organi međunarodnih odnosa. Diplomatski zastupnici. 3. Diplomatski zastupnici jedne države u drugoj. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961.

    Članovi diplomatske misije. Šef diplomatske misije. Razredi i rangovi šefova misija. Početak i prestanak funkcije šefa misije. Ostali članovi diplomatskog osoblja. Ostali članovi misije.

    4. Funkcije diplomatske misije. 5. Diplomatske povlastice i imuniteti. Diplomatske povlastice i imuniteti diplomatske misije.

    Nepovredivost prostorija. Nepovredivost arhiva. Sloboda diplomatske korespondencije. Fiskalna i carinska izuzeća. Diplomatske povlastice i imuniteti diplomatskih zastupnika i ostalih članova diplomatske misije. Trajanje diplomatskih povlastica i imuniteta. Osobna nepovredivost diplomatskih zastupnika. Izuzeće od sudbenosti. Socijalno osiguranje. Izuzeće od davanja. Povlastice i imuniteti na području treće države.

    6. Specijalne misije. Konvencija o specijalnim misijama. Specijalne misije. Funkcije specijalne misije. Povlastice i imuniteti specijalne misije.

    7. Predstavljanje država u međunarodnim organizacijama. Bečka konvencija o predstavljanju država u odnosima s univerzalnim međunarodnim organizacijama. Pojam i vrste međunarodnih organizacija. Predstavnici država u međunarodnim organizacijama. Povlastice i imuniteti.

  • 8. Međunarodni službenici. 9. Konzularno pravo. Pojam konzularnog prava. Konzularni odnosi 10. Konzularni uredi. 11. Konzularni dužnosnici. Šefovi konzularnih ureda. Ostali konzularni dužnosnici. 12. Konzularne funkcije. 13. Konzularne povlastice i imuniteti. Povlastice i imuniteti koji se odnose na konzularni ured.

    Nepovredivost prostorija. Nepovredivost arhiva. Sloboda korespondencije. Fiskalna i carinska izuzeća.

    14. Povlastice i imuniteti konzularnih dužnosnika. Trajanje konzularnih povlastica i imuniteta. Osobna nepovredivost. Izuzeće od sudbenosti. Ostala izuzeća. Socijalno osiguranje. Povlastice i imuniteti na području treće države.

    15. Počasni konzuli.

    Literatura

    Osnovna literatura: 1. Andrassy, J., Bakotić, B., Lapaš, D., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo, sv. 2, Zagreb, 2012,

    str. 39-44. (krupni i sitni slog). 2. Berković, S., Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, 2006, poglavlja br. IV, V, VI, XI, XII,

    XIV i XV.

    Dodatna literatura: 1. Lapaš, D., Šošić, T.M.(ur.), Međunarodno javno pravo – izbor dokumenata, Zagreb, 2005. (glava

    IX.).

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet MEĐUNARODNO PRIVREDNO PRAVO Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-14 ECTS krediti 5 Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta Sticanje adekvatnih teoretskih i praktičnih znanja potrebnih za razumjevanje privrednih i ekonomskih odnosa sa privrednim subjektima izvan BiH, te njihova primjena u praksi.

    Ishod učenja Student stiče produbljeno znanje o institutima Međunarodnog privrednog prava i o njihovoj ulozi u međunarodnoj poslovnoj praksi.

    Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

    Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60% 30% 10%

    Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10% 30% 60%

    Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske jedinice

    1. Uvod, pojam i značaj. 2. Najznačajniji ugovori međunarodnog poslovnog prometa. Međunarodna prodaja robe. Pojam.

    Kriterijumi razlikovanja unutrašnje i međunarodne prodaje. 3. Izvori prava, prava i obaveze ugovornih strana. Bitna povreda ugovora, raskid ugovora, naknada štete. 4. Ugovori o trgovinskim uslugama. Ugovor o posredovanju- ugovor o posredovanju u međunarodnom

    prometu. Ugovor o međunarodnom trgovinskom zastupanju. Ugovor o komisionu u međunarodnom prometu. Ugovor o uskladištenju.

    5. Ugovor o osiguranju robe u međunarodnom transportu. Ugovori o prevozu. 6. Ugovori o višim oblicima privredne saradnje – ugovor o finansijskom lizingu, ugovor o franšizingu u

    međunarodnom prometu. Ostali ugovori međunarodnog poslovnog prometa – osnovne karakteristike. 7. Unificirani trgovinski propisi. Principi evropskog ugovornog prava. 8. UNIDROIT Principi međunarodnih trgovinskih ugovora. 9. Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe. Pojam. Značaj. Oblast primjene.

    Najznačajnija rješenja i njihova komparacija sa domaćim zakonodavstvom. 10. Pravni aspekti stranih ulaganja. 11. Hartije od vrijednosti i pravni odnosi u vezi sa međunarodnim plaćanjima. 12. Rješavanje sporova iz međunarodnog poslovnog prometa. Nadležnost sudova, mjerodavno pravo,

    priznanje i prinudno izvršenje stranih presuda. 13. Međunarodne trgovinske arbitraže. 14. Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT). 15. Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

    Literatura

    Osnovna literatura: 1. Trifković, Omanović, Međunarodno poslovno pravo i arbitraža, Ekonomski fakultet Univerziteta u

    Sarajevu, 2001. 2. Subotić-Konstantinović, Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999. 3. Vilus, Komentar Konvencije UN-a o međunarodnoj prodaji robe, "Informator" Zagreb, 1981. 4. Draškić, Međunarodno privredno i ugovorno pravo, Beograd 1979.

    Dodatna literatura:

  • 1. Aleksandar Jakšić, Praktikum za Međunarodno privatno i Međunarodno građansko procesno 2. pravo, Beograd 2004. 3. Dizdarević, S., Uzorci modernih poslovnih ugovora : najveća zbirka poslovnih ugovora sa 4. primjerima i objašnjenjima, Amax bmr, Sarajevo, 2007. 5. International Uniform Law Conventions, Lex Mercatoria and UNIDROIT Principles, Uniform 6. Law Review 2000. 7. Bonell, M. J., UNIDROIT Principles 2004- The new edition of the Principles of 8. International Commercial Contracts adopted by the International Institute for the Unifikation 9. of Private Law, Uniform Law Review 2004, str. 5. 10. Basedow, J., Lex Mercatoria and the Private International Law of Contracts in Economic 11. Perspective, Uniform Law Review 2007, str. 697. 12. Davies, P., Gower’s Principles of Modern Company Law, London 1997.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 1-22 ECTS krediti 5 Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 25

    Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.

    Ishod učenja Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja; prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti; ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.

    Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

    Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60% 30% 10%

    Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10% 30% 60%

    Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske jedinice

    1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju. 2. Znanstvena djelatnost 3. Znanstvena istraživanja. 4. Učenje i saznanja učenja o istini, 5. Učenje o greškama u mišljenju, saznajni procesi predviđanja, 6. Naučno otkriće. 7. Znanstveno djelo, pojam i vrste. 8. Metodika znanstvenog istraživanja 9. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. 10. Metode znanstvenog istraživanja. 11. Metoda scenarija. 12. Teorija sistema kao metoda istraživanja. 13. Primjena znanstvenih metoda u istraživanju i metoda izvođenja istraživanja. 14. Pisanje i oblikovanje znanstvenog djela. 15. Magisterij, doktorat.

    Literatura

    Osnovna literatura: 1. Alihodžić, A.: „Metodologija naučno-istraživačkog rada“, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku,

    Travnik, 2009. 2. Baban, LJ.: „Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek,

    2000. 3. Zelenika, R.: „Metodologija i tehnologija izrade naučnog i stručnog djela, Ekonomski fakultet

    Rijeka, 2000.

    Dodatna literatura: 1. Kukić, S., Markić, B., Metodologija društvenih znanosti: Metode, tehnike, postupci i instrumenti

  • znanstveno- istraživačkog rada, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru 2. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003. 3. Termiz, Dž., Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-11 ECTS krediti 5 Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmom međunarodnog prava, osnovnim principima te izvorima međunarodnog prava.

    Ishod učenja Student stiče opća i posebna znanja o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodnopravnih subjekata (prije svega uzajamne odnose država, odnose između država i međunarodnih organizacija, te odnose između samih međunarodnih organizacija).

    Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

    Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60% 30% 10%

    Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10% 30% 60%

    Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske jedinice

    1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Uvodna pitanja. Definicija i pojam međunarodnog prava. Podjela pravila međunarodnog prava. Uvodna razmatranja.

    2. Pravna priroda međunarodnog prava. Odnos međunarodnoga i unutarnjeg prava. Historija i razvoj nauke međunarodnog prava. Izvori međunarodnog prava.

    3. Običajno pravo. Ugovorno pravo. Opća načela prava. 4. Sudske rješidbe. Doktrina. Pravičnost u međunarodnom pravu. Kodifikacija. 5. Subjekti međunarodnog prava. Pregled i općenito o međunarodno-pravnom subjektivitetu. Država:

    postanak i prestanak. Priznanje države i vlade. Temeljna prava i dužnosti država. 6. Složene države. Ustanci i oslobodilački pokreti. Odnosi ovisnosti. Područja s posebnim položajem.

    Trajna neutralnost. 7. Čovjek u međunarodnom pravu. Čovjek kao subjekt međunarodnog prava. Državljani i stranci.

    Međunarodna zaštita čovjeka. Međunarodna zaštita manjina. 8. Kaznena odgovornost pojedinca. 9. Objekti međunarodnog prava. Državno područje. Granice. Rijeke. More, morsko dno i podzemlje.

    Tjesnaci i morski kanali. Zračni prostor. Svemir. Sticanje područja. Sukcesija država. Međudržavne služnosti. Izlaganje seminarskih radova.

    10. Organi međunarodnih odnosa. Opći pregled. Organi države u međunarodnim odnosima. Diplomatski zastupnici. Diplomatski privilegiji i imuniteti. Konzularno pravo. Međunarodni službenici.

    11. Pravne činjenice međunarodnog prava. Opći pregled. Međunarodnopravni poslovi općenito. Jednostrani pravni poslovi. Međunarodni ugovori: pojam i vrste. Postanak međunarodnih ugovora. Djelovanje i prestanak ugovora. Međunarodni delikti (nedopušteni čini).

    12. Međunarodne organizacije. Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija. Međunarodne organizacije kao subjekti međunarodnog prava. Privilegiji i imuniteti međunarodnih organizacija i njihovih djelatnika. Ujedinjeni narodi: preteče i osnivanje. Pravo i ciljevi Ujedinjenih naroda. Članovi. Poseban položaj stalnih članova Vijeća sigurnosti. Položaj država nečlanica. Organi Ujedinjenih naroda (glavni i pomoćni).

    13. Specijalizirane ustanove. Regionalne organizacije i sporazumi i ostale međuvladine organizacije. Europske integracije. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira. Opći problemi. Sredstva mirnog rješavanja međunarodnih sporova.

  • 14. Izravni pregovori. Dobre usluge. Istraga. Posredovanje.Mirenje. Izravnanje. Arbitraža. Međunarodni sud u Haagu i ostali stalni sudski organi. Uloga Ujedinjenih naroda. Kolektivne mjere. Mirovne operacije. Smanjenje naoružanja i razoružanje. Samopomoć: retorzija i dopuštene represalije. Izlaganje seminarskih radova.

    15. Ratno pravo Ograničenja ratovanja. Pojam rata, početak i svršetak. Izvori ratnoga prava. Ratište. Zaštita ratnih zarobljenika, ranjenika, bolesnika i brodolomaca. Zaštita civilnog pučanstva. Ratna okupacija. Neutralnost. Dužnost neutralaca i zaraćenih strana. Gospodarski rat na moru i neutralna imovina. Blokada. Kontrabanda. Protuneutralna pomoć. Formalno pljenovno pravo. Pljenovno redarstvo. Pljenovno sudovanje.

    Literatura

    Osnovna literatura: 1. V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000. 2. Smilja Avramov i Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007. 3. J. Andrassy, B. Bakotić i B. Vukas, Međunarodno pravo, Zagreb, 1995. Dodatna literatura: 1. V. Dimitrijević et al., Osnovi međunarodnog javnog prava, Beogradski centar za ljudska prava, 2005. 2. B. Janković i Z. Radivojević, Međunarodno javno pravo, Beograd, 1991.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet USTAVNO PRAVO Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-27 ECTS krediti 5 Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna i neophodna teorijska saznanja u vezi sa ustavnim uređenjima, elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih uređenja pojedinih država sa akcentom na ustavno uređenje BiH.

    Ishod učenja

    Opća i posebna, teorijska i praktična znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, i temeljnim pravima i slobodama čovjeka u nacionalnom i evropskom kontekstu. Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge orjentacije.

    Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

    Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60% 30% 10%

    Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10% 30% 60%

    Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske jedinice

    1. Opća i uvodna pitanja o ustavu i ustavnom pravu. O predmetu i značenju ustavnog prava. Predmet i značenje ustavnog prava. Politički fenomeni i definicija politike. Pravni okviri političkih fenomena. Definicija prava. Posebnost ustavnog prava. Ustavno pravo i političke institucije. Značenje ustavnog prava. Dualizam vlasti i slobode. Ustavno pravo kao izraz autoriteta i slobode.

    2. Oksidentalni karakter ustavnog prava. O ustavnom pravu kao pronalasku zapada. Pojam konstatacije. Recepcija osporavanja na zapadu. Civilizacija zapada. O povjerenju u pojedinca, značenju dijaloga i cilju racionalne organizacije. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustavnom pravu. Okolina klasičnog ustavnog prava.

    3. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustav¬nom pravu: o socijalnom, političkom i institucionalnom ek-vilibriju. Okolina klasičnog ustavnog prava: geopolitički, sociološki, religijski, tehnički, ekonomski i kulturni kon-tekst. Širenje klasičnog ustavnog prava i njegovo sučeljavanje s novim svijetom. Četiri velika vala konstitucionalizacije. Razlozi konstitucionalizacije dekoloniziranih država. Transformacije ustavnog prava.

    4. Okvir klasičnog ustavnog prava: država-nacija. Razmatran¬ja o državi. Definicija države. Elementi države. Sociološki elementi države: populacija, teritorij, ekskluzivni politički autoritet ili suverenitet. Juridički karakter države: pravni temelj države. Suverenitet države. Odnos države i prava. Različiti aspekti države: jednos-tavna i složena država. Pokret klasičnog ustavnog prava. Sociološke datosti ustavnog pokreta. Juridičke datosti ustavnog pokreta.

    5. Priznanje pojedinca kao integralnog dijela i cilja zajednice. Politička sloboda i individualne slobode. Individualna sloboda i klasično ustavno pravo. Različite grupe individualnih sloboda. Deklaracije i garancije ustavnih prava. Predstavnički sistem ili o uspostavi kontrole nad upravljačima. Pojam predstavničkog sistema. Nastanak predstavničkog sistema. Sistematizacija predstavničkog sistema. O par¬lamentarnom, predsjedničkom i skupštinskom sistemu organizacije vlasti.

    6. Organizacija izbora u cilju određivanja cenzora i upravljača. Izbori i predstavnici. Izbori na Zapadu. O smislu natjecateljskih izbora. Političke stranke: definicija i tipologija. Organizacija izbor¬nog tijela. Organizacija izbora. O izbornim sistemima ili raz¬ličitim načinima glasovanja. O efektima izbornih

  • sistema. 7. Pisani ustav kao juridička konzekvenca klasičnog ustavnog pokreta. Ustavotvorna radnja. Različite

    vrste ustavnih pravila. Definicija ustava. Kriteriji iden¬tifikacije. Materijalni i formalni kriterij identifikacije. Varijetet ustavnih pravila: pisani ustav, zakoni ustavnog karak¬tera, ustavni običaji. Elaboracija ustava; intelektualna sloboda elaboracije ustava; institucionalna sloboda elaboracije ustava.

    8. Revizija ustava: formalna revizija ustava. Neformalna revizija ustava. Zaštita ustava: politička kontrola; juridička kontrola. Ustavna demokracija zapadnog tipa: politička konkluzija klasičnog ustavnog pokreta. Pojam demokracije. Od¬nosi između političke, ekonomske i socijalne demokracije. Temel¬ji demokracije. Teorija narodnog suvereniteta. O teoriji nacionalnog suvereniteta. O teoriji parlamentarnog suvereniteta.

    9. Ustav kao mapa ili portofolio vlasti. O ustavu kao mapi vlasti. O ustavnom tripartizmu. O ustavnoj socijalizaciji. Ustav kao Janus. Ustav kao manifest državotvornosti. O ustavu kao manifestu državotvornosti. O preambuli ustava. Ustav i pitanje teritorijalnog integriteta. Ustav i državni simboli. Ustav i vođenje vanjske politike. Legislatura i vanjska politika. Vanjska politika u federacijama. Ustav i ciljevi politike. Ustav i supranacionalna grupiranja.

    10. Ustav i svijet ili o pitanju međunarodnih odnosa. Ustav i pitanje državne sigurnosti. Ustav i pitanje obrane države. O pravu i dužnosti da se nosi oružje. Ustav i pitanje objave i vođenja rata. Ustav i pitanje korištenja izvanrednim ovlaštenjima. O pitanju lojalnosti i neslaganja. O deliktu izdaje. O ustavnoj odgovornosti šefa države.

    11. Ustav i pitanje teritorijalne distribucije vlasti. Općenito o teritorijalnoj distribuciji vlasti. O jedinstvenosti i različitosti kao ustavnim kategorijama. Unitarni sistemi. Dogmatika ustavnog prava o ideji složene države. Posebno o federalnim sustavima. O principu jednake reprezentacije nejednakih jedinica. O etničkoj dimenziji federalizma. O asimetriji u odnosima vlasti između središta saveza i članica federacije. O ustavnim preklapanjima. O ekstraustavnim vezama. O novom federalnom pluralizmu. Hibridni sistemi. Katedrala ustavnog prava ili o rasporedu ustavnih vlasti. O prirodi državne vlasti. O podjeli vlast. O jedinstvu vlasti.

    12. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci ( i ) - parlament. O terminologiji u kontekstu funkcionalne distribucije vlasti. O parlamentu kao državnom organu, njegovoj evoluciji i ulozi. Struktura parlamenta: od jednodomnosti prema višedomnosti. O parlamentu i njegovoj nadležnosti te o njegovoj savremenoj ulozi. Oblici parlamentarnih kontrola. Parlamentarne procedure. Koga zastupaju predstavnici u parlamentu. Zaobilaženje legislatora. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (ii) - dominacija EGZEKUTIVE. Osnovna napomene o egzekutivi (o izvršnoj grani vlasti). O šefu države. O vladi, ministrima i državnoj upravi. Kabinetski (parlamentarni) sistem. Predsjednički sistem. Hibridni sistemi. Razlozi dominacije egzekutive. O daljnjim pomacima prema vladavini "tehnostrukture". O egzekutivi kao interesnoj skupini.

    13. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (iii) sud i pravda. O evoluciji sudske funkcije. O sudskoj vlasti kao čuvaru ustava i individualnih prava. O organizaciji sudstva. O sudskoj funkciji u ustavnoj demokraciji. Ustav i pitanje adaptacije promjenama. Rigidni i fleksibilni ustavi. Sudska interpretacija. Ekstraustavne i neustavne promjene. Ustav i revolucija.

    14. Transnacionalno i europsko ustavno pravo. Historijska perspektiva i temelji ekonomske integracije u Evropi. Evropski Ustav (2004). Izvor i razvitak Ustava. O izradi nacrta Ustava. EU Ustav kao Ustav evropskih građana.Vrednote i ciljevi EU Ustava. Evropsko državljanstvo i temeljna prava. Akteri EU Ustava ili o klasifikaciji vlasti. O načelu subsidijaritreta ili o osiguranju pravilnog obnašanja vlasti. Političke institucije EU. EU Komitologija. EU sistem sudbene vlasti. Posebno o institucijama. Evropski parlament. Evropsko vijeće. Evropska komisija. Ministar za vanjske poslove. Evropski sud. Što Ustav doprinosi drugim područjima EU? Stupanje na snagu EU Ustava i njegova promjena.

    15. Evropska središnja banka. Računovodstveni sud. Vijeće regija. Ekonomsko i socijalno vijeće. Sredstva djelovanja EU. Simplifikacija instrumenata. Zakonodavna procedura. Financije EU. Vanjska politika EU. Područje slobode, sigurnosti i pravosuđa. EU kao legitimna i demokratska tvorevina. Pripadanje EU. O odnosu između pravnog poretka EU i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine: Pitanje izravnog i neizravnog efekta. Sredstva i nacionalne procedure. Supremacija. Nadležnosti. Zaštita ljudskih prava.

    Literatura

    Osnovna literatura: 1. Trnka, Kasim, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006. 2. Miljko, Zvonko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006. 3. Pobrić, Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000. 4. Kuzmanović, Rajko Ustavno pravo, Banja Luka, 2002.

    Dodatna literatura: 1. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini;

  • 2. Ustav Bosne i Hercegovine; 3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; 4. Ustav Republike Srpske; 5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet PRAVO EVROSPKE UNIJE Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-19 ECTS krediti 5 Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Osnovni cilj jeste upoznavanje studenata sa teoretskim i historijskim okvirima evropskog prava, upoznavanje sa strukturom Evropske unije kao i sticanje pregleda u najznačajnijim pravcima njenog djelovanja. Produbljivanje znanja o uređenju privatnopravnih odnosa u skladu sa Pravom Evropske unije. Sve privatnopravne oblasti nacionalnog prava trebaju biti stavljene u korelaciju sa odgovarajućim pravnim izvorima Evropske unije u svrhu utvrđivanja predstojećih zakonskih reformi s ciljem približavanja članstvu EU. Naglasak stavljen na reformu Zakona o obligacionim odnosima te Zakonu o zaštiti potrošača služi približavanju materije na već postojećim primjerima usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom stečevinom Unije, te treba da motiviše za daljne naučne analize.

    Ishod učenja Sposobnost analize budućeg pravnog razvoja u oblasti privatnopravnih odnosa s obzirom na približavanje punopravnom članstvu Evropske unije, neophodnu za sva naučna istraživanja unutar privatnog prava u Bosni i Hercegovini danas.

    Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

    Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60% 30% 10%

    Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10% 30% 60%

    Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske jedinice

    1. Nastanak, ciljevi i osnovne karakteristike EU. 2. Historijska pozadina. Rekonstrukcija ustavnopravnog okvira (Jedinstveni evropski akt, Mastrihtski

    ugovor). 3. Ugovor iz Nice. Ustav EU – nacrt. 4. Institucionalno pravo EU: Upravno-pravna struktura Evropske unije. 5. Nadležnosti i organizacija Evropskog vijeća, Evropske komisije, Evropskog parlamenta. 6. Nadležnosti i organizacija Ekonomsko-socijalnog komiteta i Komiteta regija. 7. Osnovni elementi ustavnog okvira EU (temeljne vriijednosti; nadležnost; fleksibilnost;

    supsidijarnost,proporcionalnost). 8. Pravo EU: Pojam, priroda i karakteristike; izvori. 9. Pluralizam pravnih izvora sa naglaskom na pravne norme stvorene sudskom praksom Evropskog suda

    (pravde) sa ciljem shvatanja osnovne pravne metode nastanka i razvoja prava u Evropskoj uniji, 10. Politike EU: Uvod ("ekonomski ustav"). 11. Unutrašnje tržište - četiri osnovne slobode. 12. Tržišna konkurencija. 13. Ekonomsko-monetarna unija. 14. Vanjsko-politički aspekti Evropske unije. 15. Process stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine.

    Literatura Osnovna literatura: 1. Misita, N., Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo (2007.) 2. Vukadinović, R., Uvod u institucije i Pravo Evropske unije, Kragujevac (2008.)

  • Dodatna literatura: 1. Herdegen,M., Europsko pravo, Rijeka (2003.) 2. Hartley,T.C., Osnovi Prava Evropske zajednice, Oxford (1998.) 3. Josipović, T., Načela Europskog prava, Narodne novine, Zagreb (2005)

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet UPRAVNO PRAVO Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-28 ECTS krediti 5 Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta Studenti će savladati opće znanje iz oblasti upravnih nauka. Bit će osposobljeni za primjenu određenih upravnih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka kao i pisanje pojedinih upravnih akata.

    Ishod učenja Na osnovu stečenih znanja iz oblasti upravne nauke, student je osposobljen i u mogućnosti je da se bolje pripremi za primjenu određenih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka. Student je ovladao vještinama kvalitetnog analiziranja, prepoznavanja upravnih instituta, pisanja pojedinih upravnih akata, te shvatanjem cjelokupnog upravnog aparata u državnom sistemu.

    Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

    Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60% 30% 10%

    Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10% 30% 60%

    Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske jedinice

    1. Upravne organizacije. Upravno-pravni odnos: s obzirom na stvari i s obzirom na lica. Upravno pravo kao grana prava.

    2. Sistem upravnog prava. Odnos upravnog prava prema drugim granama prava. Izvori upravnog prava. Upravne organizacije. Opći pogled na nastanak i razvoj. Struktura rješenja položaja uprave u mehanizmu vlasti-načelo podjele i jedinstva vlasti.

    3. Odnos organa uprave sa predstavničkim tijelima i vladom. Djelatnost organa uprave. Djelokrug i nadležnost organa uprave. Uprava u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.

    4. Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih ustanova. Odnosi između organa uprave. Odnos organa uprave prema sudovima i nadležnom tužilaštvu. Upravno-pravni odnos. Pojam upravno-pravnog odnosa. Subjekti između kojih se može zasnovati upravno-pravni odnos. Razlika između upravno-pravnog i građansko-pravnog odnosa. Nastanak upravno-pravnog odnosa.

    5. Vrste upravnih akata. Sadržajni elementi upravnog akta. Pravno dejstvo upravnog akta. Prestanak važenja upravnog akta. Karakter normi koje regulišu upravno-pravne odnose. Upravni ugovor. Upravno pravo s obzirom na lica.

    6. Državljanstvo. Zavičajno pravo. Obaveza prijavljivanja prebivališta i boravišta građana. Lično ime. Udruženja građana Javni skupovi.

    7. Prava i dužnosti ovlaštenih lica organa unutrašnjih poslova u odnosu na građane. Upravno pravo s obzirom na stvari: Javno pravo. Eksproprijacija.

    8. Ostali oblici nastanka državne svojine. Rekvizicija. Obavezni otkup. Dužnost. Načela upravnog postupka.

    9. Nadležnost. Stranka i njezino zastupanje. Općenje organa i stranke. Dostavljanje. Rokovi. 10. Povraćaj u prijašnje stanje. Odražavanje reda. Troškovi upravnog postupka. 11. Dokazivanje. Prvostepeni postupak. Žalbeni postupak. 12. Vanredna pravna sredstva. Izvršenje. 13. Osnovi upravnog spora. Postupak u upravnom sporu. 14. Sudska zaštita ustavom zajamčenih sloboda i prava od pojedinačnih akata i radnji. Pojam prekršaja.

    Pravni propisi o prekršajima.

  • 15. Materijalno prekršajno pravo. Prekršajni postupak.

    Literatura

    Osnovna literatura: 1. Prof. dr. Mustafe Kamarić i prof. dr. Ibrahima Festića: Upravno pravo, str. 240-568 . 2. Prof. dr. Ivo Borković: Upravno pravo, šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator Zagreb,

    1997., str. 363-537.; 3. Prof. dr. Zoran R. Tomić: Upravno pravo, treće, novelirano I prošireno izdanje, Beograd, 1998., str.

    327-574.;

    Dodatna literatura: 1. Prof. dr. Slavoljub Popović: Upravno pravo, opći dio, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač

    «Savremena administracija», izdavačko-štamparsko- knjižarska radna organizacija, Beograd 1999., str. 3-482, 649-682, 765-789

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet POLITIČKI SISTEMI Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-29 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Cilj ovog predmeta je produbljivanje znanja o savremenim pravno-političkim sistemima na globalnom

    planu. Studenti se osposobljavaju za kritičko razmišljanje o savremenim pravnim i političkim sistemima,

    oblicima u kojima se javljaju, načinu funkcioniranja, klasifikaciji i njihovoj evoluciji. Upoznavanje

    studenata sa savremenim ustavnim, pravnim i političkim sistemima, posebno parlamentarizmom, osnova je

    za razumijevanje i daljnju izgradnju kako, savremenim političkih sistema tako i političkog sistema Bosne i

    Hercegovine.

    Ishod učenja Studenti se osposobljavaju za kritičko razmišljanje o političkim sistemima, oblicima u kojima se javljaju,

    načinu funkcioniranja, klasifikaciji i njihovoj evoluciji.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Uloga civilnog društva u stvaranju prava. 2. Opća pitanja političkog sistema. 3. Asocijacije kao agregati politike. 4. Političke partije. 5. Javno mišljenje. 6. Parlamentarni politički sistem: bipartizam u britanskom parlamentarnom sistemu. 7. Koalicioni bipartizam u SR Njemačkoj. 8. Multipartizam u italijanskom političkom sistemu. 9. Deformacija parlamentarizma u vidu jednopartijskih sistema. 10. Predsjednički politički sistem. 11. Skupštinski sistem. 12. Savremene tendencije u razvoju političkog sistema. 13. Međunarodni politički sistemi. 14. Organizacija ujedinjenih nacija. 15. Oblici svjetskog poretka.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Sadiković, Č., "Politički sistemi", Pravni fakultet, Sarajevo, 2004. 2. Duraković, N., Uporedni politički sistemi, Sarajevo, 2007.

    Dodatna literatura:

    1. Duraković, N., "Savremeni politički sistemi", Sarajevo 1999; 2. Pašić, N., "Uporedni politički sistemi", Beograd. 1981. 3. Jesse, E., "Tipo1ogija suvremenih političkih sistema", Osijek, Zagreb, Split 1999

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    U TRAVNIKU

    PRAVNI FAKULTET

    TRAVNIK

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM

    za II ciklus studija

    - GRAĐANSKO PRAVO-

    4+1

    Akademska godina 2019 /2020

    Travnik, 2019.

  • MODEL 4+1

    Smjer:

    GRAĐANSKO PRAVO

    Redni

    broj Predmet

    Broj sati

    P+V ECTS

    Izborni predmet

    1. Naknada štete 2+1 5 2. Pravo Evropske Unije 2+1 5 3. Poslovno pravo 2+1 5

    Redni

    broj Predmet

    Broj sati

    P+V ECTS

    I semestar

    1. Metodologija naučno-istraživačkog rada 2+1 5

    2. Građansko pravo 2+1 5

    3. Obligaciono pravo 2+1 5

    4. Međunarodno privatno pravo 2+1 5

    5. Građansko parnično-procesno pravo 2+1 5

    6. Izborni predmet 2+1 5

    Ukupno ECTS I semestar 30

    II semestar

    7. Magistarski rad 30

    Ukupno ECTS II semestar 30

    Ukupno ECTS I godina 60

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-23 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta Cilj predmeta je da se studentima prezentiraju, na metodološki prihvatljiv način, i objasne sve bitne ustanove

    ovog pozitivno-pravnog predmeta.

    Ishod učenja Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će biti sposobni da ispravno poimaju kategorijalna i

    konkretna određenja, da ovladaju procesnim instrumentarijem i da izgrade svoj vlastiti stav prema pojedinim

    problemskim pitanjima.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Pojam, predmet i funkcija parničkog postupka. 2. Shvatanja o pravnoj prirodi parničkog postupka. 3. Pravna priroda angloameričke parnice. 4. Pravo-zaštitni zahtjev; procesne pretpostavke; 5. Prethodno pitanje; osnovna načela. 6. Nadležnost sudova -pojam, vrste, atrakcija i sukob nadležnosti. 7. Stranke u parnici; zastupanje u parnici; učešće trećih lica u parnici; suparništvo. 8. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici: procesne radnje; rokovi i ročišta. 9. Pojam propuštanja i restitucije; tužbe. 10. Pojam, vrste, kumulacija, preinačenje, povlačenje, sadržaj i osnov, petutim. 11. Tok parničkog postupka: dokazni postupak; parnični troškovi; sudsko poravnanje. 12. Odbrambene radnje tuženog – sudske odluke; presude i rješenja. 13. Pojam, klasifikacija, pravosnažnost. 14. Pravni lijekovi (redovni i vanredni). 15. Postupak obezbjeđenja; posebni parnični postupci; de lege lata i de lege ferenda.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Čalija – Omanović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu 2000. 2. Rajović-Živanović-Momčilović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj

    Luci 2001.

    Dodatna literatura:

    1. Triva-Dika: Građansko parničko procesno pravo, Zagreb 2004. 2. Palačković: Parnično procesno pravo, Kragujevac 2004. 3. Poznić-Rakić-Vodinelić, Građansko procesno pravo, "Savremena administracija" Beograd 1999. 4. Starović-Keča, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 1998.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet GRAĐANSKO PRAVO Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-02 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Cilj predmeta se reflektira u intenciji da se studentima predoči osnovni zakonodavno-pravni okvir u domenu

    građanskog prava u BiH. Uz razmatranje de lege lata rješenja, u skladu sa istaknutim doktrinarnim

    stanovištem u BiH, ali i zemalja u okruženju, rezultati su usmjereni ka predstavljanju de lege ferenda pravaca

    u cilju inoviranja postojećih zakonskih rješenja koja gledajući sa nivoa BiH su svojevrsni ius specifucum.

    Pored ovog legislativnog okvira, cilj predmeta je da studenti ovladaju temeljnim pojmovima građanskog

    prava, kao stuba modernog privatnog prava. Naravno, ukazuje se i na značaj pravnih pravila, te običaja i

    sudske prakse, koji nemaju velikog utjecaja na građansko pravo u BiH.

    Ishod učenja

    Studenti će biti osposobljeni za samostalno proučavanje instituta građanskopravnih odnosa, utvrđivanje

    problema uzrokovanih nedostacima postojećeg sistema građanskopravnih odnosa te donošenje adekvatnih

    rješenja za iste, primjenu odgovarajućih propisa za donošenje adekvatnih odgovora za konkretne situacije iz

    ove oblasti.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Pojam građanskog prava. Naziv građanskog prava. Načela građanskog prava. Odnos građanskog prava prema drugim granama prava.

    2. Izvori građanskog prava. Pojam i vrste izvora. Propisi. Običaji. Sudska praksa. Pravna nauka. 3. Građanskopravni odnos. Pojam građanskopravnog odnosa. Nastanak građanskopravnog odnosa.

    Pojam pravnih činjenica.

    4. Vrsta pravnih činjenica sa obzirom na postanak. Vrsta pravnih činjenica sa obzirom na funkciju. 5. Subjekti građanskopravnog odnosa. Pojam subjekta. Fizičko lice. Pravno lice. 6. Građansko pravo u subjektivnom smislu. Pojam subjektivnog građanskog prava. Sadržaj subjektivnog

    građanskog prava (pripadanje i ovlaštenje, te interes).

    7. Pojam zahtjeva. Vrste prava u subjektivnom smislu (apsolutna i relativna, prenosiva i neprenosiva, glavna i sporedna prava te preobražajna prava).

    8. Objekti građanskopravnog odnosa. Pojam objekta. Stvari. Dioba stvari po kriteriju prometnosti. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava. Odnos između pojedinih stvari. Novac i stvari.

    9. Čindba. Imovina. 10. Pravni poslovi. Pojam pravnog posla. Vrste pravnih poslova. Sadržaj pravnih poslova. Uzgredni

    elementi pravnih poslova.

    11. Oblik očitovanja volje. Oblik pravnih poslova. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova. 12. Ništavost pravnih poslova. Pojam ništavih pravnih poslova. Razlozi ništavosti pravnih poslova.

    Djelimična ništavost. Posljedice ništavosti. Subjekti i rok za poništenje pravnog posla u zabludi.

    13. Pobojnost (rušljivost) pravnih poslova. Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova. Razlozi pobojnosti. Posljedice poništenja.

    14. Subjekti i rok za poništenje pravnog posla. Konvalidacija. Konverzija pravnih poslova. 15. Sticanje i gubitak prava.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Klarić, P., Vedriš, M., Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009. 2. Spaić, V., Građansko pravo-opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1971.

  • Dodatna literatura:

    1. Popov, D., Građansko pravo-opšti deo, Službeni glasnik, Beograd, 2005. 2. Zakon o obligacionim odnosima 3. Zakon o vlasničkopravnim odnosima FBiH

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO EU Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-31 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Cilj ove naučne discipline koja je još u začetku se ogleda u izučavanju i upoznavanju studenata sa osnovnim

    pravilima o nadležnostima i postupku Europskog suda pravde s jedne strane i pravilima Briselske konvencije

    o nadležnosti i izvršenju sudskih odluka, kao i Luganske konvencija o sudskoj nadležnosti, priznanju i

    izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima s druge strane. Ono što je značajno jeste

    da je područje primjen Briselske konvencije i Luganske konvencije uz određene prilagodbe pretočeno u

    Uredbu Vijeća (EU) broj 44/2001 o sudskoj nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim

    i trgovačkim predmetima od 20. decembra 2000. godine. Stoga će primarno biti analizirana ona

    procesnopravna pitanja koja reguliše pomenuta Uredba kao temeljni propis međunarodnog građanskog

    procesnog prava unutar EU. Pri tome će se uzeti u obzir i neke drugi izvori sekundarnog prava EU.

    Ishod učenja Razvijanje teorijskih, analitičkih, kritičkih i prezentacijskih sposobnosti iz oblasti građanskog procesnog

    prava EU.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Harmonizacija pravila građanskog procesnog prava u EU. Sekunadarni izvori prava. 2. Međunarodne nadležnosti u građanskim i trgovačkim predmetima. Opća nadležnost za sporove prema

    prebivalištu tuženika.

    3. Posebna nadležnost prema mjestu izvršenja ugovora u predmetima izdržavanja. Posebna nadležnosti u predmetima izvanugovorne odgovornosti za naknadu štete.

    4. Nadležnost za adhezijske postupke. Nadležnost za podružnice. 5. Nadležnost po uskoj povezanosti tužbenih zahtjeva. Nadležnosti u predmetu osiguranja. 6. Nadležnost u predmetu potrošačkih ugovora. 7. Pravila za isključivoj nadležnosti. Ugovorena nadležnost. 8. Ispitivanje nadležnosti i njene dopuštenosti. Slanje i dostava sudskih pismena. 9. Litispendencija– povezani postupci. Privremene i zaštitne mjere. 10. Pravila o postupku priznanje stranih odluka. 11. Pravila o izvršenje odluka te izvršavanje javnih isprava i sudskih nagodbi. 12. Sadržaj i područje primjene europskog izvršnog naloga za nesporne tražbine u građanskim i

    trgovačkim predmetima.

    13. Ukidanje deliberacionog postupka i uslovi za potvrđivanje europskog naloga za izvršenje. 14. Nadlеžnоst i pоkrеtanjе glavnоg i sеkundarnоg stеčaјnоg pоstupka. Odrеđivanjе mјеrоdavnоg prava i

    pоsljеdice, kоје prоizvоdi stеčaјni pоstupak sa еlеmеntоm inоstranоsti.

    15. Pretpostavke, postupak priznanja i učinci strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. V. Rakić-Vodinelić, G. Knežević, Građansko procesno pravo Evropske unije, Beograd, 1998. 2. K. Sajko, Uredba Europskog vijeća br. 44/2001. o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u

    građanskim i trgovačkim predmetima iz 2000.,

    3. E. Kunštek, Pretpostavke za izdavanje potvrde o europskom ovršnom nalogu Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 28, br. 1,(2007), 441-492.

    4. V. Čolović, N. Milijević, Međunarodni stečaj: stečajni postupak sa elementom inostranosti, Banja Luka, 2007.

  • Dodatna literatura:

    1. . Sikirić, Uredba Europskog Vijeća br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u bračnim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ)

    br. 1347/2000, u: “Europski sudski prostor”, Maribor, 2005.

    2. S. Đorđević, Novi propisi Europske zajednice o priznanju i izvršenju odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, Pravni život, br. 12/2001, 57-70.

    3. B. Miloš, Načela evropskog stečajnog prava sa posebnim osvrtom na evropsku regulativu o stečajnim postupcima Revija za evropsko pravo, vol. 5, br. 1-3, 2003, str. 43-63

    5. V. Čolović, Izvršenje nespornih potraživanja u pravu Evropske unije, 6. Pravni život, vol. 56, br. 7-8, 2007, str. 55-70.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-13 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta Osnovni cilj predmeta je formirati i učvrstiti svijest o koegzistenciji različitih država, njihovih pravnih

    poredaka i njihovih pravosudnih i administrativnih organa, te kod njihrazviti refleks i potrebna znanja i

    vještine u postupanju sa privatnopravnim odnosima koji imaju međunarodni karakter.

    Ishod učenja Student stiče opća i posebna znanja o međunarodnom privatnom i procesnom pravu u nacionalnom i

    europskom kontekstu, te o državljanstvu i pravnom položaju stranaca.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Opći dio: Odnosi sa međunarodnim obilježjem i metode rješavanja problema koji nastaju u vezi s množinom pravnih poredaka. Pojam, ime i predmet međunarodnoga privatnog prava.

    2. Pravna vrela međunarodnoga privatnog prava. Razvoj međunarodnoga privatnog prava. 3. Kolizijska i supstancijalna pravila, kvalifikacija, uzvrat i upućivanje na daljnje pravo. Pretpostavke i

    način primjene stranog prava. Izuzeci od primjene stranog prava.

    4. Javni poredak i prevarno zaobilaženje prava. 5. Pojam interlokalnog i intertemporalnog prava. 6. Posebni dio: Pravo osoba. Stvarna prava. Oblik pravnih čina. 7. Obvezno pravo - izvanugovorne obveze. 8. Ugovori - posebni slučajevi ugovora (kupoprodaja, osiguranje, vrijednosni papiri, mjenica, ček). 9. Ugovori - posebni slučajevi ugovora (novčane tražbine, prijevozni ugovori i drugo). 10. Intelektualno vlasništvo. Drugi posebni slučajevi. 11. Obiteljsko pravo. Nasljedno pravo. Pravni položaj stranaca. 12. Međunarodno procesno pravo. Međunarodna nadležnost (sudbenost). Položaj stranaca u postupku.

    Ostala pitanja.

    13. Strane sudske i arbitražne odluke. Arbitraža. 14. Međunarodno privatno pravo europskih zajednica. 15. Prilagodba bosansko - hercegovačkog međunarodnoga privatnog i procesnog prava pravnom sustavu

    Europskih zajednica s osnovnim značajkama europskog prava.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Edin Muminović: Međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2008. 2. Mirko Živković / Maja Stanivuković, Međunarodno privatno pravo, Opšti deo, 2007.

    Dodatna literatura:

    1. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Sl. list SFRJ br. 43, 1982.)

    2. Tibor Varadi / Bernadet Bordaš / Gašo Knežević, Međunarodno privatno pravo, Novi Sad 2003. 3. Milan Pak, Međunarodno privatno pravo, Beograd 2001.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

    Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 1-22 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 25

    Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i

    postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje

    znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.

    Ishod učenja

    Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati

    koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja;

    prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti;

    ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju. 2. Znanstvena djelatnost 3. Znanstvena istraživanja. 4. Učenje i saznanja učenja o istini, 5. Učenje o greškama u mišljenju, saznajni procesi predviđanja, 6. Naučno otkriće. 7. Znanstveno djelo, pojam i vrste. 8. Metodika znanstvenog istraživanja 9. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. 10. Metode znanstvenog istraživanja. 11. Metoda scenarija. 12. Teorija sistema kao metoda istraživanja. 13. Primjena znanstvenih metoda u istraživanju i metoda izvođenja istraživanja. 14. Pisanje i oblikovanje znanstvenog djela. 15. Magisterij, doktorat.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Alihodžić, A.: „Metodologija naučno-istraživačkog rada“, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku, Travnik, 2009.

    2. Baban, LJ.: „Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek, 2000.

    3. Zelenika, R.: „Metodologija i tehnologija izrade naučnog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Rijeka, 2000.

    Dodatna literatura:

    1. Kukić, S., Markić, B., Metodologija društvenih znanosti: Metode, tehnike, postupci i instrumenti znanstveno- istraživačkog rada, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru

    2. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003. 3. Termiz, Dž., Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet OBLIGACONO PRAVO Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-16 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Ciljevi predmeta su sticanje osnovnih znanja iz oblasti ugovornog prava, kao i teoresko-praktična pitanja

    ostalih izvora obligacionih odnosa. U ovom dijelu, a imajući u vidu obim i potrebe predmeta, cilj je iz

    množine obligacionih odnosa izdvojiti one karakteristike koje omogućavaju njihovo grupisanje i tretiranje

    kao zasebnih obligacionopravnih instituta. To je potrebno uraditi prije svega iz pedagoško-didaktičkih

    razloga, a može se posmatrati i kao izraz naučnog sistema obligacionog prava.

    Ishod učenja U okvirima ovog predmeta studenti će steći znanja i sposobnosti neophodna za razumjevanje, tumačenje i

    kritičku analizu normi obligacionog prava i pojedinih instituta obligacionog prava.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Pojam i značaj Obligacionog prava. Odnos Obligacionog prava i drigih srodnih grana prava; 2. Izvori nastanka obligacije. Izvori u formalnom smislu. Izvori u materijalnom smislu; 3. Pojam i karakteristuike obligacionog odnosa. Pojam i vrste, klasifikacija obligacija; 4. Subjekti obligacija; dejstva obligacije-docnja dužnika i docnja poverioca; Paulijanska tužba; 5. Obligacioni ugovor; Opšti uslovi za zaključenje ugovora. Forma ugovora. Opšta dejstva ugovora; 6. Posebna dejstva dvostrano teretnih ugovora; Klasifikacija ugovora; Sredstva obezbeđenja izvršenja

    ugovora. Prestanak ugovora;

    7. Prouzrokovanje štete kao izvor obligacije; Pojam i vrste štete. Opšti uslovi za ostvarivanje prava na naknadu štete. Način naknade štete; Osnovi odgovornosti za prouzrokovanu štetu;

    8. Neosnovano obogaćenje kao izvor obligacije; 9. Poslovodstvo bez naloga kao izvor obligacije; 10. Jednostrana izjava volje kao izvor obligacije; Druge pravne činjenice kao izvor obligacije; 11. Prestanak ili gašenje obligacije; 12. Klasični ugovori obligacionog prava - ugovor o prodaji; posebne vrste prodaje; 13. Ugovor o razmeni; ugovor o poklonu; posebne vrste poklona; 14. Ugovor o zajmu; ugovor o zakupu; ugovor o posluzi; 15. Ugovor o delu; ugovor o punomoćstvu, ugovor o ostavi, ugovor o ortakluku;

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Abedin Bikić: "Obligaciono pravo - opći dio ", Sarajevo 2006. 2. Branko Morait: "Obligaciono pravo", Banja Luka, 1997. 3. Abedin Bikić: "Obligaciono pravo posebni dio-skripta", Sarajevo 2001.

    Dodatna literatura:

    1. B. Loza: "Obligaciono pravo-opći i posebni dio", Kaner, Sarajevo 2000.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet POSLOVNO PRAVO

    Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-32 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Izučavanje poslovnog prava obuhvata poznavanje: Osnova obligacionog prava, kompanijskog prava,

    stečajnog prava, ugovore poslovnog prava, vrijednosni papiri i pravo konkurencije. Izučavanje ovog

    predmeta ima za cilj da upozna buduće ekonomiste sa osnovnim postulatima pravne nauke sa kojima će se

    susretati u svom budućem radu. Ovo je posljedica činjenice da bez obzira u kom privrednom sektoru rade

    ekonomisti se susreću sa brojnim pravnim institutima i instrumentima. Time je pravna disciplina koju

    nazivamo poslovno pravo postala nezaobilazna u obrazovanju budućih ekonomista.

    Ishod učenja Studenti će izučavanjem osnovnih tematskih cjelina ovladati osnovnim i elementarnim pojmovima kao što

    je stečajno pravo, vrijednosni papiri, obligacionim pravom te načinu pravljenja ugovora, pravima i

    obavezama ugovornih strana itd.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Osnovni pojmovi o državi i pravu. 2. Razvoj ustavnosti. 3. Stvaranje prava. 4. Građansko pravo. 5. Osnovi stvarnog prava. 6. Zemljišni registri. 7. Autorsko pravo 8. Pravo industrijske svojine. 9. Osnovi obligacionog prava. 10. Korporativno i ugovorno pravo. 11. Privredni (profitni) i drugi subjekti i njihove asocijacije. 12. Javne nabavke. 13. Ugovori u privredi. 14. Bankarski poslovi. 15. Vrijednosni papiri.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Rajko Kasagić, Osnovi prava i poslovno pravo, treće izmijenjeno i dounjeno izdanje, Ekonomski fakultet Banjaluka, 2009.

    Dodatna literatura:

    1. Miloš Trifković, Milić Simić, Poslovno pravo – Osnovi prava i obligacija, privredna društva, Ekonomski fakultet Sarajevo, 1999.

    2. Materijali s nastave 3. Preporučeni internet izvori

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet PRAVO EVROSPKE UNIJE Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-19 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Osnovni cilj jeste upoznavanje studenata sa teoretskim i historijskim okvirima evropskog prava, upoznavanje

    sa strukturom Evropske unije kao i sticanje pregleda u najznačajnijim pravcima njenog djelovanja.

    Produbljivanje znanja o uređenju privatnopravnih odnosa u skladu sa Pravom Evropske unije. Sve

    privatnopravne oblasti nacionalnog prava trebaju biti stavljene u korelaciju sa odgovarajućim pravnim

    izvorima Evropske unije u svrhu utvrđivanja predstojećih zakonskih reformi s ciljem približavanja članstvu

    EU. Naglasak stavljen na reformu Zakona o obligacionim odnosima te Zakonu o zaštiti potrošača služi

    približavanju materije na već postojećim primjerima usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom

    stečevinom Unije, te treba da motiviše za daljne naučne analize.

    Ishod učenja Sposobnost analize budućeg pravnog razvoja u oblasti privatnopravnih odnosa s obzirom na približavanje

    punopravnom članstvu Evropske unije, neophodnu za sva naučna istraživanja unutar privatnog prava u Bosni

    i Hercegovini danas.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Nastanak, ciljevi i osnovne karakteristike EU. 2. Historijska pozadina. Rekonstrukcija ustavnopravnog okvira (Jedinstveni evropski akt, Mastrihtski

    ugovor).

    3. Ugovor iz Nice. Ustav EU – nacrt. 4. Institucionalno pravo EU: Upravno-pravna struktura Evropske unije. 5. Nadležnosti i organizacija Evropskog vijeća, Evropske komisije, Evropskog parlamenta. 6. Nadležnosti i organizacija Ekonomsko-socijalnog komiteta i Komiteta regija. 7. Osnovni elementi ustavnog okvira EU (temeljne vriijednosti; nadležnost; fleksibilnost;

    supsidijarnost,proporcionalnost).

    8. Pravo EU: Pojam, priroda i karakteristike; izvori. 9. Pluralizam pravnih izvora sa naglaskom na pravne norme stvorene sudskom praksom Evropskog suda

    (pravde) sa ciljem shvatanja osnovne pravne metode nastanka i razvoja prava u Evropskoj uniji,

    10. Politike EU: Uvod ("ekonomski ustav"). 11. Unutrašnje tržište - četiri osnovne slobode. 12. Tržišna konkurencija. 13. Ekonomsko-monetarna unija. 14. Vanjsko-politički aspekti Evropske unije. 15. Process stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Misita, N., Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo (2007.) 2. Vukadinović, R., Uvod u institucije i Pravo Evropske unije, Kragujevac (2008.)

    Dodatna literatura:

    1. Herdegen,M., Europsko pravo, Rijeka (2003.) 2. Hartley,T.C., Osnovi Prava Evropske zajednice, Oxford (1998.) 3. Josipović, T., Načela Europskog prava, Narodne novine, Zagreb (2005)

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    U TRAVNIKU

    PRAVNI FAKULTET

    TRAVNIK

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM

    za II ciklus studija

    - HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA-

    4+1

    Akademska godina 2019/2020

    Travnik, 2019.

  • MODEL 4+1

    Smjer:

    HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA

    Redni

    broj Predmet

    Broj sati

    P+V ECTS

    Izborni predmet

    1. Ustavno pravo 2+1 5 2. Pravo Evropske Unije 2+1 5 3. Retorika 2+1 5

    Redni

    broj Predmet

    Broj sati

    P+V ECTS

    I semestar

    1. Metodologija naučno-istraživačkog rada 2+1 5

    2. Opća historija države i prava 2+1 5

    3. Rimsko pravo 2+1 5

    4. Historija države i prava 2+1 5

    5. Komparativno-pravna historija 2+1 5

    6. Izborni predmet 2+1 5

    Ukupno ECTS I semestar 30

    II semestar

    7. Magistarski rad 30

    Ukupno ECTS II semestar 30

    Ukupno ECTS I godina 60

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA BIH Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-03 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Predmet Historija države BiH ima za cilj da studente prava upozna sa državnopravnim razvitkom i

    institucijama Bosne i Hercegovine u široj historijskoj i komparativnoj perspektivi. Njegovim izučavanjem

    nastoje se formirati osnovna znanja o historijskoj genezi javnopravnih, ustavnih, političkih i upravnih

    institucija Bosne i Hercegovine. Proučavanje tog razvitka nije ograničeno samo na normativnu analizu, nego

    podrazumijeva širi interdisciplinarni, odnosno historijsko-pravni i komparativni pristup. Na taj način

    studentima se daje historijski uvod u izučavanje drugih javnopravnih disciplina

    Ishod učenja

    Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

    a) znanje:

    - prepoznati glavne faze državnopravnog razvitka BiH od

    najstarijih vremena do modernog doba;

    - usvojiti osnovne pojmove i kategorije vezane za

    državnopravni razvitak, te javnopravne i političke ustanove

    Bosne i Hercegovine u široj historijskoj perspektivi;

    - dovesti u vezu državnopravni razvitak BiH u bližoj i daljoj

    historiji sa današnjim državnim/ustavnim uređenjem BiH;

    b) vještine:

    - rekonstruirati državnopravni razvitak BiH pojedinih

    historijskih epoha u cijelosti;

    - koristiti se pravno-historijskim metodom u tumačenju

    pravnih normi, izvora i pravnih akata;

    - koristiti se pravno-historijskim metodama i znanjima pri

    rješavanju konkretnih pravnih pitanja;

    c) kompetencije:

    - analizirati i tumačiti pravne i političke dokumente (akte)

    vezane za državnopravni razvitak BiH.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Srednjovjekovna (feudalna) bosanska država.Osnovne odlike i periodizacija državnopravnog razvitka BiH.

    2. Bosna kao samostalna feudalna država.Bosanska crkva. 3. Državno uređenje srednjovjekovne Bosne. 4. Bosna pod osmanskom vlašću. 5. Okupacija BiH 1878. god. BiH za vrijeme Austro-ugarske uprave. Habsburška carevina i njena

    ustavna struktura.

    6. Organizacija vlasti u BiH 1878.-1918. 7. Nacionalno-politički kurs okupacione uprave. Organizacija vjerskih zajednica. Političke stranke. 8. Aneksija BiH. Bosanskohercegovački Ustav i Sabor. BiH 1914.-1918. i stvaranje jugoslavenske

    države.

    9. Državnopravne prilike u BiH tokom rata. BiH u Jugoslaviji između dva svjetska rata. 10. BiH za vrijeme privremenog državnog uređenja 1918.-1921. 11. Vidovdanski ustav. Šestojanuarska diktatura.

  • 12. Oktroirani ustav i njegova primjena. 13. Borba za autonomiju BiH 1937.-1941. 14. BiH u vrijeme rata 1941.-1945. BiH U Socijalističkoj Jugoslaviji. 15. BiH kao samostalna i suverena država.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Imamović, M., Historija države i prava BiH, III izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2003. 2. Čaušević, Dž., Pravno-politički razvitak BiH, Dokumenti sa komentarima, Magistrat,Sarajevo, 2005. 3. Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski glas, Sarajevo, 1991.

    Dodatna literatura:

    1. Imamović, M.,Historija Bošnjaka, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Sarajevo, 1998. 2. Grupa autora: BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar,

    Sarajevo, 1998.

    3. Noel Malcolm: Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo, 1995.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet PRAVO EVROSPKE UNIJE Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-19 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Osnovni cilj jeste upoznavanje studenata sa teoretskim i historijskim okvirima evropskog prava, upoznavanje

    sa strukturom Evropske unije kao i sticanje pregleda u najznačajnijim pravcima njenog djelovanja.

    Produbljivanje znanja o uređenju privatnopravnih odnosa u skladu sa Pravom Evropske unije. Sve

    privatnopravne oblasti nacionalnog prava trebaju biti stavljene u korelaciju sa odgovarajućim pravnim

    izvorima Evropske unije u svrhu utvrđivanja predstojećih zakonskih reformi s ciljem približavanja članstvu

    EU. Naglasak stavljen na reformu Zakona o obligacionim odnosima te Zakonu o zaštiti potrošača služi

    približavanju materije na već postojećim primjerima usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom

    stečevinom Unije, te treba da motiviše za daljne naučne analize.

    Ishod učenja Sposobnost analize budućeg pravnog razvoja u oblasti privatnopravnih odnosa s obzirom na približavanje

    punopravnom članstvu Evropske unije, neophodnu za sva naučna istraživanja unutar privatnog prava u Bosni

    i Hercegovini danas.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Nastanak, ciljevi i osnovne karakteristike EU. 2. Historijska pozadina. Rekonstrukcija ustavnopravnog okvira (Jedinstveni evropski akt, Mastrihtski

    ugovor).

    3. Ugovor iz Nice. Ustav EU – nacrt. 4. Institucionalno pravo EU: Upravno-pravna struktura Evropske unije. 5. Nadležnosti i organizacija Evropskog vijeća, Evropske komisije, Evropskog parlamenta. 6. Nadležnosti i organizacija Ekonomsko-socijalnog komiteta i Komiteta regija. 7. Osnovni elementi ustavnog okvira EU (temeljne vriijednosti; nadležnost; fleksibilnost;

    supsidijarnost,proporcionalnost).

    8. Pravo EU: Pojam, priroda i karakteristike; izvori. 9. Pluralizam pravnih izvora sa naglaskom na pravne norme stvorene sudskom praksom Evropskog suda

    (pravde) sa ciljem shvatanja osnovne pravne metode nastanka i razvoja prava u Evropskoj uniji,

    10. Politike EU: Uvod ("ekonomski ustav"). 11. Unutrašnje tržište - četiri osnovne slobode. 12. Tržišna konkurencija. 13. Ekonomsko-monetarna unija. 14. Vanjsko-politički aspekti Evropske unije. 15. Process stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Misita, N., Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo (2007.) 2. Vukadinović, R., Uvod u institucije i Pravo Evropske unije, Kragujevac (2008.)

    Dodatna literatura:

    1. Herdegen,M., Europsko pravo, Rijeka (2003.) 2. Hartley,T.C., Osnovi Prava Evropske zajednice, Oxford (1998.) 3. Josipović, T., Načela Europskog prava, Narodne novine, Zagreb (2005)

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet USTAVNO PRAVO

    Godina I Status

    predmeta IZBORNI Kod M 5-27 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna i neophodna teorijska saznanja u vezi sa ustavnim uređenjima,

    elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih uređenja pojedinih država sa akcentom

    na ustavno uređenje BiH.

    Ishod učenja

    Opća i posebna, teorijska i praktična znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, i

    temeljnim pravima i slobodama čovjeka u nacionalnom i evropskom kontekstu.

    Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u

    okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge

    orjentacije.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Opća i uvodna pitanja o ustavu i ustavnom pravu. O predmetu i značenju ustavnog prava. Predmet i značenje ustavnog prava. Politički fenomeni i definicija politike. Pravni okviri političkih fenomena.

    Definicija prava. Posebnost ustavnog prava. Ustavno pravo i političke institucije. Značenje ustavnog

    prava. Dualizam vlasti i slobode. Ustavno pravo kao izraz autoriteta i slobode.

    2. Oksidentalni karakter ustavnog prava. O ustavnom pravu kao pronalasku zapada. Pojam konstatacije. Recepcija osporavanja na zapadu. Civilizacija zapada. O povjerenju u pojedinca, značenju dijaloga i

    cilju racionalne organizacije. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustavnom pravu.

    Okolina klasičnog ustavnog prava.

    3. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustav¬nom pravu: o socijalnom, političkom i institucionalnom ek-vilibriju. Okolina klasičnog ustavnog prava: geopolitički, sociološki, religijski,

    tehnički, ekonomski i kulturni kon-tekst. Širenje klasičnog ustavnog prava i njegovo sučeljavanje s

    novim svijetom. Četiri velika vala konstitucionalizacije. Razlozi konstitucionalizacije dekoloniziranih

    država. Transformacije ustavnog prava.

    4. Okvir klasičnog ustavnog prava: država-nacija. Razmatran¬ja o državi. Definicija države. Elementi države. Sociološki elementi države: populacija, teritorij, ekskluzivni politički autoritet ili suverenitet.

    Juridički karakter države: pravni temelj države. Suverenitet države. Odnos države i prava. Različiti

    aspekti države: jednos-tavna i složena država. Pokret klasičnog ustavnog prava. Sociološke datosti

    ustavnog pokreta. Juridičke datosti ustavnog pokreta.

    5. Priznanje pojedinca kao integralnog dijela i cilja zajednice. Politička sloboda i individualne slobode. Individualna sloboda i klasično ustavno pravo. Različite grupe individualnih sloboda. Deklaracije i

    garancije ustavnih prava. Predstavnički sistem ili o uspostavi kontrole nad upravljačima. Pojam

    predstavničkog sistema. Nastanak predstavničkog sistema. Sistematizacija predstavničkog sistema. O

    par¬lamentarnom, predsjedničkom i skupštinskom sistemu organizacije vlasti.

    6. Organizacija izbora u cilju određivanja cenzora i upravljača. Izbori i predstavnici. Izbori na Zapadu. O smislu natjecateljskih izbora. Političke stranke: definicija i tipologija. Organizacija izbor¬nog tijela.

    Organizacija izbora. O izbornim sistemima ili raz¬ličitim načinima glasovanja. O efektima izbornih

    sistema.

    7. Pisani ustav kao juridička konzekvenca klasičnog ustavnog pokreta. Ustavotvorna radnja. Različite vrste ustavnih pravila. Definicija ustava. Kriteriji iden¬tifikacije. Materijalni i formalni kriterij

    identifikacije. Varijetet ustavnih pravila: pisani ustav, zakoni ustavnog karak¬tera, ustavni običaji.

  • Elaboracija ustava; intelektualna sloboda elaboracije ustava; institucionalna sloboda elaboracije

    ustava.

    8. Revizija ustava: formalna revizija ustava. Neformalna revizija ustava. Zaštita ustava: politička kontrola; juridička kontrola. Ustavna demokracija zapadnog tipa: politička konkluzija klasičnog

    ustavnog pokreta. Pojam demokracije. Od¬nosi između političke, ekonomske i socijalne demokracije.

    Temel¬ji demokracije. Teorija narodnog suvereniteta. O teoriji nacionalnog suvereniteta. O teoriji

    parlamentarnog suvereniteta.

    9. Ustav kao mapa ili portofolio vlasti. O ustavu kao mapi vlasti. O ustavnom tripartizmu. O ustavnoj socijalizaciji. Ustav kao Janus. Ustav kao manifest državotvornosti. O ustavu kao manifestu

    državotvornosti. O preambuli ustava. Ustav i pitanje teritorijalnog integriteta. Ustav i državni simboli.

    Ustav i vođenje vanjske politike. Legislatura i vanjska politika. Vanjska politika u federacijama.

    Ustav i ciljevi politike. Ustav i supranacionalna grupiranja.

    10. Ustav i svijet ili o pitanju međunarodnih odnosa. Ustav i pitanje državne sigurnosti. Ustav i pitanje obrane države. O pravu i dužnosti da se nosi oružje. Ustav i pitanje objave i vođenja rata. Ustav i

    pitanje korištenja izvanrednim ovlaštenjima. O pitanju lojalnosti i neslaganja. O deliktu izdaje. O

    ustavnoj odgovornosti šefa države.

    11. Ustav i pitanje teritorijalne distribucije vlasti. Općenito o teritorijalnoj distribuciji vlasti. O jedinstvenosti i različitosti kao ustavnim kategorijama. Unitarni sistemi. Dogmatika ustavnog prava o

    ideji složene države. Posebno o federalnim sustavima. O principu jednake reprezentacije nejednakih

    jedinica. O etničkoj dimenziji federalizma. O asimetriji u odnosima vlasti između središta saveza i

    članica federacije. O ustavnim preklapanjima. O ekstraustavnim vezama. O novom federalnom

    pluralizmu. Hibridni sistemi. Katedrala ustavnog prava ili o rasporedu ustavnih vlasti. O prirodi

    državne vlasti. O podjeli vlast. O jedinstvu vlasti.

    12. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci ( i ) - parlament. O terminologiji u kontekstu funkcionalne distribucije vlasti. O parlamentu kao državnom organu, njegovoj evoluciji i

    ulozi. Struktura parlamenta: od jednodomnosti prema višedomnosti. O parlamentu i njegovoj

    nadležnosti te o njegovoj savremenoj ulozi. Oblici parlamentarnih kontrola. Parlamentarne

    procedure. Koga zastupaju predstavnici u parlamentu. Zaobilaženje legislatora. O funkcionalnoj

    distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (ii) - dominacija EGZEKUTIVE. Osnovna

    napomene o egzekutivi (o izvršnoj grani vlasti). O šefu države. O vladi, ministrima i državnoj upravi.

    Kabinetski (parlamentarni) sistem. Predsjednički sistem. Hibridni sistemi. Razlozi dominacije

    egzekutive. O daljnjim pomacima prema vladavini "tehnostrukture". O egzekutivi kao interesnoj

    skupini.

    13. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (iii) sud i pravda. O evoluciji sudske funkcije. O sudskoj vlasti kao čuvaru ustava i individualnih prava. O organizaciji sudstva. O

    sudskoj funkciji u ustavnoj demokraciji. Ustav i pitanje adaptacije promjenama. Rigidni i fleksibilni

    ustavi. Sudska interpretacija. Ekstraustavne i neustavne promjene. Ustav i revolucija.

    14. Transnacionalno i europsko ustavno pravo. Historijska perspektiva i temelji ekonomske integracije u Evropi. Evropski Ustav (2004). Izvor i razvitak Ustava. O izradi nacrta Ustava. EU Ustav kao Ustav

    evropskih građana.Vrednote i ciljevi EU Ustava. Evropsko državljanstvo i temeljna prava. Akteri EU

    Ustava ili o klasifikaciji vlasti. O načelu subsidijaritreta ili o osiguranju pravilnog obnašanja vlasti.

    Političke institucije EU. EU Komitologija. EU sistem sudbene vlasti. Posebno o institucijama.

    Evropski parlament. Evropsko vijeće. Evropska komisija. Ministar za vanjske poslove. Evropski sud.

    Što Ustav doprinosi drugim područjima EU? Stupanje na snagu EU Ustava i njegova promjena.

    15. Evropska središnja banka. Računovodstveni sud. Vijeće regija. Ekonomsko i socijalno vijeće. Sredstva djelovanja EU. Simplifikacija instrumenata. Zakonodavna procedura. Financije EU. Vanjska

    politika EU. Područje slobode, sigurnosti i pravosuđa. EU kao legitimna i demokratska tvorevina.

    Pripadanje EU. O odnosu između pravnog poretka EU i ustavnopravnog poretka Bosne i

    Hercegovine: Pitanje izravnog i neizravnog efekta. Sredstva i nacionalne procedure. Supremacija.

    Nadležnosti. Zaštita ljudskih prava.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Trnka, Kasim, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006. 2. Miljko, Zvonko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006. 3. Pobrić, Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000. 4. Kuzmanović, Rajko Ustavno pravo, Banja Luka, 2002.

    Dodatna literatura:

    1. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini; 2. Ustav Bosne i Hercegovine; 3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; 4. Ustav Republike Srpske; 5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet KOMPARATIVNO-PRAVNA HISTORIJA Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 5-05 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 20

    Cilj predmeta

    Cilj predmeta je da se studentima pruže temeljna zananja o historijskom razvoju prava od najstarijih vremena

    do modernog doba; da istraži historijske dimenzije odnosa prava, države i društva; da razvije sposobnost

    studenata za tumačenje historijskog procesa razvoja prava u komparativnoj perspektivi; da razvoje svijest

    studenata o historijskom porijeklu i uslovljenosti savremenih pravnih instituta i političkih ustanova.

    Ishod učenja Realizacija postavljenih ciljeva.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Predmet Komparativne pravne historije. 2. Metod Komparativne pravne historije. 3. Značaj Komparativne pravne historije. 4. Države i prava Starog istoka-Egipat. 5. Države i prava Starog istoka-Babilon. 6. Države i prava Starog istoka-starojevrejska države. 7. Države i prava Starog istoka-Antička grčka. 8. Države i prava srednjeg vijeka-Bizantija. 9. Države i prava srednjeg vijeka-Arapsko-islamska država. 10. Države i prava srednjeg vijeka-Franačka 11. Države i prava srednjeg vijeka zemlje nasljednice (Francuska, Italija i Njemačka) 12. Nastanak modernog svijeta-Reformacija i pravo. 13. Nastanak modernog svijeta-Apsolutički režim i pravo. 14. Nastanak modernog svijeta-Građanske revolucije i pravo. 15. Nastanak modernog svijeta-Socijalističke revolucije i pravo.

    Literatura

    Osnovna literatura:

    1. Wooley, L., Počeci civilizacije, Zagreb, 1966., str. 72-105, 136-191 2. Historija čovječanstva-Kulturni i naučni razvoj, Svezak drugi, Stari svijet od 1200. Godine p.n.e. do

    500 godine, Knjiga prva (Zagreb: Naprijed, 1967.), str. 204-249, 262-276

    3. Historija čovječanstva-Kulturni i naučni razvoj, Svezak drugi/Knjigs druga, Stari svijet od 500 godine p.n.e. do početka nove ere (Zagreb: Naprijed, 1967.), str. 167-193.

    4. Sunjić, M., Narodi i države ranog starog vijeka, sarajevo, Rabic, 2003., str. 251-261 5. Ostrogorski, G., Istorija Vizantije, Presveta, n.d., beograd, str. 230-252

    Dodatna literatura:

    1. Materijali s nastave 2. Preporučeni internet izvori

  • INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

    PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

    Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

    Godina I Status

    predmeta OBAVEZAN Kod M 1-22 ECTS krediti 5

    Semestar I

    Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

    2 1

    Broj studenata Predavanja Vježbe

    90 25

    Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i

    postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje

    znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.

    Ishod učenja

    Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati

    koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja;

    prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti;

    ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.

    Način organizacije

    nastave i vrednovanja

    rada studenta

    Opis aktivnosti (%):

    1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

    60%

    30%

    10%

    Učešće u ocjeni (%):

    1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

    10%

    30%

    60%

    Uslovi za realizaciju

    nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

    Osnovne tematske

    jedinice

    1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju. 2. Znanstvena djelatnost 3. Znanstvena istraživanja. 4. Učenje i saznanja učenj