nastavni plan i program-povijest
DESCRIPTION
FILOZOFSKI FAKULTETTRANSCRIPT
SVEUĈILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
STUDIJA POVIJESTI
Mostar, 2012.
SADRŢAJ
1. Uvod ............................................................................................................................................ 3
2. Opći dio ....................................................................................................................................... 5
3. Opis programa ............................................................................................................................. 7
Preddiplomski dvopredmetni studij ................................................................................................ 7
Diplomski dvopredmetni studij ....................................................................................................... 10
Popis izbornih predmeta studija povijesti ....................................................................................... 13
Opis obveznih predmeta na preddiplomskom studiju povijesti ...................................................... 14
Opis obveznih predmeta na diplomskom studiju povijesti ............................................................. 36
Opis izbornih predmeta na studiju povijesti ................................................................................... 41
Posebni uvjeti studija povijesti ........................................................................................................ 64
Uvjeti izvoĊenja studija ................................................................................................................... 65
Ţivotopisi i bibliografski podaci o nastavnicima i suradnicima ...................................................... 66
1. UVOD
Filozofski fakultet osnovan je 2006. god. a ima temelje u Pedagoškom fakultetu Sveuĉilišta u
Mostaru. Nastava na studiju povijesti izvodila se na Pedagoškom fakultetu u Mostaru od 1994. god.
Ranije je postojala Viša pedagoška škola gdje je nastava zapoĉela u šk. god. 1950./1951., a
studiranje povijesti na toj školi otpoĉelo je šk. god. 1956./1957. Ova je škola prerasla u Pedagošku
akademiju šk. god. 1969./1970. gdje je takoĊer postojao Odjel povijest - zemljopis. Pedagoška je
akademija prerasla u Pedagoški fakultet Sveuĉilišta u Mostaru šk. god. 1994./1995., pa je i na
Pedagoškom fakultetu ostao Odjel povijest - zemljopis. U sijeĉnju 2006. Pedagoški fakultet
podijeljen je na Fakultet filozofsko-humanistiĉkih znanosti i Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i
odgojnih znanosti. Od 31. sijeĉnja 2007. Fakultet filozofsko-humanistiĉkih znanosti preimenovan je
u Filozofski fakultet.
Preddiplomski i diplomski studij povijesti po novom programu, usklaĊenom s novim Zakonom
o visokom školstvu, Bolonjskom deklaracijom i ostalim dokumentima vezanim uz znanost i visoko
školstvo omogućit će nastavak ove tradicije te omogućiti školovanje dostatnog broja
visokoobrazovanog kadra za potrebe nastave povijesti, za potrebe znanstvenog razvoja na polju
historiografije i za potrebe na širokom polju javne, kulturne i administrativne djelatnosti.
Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Mostaru izvode znanstvenici/povjesniĉari i
znanstveni novaci koji se pripremaju za znanstveni rad. Stoga je taj studij izravno povezan sa
suvremenim znanstvenim spoznajama i na njima temeljenim vještinama. Program studija povijesti
usporediv je s programima nekih uglednih sveuĉilišta u Republici Hrvatskoj.
Studij povijesti na Fakultetu organizirat će se tako da omogući multidisciplinarnost: poticat će
izbornost nastavnih predmeta i podruĉja i tema kako u okviru Studija povijesti, tako i izvan uţe
struke, u okviru Filozofskog fakulteta i Sveuĉilišta u cjelini.
Temeljni dokumenti na kojima poĉiva nastavni plan i program studija povijesti jesu:
Svjetska deklaracija o visokom obrazovanju (Paris, 1998.);
Zajedniĉka deklaracija o harmonizaciji struke visokog školstva u Europi (Paris, 1998.);
Zajedniĉka deklaracija europskih ministara obrazovanja (Bologna, 1999.);
Odluke i preporuke Fakultetskog vijeća Pedagoškog fakulteta u Mostaru (2004./2005.).
Ovaj studij povijesti treba osigurati osposobljavanje povjesniĉara/intelektualca suvremenog
profila, koji će kvalificirano, kreativno i djelatno obnašati sve struĉne poslove bez kojih je
nezamislivo suvremeno školstvo, sve osnovne i srednje škole, i uz to da se kompetentno snalazi na
brojnim radnim mjestima u suvremenom društvu.
Cilj je studija povijesti obrazovanje i primjereno radno osposobljavanje povjesniĉara na onim
podruĉjima suvremenog društva gdje postoji potreba za njegovim radom i doprinosom kako za
daljnji razvoj ovoga društva, tako i za razvoj meĊunarodne zajednice i suvremenog svijeta u cjelini.
Struĉni profil povjesniĉara/intelektualca pretpostavlja samostalni rad i/ili kao ĉlana struĉnog tima u
školama, arhivima, bibliotekama, struĉnim sluţbama, razliĉitim ustanovama, te u diplomaciji,
raznim ustanovama, centrima kulture, vojnim uĉilištima, muzejima, savjetovalištima, znanstvenim i
istraţivaĉkim organizacijama itd.
Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Mostaru otvoren je prema pokretljivosti studenata, i
unutar Sveuĉilišta u Mostaru, i unutar visokoškolskog obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini i
Republici Hrvatskoj, kao i na meĊunarodnom planu.
Trenutno je na Studiju povijesti zaposlen jedan znanstvenik u znanstveno-nastavnom zvanju
redovnog profesora u trajnom zvanju i dva u zvanju docenta. Kao stalni vanjski suradnici djeluju
dva redovita profesora, jedan izvanredni profesor i jedan docent. Uz njih na Studiju djeluje pet
suradnika.
2. OPĆI DIO
Naziv studija
STUDIJ POVIJESTI
Budući da će se studij povijesti izvoditi u dva stupnja: preddiplomski (šest semestara; tri
godine) i diplomski (ĉetiri semestra; dvije godine), kao i da će se na preddiplomskom stupnju
izvoditi dvopredmetni program, on se tako i naziva:
preddiplomski dvopredmetni studij povijesti;
diplomski dvopredmetni studij povijesti.
Nositelj i izvoĊaĉ studija
Studij povijesti izvodi Odjel za povijest Filozofskog fakulteta u Mostaru.
Trajanje studija
Studij povijesti izvodit će se u dva stupnja:
preddiplomski studij traje šest semestara, odnosno tri godine;
diplomski studij traje ĉetiri semestra, odnosno dvije godine.
Ukupno studij povijesti nakon kojeg se stjeĉe magisterij povijesne struke traje deset semestara,
odnosno pet godina.
Uvjeti upisa na studij
Uvjeti za upis na studij povijesti jesu: završena gimnazija ili ĉetverogodišnja srednja škola,
odnosno priznata svjedodţba o završenoj ekvivalentnoj školi u inozemstvu, i poloţen razredbeni
ispit na Filozofskom fakultetu.
Osposobljavanje studenata na studiju povijesti
1. Bakalaureat - tri godine studija povijesti (prvi dio prema modelu 3+2)
Prve tri godine na studiju povijesti studenti mogu studirati kao dvopredmetan program. Tijekom
studija studenti su duţni odslušati i poloţiti propisane obvezne i opće kolegije, kao i odreĊen broj
izbornih kolegija. Student završava preddiplomski studij (6 semestara) prikupivši najmanje 180
ECTS bodova. Studenti koji završe preddiplomski studij povijesti u trajanju od tri (3) godine i
postignu bakalaureat (prvostupnik), osposobljeni su za rad gdje se traţi prvi stupanj visoke
struĉne spreme:
razliĉiti oblici rada u novinstvu;
razliĉiti oblici rada u knjiţnicama i bibliotekama;
razliĉiti oblici rada u turistiĉko-agencijskim organizacijama;
razliĉiti oblici rada u diplomaciji, raznim ustanovama itd.
Studenti koji tijekom studija povijesti postignu samo bakalaureat (tri godine studija) ne mogu
upisati i pohaĊati poslijediplomski doktorski studij.
2. Magistar povijesne struke - pet godina studija povijesti (prvi i drugi dio prema modelu 3+2)
Diplomski studij mogu upisati studenti koji su završili preddiplomski studij i postigli
bakalaureat (prvostupnik). Diplomski studij povijesti traje ĉetiri semestra (dvije godine) i završava
izradom i obranom diplomskog rada iz nekog od dvopredmetnih studija. Osobe koje završe studij
povijesti u trajanju od ukupno pet (5) godina prema modelu 3+2 i postignu diplomu magistra
povijesne struke, osposobljene su za rad gdje se traţi visoka struĉna sprema:
izvoĊenje nastave povijesti u školama:
- osnovnim;
- gimnazijama (realnim i klasiĉnim);
- svim struĉnim i strukovnim školama;
- u vojnim uĉilištima, višim školama itd.
planiranje i organizacija rada u prosvjetnim ustanovama;
rad u struĉno-razvojnim sluţbama;
rad u arhivima (gdje se traţi povijesna struka);
rad u muzejima (gdje se traţi povijesna struka);
rad u knjiţnicama;
rad u novinstvu, na radiju i TV;
rad u lokalnoj i drţavnoj upravi, diplomatskoj sluţbi itd.
Magistrima povijesne struke diploma se priznaje u europskim zemljama.
Studenti koji tijekom studija povijesti postignu diplomu magistra povijesne struke (pet godina
studija: 3+2) mogu upisati poslijediplomski doktorski studij.
Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Mostaru moţe se kombinirati u sljedećim
varijantama:
povijest - hrvatski jezik i knjiţevnost;
povijest - latinski jezik i rimska knjiţevnost;
povijest - filozofija;
povijest - povijest umjetnosti;
povijest - zemljopis;
povijest - pedagogija;
povijest - njemaĉki jezik i knjiţevnost;
povijest - engleski jezik i knjiţevnost;
povijest - arheologija
povijest - informacijske znanosti
povijest - novinarstvo.
3. OPIS PROGRAMA
PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ
Preddiplomski studij povijesti koncipiran je kao temeljni studij povijesti, tj. studij na kojem
studenti studiranjem usvajaju temeljna znanja iz:
opće ili svjetske povijesti;
hrvatske i b-h povijesti;
povijesti zemalja koje okruţuju Hrvatsku i BiH.
I. GODINA - preddiplomski studij
I. SEMESTAR
OBVEZATNI PREDMETI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Bodovi
1. Uvod u povijest s metodologijom P (1) + S (1) + V (2)
= 60 (4 tjedno)
4
2. Stara povijest Istoka* P (2) + S (2) = 60 (4
tjedno)
3 /ili/ 5
3. Povijest Grĉke i Rima sa starom poviješću na našim
prostorima*
P (3) + S (2) = 75
(5 tjedno) 7 /ili/ 5
4. Strani jezik struke (njemaĉki ili engleski jezik), I.** V = 30 (2 tjedno) (1+1)
5. Latinski jezik, I.** P (1) + V (1) = 30
(2 tjedno) (1+1)
* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.
** Uvjet za završetak preddiplomskog studija je poznavanje
latinskog jezika i stranog jezika struke na razini razumijevanja
teksta (za strani jezik i govorenja).
ZAJEDNO SATI I BODOVA 105+150 = 255 16 (18)
II. SEMESTAR
OBVEZATNI PREDMETI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Bodovi
1. Europska i svjetska povijest srednjega vijeka* P (3) + S (2) = 75
(5 tjedno) 7 /ili/ 5
2. Hrvatska povijest srednjega vijeka* P (3) + S (2) = 75
(5 tjedno)
5 /ili/ 7
3. Strani jezik struke (njemaĉki ili engleski jezik), II.*** V (2) = 30 (2 tjedno) (1+1)
4. Latinski jezik, II.*** P (1) + V (1) = 30
(2 tjedno) (1+1)
* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.
** Uvjet za završetak preddiplomskog studija je poznavanje
latinskog jezika i stranog jezika struke na razini razumijevanja
teksta (za strani jezik i govorenja).
ZAJEDNO SATI I BODOVA 105+105= 210 14 (16)
II. GODINA - preddiplomski studij
III. SEMESTAR
OBVEZATNI PREDMETI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Bodovi
1. Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku P (2) +S (1) = 45
(3 tjedno)
4
2. Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka*
(Vezan uz Europska i svjetska povijest srednjega vijeka)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
3 /ili/ 5
3. Hrvatska povijest ranoga novog vijeka*
(Vezan uz Hrvatska povijest srednjega vijeka)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
5 /ili/ 3
4. Izborni kolegij** 3
* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.
** Studenti biraju jedan od ponuĊenih izbornih kolegija na
Studiju povijesti ili na drugim studijima Filozofskog fakulteta i
drugih fakulteta Sveuĉilišta u Mostaru u vrijednosti 3 boda.
ZAJEDNO SATI I BODOVA 90+45 = 135 15
IV. SEMESTAR
OBVEZATNI PREDMETI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Bodovi
1. Europske regije i povijest BiH u ranom novom vijeku
(Vezan uz Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
4
2. Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću*
(Vezan uz Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
3 /ili/ 4
3. Hrvatska povijest u 19. stoljeću*
(Vezan uz Hrvatska povijest ranoga novog vijeka)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
4 /ili/ 3
4. Hrvatski standardni jezik P (1) + V (1) = 30
(2 tjedno) 1+1
5. Izborni kolegij** 3
* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.
** Studenti biraju jedan od ponuĊenih izbornih kolegija na
Studiju povijesti ili na drugim studijima Filozofskog fakulteta i
drugih fakulteta Sveuĉilišta u Mostaru u vrijednosti 3 boda.
ZAJEDNO SATI I BODOVA 90+60 = 150 15 (16)
III. GODINA - preddiplomski studij
V. SEMESTAR
OBVEZATNI PREDMETI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Bodovi
1. Europske regije i povijest BiH u 19. stoljeću
(Vezan uz Europske regije i povijest BiH u ranom novom vijeku)
P (2) + S (1) = 30
(2 tjedno)
4
2. Europska i svjetska povijest 1918.-1945.
(Vezan uz Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću)
P (2) + S (2) = 45
(3 tjedno)
6
3. Historiografija P (2) + V (1) = 45
(3 tjedno) 4
4. Filozofija odgoja i obrazovanja P (2) + V (1) = 45
(3 tjedno) 4 (2+2)
ZAJEDNO SATI I BODOVA
90+30 = 120
16 (18)
VI. SEMESTAR
OBVEZATNI PREDMETI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Bodovi
1. Hrvatska i b-h povijest 1918.-1945.
(Vezan uz Hrvatska povijest u 19. stoljeću; Europske regije i
povijest BiH u 19. stoljeću)
P (2) + S (2) = 45
(3 tjedno)
6
2. Europska i svjetska povijest nakon 1945.
(Vezan uz Europska i svjetska povijest 1918.-1945.)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
4
3. Hrvatska i b-h povijest nakon 1945.
(Vezan uz Hrvatska i b-h povijest 1918.-1945.
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
4
ZAJEDNO SATI I BODOVA
75+60 = 135
14
DIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ
Diplomski dvopredmetni studij povijesti studentima omogućuje dopunu njihovih znanja iz povijesti
u uţem podruĉju njihova zanimanja (starovjekovna povijest, srednjovjekovna povijest,
ranonovovjekovna povijest, povijest modernog i suvremenog doba), pa student u skladu s tim bira
temu diplomskog rada i izborne kolegije.
Studenti tijekom diplomskog studija, u dogovoru s potencijalnim mentorom, biraju izborne kolegije
na Studiju povijesti ili komplementarnim studijima, srodne podruĉju iz kojeg rade diplomski rad.
Studenti su duţni tijekom ĉetiri semestra ispuniti sve propisane obveze i pri tom prikupiti najmanje
120 ECTS bodova.
I. GODINA - diplomski studij
I. SEMESTAR
KOLEGIJI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Vjeţbe (V)
Bodovi
1. Psihologija odgoja i obrazovanja P + S = 60 (4 tjedno)
4
2. Suvremena kultura obrazovanja i etika P + S = 60 (4 tjedno)
4
3. Pedagogija P + S = 60 (4 tjedno)
4
4. Didaktika P + S = 60 (4 tjedno) 4
(16:2=8)
5. Izborni kolegij* P= 30 (2 tjedno) 3
6. Izborni kolegij* P= 30 (2 tjedno) 3
* Studenti tijekom diplomskog studija biraju predmete u
dogovoru s potencijalnim mentorom na matiĉnom studiju ili
komplementarnim studijima a kolegij treba biti srodan
podruĉju iz kojeg se radi diplomski rad.
ZAJEDNO SATI I BODOVA 14
II. SEMESTAR
KOLEGIJI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Vjeţbe (V)
Bodovi
1. Pomoćne povijesne znanosti* P (2) + V (2) = 60 (4
tjedno) 7
2. Povijesni izvori P + S+ V = 60 (4
tjedno) 6
3. Izborni kolegij** P= 30 (2 tjedno) 3
* Pomoćne povijesne znanosti biraju studenti koji ovaj
kolegij nisu slušali na preddiplomskom studiju.
** Studenti tijekom diplomskog studija biraju predmete u
dogovoru s potencijalnim mentorom na matiĉnom studiju ili
komplementarnim studijima a kolegij treba biti srodan
podruĉju iz kojeg se radi diplomski rad.
ZAJEDNO SATI I BODOVA 16
II. GODINA - diplomski studij
III. SEMESTAR
KOLEGIJI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Vjeţbe (V)
Bodovi
1. Metodologija povijesnih istraţivanja P + S + V = 60 (4
tjedno)
6
2. Metodika nastave povijesti P + S = 60 (4 tjedno) 6
3. Izborni kolegij* P= 30 (2 tjedno) 3
* Studenti tijekom diplomskog studija biraju predmete u
dogovoru s potencijalnim mentorom na matiĉnom studiju ili
komplementarnim studijima a kolegij treba biti srodan
podruĉju iz kojeg se radi diplomski rad.
ZAJEDNO SATI I BODOVA 15
IV. SEMESTAR
KOLEGIJI
Predavanje (P)
Seminar (S)
Vjeţbe (V)
Bodovi
1. Praktikum iz Metodike nastave povijesti S + V = 60 (4 tjedno) 5
2. Izborni kolegij (vezan uz diplomski rad) P= 30 (2 tjedno) 3
2. Diplomski rad - oblikovanje i obrana (15) 7/8
ZAJEDNO SATI I BODOVA 15
POPIS IZBORNIH KOLEGIJA NA STUDIJU POVIJESTI (2012./2013.)
prof. dr. sc. Boţo Goluţa Povijest kršćanstva, I.
prof. dr. sc. Boţo Goluţa Povijest kršćanstva, II.
prof. dr. Mladen Anĉić Društvena povijest
prof. dr. Mladen Anĉić Znanstvena historiografija
prof. dr. Boris Olujić Jadransko priobalje i unutrašnjost u prapovijesti i antici
doc. dr. Ivica Luĉić Nacije i meĎunacionalni odnosi u BiH 1945.-2000.
doc. dr. Ivica Luĉić Socijalizam - demokracija ili represija u BiH 1945.-1990.
Izborni predmet* (moţe i izvan Studija povijesti)
OPIS OBVEZNIH PREDMETA NA PREDDIPLOMSKOM
STUDIJU POVIJESTI
OPIS OBVEZNIH PREDMETA NA PREDDIPLOMSKOM
STUDIJU POVIJESTI
Naziv kolegija UVOD U POVIJEST S METODOLOGIJOM Kod kolegija FFP-501
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda
4
Semestar
zimski
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (1) + S (1) + V(2)
= 60 (4 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
ĉetvrtak, 10,15-11,00
ponedjeljak, 14,15-
17,00
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Marina Beus, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osnovama razvoja povijesne znanosti i historiografije. Utvrditi
pravce kretanja i razvoja historiografije od njezinih poĉetaka do danas. Uvesti studente u
povijesno istraţivanje uz praktiĉnu primjenu informacijskih tehnologija, razviti
sposobnost i stjecanje vještina u pronalaţenju izvora i literature, strukturiranju i izradi
radova koristeći se znanstvenim bilješkama i bibliografijom.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
Nakon poloţenog ispita studenti će biti u stanju prepoznavati pojmovne i metodološke
osobitosti historiografije u razliĉitim razdobljima od antike do suvremenog doba. Steći
će sposobnost i vještine u pronalaţenju primjerenih izvora i literature, strukturiranja i
izradbe seminarskog, a kasnije i diplomskog rada.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Pregled i analiza temeljnih sadrţaja znaĉenja i uporabe povijesne znanosti. Povijesni
izvori: pomoćne povijesne znanosti, izvori i literatura. Kod upoznavanja s
historiografskim postignućima protumaĉiti što je to znanost o povijesti i kako se
razvijala. Objasniti znanstvene formulacije, naĉin povijesnog istraţivanja i samu
strukturu rada. Uputiti studente o tome kako i gdje će traţiti literaturu i izvore, što su to
znanstveni radovi, na naĉin izradbe i pisanja seminarskog i znanstvenog rada uz
korištenje raĉunala - strukturiranje rada, pisanje znanstvenih bilješki, bibliografije, uvoda
i zakljuĉka.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska
nastava
Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi po skupinama u uĉionici opremljenoj raĉunalima, a
predviĊen je posjet Muzeju i Arhivu Hercegovine.
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati referat koristeći se zadanom metodologijom izrade rada
- praktiĉna primjena steĉenih znanja iz metodologije izrade rada uz korištenje raĉunala
- usmeni ispit
Praćenje i
ocjenjivanje studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje nastave Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Referat
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
70 0,4 Max 10%
Izrada i usmeno
izlaganje referata
10 0,8 Max 20%
Praktiĉni dio ispita 30 1,6 Max 40%
Završni ispit 30 1,2 Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
Izvanredni studenti da bi pristupili završnom ispitu duţni su napisati referat (tri kartice) primjenjujući zadanu
metodologiju izrade pisanih radova, rad usmeno izloţiti, a potom pristupiti praktiĉnom dijelu ispita, tj. moraju
doseći minimalni broj bodova odnosno 30% od ukupne ocjene.
Redoviti studenti da bi pristupili završnom ispitu duţni su tijekom nastave doseći minimalan broj bodova (30% od
ukupne ocjene). Tijekom semestra studenti pišu i usmeno izlaţu referat na zadanu temu, polaţu praktiĉni dio
ispita na zadanom tekstu uz primjenu naputaka i steĉenog znanja o izradbi pisanih radova. U konaĉnu ocjenu
ulaze rezultati praktiĉnog dijela ispita, angaţiranosti tijekom nastave, ocjena referata i završnog ispita.
Sudjelovanje i angaţiranost u nastavnom procesu (maximalno 10%):
Nazoĉnost nastavi do 60% = 0% (ostaje bez potpisa).
Nazoĉnost nastavi od 61% do 80% = do 2%
Nazoĉnost nastavi od 61% do 80% + sudjelovanje u diskusiji = do 4%
Nazoĉnost nastavi od 81% do 100% = 6%
Nazoĉnost nastavi od 81% do 100% + sudjelovanje u diskusiji = do 8%
Nazoĉnost nastavi od 81% do 100% + sudjelovanje u diskusiji + vjeţbanje na raĉunalu = do 10%
Pisanje referata (maximalno 10%):
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu i u metodologiji
izradbe rada.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu i u metodologiji
izradbe rada.
8% = Rad zadovoljava formalno, sadrţajno i metodološki, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
10% = Rad je iscrpan, pravopisno i metodološki ispravno napisan.
Izlaganje referata (maximalno 10%):
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je proĉitan.
4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Praktiĉni dio ispita (maximalno 40%):
manje od 50% toĉno odraĊenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 5% ocjene
od 61% do 70% = do 10% ocjene
od 71% do 80% = do 20% ocjene
od 81% do 90% = do 30% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin (maximalno 30%):
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura: ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam
international, d.o.o., Zagreb, 2008.
Dopunska
literatura:
MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi Liber -
Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.).
Dodatne informacije
o kolegiju
PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu (dobiti
potpis) trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80%
vjeţbama (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Sudjelovanje u nastavi iznad 60%, te
svaka aktivnost u nastavnom procesu vrjednuje se prema prethodno navedenim
kriterijima. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega
ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici
vaţno u zbiru bodova.
Pismeni radovi:
Studenti tijekom trajanja semestra imaju obvezu napisati prikaz/referat od tri kartice na
zadanu temu primjenjujući utvrĊenu metodologiju izrade pisanih radova. Radovi se
usmeno izlaţu na nastavi predviĊenim detaljnim izvedbenim nastavnim planom i moraju
se obaviti prije polaganja praktiĉnog dijela ispita. Potrebno je konzultirati se s voditeljem
kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti
naputke i steĉena znanja o izradbi seminarskih radova, završnog i diplomskog rada.
Praktiĉni dio:
Prije završnog usmenog ispita studenti polaţu praktiĉni dio na temelju kojega nositelj
kolegija stjeĉe uvid o steĉenom znanju i vještinama izradbe pisanih radova. Studenti na
raĉunalu dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema naputcima i steĉenom znanju o
izradbi pisanih radova.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Povijest /historija/
historiografija.
Kratak opis: Što je povijest? Odnos povijest - historija - historiografija. Grane povijesne
znanosti.
Literatura: ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam
international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1-11.
II. Naslov: Povijesni izvori.
Kratak opis: Pojasniti što su povijesni izvori, vrste povijesnih izvora, pomoćne povijesne
znanosti, izvori i literatura, najvaţnije zbirke povijesnih izvora.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 11-27, 97-131.
III. Naslov: Izvori i literatura.
Kratak opis: Kako traţiti literaturu? Enciklopedije, leksikoni, knjiţnice, internet kao izvor
podataka, bibliografije.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 27-38, 131-138.
IV. Naslov: Arhivi.
Kratak opis: Arhivska graĊa, fondovi i zbirke, korištenje arhivskom graĊom, drţavni i podruĉni
arhivi.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 38-43, 138-146.
V. Naslov: Muzeji.
Kratak opis: Definicija i podjela, znaĉenje muzeja za povjesniĉara, najvaţniji muzeji u Hrvatskoj
i BiH.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 43-45, 146-153.
VI. Naslov: Posjet Muzeju Hercegovine i Arhivu Hercegovine.
Kratak opis: terenska nastava.
Literatura: terenska nastava.
VII. Naslov: Znanstvene publikacije.
Kratak opis: Podjela znanstvenih publikacija, znanstveni ĉasopisi, klasifikacija radova u
znanstvenim publikacijama, hrvatski historijski ĉasopisi, vaţnije meĊunarodne kratice kojima se
sluţe povjesniĉari.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 45-49, 153-160,
169-175.
VIII. Naslov: Izbor teme istraţivanja.
Kratak opis: Kako izabrati temu, formuliranje istraţivaĉkog pitanja i komunikacija s profesorom.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 49-55.
IX. Naslov: Struktura istraţivanja i rada.
Kratak opis: Osnovni dijelovi rada - pojedinaĉno pojašnjavanje pojedinih dijelova, naĉin i stil
pisanja.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 55-58; Upute za
izradu seminarskih, završnih/magistarskih radova objavljene na sluţbenim internetskim
stranicama Odjela povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.
X. Naslov: Plagijat i citiranje.
Kratak opis: Što je plagijat i kako ga izbjeći, izravni i neizravni plagijat, pisanje citata.
Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 58-65; Upute za
izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene na sluţbenim internetskim
stranicama Odjela povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.
XI. Naslov: Pisanje bibliografskih jedinica i znanstvenih bilješki.
Kratak opis: Pojasniti što su to pozivne bilješke, vrste pozivnih bilješki, naĉin pisanja
znanstvenih bibliografskih jedinica i pozivnih bilješki.
Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene na sluţbenim
internetskim stranicama Odjela povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.
XII. Naslov: Vjeţba.
Kratak opis: Vjeţbanje pisanja bibliografskih jedinica i znanstvenih bilješki. Vjeţbanje pisanja
sadrţaja rada i sastavljanja popisa korištene literature.
Literatura: Studenti dobivaju radne zadatke na svojim raĉunalima koje odraĊuju.
XIII. Naslov: Usmeno izlaganje samostalnih pisanih radova.
Kratak opis: Studenti imaju zadatak usmeno izloţiti napisani prikaz (tri kartice s pozivnim
bilješkama) zadanog teksta (oko 10 stranica).
Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi
Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.)
XIV. Naslov: Usmeno izlaganje samostalnih pisanih radova.
Kratak opis: Studenti imaju zadatak usmeno izloţiti napisani prikaz (tri kartice s pozivnim
bilješkama) zadanog teksta (oko 10 stranica).
Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi
Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.)
XV. Naslov: Polaganje praktiĉnog dijela ispita.
Kratak opis: SreĊivanje ponuĊenog teksta prema zadanoj metodologiji.
Literatura: Radni tekst.
Naziv kolegija
STARA POVIJEST ISTOKA
Kod
kolegija
FFP-502
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda: 3/ ili/ 5 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (2) =
60
(4 sata tjedno)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Upisan I.
semestar
Usporedni uvjeti: Nema ih
Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
P - u ciklusima,
S - utorkom
10,00-12,00
Nositelj kolegija/nastavnik: Dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Inga Vilogorac-Brĉić, znanstvena novakinja - asistentica
Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru.
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Asistent Ana Noković, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije: srijedom i ĉetvrtkom u 13,00 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036-355-532
Ciljevi kolegija:
Cilj je kolegija da osposobi studente za razumijevanje najvaţnijih procesa u dugom
povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva.
Kolegijem ih upoznajemo s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim
paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju najstarije
povijesti ĉovjeĉanstva. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija da studenta upućuje
na samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon poloţenog ispita stjeĉu se osnovna znanja o povijesti starog Istoka.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati povijesni razvitak
nekoliko najstarijih civilizacijskih ţarišta, poput Egipta, Mezopotamije, Sirije,
Irana, Anadolije i istoĉnog Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu,
već na razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i diskontinuiteta
ĉovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju pregled meĊusobno povezanih
pojava, poput tehnološkog razvitka, urbanizacije, prometnog povezivanja,
nastajanja globalnih imperija, problema etniciteta i etniĉkog identiteta,
konceptualizacije religijskog i mitološkog svijeta i dr. Seminar tematski prati
predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktiĉan rad na
razumijevanju i intepretaciji razliĉitih literarnih i arheoloških izvora, a pretpostavlja
i promišljanje mogućih metodoloških pristupa i teorijskih modela.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Pod samostalnim zadacima podrazumjeva se rad na eseju i na
povijesnim izvorima.
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati esej i izloţiti ga
- pisati domaće zadaće
- rad na povijesnim izvorima
- polaganje završnog ispita: usmena provjera znanja
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
70 1 Max 20%
Esej (pismeni i usmeni) 15 0,5 Max 10%
Završni ispit: usmena
provjera znanja
30 3,5 Max 70%
Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju samo predavanja
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
40 0,9 Max 30%
Završni ispit: usmena
provjera znanja
30 2,1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i 70% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne
mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Studenti koji slušaji predavanja i seminar duţni su tijekom semestra napisati i izlagati esej na odreĊenu temu
i pri tom konzultirati relevantnu literaturu (obvezna i dodatna). Esej mora biti napisan po zadanoj metodologiji
(Times New Roman, font 12, prored 1,5) te pravopisno i gramatiĉki toĉan. Studenti se mogu konzultirati o
smjernicama i naĉinu rada.
- Pod aktivnost u nastavi podrazumjeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu
temu.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. Esej mora biti napisan i usmeno
izloţem i nosi maksimalno 10% ocjene. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocjenjen.
Konaĉna ocjena je rezultat svih ispunjenih aktivnosti.
Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.
- Budući da meĊu studentima postoje razliĉite obveze i razliĉit naĉin pohaĊanja nastave, razliĉit je i njihov
naĉin ocjenivanja.
Studenti koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuju se ovako:
0% - Ne dolazi na nastavu.
4% - Prisustvuje predavanjima, ali bez aktivnog sudjelovanja.
8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje
te iznosi svoja zapaţanja.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% - Ne dolazi na nastavu.
6% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
12% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
24% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
30% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje
ze iznosi svoja zapaţanja.
Esej se ocjenjuje ovako:
0% - Rad nije napisan.
1% - Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% - Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.
4% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške.
5% - Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:
0% - Rad nije usmeno prezentiran.
1% - Rad je proĉitan.
2% - Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% - Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% - Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
5% - Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 25% ocjene
od 71% do 80% = do 40% ocjene
od 81% do 90% = do 55% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura Biblija (povijesne knjige Starog zavjeta), Enuma Eliš (Kada gore…), Ep o
Gilgamešu, Hamurabijev zakonik; HERODOT, Povijest, Matica hrvatska, Zagreb,
2007., Povijest svijeta (The Times), Zagreb, 2002., Hena Com; F. BOURBON,
Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., str. 92-
268; A. SILIOTTI, Egipat. Hramovi, bogovi, ljudi, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.; S.
KOCHAV, Izrael. Zemlja i njezin sjaj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.; B. KUNTIĆ-
MAKVIĆ, B. OLUJIĆ, Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press,
Zagreb, 2004.; Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., (gl. urednik: I.
Goldstein), Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., M. VAN DE MIEROOP, A
History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, 2007., Velika
ilustrirana povijest svijeta, I.-V., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
Dopunska literatura: H. CRAWFORD, Sumer and Sumerians, Cambridge, 1994.; The Oxford History of
Ancient Egypt, (ed. I. Shaw), Oxford University Press, Oxford, 2004.; V. IONS,
Egipatska mitologija, Opatija, 1990.; AMELIE KUHRT, The ancient Near east, Vol.
I-II., Routledge, London-New York, 2002.
Dodatne informacije o
kolegiju
PohaĊanje nastave
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije
njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u
konaĉnici vaţno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Esej se treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se
s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi eseja, seminarskih radova, završnoga i
diplomskoga rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Upoznavanje s problematikom stare povijesti.
Kratki opis: Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s naĉinom rada, osnovnom
literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraţivanja najstarije povijesti ĉovjeĉanstva,
stanje historiografije danas: teorijski pristupi i znanstvene discipline koje se bave
istraţivanjem razliĉitih aspekata povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim
kronološkim smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraţivanju stare povijesti.
Literatura:
II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije
Kratki opis: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava
povijesti ranih civilizacija. U ovoj će nastavnoj jedinici posebna paţnja biti posvećena
geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije,
Sirije, Irana, istoĉnog Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.
Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., (gl. urednik: I. Goldstein),
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., str. 115-120; M. VAN DE MIEROOP, A History of
the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, 2007., str. 5-16;
III. Naslov: Neolitizacija starog Istoka
Kratki opis: Poĉeci zemljoradnje i uzgoja ţivotinja, organiziranje prvih većih naselja, mreţa
uzajamnih kontakata izmeĊu udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji).
Pregled ţarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.
Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 122-147; Velika ilustrirana
povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978., (broj stupaca, ne stranica) 267-274.
IV. Naslov: Civilizacije "Plodnog polumjeseca" u razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista
Kratki opis: U ovom predavanju najviše se paţnje pridaje razdoblju od 5. do 3. tisućljeća
prije Krista, kljuĉnom za razumijevanje poĉetaka prvih velikih civilizacija "Plodnog
polumjeseca" (od Egipta do Mezopotamije). Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija,
stvaranje društvenih elita koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovaĉkih
mreţa). Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava pisma,
lonĉarsko kolo, kotaĉ te druge tehnološke inovacije (bakreno doba). Razdoblje Nagada u
Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji.
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 281-290, 303-309;
Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 147-158.
V. Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista
Kratki opis: Stara drţava i 1. MeĊurazdoblje. Koncepcija zagrobnog ţivota, izgradnja
hramskih i grobnih kompleksa.
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 335-360, 391-402
Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 727-756.
VI. Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije
Kratki opis: Prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora
MeĊurjeĉja u veliku drţavnu cjelinu. Rana povijest jugozapadnog Irana, istoĉnog
Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s prostorom Mezopotamije i Egipta.
Literatura: M. VAN DE MIEROOP, A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str.
41-85; Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 281-320; Velika ilustrirana povijest
svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 561-581, 597-608; Ep o Gilgamešu
VII. Naslov: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista
Kratki opis: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska drţava. Pravni tekstovi i
zakonici starog Istoka. Religija Mezopotamije.
Literatura: Ep Enuma eliš; Hamurabijev zakonik; Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj
stupaca, ne stranica) 582-596, 609-610, 649-658; M. VAN DE MIEROOP, A History of the
Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 85-103; Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I.,
str. 325-352, 374-399.
VIII. Naslov: Srednja drţava i 2. meĊurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije Krista u Egiptu).
Kratki opis: Urbanizacija Egipta (Memfis i Teba), društveno-gospodarski razvoj, literarna
baština.
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 756-793.
IX. Naslov: Egipatska Nova drţava: ekspanzija te razdoblje krize
Kratki opis: Gospodarski razvoj, meĊunarodni odnosi, arhiv u Tel El Amarni
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 793-834,
X. Naslov: Kasno bronĉano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije Krista.
Kratki opis: Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao boţji namjesnik na
zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih drţava, internacionalizacija i stvaranje intezivnih
diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske drţave, Asirije, Babilonije,
Elamskog kraljevstva. Nadiranje "Naroda s mora", propast Hetitske drţave.
Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 399-420; Velika ilustrirana
povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1111-1187; M. VAN DE MIEROOP, A History
of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 129-149, 171-190.
XI. Naslov: Egipatska povijest od poĉetka 1. tisućljeća do Saiske dinastije (664. prije Krista).
Kratki opis: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine pr. Kr.
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1041-1079;
XII. Naslov: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija.
Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva: kraljevski natpisi i
stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur Šarukin (Korsabad), Babilon
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1161-1187;
Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 566-605; M. VAN DE MIEROOP, A History of
the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 229-266.
XIII. Naslov: Novobabilonska drţava (626.-539.) i poĉetak ekspanzije Perzijanaca
Kratki opis: Društveni i gospodarski razvoj, ekspanzionistiĉka politika, bitka kod Karkemiša
(605. prije Krista); Feniĉani – gradovi, trgovina, religija i kultovi; Frigija i Lidija.
Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 605-619; Velika ilustrirana
povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1145-1156; Velika ilustrirana povijest
svijeta,IV., (broj stupaca, ne stranica) 1724-1760; M. VAN DE MIEROOP, A History of the
Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 270-276.
XIV. Naslov: Povijest perzijskog kraljevstva (6.-4. stoljeće prije Krista).
Kratki opis: Poĉetak helenistiĉkog razdoblja na prostoru starog Istoka.
Literatura: M. VAN DE MIEROOP, A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str.
286-302;
XV. Naslov: Osvrt na preĊeno gradivo i ponavljanje najvaţnijih tema.
Kratki opis:
Literatura:
Naziv kolegija POVIJEST GRĈKE I RIMA SA STAROM
POVIJEŠĆU NA NAŠIM PROSTORIMA
Kod
kolegija
FFP-504
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda: 5 /ili/ 7 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (3) + S (2) =
75
(5 sati tjedno)
Status kolegija: Obvezni Preduvjeti: Upisan I.
semestar
Usporedni uvjeti: Nema ih
Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
P - u ciklusima,
S - ĉetvrtkom
11,15-13,00
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Ana Noković, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije: srijedom i ĉetvrtkom u 13,00
E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532
Ciljevi kolegija:
Cilj je kolegija da osposobi studente za razumijevanje najvaţnijih procesa u dugom
povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke i rimske stare povijesti. U ovu se
problematiku radom na predavanjima i u seminaru uklapa istovremeni prostorni i
vremenski kontekst povijesnih procesa na našem prostoru.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Polaganjem ispita stjeĉe se znanje o grĉko-rimskom svijetu, kao i o ostalim
sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Najznaĉajniji naglasci povijesti Grĉke, Rima i stare povijesti hrvatskih
zemalja. Kolegijem studente upoznajemo s osnovnom terminologijom i
kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim
pristupima u istraţivanju civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u
prapovijesnom i antiĉkom razdoblju. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija da
studente upućuje na samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Samostalni zadaci odnose se na rad na eseju i povjesnim izvorima.
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati esej i izloţiti ga
- pisati domaće zadaće
- rad na povjesnim izvorima
- polaganje završnog ispita: usmena provjera znanja
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
90 1,4 Max 20%
Esej (pismeni i usmeni) 15 0,7 Max 10%
Završni ispit: usmena
provjera znanja
30 4,9 Max 70%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja
OBVEZE
STUDENATA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
60 1,5 Max 30%
Završni ispit: usmena
provjera znanja
30 3,5 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i 70% seminaru. Studenti koji ne budu ispunjali svoje obveze ne
mogu dobiti potpis od nositelja kolegija, niti mogo pristupiti na završni ispit.
- Studenti koji slušaji predavanja i seminar duţni su tijekom esej napisati i izlagati seminar na odreĊenu temu i
pri tom konzultirati relevantnu literaturu (obvezna i dodatna). Esej mora biti napisan po zadanoj metodologiji
(Times New Roman, font 12, prored 1,5) te pravopisno i gramatiĉki toĉan. Studenti se mogu konzultirati o
smjernicama i naĉinu rada.
- Pod aktivnost u nastavi podrazumjeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu
temu.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. Esej mora biti napisan i usmeno
izloţem i nosi maksimalno 10% ocjene. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocjenjen.
Konaĉna ocjena je rezultat svih ispunjenih aktivnosti.
Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.
- Budući da meĊu studentima postoje razliĉite obveze i razliĉit naĉin pohaĊanja nastave, razliĉit je i njihov
naĉin ocjenivanja.
Studenti koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuju se ovako:
0% - Ne dolazi na nastavu.
4% - Prisustvuje predavanjima, ali bez aktivnog sudjelovanja.
8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje
te iznosi svoja zapaţanja.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% - Ne dolazi na nastavu.
6% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
12% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
24% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
30% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje
ze iznosi svoja zapaţanja.
Esej se ocjenjuje ovako:
0% - Rad nije napisan.
1% - Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% - Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.
4% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške.
5% - Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:
0% - Rad nije usmeno prezentiran.
1% - Rad je proĉitan.
2% - Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% - Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% - Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
5% - Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 25% ocjene
od 71% do 80% = do 40% ocjene
od 81% do 90% = do 55% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
HERODOT, Povijest, Zagreb, 2007.; TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, Zagreb,
1957.; KSENOFONT, Grčka povijest, Zagreb, 2001.; PLUTARH, Usporedni životi,
Zagreb, 1988., KORNELIJE TACIT, Anali, Zagreb, 2006.; GAJ JULIJE CEZAR, Moji
ratovi, Zagreb, 1972.; GAJ SVETONIJE TRANKVIL, Dvanaest rimskih careva,
Zagreb, 1978.; Historia Augusta, Zagreb, 1994., Ilustrirana povijest svijeta, I.-VII.,
O. Keršovani, Rijeka, 1974. – 1976. (brojevi stupaca, ne stranica: I. svezak: 29-78,
89-94, 151-310, 361-366, 405-416; II. svezak: 497-503, 659-726; III. svezak: 977-
994, 1016-1038, 1211-1334; IV. svezak: 1476-1481, 1483-1498, 1507-1513, 1521-
1551, 1576-1713; V. svezak: 1937-1980, 1985-2050, 2088-2104, 2151-2250; VI.
svezak: 2419-2434, 2444-2462, 2465-2614, 2660-2682; VII. svezak: 2897-2926,
2961-3028, 3099-3143.), FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara,
Hrvatska povijest od poĉetaka do god. 1918., Zagreb 1925., reprint Zagreb: MH3
1990., str. 41-174. i 203-235., BRUNA KUNTIĆ-MAKVIĆ - BORIS OLUJIĆ, Mali
pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press4, Zagreb, 2004.; Povijest –
Egipat i antička Grčka, II. (gl. ur.: Boris Olujić), Europapress holding d. o. o.,
Zagreb, 2007.; Povijest – Helenizam i rimska republika, III. (gl. ur.: Nino Zubović),
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., Povijest – Rimsko Carstvo, IV. (gl. ur.:
Damir Salopek), Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., Povijest – Kasno
Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V. (gl. ur.: Hrvoje Graĉanin), Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007.
Dopunska literatura: P. CABANES, Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, 2002., MATE SUIĆ,
Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 17-170.,
315-378. i izvori na str. 399., 413., 419-423., 437-441. i 450-457., ROBERT
MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam
International, Zagreb, 2009.
Dodatne informacije o
kolegiju
PohaĊanje nastave
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije
njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u
konaĉnici vaţno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Esej se treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se
s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi eseja, seminarskih radova, završnoga i
diplomskoga rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvod u kolegij. Metodološki pristupi i povijest istraţivanja
Kratki opis: Razgovor sa studentima o temama koje će se obraĊivati tjekom semestra.
Upoznavanje sa literaturom i povjesnim izvorima. Upoznavanje s metodološkim pravilima
pisanja, seminarskog rada, eseja ili referata.
Literatura:
II. Naslov: Pristup staroj povijesti i staroj povijesti naših prostora.
Kratki opis: Naĉin i okolnosti prouĉavanja stare povijesti. Istraţivanja antiĉke grĉke
povijesti. Antiĉko gledanje na stariju povijest. Dostignuća u prouĉavanju starije povijesti
naših prostora.
Literatura: Povijest – Egipat i antička Grčka, II., str. 213-216.
III. Naslov: Pregled prapovijesti na sredozemnom, balkanskom, panonskom i alpskom prostoru.
Kratki opis: Pregled prapovijesnih kultura od najstarijih vremena do kraja mlaĊeg kamenog
doba i poĉetka bakrenog doba (eneolitik).
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 29-78, 126-166;
189-224, 361-366; Povijest – Egipat i antička Grčka, II., str. 220-226; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest
Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 41-56.
IV. Naslov: Osvit europske povijesti. Kontakti izmeĊu Egeja, Apeninskog poluotoka i naših
prostora.
Kratki opis: Ranominojska kultura, kultura Kiklada, uspon i kraj mikenske kulture, dorska
seoba, formiranje etrušćanske civilizacije.
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 405-416; Velika
ilustrirana povijest svijeta, II., 687-726; Povijest – Egipat i antička Grčka, II., str. 228-263;
Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1211-1218, 1273-1307.
V. Naslov: Bronĉano i ţeljezno doba na našim prostorima
Kratki opis: Pregled bronĉanodobnih kultura na našem prostoru, kulture starijeg ţeljeznog
doba (glavna obiljeţja, umjetnost i umjetniĉki obrt, interkulturni kontakti, trgovina,
razmjena, sukobi), najznaĉajnija nalazišta.
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1307-1330;
FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 57-72.
VI. Naslov: Urbanizacija, kolonizacija i meĊusobne veze razliĉitih civilizacijskih ţarišta u
vremenu od 8. do 4. stoljeća prije Krista
Kratki opis: Razvitak grĉkih polisa i društveno ureĊenje, Atena, Sparta. Grĉka kolonizacija
Mediterana, Velika Grĉka, naseobine na Siciliji. Grĉke naseobine na Jadranu. Grĉko-
perzijski ratovi, Atenska hegemonija i Peloponeski rat. Istoĉnojadranski prostori u 6. i na
poĉetku 5. st.
Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1241-1246;
Velika ilustrirana povijest svijeta, IV., (broj stupaca, ne stranica) 1476-1481, 1521-1601.
VII. Naslov: Kelti na našim prostorima.
Kratki opis: Problem širenja latenske kulture (mlaĊe ţeljezno doba, migracije i kulturni
utjecaji). Problem miješanja keltskih i autohtonih (ilirskih, traĉkih?) zajednica.
Literatura: FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 72-84; ROBERT
MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str. 18-26.
VIII. Naslov: Povijest jadranskih Grka.
Kratki opis: Prvi dodiri i kontakti. Grĉka kolonizacija, akulturacijski procesi, kontakti s
autohtonim stanovništvom. Grĉka naselja na Jadranu i njihov ţivot (4.-1. stoljeće prije
Krista).
Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.
51-87.
IX. Naslov: Helenizam. Juţna Ilirida i grĉki svijet.
Kratki opis: Aleksandar Veliki, koncept helenizma i društvene promjene. Kriza grĉkog
svijeta i nastanak novih drţava. Helenistiĉka kultura, knjiţevnost i znanost. Naši prostori u
vrijeme helenizma (Ilirsko kraljevstvo, ilirski narodi u dodiru sa sredozemnim kulturnim
utjecajima itd.).
Literatura: Povijest – Helenizam i rimska republika, III., str. 13-27, 159-348; Velika
ilustrirana povijest svijeta, VI., (broj stupaca, ne stranica) 2547-2562.
X. Naslov: Rimska ekspanzija: Sredozemlje i naši prostori: ratovi i akulturacijski procesi
Kratki opis: Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do republike).
Rimska republika, osnivanje i organizacija. Širenje Sredozemljem, punski ratovi. Ilirski
ratovi.
Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.
87-123; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 84-93; Povijest –
Helenizam i rimska republika, III., str. 443-621.
XI. Naslov: Kasna Republika i uspostava Carstva.
Kratki opis: Doba graĊanskih ratova. Sulino doba. Uspon Cezara. Prvi i drugi trijumvirat.
Uspostava Carstva. Ilirik u vrijeme Cezara.
Literatura: Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 59-138, 246-290;ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest
hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.125-147; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u
vrijeme narodnih vladara, str. 93-95; Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., (broj stupaca, ne
stranica) 2465-2542.
XII. Naslov: Principat.
Kratki opis: Rimsko carstvo od Augusta do Dioklecijana. Julijevsko-klaudijevska dinastija,
Flavijevci, Antonini, Severi.
Literatura: Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 219-236, 525-596; Velika ilustrirana povijest
svijeta, VI., (broj stupaca, ne stranica) 2465-2542.
XIII. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja u vrijeme Carstva.
Kratki opis: Provincijalni ustroj od Augustovog doba do kasne antike. Uspostava i
reorganizacija provincija. Administrativni ustroj, gospodarstvo, kulturni ţivot.
Literatura: Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 205-219, 499-525; Velika ilustrirana povijest
svijeta, VI., (broj stupaca, ne stranica) 2563-2586.
XIV. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja na našem prostoru.
Kratki opis: Ustroj provincije, gospodarstvo, ceste, vojska i kultovi. Namjesnici, kolonije,
municipiji, lokalno i globalno u provincijalnom kontekstu.
Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
str.182-222; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 103-154.
XV. Naslov: Kasno Carstvo. Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru.
Kratki opis: Od Dioklecijana do Romula Augustula i obitelji Nepota. Poĉetak krize i podjela
Carstva. Društveni i ekonomski razvoj. Religija.
Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.
222-252; Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 596-660; Povijest –Kasno rimsko carstvo i rani
srednji vijek, V., str. 14-48, 89-143, 160-217; Velika ilustrirana povijest svijeta, VII., (broj
stupaca, ne stranica) 2961-2983; 2985-2988; 3004-3023.
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST
SREDNJEGA VIJEKA
Kod kolegija FFP-503
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda 5 /ili/ 7 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (3) + S (2) = 75
(5 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 2.
semestar
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik doc. dr. sc. Dijana Korać
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Goran Mijoĉević
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s politiĉkim, gospodarskim, društvenim i kulturnim zbivanjima na
prostoru Europe od seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića, te im pribliţiti mjesto
Europe u tadašnjem svijetu, kao i usvajanje odreĊenih srednjovjekovnih pojmova te
sposobnost analiziranja izvorne graĊe i kritiĉkog pristupa odreĊenim historiografskim
pretpostavkama.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije trendove europskog razvoja u
razdoblju od 5. do 15. stoljeća, te biti sposobni za samostalno promišljanje o vaţnim
dogaĊajima i procesima iz srednjovjekovne europske povijesti i samostalno sluţenje
relevantnom literaturom i izvornom graĊom.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Europa u doba Velike seobe naroda i
promjene u Europi nakon Velike seobe naroda. Franci. Imperium christianum u
raspadanju. Feudalizam. Civilizacije Istoka - Bizant i Arapi. Bizant od 5. do 11. stoljeća.
Arapski svijet do pojave islama. Arapska osvajanja u sjevernoj Africi i Europi. Obnova
Zapadnog Carstva. Oporavak Zapada. Prevlast Crkve na Zapadu. Uspon zapadnih
monarhija. Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu. Uspon svjetovnih institucija i
novih društvenih grupa. Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve. Neuspjeh
svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize. Ukratko: politiĉka, vjerska,
društvena, gospodarska i kulturna zbivanja na europskom podruĉju od 5. do kraja 15.
stoljeća.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja,
problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih
izvora. TakoĊer, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom
semestra napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim
studentima kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru.
- Budući da studenti biraju jedan od seminara na kolegijima Europska i svjetska povijest
srednjega vijeka i Hrvatska povijest srednjega vijeka, razliĉite su obveze kao i naĉin
ocjenjivanja za studente koji slušaju seminar iz ovog kolegija i onih koji biraju seminar
iz drugog kolegija.
- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje
njihovih samostalnih zadataka.
Studentske obveze - PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje eseja na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pisani ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
80 1,4 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,7 Max 10%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
40 2,8 Max 40%
Završni ispit: usmeni
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
30 2,1 Max 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,5 Max 10%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
40 2 Max 40%
Završni ispit: usmeni
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
30 2,5 Max 50%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra, a odnosi se samo na
redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj
temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature (pisan na raĉunalu, Times New
Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave polaţu
usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih
ishoda.
- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela
koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na
sljedećim ispitnim rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih
razloga, a ispunili su druge obveze polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na
kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni
studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polaţu pisani dio
ispita a zatim usmeni dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i
onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 4% ocjene
- od 61% do 70% = do 8% ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 6% ocjene
- od 61% do 70% = do 12% ocjene
- od 71% do 80% = do 18% ocjene
- od 81% do 90% = do 24% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene
Za studente koji slušaju samo predavanja završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006.
Dopunska literatura: JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, I., Zagreb, 1957.; HENRI PIRENNE, Povijest
Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.; MARC BLOCH, Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po
naputku profesora.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti
na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici
Fakulteta (www.ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja. Pojam i vremenske granice srednjega vijeka.
Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Pojam i vremenske
granice srednjega vijeka.
Literatura:
Obvezna: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 11-13, 35-486.
Dopunska: JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, I., Zagreb, 1957.; HENRI PIRENNE,
Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.; MARC BLOCH, Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po
naputku profesora.
II. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda.
Kratak opis: Germanska plemena i njihove seobe. Barbarska kraljevstva na Zapadu. Crkva u
germanskim kraljevstvima. Poĉetci oblikovanja Europe.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 35-87.
III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda.
Kratak opis: Razvitak Istoĉnorimskog Carstva (Bizanta) do Justinijana I. Bizant u vrijeme
Justinijana I. Langobardi u Italiji. Islam i arapska osvajanja.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 87-107.
IV. Naslov: Franci - Doba Merovinga i doba Karolinga.
Kratak opis: Od Merovinga do Pipina Malog. Vladavina Pipina Malog. Privredni i društveni
odnosi. Politiĉka organizacija. Doba Karla Velikog. Karolinška renesansa. Venecija.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 107-131.
V. Naslov: Imperium christianum u raspadanju.
Kratak opis: Propast Karolinškog Carstva. Nasljednici Karla Velikog. Nove barbarske provale.
Novi narodi u srednjoj i istoĉnoj Europi: Rusi, Ĉesi, Poljaci.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 131-150.
VI. Naslov: Feudalizam.
Kratak opis: Feudalizam. Osnovni pojmovi zapadnoeuropskoga feudalizma. Feudalno društvo.
Selo u ranom srednjem vijeku. Crkva u feudalno doba.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 150-171.
VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena.
Kratak opis: Civilizacije Istoka - Bizant i Arapi. Obnova Zapadnog Carstva.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str.171-201.
VIII. Naslov: Oporavak Zapada.
Kratak opis: Vjerska obnova. Politiĉka obnova - Francuska. Politiĉka obnova - Sicilija i
Engleska. Ekonomski oporavak.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 201-237.
IX. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu.
Kratak opis: Veliki crkveni raskol. Odnos Crkve i Carstva. Kriţarski ratovi. Jaĉanje Bizanta za
dinastije Komnena. Reformski pokret u Crkvi u 12. stoljeću. Uspon Europe - renesansa 12.
stoljeća.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 237-279.
X. Naslov: Uspon zapadnih monarhija.
Kratak opis: Uspon zapadnih monarhija - Engleska i Francuska.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str.279-293.
XI. Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu.
Kratak opis: Papa Inocent III. Krivovjerja i prosjaĉki redovi. Papinstvo i dinastija
Hohenstaufovaca. Kasniji kriţarski ratovi. Slom Bizanta. Obnova Bizanta.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 293-321.
XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa.
Kratak opis: Jaĉanje drţave - primjeri Francuske i Engleske. Svjetovnjaci u 13. stoljeću -
plemstvo, graĊanstvo, seljaštvo. Intelektualno i umjetniĉko stvaralaštvo.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 339-369.
XIII. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve.
Kratak opis: Skandinavija i Srednja Europa u razvijenom srednjem vijeku. Nastanak Velike
Kneţevine Litve. Rusija u razvijenom srednjem vijeku. Mongolska vlast nad Rusijom. Gubitak
prvenstva Crkve. Papa Bonifacije VIII. Nastavak centralizacije u Francuskoj i Engleskoj.
"Avinjonsko suţanjstvo" i Zapadni raskol. Crkveni koncili.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 321-339, 369-395.
XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize.
Kratak opis: Preobrazba srednjovjekovnog društva. Engleska i Francuska u 14. i 15. stoljeću.
Njemaĉko Carstvo i Habsburgovci. Stvaranje Španjolske. Skandinavija u kasnom srednjem
vijeku. Poljska i Poljsko-litvanska unija u 14. i 15. stoljeću. Rusija u kasnom srednjem vijeku.
Velika kneţevina Litva i Rusija. Opadanje Bizanta i pad Carigrada. Balkanske drţave. Talijanski
gradovi-drţave. Talijanska renesansa. Sjevernjaĉko rješenje.
Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi
liber, Zagreb, 2006., str. 395-483.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: ------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST SREDNJEGA
VIJEKA
Kod kolegija FFP-505
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda 5/ili/7 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (3) + S (2) = 75
(5 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 2.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija. Vrijeme održavanja
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik doc. dr. sc. Dijana Korać
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Ana Noković, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 13 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Osnovni cilj ovoga kolegija jest studentima prezentirati znanstvene spoznaje iz hrvatske
srednjovjekovne povijesti od doseljenja Hrvata na podruĉja rimske Dalmacije, Istre i
Panonije, prvih kneţevina i kraljevina u vrijeme narodnih vladara pa sve do Mohaĉke
bitke, te usvajanje odreĊenih spoznaja i pojmova o hrvatskom srednjovjekovlju kao i
sposobnost analiziranja izvorne graĊe i kritiĉkog pristupa odreĊenim historiografskim
pretpostavkama.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao i razumijevanje
temeljnih pojmova hrvatskoga srednjovjekovlja, poznavanje izvora i literature i njihovo
korištenje s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja odreĊenih
povijesnih procesa.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Periodizacija srednjovjekovne hrvatske povijesti. Izvori i historiografija. Etnogeneza
Hrvata. Doseljenje Hrvata. Vrijeme i okolnosti naseljavanja Hrvata na podruĉju rimske
provincije Dalmacije. Pokrštenje Hrvata. Izgradnja prve politiĉke organizacije. Knezovi
i kraljevi domaće narodne dinastije. Politiĉke, gospodarske, crkvene i kulturne prilike.
Poloţaj i uloga Hrvatske u srednjovjekovnom europskom svijetu. Pacta conventa.
Hrvatske zemlje pod vlašću Arpadovića i Anţuvinaca. Ugarsko-hrvatski vladari ostalih
vladarskih dinastija. Politiĉka, društvena, gospodarska, vjerska i kulturna zbivanja na
podruĉju hrvatskih zemalja u srednjem vijeku. Srednjovjekovno društvo. Gospodarski
razvoj hrvatskih zemalja. Razvoj gradova. Crkva i crkvena organizacija. Vjera i vjerske
zajednice. Kultura hrvatskoga srednjovjekovlja: razvojna kriza na kraju 14. stoljeća i
prve pojave Osmanlija. Veze i odnosi hrvatskoga naroda s drugim narodima i drţavama
u široj regiji. Rast i znaĉenje "turske opasnosti". Slom srednjovjekovne drţave.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja,
problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih
izvora. TakoĊer, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom
semestra napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim
studentima kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru.
- Budući da studenti biraju jedan od seminara na kolegijima Europska i svjetska povijest
srednjega vijeka i Hrvatska povijest srednjega vijeka, razliĉite su obveze kao i naĉin
ocjenjivanja za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija i onih koji biraju seminar
iz drugoga kolegija.
- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje
svojih samostalnih zadataka.
Studentske obveze - PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje eseja na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnoga ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pisani ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
80 1,4 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,7 Max 10%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
40 3,15 Max 45%
Završni ispit: usmeni
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
30 1,75 Max 25%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,5 Max 10%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
40 2,25 Max 45%
Završni ispit: usmeni
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
30 2,25 Max 45%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra, a odnosi se samo na
redovite studente koji su izabrali seminar iz ovoga kolegija. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj
temi, pri ĉemu studenti trebaju prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature (pisan na raĉunalu, Times
New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu
usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih
ishoda.
- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a
nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim
rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji su tijekom semestra poloţili jedan, ili nisu poloţili nijedan kolokvij, ili nisu pristupili polaganju
kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim
ispitnim rokovima.
- Izvanredni studenti koji odaberu seminar iz ovoga kolegija duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na
kojemu mogu dobiti najviše 10% ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni
studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti, polaţu pisani (test znanja) a zatim
usmeni dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Budući da u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza postoje razlike izmeĊu studenata koji biraju seminar i
onih koji ne biraju seminar iz ovoga kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 3% ocjene
- od 61% do 70% = do 6% ocjene
- od 71% do 80% = do 9% ocjene
- od 81% do 90% = do 12% ocjene
- od 91% do 100% = do 15% ocjene
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 5% ocjene
- od 61% do 70% = do 10% ocjene
- od 71% do 80% = do 15% ocjene
- od 81% do 90% = do 20% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene
Za studente koji slušaju samo predavanja završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 9% ocjene
- od 61% do 70% = do 18% ocjene
- od 71% do 80% = do 27% ocjene
- od 81% do 90% = do 36% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; IVAN BEUC, Povijest
institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1985., str.
3-160.
Dopunska literatura: TOMISLAV RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.; MLADEN ANĈIĆ,
Hrvatska u karolinško doba, Split, 2001. i po naputku profesora.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti
na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici
Fakulteta (www.ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvod u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju.
Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju (osvrt na baštinu, vrijeme srednjovjekovlja,
društvo i periodizacija).
Literatura:
Obvezna: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; IVAN BEUC, Povijest
institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1985., str. 3-160.
Dopunska: TOMISLAV RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.; MLADEN ANĈIĆ,
Hrvatska u karolinško doba, Split, 2001. i po naputku profesora.
II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata.
Kratak opis: Ime, podrijetlo i jezik Hrvata. Doseljenje Hrvata.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 39-58.
III. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija.
Kratak opis: Kršćanstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata. Susret s kršćanstvom u
novoj domovini. Apostolska Stolica i Hrvati. Pokrštenje Hrvata.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 35-39, 80-84.
IV. Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku.
Kratak opis: Prva stoljeća nakon doseljenja. IzmeĊu Franaka i Bizanta. Trpimir vodi Hrvatsku
prema osamostaljenju. Uspon Hrvatske za Domagoja, Branimira i Tomislava. Kraljevstvo
Hrvatske i Dalmacije. Ustroj Crkve u Hrvata.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 58-80, 84-115,
145-157; IVAN BEUC, Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i
Slavonije, Zagreb, 1985., str. 3-73.
V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara.
Kratak opis: Razvoj kulture u doba narodnih vladara (pismo i jezik u Hrvata, predromaniĉko
graditeljstvo, poĉetci romanike). Kancelarija hrvatskih narodnih vladara. Predromaniĉka i
romaniĉka umjetnost.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 157-183.
VI. Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na hrvatskom prijestolju.
Kratak opis: Razdoblje borbi za prijestolje. Dolazak Arpadovića. Arpadovići i Hrvatska.
Arpadovići i Slavonija. Okupljanje i razdvajanje na istoĉnom Jadranu. Dinastiĉki interregnum.
Posljednje razdoblje Arpadovića.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 185-214.
VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca.
Kratak opis: Nova dinastija - Anţuvinci. Vladanje Karla I. Anţuvinske reforme. Novo shvaćanje
kraljevske vlasti. Doba Ludovika I. Politiĉke i prostorne zamisli. Rat s Mlecima. Zadarski mir.
Osamostaljivanje Dubrovnika. Dinastiĉki zapleti u anţuvinskoj porodici - protudvorski pokret.
Grad i kraljevska vlast. Vlastelinski otpor kraljicama. Bosna - pritisak prema Jadranu. Bitka kod
Nikopolja. Krunidba Ladislava Napuljskog. Sigismund i Bosna. Na pragu kasnog
srednjovjekovlja.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 214-232, 321-
329.
VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci, Habsburgovci, Korvini.
Kratak opis: Gubitak Dalmacije. Sigismund - Prvi i Drugi mletaĉki rat. Oligarhija vlastele. Prve
turske provale. Uspon vlastele - Celjski knezovi. Sukob oko baštine Nelipĉića. Kraj
Sigismundova vladanja. Albert Habsburgovac. Vladislav I. Bitka kod Varne. Ladislav V. Sukob
izmeĊu Hunyadija i Celjskih. Matijaš Korvin - dolazak na prijestolje. Pokušaj centralizacije. Pad
Bosne i Matijaš. Matijaš i Hrvatsko Kraljevstvo.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 329-357.
IX. Naslov: Slom srednjovjekovne drţave - Jagelovići.
Kratak opis: Izbor kralja Vladislava II. Krbavski poraz. Jagelovići i protuturski savez.
Cambraiska liga. Ludovik II. Otpor Petra Berislavića. Ban Ivan Karlović. Hrvatska i
Habsburgovci. Bitka na Mohaĉkom polju. Cetinski izbor.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 357-371.
X. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva.
Kratak opis: Istra, Dubrovnik, Duklja i Bosna.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 115-135, 232-
240, 371-387.
XI. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku.
Kratak opis: Prostor i ljudi. Narodnosno ustrojstvo. Razvoj gospodarstva. Društvene zajednice.
Marginalizacija i iskljuĉivanje. Integracijski obzori.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 259-291; IVAN
BEUC, Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb,
1985., str. 73-159.
XII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku.
Kratak opis: Politiĉko razdvajanje i razvoj društava. Demografske i društvene promjene.
Gospodarski razvoj. Društvena sukobljavanja. Hrvatsko društvo i kultura.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 387-415.
XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku.
Kratak opis: Biskupije i redovi. Hrvati i kriţarski duh Zapada. Redovništvo u hrvatskoj kulturi i
prosvjeti. Crkva, školstvo i znanost u Hrvata u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Inkvizicija.
Duhovno ozraĉje hrvatskog srednjovjekovlja.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 240-259, 415-
449.
XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost.
Kratak opis: Tropismena i trojeziĉna knjiţevnost hrvatskoga srednjovjekovlja. Arhitektonska,
likovna, glazbena i obrtniĉka umjetnost.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 291-319, 449-
477, 486-493.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: ----------
Literatura: -----------
Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U
SREDNJEM VIJEKU
Kod kolegija FFP-506
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) +S (1) = 45
(3 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 3.
semestar
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, docentica
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Goran Mijoĉević, asistent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija Cilj je kolegija upoznati studente s društvenim, politiĉkim, gospodarskim i vjerskim
zbivanjima u srednjovjekovnim oblastima na podruĉju današnje BiH te njihove veze i
odnose s drugim narodima i drţavama u široj regiji s ciljem da studenti postignu razinu
koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki
protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz srednjovjekovne bosansko-humske
povijesti u navedenom razdoblju, kao i osposobljavanje studenata za sluţenje
relevantnom literaturom i izvornom graĊom.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Stjecanje osnovnih znanja kao i razumijevanje osnovnih pojmova iz srednjovjekovne
povijesti Bosne i Huma.
- Upoznavanje studenata s relevantnom literaturom i izvorima kao i osposobljavanje
studenata za njihovo samostalno sluţenje u cilju dopunjavanja steĉenih znanja.
- Sposobnost interpretiranja odreĊenih povijesnih procesa.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Kratki pregled povijesti od seobe naroda do kraja 11. stoljeća. Izvori i historiografija za
srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Srednjovjekovne oblasti na prostoru današnje
Bosne i Hercegovine; teritorij i granice, teritorijalno širenje; vladavina bosanskih banova
i kraljeva, zbivanja u Humskoj zemlji; gospodarstvo; trgovaĉke veze s Dubrovnikom;
bosansko-humska vlastela; vjerske prilike; djelovanje tri Crkve; prodiranje Osmanlija;
pad Bosne i Hercegove zemlje; općenito vjerska, društvena, gospodarska i kulturna
zbivanja na ovim prostorima te njihov odnos sa susjednim zemljama i narodima u široj
regiji.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja,
problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih
izvora. TakoĊer, student je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti
seminarski rad kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na
seminaru.
- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje
njihovih samostalnih zadataka.
Studentske obveze - PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje seminarskog rada na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pisani ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
45 0,4 Max 10%
Seminarski rad (priprema
i izlaganje)
20 0,8 Max 20%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
30 1,6 Max 40%
Završni ispit: usmeni
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
30 1,2 Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen seminarski rad do kraja semestra. Seminarski
rad odnosi se na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi iz sadrţaja kolegija na temelju dopunske literature
(pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Rad treba imati 10-15 stranica teksta,
te mora imati kritiĉki aparat. Seminarski rad izlaţe se usmeno koristeći Microsoft PowerPoint. Studenti na
konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi
seminarskih radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave polaţu
usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih
ishoda.
- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela
koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na
sljedećim ispitnim rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih
razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za seminarski rad na ĉemu mogu dobiti najviše 20%
ocjene. UraĊen i obranjen seminarski rad uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu
pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polaţu pisani, a zatim usmeni
dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Seminarski rad se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
5% = Rad je napisan uz površnu analizu problema, a student slabo vlada obraĊenim gradivom.
10% = Rad je napisan uz analizu problema s manjim nedostatcima, a student dobro vlada obraĊenim gradivom.
15% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju, a student vrlo dobro vlada obraĊenim gradivom.
20% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obraĊenim gradivom.
Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 4% ocjene
- od 61% do 70% = do 8% ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 6% ocjene
- od 61% do 70% = do 12% ocjene
- od 71% do 80% = do 18% ocjene
- od 81% do 90% = do 24% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.;
Bilješke s predavanja.
Dopunska literatura: MLADEN ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.;
SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; DIJANA KORAĆ, Vjera
u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti
na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici
Fakulteta (ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvod u sadrţaj predmeta. Izvori i historiografija.
Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Izvori i historiografija
za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma.
Literatura:
Obvezna: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja.
Dopunska: Mladen ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.;
SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; BOŢO GOLUŢA, Pregled
povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar,
2008. i po naputku profesora.
II. Naslov: Prostor današnje Bosne i Hercegovine od seobe naroda do kraja 11. stoljeća.
Kratak opis: Povijesni izvori. Zadrţavanje pojedinih naroda na ovom prostoru od Velike seobe
naroda. Kršćanstvo. Teritoriji Bosne i Huma pod raznim vladarima.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 15-21, 26-29, 33-34, 36-41, 95-101 i bilješke s predavanja.
III. Naslov: Srednjovjekovne oblasti.
Kratak opis: "Zemljica" Bosna, Širenje Bosne. Zahumlje i Hum. Travunija. Usora. Soli. Zapadne
strane. Donji krajevi. Primorje. Podrinje.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 83- 84; Bilješke s predavanja.
IV. Naslov: Bosanski banovi.
Kratak opis: Ban Borić. Ban Kulin. Ban Stjepan. Ban Matej Ninoslav. Banovi Prijezda I. i
Stjepan I. Kotroman. Šubići gospodari Bosne. Stjepan II. Kotromanić. Stjepan Tvrtko.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 35-58.
V. Naslov: Bosanski kraljevi.
Kratak opis: Kralj Stjepan Tvrtko I. Stjepan Dabiša. Jelena "Gruba". Stjepan Ostoja. Stjepan
Tvrtko II. Stjepan Ostojić. Stjepan Tomaš Ostojić. Stjepan Tomašević.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 58-83.
VI. Naslov: Humska zemlja od 10. do kraja 15. stoljeća.
Kratak opis: Zemljopisni pojam Huma. Politiĉke, vjerske, društvene, gospodarske i kulturne
prilike u Humu od 10. do kraja 15. stoljeća. Humski velikaši. Obitelj Kosaĉa. Herceg Stjepan
Vukĉić Kosaĉa.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar,
22010., str. 26-33, 67, 71-74, 78-83; Bilješke s predavanja.
VII. Naslov: Osmansko osvajanje Bosne i Huma.
Kratak opis: Prvi upadi Osmanlija. Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 61, 71-82; Bilješke s predavanja.
VIII. Naslov: Veze i odnosi Bosne i Huma s drugim narodima i drţavama u široj regiji.
Kratak opis: Mnogostruke veze i odnosi.
Literatura: Bilješke s predavanja.
IX. Naslov: Katoliĉka Crkva.
Kratak opis: Biskupije. Katoliĉka obnova. Utjecaj ugarskih biskupa i kraljeva na vjerske prilike u
Bosni i Humu. Nastojanja papa oko sreĊivanja vjerskih prilika i Bosni i Humu. Katoliĉanstvo
bosanskih i humskih vladara i velmoţa. Pastoralna djelatnost dominikanaca, franjevaca i
svjetovnog svećenstva u Bosni i Humu.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-101, 145-152,194-259.
X. Naslov: Crkva bosanska.
Kratak opis: Pojava Crkve bosanske. Izvori o Crkvi bosanskoj. Rasprostranjenost Crkve
bosanske. Vjera i ustrojstvo ĉlanova crkvene zajednice bosanskih i humskih kršćana. Hiže.
Pripadnici Crkve bosanske.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-145, 117-145, 152-194.
XI. Naslov: Pravoslavna Crkva.
Kratak opis: Nemanjići u Humu. Osnivanje Humske eparhije. Pravoslavni svećenici i vjernici.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 32-33, 96; Bilješke s predavanja.
XII. Naslov: Srednjovjekovni gradovi.
Kratak opis: Podizanje i razvoj srednjovjekovnih gradova. UtvrĊeni gradovi.
Literatura: Bilješke s predavanja.
XIII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u srednjem vijeku.
Kratak opis: Stanovništvo. Drţavno ureĊenje. Sudstvo. Gospodarski razvoj.
Literatura: Bilješke s predavanja.
XIV. Naslov: Kulturna baština u Bosni i Humu.
Kratak opis: Tradicija glagoljice, bosanice, narodnog govora i obiĉaja. Srednjovjekovna
kancelarija bosansko-humskih vladara i velmoţa. GraĊevni spomenici srednjovjekovnog Huma i
Bosne. Srednjovjekovni "bilizi" u Bosni i Humu. Novac bosansko-humskih vladara.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 261-286.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: ------------
Literatura: --------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U
RANOM NOVOM VIJEKU
Kod kolegija FFP-507
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar III. Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1)
= 45
(3 tjedno)
Status kolegija Obvezni Preduvjeti Upisan 3.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
ponedjeljak
9,15-12,00
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Dijana Pinjuh
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9,30
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Upoznavanje vaţnih dogaĊaja iz europske i svjetske politiĉke, gospodarske i
društvene povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja europske
politiĉke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća i
moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Europa kao sjedište svjetske povijesti. Humanizam i renesansa. Poĉetak novoga
vijeka - doba otkrića. Društvene i gospodarske posljedice geografskih otkrića.
Europska kultura ranoga novovjekovlja. Razvitak ranoga kapitalizma. Politiĉki
slom Italije i prevlast Karla V. u Europi. Reformacijski pokret. Protureformacija i
katoliĉka obnova. Reformacija u Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Habsburško-
valoaški ratovi. Elizabeta I. Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II. i njegovih
nasljednika. Vjerski rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV. Burbonskog.
Francuska u vrijeme Luja XIII. i Richelieua. Tridesetogodišnji rat 1618.-1648.,
pobjednici i poraţeni. Novi politiĉki poredak nakon Tridesetogodišnjega rata.
Francuska u vrijeme apsolutizma Luja XIV. Tipologija europskoga apsolutizma.
Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Slavna revolucija 1685.-
1714. i poĉetci britanske prevlasti. Ratni napori Luja XIV. u ratu za habsburšku
baštinu i španjolsko nasljeĊe. Borba za Baltik (1648.-1721.) i uspon Rusije u
vrijeme Petra Velikog. Diplomatska revolucija nakon rata za austrijsko nasljeĊe i
Sedmogodišnji rat. Rusija u vrijeme Katarine Velike. Austrija u vrijeme
prosvjetiteljskih vladara u 18. stoljeću. Reforme i predstavnici prosvijećenog
apsolutizma. Ameriĉki rat za nezavisnost. Francuska uoĉi revolucije, strukturalni
problemi drţave i društva.
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni
zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati esej i izloţiti ga
- polagati završni ispit
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim tiskom)
PohaĊanje nastave Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Za studente koji prate predavanja
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
35 0,9 Max 30%
Završni ispit: usmeni 50 2,1 Max 70%
Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
45 0,8 Max 20%
Pisanje i prezentiranje
eseja
20 0,4 Max 10%
Završni ispit: usmeni 50 2,8 ax 70%
Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti na poĉetku akademske godine biraju jedan od ponuĊenih seminara iz
kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog
kolegija duţni su napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i
nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.
- Pisani radovi trebaju se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko literature i
ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe pravopisne i
gramatiĉke pogrješke te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja
nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.
- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej,
poloţen ispit iz kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka.
U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% = Ne dolazi na predavanja.
6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare)
0% = Ne dolazi na predavanja.
4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju ovako:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, 11.-13., Otokar Keršovani,
Rijeka, 1977./1978.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta od početka do danas,
Naprijed, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split,
2005.
Dopunska literatura: JOHN MORRIS ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA,
Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.; DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ,
Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985.; FERNAND BRAUDEL, Materijalna
civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, III., August
Cesarec, Zagreb, 1992.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb,
1957.; PIERE CHAUNU, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; GIULIANO
PROCCACI, Povijest Talijana, Barbat, Zagreb, 1997.; GEORGE MACAULAY
TREVELYAN, Povijest Engleske, Kultura, Zagreb, 1956.; JEAN CARPENTIER -
FRANCOIS LEBRUN (ur.), Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.; JOSEF
MATUZ, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1992.; JEAN-FRANCOIS NÖEL, Sveto Rimsko
Carstvo, Zagreb, 1998.; ERICH ZÖELLNER - THERESE SSHÜSSEL, Povijest Austrije,
Zagreb, 1997.
Dodatne informacije o
kolegiju
Kontaktiranje s profesorom:
Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je
elektroniĉkom poštom.
Samostalni zadatci:
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i
diplomskog rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvod u europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku
Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i naĉin rada.
Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi).
II. Naslov: Humanizam i renesansa
Kratak opis: Humanisti i novi pogled na svijet. Renesansna umjetnost.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani,
Rijeka, 1977./1978., str. 4849-4851; 4865-4875.
III. Naslov: Geografska otkrića
Kratak opis: Istraţivaĉka putovanja. Društveni i gospodarski razvoj nakon otkrića.
Literatura: SKUPINA AUTORA Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani,
Rijeka, 1977./1978., str. 4817-4846.
IV. Naslov: Talijanski ratovi i prevlast Habsburgovca Karla V. u Europi
Kratak opis: Borbe za prevlast nad talijanskim drţavama u razdoblju od 1494. do 1559.
godine. Sukobi Habsburgovaca i Valoa.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 456-457.
V. Naslov: Reformacija i vjerski ratovi
Kratak opis: Vjerske prilike uoĉi reformacije. Lutherove teze i širenje novog pokreta u
Europi. Posljedice reformacije i seljaĉki rat u Njemaĉkoj.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 440-447;
SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka,
1977./1978., str. 4875-4942.
VI. Naslov: Protureformacija
Kratak opis: Odgovor Crkve na reformaciju i stvaranje novih crkvenih redova. Sabor u
Trentu i provoĊenje njegovih odluka. Protestantizam i Njemaĉko Carstvo.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.
66-74.
VII. Naslov: Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) i posljedice
Kratak opis: Njemaĉko Carstvo uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Novi politiĉki poredak nakon
Vestfalskog mira, uspon Pruske i Austrije.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.
244-256.
VIII. Naslov: Europa u vrijeme apsolutizma
Kratak opis: Nastanak, glavna obiljeţja i faze apsolutizma. Apsolutizam Luja XIV. i
njegov utjecaj na europske drţave.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12., Otokar Keršovani,
Rijeka, 1977./1978., str. 5329-5460.
IX. Naslov: Engleska u XVII. stoljeću
Kratak opis: GraĊanski rat i stvaranje Cromwelove republike. Povratak dinastije Stjuart.
Parlamentarna monarhija. Ratovi s Francuskom.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.
273-287.
X. Naslov: Španjolska i Nizozemska u XVII. stoljeću
Kratak opis: Španjolska nakon Filipa II. Rat za španjolsko nasljeĊe. Borba Nizozemske za
nezavisnost, uspon i slom njezine nadmoći.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.
290-310.
XI. Naslov: Rusija od XVI. do XVIII. stoljeća
Kratak opis: Ratovi s Poljskom i unutrašnje prilike. Uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog.
Rusija u vrijeme Katarine Velike.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 476-486;
SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka,
1977./1978., str. 5001-5022.
XII. Naslov: Privreda, društvo i kolonijalni imperiji od XVI. do XVIII. stoljeća
Kratak opis: Demografske promjene i njihove posljedice. Industrija i meĊunarodna
trgovina. Kolonijalizam i merkantilizam. Seljaštvo, graĊani i plemići.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.
44-46, 532-544.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.
XIII. Naslov: Prosvjetiteljstvo
Kratak opis: Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u XVIII. stoljeću. Reforme i
predstavnici prosvijećenog apsolutizma.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani,
Rijeka, 1977./1978., str. 5809-5966.
XIV. Naslov: Stvaranje Amerike
Kratak opis: Sukobi sjevernoameriĉkih kolonija s Francuskom i Engleskom. Rat za
neovisnost. Ustav Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani,
Rijeka, 1977./1978., str. 6009-6034.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku
Kratak opis: ----------
Literatura: ----------
Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST RANOGA NOVOG
VIJEKA
Kod kolegija FFP-508
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar III. Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1)
= 45
(3 tjedno)
Status kolegija Obvezni Preduvjeti upisan 3.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
srijeda,
11,15-14,00
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Dijana Pinjuh
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9,30
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Upoznavanje vaţnih zgoda iz hrvatske kulturne, politiĉke i gospodarske povijesti
od XVI. do XVIII. stoljeća i sagledavanje njihove uzroĉnosti.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja hrvatske politiĉke,
društvene, kulturne i ekonomske povijesti XVI.-XVIII. st. i moći će donositi
osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Razjedinjenost i rastrganost politiĉke, društvene i religiozne organizacije Hrvata
poĉetkom ranoga novog vijeka. Širenje protestantske reformacije meĊu Hrvatima.
Katoliĉka obnova religioznog ţivota u Hrvatskoj. Turski prodori na hrvatsko
drţavno podruĉje i opasnost gubitka drţavne samostalnosti. Izborni sabori i izbor
Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Tursko širenje na hrvatskom podruĉju
i smanjenje hrvatske drţave. Turska organizacija na okupiranom podruĉju.
Organiziranje hrvatske drţavne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine.
Udio Hrvata u borbama za vrijeme Ciparskoga rata (1570.-1573.). Rasulo
Hrvatske: seljaĉka buna (1573.) i slabljenje otpora Turcima. Slabljenje turske moći
i poraz kod Siska (1593). Dugi turski rat (1593.-1606). Pokušaj oslobaĊanja Klisa
(1596.) Hajduci i uskoci. Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu. Otpor beĉkoj
centralizaciji i napori za odrţanje cjelokupnosti hrvatskih zemalja (zrinsko-
frankopanska urota). Ratovi za osloboĊenje od Turaka: Kandijski (1645.-1669.),
Morejski i Beĉki (1683.-1699.) Dubrovaĉka Republika. Administracija u mletaĉkoj
Dalmaciji i u Istri. Politiĉko stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici XVIII. stoljeća i
pragmatiĉka sankcija. Reforme i centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni
zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati esej i izloţiti ga
- polagati završni ispit
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim tiskom)
PohaĊanje nastave Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Za studente koji prate predavanja
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
35 0,9 Max 30%
Završni ispit: usmeni 50 2,1 Max 70%
Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Pisanje i prezentiranje
eseja
20 0,4 Max 10%
Završni ispit: usmeni 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara iz kolegija Hrvatska u ranom
novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija student je duţan
napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za
nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.
- Pismeni radovi trebaju se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom
oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe
pravopisne i gramatiĉke pogreške te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi
voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.
- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej,
poloţen ispit iz kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka.
U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.
Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% = Ne dolazi na predavanja
6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar)
0% = Ne dolazi na predavanja
4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
IVE MAŢURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; SKUPINA AUTORA,
Povijest Hrvata. Od kraja XV. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Zagreb,
2005.; NEVEN BUDAK, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.;
JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome
novom vijeku. Zagreb, 2007.
Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 205-214,
215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251; FERDO ŠIŠIĆ, Pregled
povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962.; VJEKOSLAV KLAIĆ, Povijest Hrvata.
Od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, V., Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb, 1975.; JOSIP ADAMĈEK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine
XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980.; MIRJANA GROSS (ur.), Društveni razvoj
u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 15-173; NENAD
MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 2000.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i
Europa, II., Zagreb, 2000-2003., str. 421-504, 741-831; III., str. 1-449; GRGA
NOVAK, Prošlost Dalmacije, I.-II., Zagreb, 11944.,
22001., Split, 2004.; ŢELJKO
HOLJEVAC - NENAD MOAĈANIN, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod
vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.
Dodatne informacije o
kolegiju
Kontaktiranje s profesorom:
Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je
elektroniĉkom poštom.
Samostalni zadatci:
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i
diplomskog rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvod u hrvatsku povijest ranoga novog vijeka
Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i naĉina rada.
Literatura: (Izbor naveden u obaveznoj i dopunskoj literaturi).
II. Naslov: Rastrgana Hrvatska
Kratak opis: Zaštita hrvatske drţave, politiĉki sukobi, i pregovori o savezima nakon
uništenja drţavnog ustrojstva u mohaĉkom porazu 1526. godine.
Literatura: NADA KLAIĆ, "Ostaci ostataka Hrvatske i Slavonije u XVI. stoljeću - od
mohaĉke bitke do seljaĉke bune 1573. ", u: Arhivski vjesnik, br. 16, Zagreb, 1973., str. 253-
325.
III. Naslov: Znanost, umjetnost i hrvatsko društvo poĉetkom ranoga novog vijeka
Kratak opis: Ţivot na ugroţenom podruĉju, humanistiĉka knjiga, renesansna umjetnost,
religiozni pokreti i obrana ugroţene opstojnosti.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000., str. 421-504, 741-831.
IV. Naslov: Umijeće preţivljavanja
Kratak opis: Turska osvajanja ostataka hrvatskoga podruĉja i ţivot stanovništva pod
turskom vlašću.
Literatura: MILAN KRUHEK, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16.
stoljeća, Zagreb, 1995.; NENAD MOAĈANIN, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske
vladavine, Slavonski Brod, 2001.
V. Naslov: Pod zaštitom Mletaĉke Republike
Kratak opis: Stanovništvo u Istri, Dalmaciji u podruĉju Boke kotorske pod mletaĉkom
vlašću i njihovo gospodarsko, kulturno, vjersko i sigurnosno stanje.
Literatura: JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u
ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.
VI. Naslov: Vojna krajina
Kratak opis: Izgradnja i naĉin djelovanja sigurnosnog vojnog sustava i zaštite u Hrvatskoj s
posebnim osvrtom na "Vojnu granicu" ili "Krajinu".
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Vojna krajina. Povijesni pregled - historiografija -
rasprave, Zagreb, 1984.; ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne krajine, I.-II. Zagreb,
1997.
VII. Naslov: Od Ciparskoga do Kandijskog rata (1570.-1669.)
Kratak opis: Sudjelovanje Hrvata u borbama protiv Turaka od Ciparskog do kraja
Kandijskoga rata.
Literatura: GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, Zagreb 2001.; IVE MAŢURAN, Hrvati i
Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., str. 152-242.
VIII. Naslov: Ţivot na granici
Kratak opis: Pograniĉni sukobi kršćana i muslimana (uskoci i hajduci) i razvoj i utjecaj na
meĊunarodnu politiku.
Literatura: CATHERINE WENDY BRACEWELL, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti
rat na Jadranu u 16. stoljeću, Barbat, Zagreb, 1997.
IX. Naslov: U višenacionalnoj zajednici habsburških europskih zemalja
Kratak opis: Habsburška politika prema Hrvatskoj i zahvati u upravno i vojno ureĊenje.
Literatura: IVAN BEUC, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije, Zagreb, 1985.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str.
1-92.
X. Naslov: Ĉeţnja za politiĉkom autonomijom
Kratak opis: Oporba austrijskoj centralizaciji i politici te pokušaj promjene vladarske
dinastije u Hrvatskom Kraljevstvu i osuda predvodnika oporbe zbog pokušaja prevrata.
Literatura: ANĐELKO MIJATOVIĆ, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb, 1999.
XI. Naslov: Ratovi za osloboĊenje od turske vlasti
Kratak opis: OslobaĊanje hrvatskih krajeva od turske vlasti u Hrvatskoj, Slavoniji i
Dalmaciji u drugoj polovici 17. stoljeća.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 95-113.
XII. Naslov: Modernizacija i apsolutizam
Kratak opis: Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.), Zagreb,
2000., str. 46-89.
XIII. Naslov: Dubrovaĉka Republika od XV. do XVIII. stoljeća
Kratak opis: Društvene, kulturne i politiĉke prilike u Dubrovaĉkoj Republici i njezin
meĊunarodni poloţaj.
Literatura: VINKO FORETIĆ, Povijest Dubrovnika do 1808. godine, Ljubljana, 1980.;
BERNARD STULLI, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.
XIV. Naslov: Hrvatsko školstvo u ranom novom vijeku
Kratak opis: Uloga školstva, knjige i umjetnosti u oblikovanju hrvatskoga ranovjekovnog
društva.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 165-449.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na hrvatsku povijest u razdoblju ranoga novog vijeka
Kratak opis: ----------
Literatura: ----------
Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U
RANOM NOVOM VIJEKU
Kod kolegija FFP-509
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda 4 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
utorak, 8,15-10,00
ĉetvrtkom 13,15-
14,00
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Ana Noković, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 13 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s poviješću BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te o odnosu ovoga
prostora i ostalih regija u okruţenju kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki
protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita student će poznavati povijest BiH za vrijeme osmanlijske
okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju s naglaskom na
razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.
- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova
vezanih za povijest BiH u ovom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i
procesima iz povijesti BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u
navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja
steĉenih znanja.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Uspostava turske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda. Seljaštvo i seoska privreda.
Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje Bosanskog ejaleta.
Razvitak feudalne klase. Dubrovaĉka Republika i okupirana Bosna i Humska zemlja.
Mletaĉka Republika i turski posjedi i ovom okruţenju. "Ostatci ostataka" Hrvatske -
prodiranje Turaka iz Bosne u Hrvatsku. Kandijski rat. Pojave anarhije u 18. st. Katoliĉka
Crkva u Bosni i Hercegovini. Islamizacija i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska
kultura na ovom prostoru. Odnos Austrije prema Osmanlijama. Beĉki rat. Slabljenje
Osmanskoga carstva i pobune u Bosni i u Hercegovini. Svršetak osmanlijske okupacije
ovih prostora - Berlinski kongres.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu
svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu za redovite studente takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za
pristupanje završnom ispitu.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju
steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142,
477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK
MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-
266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar,
2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str.
17-58, 92-143.
Dopunska literatura: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT
HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i
Bosna) i po naputku profesora.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti
će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142, 477-529,
555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička
povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344;
BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129;
NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143.
Dopunska: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT
HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i Bosna).
II. Naslov: Pregled gradiva: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava.
Vjerski ţivot pod Osmanlijama. BiH od 1700. do 1878. god.
Kratak opis: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava. Vjerski ţivot
pod Osmanlijama. UvoĊenje gregorijanskog kalendara. Povlastice franjevcima. Pravoslavci i
katolici. BiH od 1700. do 1878. god. Politiĉke prilike. Apostolski vikarijat u Bosni.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-
129.
III. Naslov: Osmansko Carstvo i njegovo ureĊenje.
Kratak opis: Razvoj Osmanske drţave i osmanskog feudalnog ureĊenja. Drţavno i vojniĉko
ureĊenje. Posljedice uvoĊenja feudalnog ureĊenja.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42; NENAD
MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-55.
IV. Naslov: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i seoska
privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje novih sandţakata i
stvaranje Bosanskoga ejaleta.
Kratak opis: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i
seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje kapetanija u
Bosni. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. st. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje
Bosanskoga ejaleta.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 114-142.
V. Naslov: Slabljenje Osmanskoga Carstva. Kandijski rat.
Kratak opis: Poĉeci krize. Uzroci slabljenja Osmanskoga Carstva. Pogoršanje poloţaja seljaštva i
seljaĉki ustanci potkraj 16. i u 17. st. Kandijski rat.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 477-529, 555-
564.
VI. Naslov: Bosanski pašaluk. Islamska kultura do 18. st.
Kratak opis: Pojave anarhije u prvoj polovici 17. st. Ĉiftluci u 17. st. Gradska privreda u 17. st.
Seljaštvo Bosanskoga ejaleta u 17. st. Posljedice Kandijskoga rata. Katoliĉka Crkva u
Bosanskom ejaletu. Islamska kultura do 18. st.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 582-599, 602-
611.
VII. Naslov: Oblici narodnog ţivota. Narodna kultura.
Kratak opis: UreĊenje plemena. Kućna zadruga. Selo i njegovo ureĊenje. Narodna kultura.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 763-785.
VIII. Naslov: Ratovi i ustanci. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir. Seobe i etniĉke promjene.
Kratak opis: Ratovanje 1683.-1699. god. Seoba Srba. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir.
Beogradski mir. Seobe i etniĉke promjene.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 811-817, 818-
820, 825-853.
IX. Naslov: Raspadanje osmanskoga feudalnog ureĊenja. Istoĉno pitanje. Bosanski pašaluk u 18. st.
Kratak opis: Pojave anarhije u Osmanskom Carstvu. Porezni i feudalni pritisak. Prevladavanje
Rusije u borbi protiv Osmanlija. Bosanski pašaluk u 18. st. Poslije Karlovaĉkog mira.
Autonomne povlastice gradova. Dubiĉki rat (1788.-1791.). Privredne i prometne prilike.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 1318-1338.
X. Naslov: Islamizacija Bosne.
Kratak opis: Poĉetci islamizacije. Islamizacija Bosne 1463. god. Ahd-nama Mehmeda II.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -
Roma - Chicago, 21982., str. 174-192; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str.
102-114.
XI. Naslov: Progoni katolika u BiH.
Kratak opis: Prvi veliki progon katolika u BiH 1516.-1524. god. Razne vijesti o progonima
katolika u Bosni 1516.-1526. god. Progoni katolika i njihov prijelaz na islam od 1526. do poĉetka
17. st. Veliki progon katolika 1606.-1640. god. i prijelaz središnje Bosne na islam. Progoni
katolika u Bosni 1648.-1669. godine.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -
Roma - Chicago, 21982., str. 192-203, 233-249, 251-253.
XII. Naslov: Islamizacija Hercegovine.
Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u Hercegovini.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -
Roma - Chicago, 21982., str. 203-221.
XIII. Naslov: "Turska Hrvatska".
Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u "Turskoj Hrvatskoj". Turska krajina: posade u
tvrĊavama. Migracije. Poloţaj Crkava. Društvo. Gospodarstvo. Gradovi, trgovina i obrti.
Literatura: NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 55-58, 91-102, 114-143.
XIV. Naslov: Migracije i promjena etniĉke slike ovih prostora.
Kratak opis: Opća svjedoĉanstva o prijelazu b-h katolika na islam. "Poturi" u Bosni i
Hercegovini. Udio katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji BiH. Hrvatski prebjezi. Preseljenje
muslimana iz Slavonije. Povlaĉenje muslimana iz Srijema. Preseljenje muslimana iz juţne
Ugarske. Preseljenje muslimana iz Like. Preseljenje muslimana iz Dalmacije. Udio stranih
naroda u islamizaciji BiH.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -
Roma - Chicago, 21982., str. 253-266, 269-270, 297-344.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U 19.
STOLJEĆU
Kod kolegija FFP-510
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) =
45
(3 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
petak,10,15-12,00
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12.00, petkom u 10.00
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Asistent Dijana Pinjuh
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9.30
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa europske i
svjetske povijesti 19. stoljeća, kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritiĉki vrednovati.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i svjetske
povijesne procese 19. st. te biti u stanju kritiĉki vrednovati razliĉite historiografske
interpretativne okvire povijesti navedenog razdoblja.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Uĉinak Franc. revolucije; Napoleonski ratovi, doba francuske prevlasti u
Europi; Restauracija i novi europski politiĉki poredak; Razvoj temeljnih politiĉkih
ideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam; Svršetak
Restauracije i revolucija 1848/9. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam;
GraĊanske revolucije u Juţnoj Americi; Društvene i gospodarske promjene nakon
1848., Doba imperijalizma: nacionalno naĉelo i novi sukobi europskih drţava; Krimski
rat; Prevlast Francuske, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemaĉke; SAD - secesionistiĉki
rat i gospodarski polet; Unutarnjopolitiĉki razvoj europskih drţava, vanjskopolitiĉko
suprotstavljanje i kolonijalna ekspanzija; Stvaranje blokova; Prvi svjetski rat: uzroci,
tijek i završetak rata
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju
mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Hrvatska povijest
19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga kolegija,
obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu
svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije
- Polaganje završnog ispita
Praćenje i ocjenjivanje PohaĊanje nastave Aktivnosti u Seminarski rad Praktiĉni rad
studenta
(označiti masnim tiskom)
nastavi
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
30 0,4 Max 10%
Kolokviji 40 1,3 Max 45%
Završni ispit 30 1,3 Max 45%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar
OBVEZE STUDE TA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,9 Max 20%
Esej (priprema i
i laganje)
20 0,8 Max 10%
Kolokviji 40 1,3 Max 45%
Završni ispit 30 1,0 Max 25%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo
je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu
usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih
rezultata.
- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a
nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima
polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo
kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.
-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene.
UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju
kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest ranoga novoga vijeka.
- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i
onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 3% ocjene
- od 61% do 70% = do 6% ocjene
- od 71% do 80% = do 9% ocjene
- od 81% do 90% = do 12% ocjene
- od 91% do 100% = do 15% ocjene
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 5% ocjene
- od 61% do 70% = do 10% ocjene
- od 71% do 80% = do 15% ocjene
- od 81% do 90% = do 20% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene
Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 9% ocjene
- od 61% do 70% = do 18% ocjene
- od 71% do 80% = do 27% ocjene
- od 81% do 90% = do 36% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska literatura: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914.,
Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice,
Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848., Zagreb, 1987.;
ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P.
TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-
1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice,
Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848., Zagreb, 1987.; ERIC
HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za
prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.
II. Naslov: Tijek i uĉinak Francuske revolucije
Kratki opis: Kriza ancien regimea; jaĉanje graĊanskog društva; Napoleonovo doba
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 12., str. 519.-599.; sv. 13., str.
16.-130.
III. Naslov: IzmeĊu restauracije i revolucija
Kratki opis: Restrukturiranje Europe; Sveta Alijansa; Tajna društva i liberalni pokreti u Europi
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 253.-380.
IV. Naslov: Revolucije i nacionalni pokreti u Europi
Kratki opis: ideja nacije i industrijalizacija društva; ratovi za neovisnost i revolucije
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 380.-411.; str. 549.-671.
V. Naslov: Kriza Osmanskoga carstva u 19. Stoljeću
Kratki opis: Tanzimatske reforme; Krimski rat; „Istoĉno pitanje“
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 479.-546.
VI. Naslov: Socioekonomske promjene i nastanak socijalistiĉkog pokreta
Kratki opis: Društvene klase; industrijska revolucija; „utopija“; marksistiĉki i anarhistiĉki pogled
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 309.-443.
VII. Naslov: Dvije Amerike u 19. Stoljeću
Kratki opis: Borbe za neovisnost latinoameriĉkih zemalja; SAD i stvaranje ameriĉkog imperija;
Odcjepljenje Juga i Ameriĉki graĊanski rat
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 13., str. 411.-458.; sv. 14., str.
546.-671.
VIII. Naslov: Ujedinjenje Italije; nastanak Drugoga njemaĉkog carstva
Kratki opis: Pijemont i proces talijanskog ujedinjenja; Pruska i proces njemaĉkog ujedinjenja
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 133.-260.
IX. Naslov: Britanija u viktorijansko doba
Kratki opis: Gospodarski, društveni i politiĉki ţivot u Britaniji
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 386.-420.
X. Naslov: Francuska u drugoj polovici 19. Stoljeća
Kratki opis: Napoleon III. i Drugo Carstvo; Francuska Treća republika
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 14., str. 260.-309., sv. 15., str.
420.-463.
XI. Naslov: Kolonijalna carstva i imperijalizam
Kratki opis: „Susret“ civilizacija; europski i ameriĉki imperijalizam
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 16.-29.; str. 521.-647.
XII. Naslov: Srednja i jugoistoĉna Europa u okvirima velikih carstava
Kratki opis: Habsburška Monarhija: Carska Rusija; Osmansko Carstvo
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 463.-521.
XIII. Naslov: MeĊunarodni odnosi na prijelazu stoljeća
Kratki opis: Sustav Bismarckovih saveza; nacionalizmi i imperijalizmi Europljana i Amerikanaca
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 14.-50.
XIV. Naslov: Prvi svjetski rat
Kratki opis: Uzroci i povod ratu; tijek rata; završetak
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 50.-149.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt
Kratki opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU Kod kolegija FFP-511
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) =
45
(3 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
petak, 12,15-
14,00
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Asistent Dijana Pinjuh
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9,30
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s historiografskim interpretacijama najvaţnijih pitanja hrvatske
povijesti 19. stoljeća
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome su se nalazile
hrvatske zemlje i hrvatski narod tijekom 19. stoljeća.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog plana
(ukratko)
Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od godine 1790. do kraja Prvoga svjetskog rata:
Feudalno društvo u hrvatskim zemljama koncem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća i
postupni prijelaz u kapitalistiĉke proizvodne odnose; Politiĉki poloţaj hrvatskih
zemalja u prvoj polovici 19. stoljeća; Sukobi velikih sila i odraz sukoba na hrvatske
zemlje; Predilirsko doba; Ilirski pokret; Neoapsolutizam i poĉetci moderne Hrvatske;
Proces hrvatske nacionalne i politiĉke integracije; Hrvatski narodni preporod u
Dalmaciji i Istri. Banovanje Ivana Maţuranića; Razvojaĉenje i sjedinjenje Vojne
granice; Khuenovo doba; Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma; Hrvatska
politika prema Bosni i Hercegovini; Hrvatsko-srpska koalicija; Seljaĉki pokret braće
Radića; Hrvatska politika uoĉi i tijekom Prvoga svjetskog rata; Raspad Austro-Ugarske
monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u prvu juţnoslavensku zajednicu.
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni
zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju
mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Europska i svjetska
povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga
kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za
raspravu svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije
- Polaganje završnog ispita
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
PohaĊanje nastave Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
(označiti masnim tiskom) Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
30 0,4 Max 10%
Kolokviji 40 1,3 Max 45%
Završni ispit 30 1,3 Max 45%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,9 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,8 Max 10%
Kolokviji 40 1,3 Max 45%
Završni ispit 30 1,0 Max 25%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo
je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu
usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih
rezultata.
- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a
nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima
polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo
kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.
-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene.
UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju
kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Hrvatska povijest ranoga novoga vijeka.
- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i
onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 3% ocjene
- od 61% do 70% = do 6% ocjene
- od 71% do 80% = do 9% ocjene
- od 81% do 90% = do 12% ocjene
- od 91% do 100% = do 15% ocjene
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 5% ocjene
- od 61% do 70% = do 10% ocjene
- od 71% do 80% = do 15% ocjene
- od 81% do 90% = do 20% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene
Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 9% ocjene
- od 61% do 70% = do 18% ocjene
- od 71% do 80% = do 27% ocjene
- od 81% do 90% = do 36% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA
AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog
rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.
Dopunska literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.;
TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih
stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno
pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje
nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz
hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
Cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA
AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata),
Zagreb, 2005., str. 343.-584.
Dopunska: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.;
TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i
skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija,
agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u graĎanskoj Hrvatskoj
1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb,
1973.
II. Naslov: Hrvatske zemlje od 1790. do Beĉkoga kongresa
Kratki opis: Doba smjenjivanja mletaĉke, austrijske i francuske uprave; politiĉke i ekonomske
prilike
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 7.-
58.
III. Naslov: Sjeverna Hrvatska od 1815. do 1835. godine
Kratki opis: društvene, gospodarske i politiĉke prilike; preteĉe preporodnog doba; franciscejski
apsolutizam
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 58.-
92.
IV. Naslov: Dalmacija i Istra od 1815. do 1835. godine
Kratki opis: uprava i administrativno ureĊenje; društvene, gospodarske, kulturne i politiĉke
prilike
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 92.-112.
V. Naslov: Hrvatske zemlje od 1835. do 1847. godine
Kratki opis: Ilirski pokret -Hrvatski narodni preporod; politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u
Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 112.-
183.
VI. Naslov: Znaĉenje revolucionarnih zbivanja 1848/49.
Kratki opis: Reforme u Hrvatskom saboru; Jelaĉićeva uloga; rezultat revolucionarnih zbivanja u
Monarhiji
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 393.-399.
VII. Naslov: Razdoblje neoapsolutizma
Kratki opis: Politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji 1849.-1859.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 419.-435.
VIII. Naslov: Od ponovne uspostave ustavnosti do Ugarsko-hrvatske nagodbe
Kratki opis: Sabor iz 1861.; ban Josip Šokĉević; politiĉka scena u Banskoj Hrvatskoj
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 459.-466.
IX. Naslov: Modernizacijski procesi za banovanja Ivana Maţuranića
Kratki opis: Neuspjela revizija nagodbe; Maţuranićeve reforme
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 466.-472.
X. Naslov: Vojna krajina od djelomiĉnog do stvarnog ukidanja
Kratki opis: Prijepori oko poloţaja Vojne krajine; banovanje Ladislava Pejaĉevića
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 472.-496.
XI. Naslov: Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljeća
Kratki opis: Politiĉke i gospodarske prilike: Preporod u Dalmaciji i Istri
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 496.-530.
XII. Naslov: Vladavina Khuena Hedervarya
Kratki opis: Obiljeţja Khuenove vladavine; gospodarske i politiĉke prilike; hrvatsko-srpski
odnosi
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 530.-541.
XIII. Naslov: Hrvati uoĉi i u vrijeme Prvoga svjetskog rata
Kratki opis: Povlaĉenje Hedervarya; politika novoga kursa; hrvatska politiĉka emigracija;
sudjelovanje u ratu; raspad Monarhije
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 552.-584.; str. 602.-616.
XIV. Naslov: Umjetnost, kultura, školstvo i vjerski ţivot
Kratki opis: Knjiţevnost; kulturna, znanstvena i struĉna društva; obrazovanje; djelovanje
Katoliĉke Crkve
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 616.-651.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt
Kratki opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U 19.
STOLJEĆU
Kod kolegija FFP-512
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Asistent Marina Beus, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s najvaţnijim povijesnim procesima u srednjoj i jugoistoĉnoj Europi
tijekom „dugog“ 19. stoljeća. Osobit naglasak stavlja se na bosanskohercegovaĉku
povijest 19. stoljeća. U tom kontekstu cilj je razmotriti društveno-politiĉke prilike u
razdoblju do 1878. godine prema kojima će se uvidjeti razlozi neodrţivosti osmanske
uprave u BiH, a zatim i posebno razmotriti politiĉke procese i društvene promjene u
razdoblju austrougarske uprave do poĉetka Prvoga svjetskog rata.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije odrednice b-h povijesti u
kontekstu europskih regija.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od poĉetka 19. stoljeća do kraja Prvoga
svjetskog rata. Razmotrit će se pojedini procesi koji su utjecali na odnose
srednjoeuropskih i istoĉnoeuropskih zemalja, ponajprije onih koje su bile pod
osmanskom vlašću ili su graniĉile s Osmanskim carstvom (Austrija, MaĊarska, Srbija,
Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grĉka i Albanija). Kao posebna cjelina ovog
predmeta razmatrat će se povijest Bosne i Hercegovine od poĉetka 19. stoljeća do
Prvoga svjetskog rata.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra
student/ica je obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi kao predloţak
za raspravu svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Polaganje završnog ispita
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju
steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u ranom novom
vijeku.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od
1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša
Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja,
XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i
Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
Dopunska literatura: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ, Kalajev
režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička
djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.;
SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918).
Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti
će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
Cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do
1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-
Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str.
11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski
zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
Dopunska: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ,
Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička
djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.; SREĆKO M.
DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija izmeĎu
tradicije i ideologije, Mostar, 2002.
II. Naslov: Srednjoeuropske politiĉke i društvene tranzicije
Kratki opis: Ilirske provincije; Njemaĉki savez; Metternichov sustav; Reformni pokret u
Ugarskoj
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 33.-57.
III. Naslov: Previranja u jugoistoĉnom dijelu Europe u prvim desetljećima 19. stoljeća
Kratki opis: Kriza Osmanskog Carstva; ustanci u Srbiji; Grĉki rat za neovisnost
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005. 60.-85.
IV. Naslov: Srednja Europa u znaku graĊanskih i nacionalnih revolucija
Kratki opis: Panslavizam; austroslavizam; apsolutizam
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 85.-122.
V. Naslov: Reforme Osmanskog Carstva i stanje u BiH do 1839.
Kratki opis: Reforme Selima III.; reforme Mahmuda II., reforme u BiH
Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo,
1983., str. 9.-54.
VI. Naslov: Hercegovina u doba Ali-paše Rizvanbegovića
Kratki opis: Sukob s bosanskim feudalcima; koncentracija vlasti; privreda
Literatura: OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-
1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.
VII. Naslov: Nacionalne drţave u jugoistoĉnoj Europi: reorganizacija i revolucija
Kratki opis: Dunavske kneţevine; Srbija; Grĉka
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 122.-133.
VIII. Naslov: Ideje federacije i velikonacionalni programi u srednoj i jugoistoĉnoj Europi (1830.-
1878.)
Kratki opis: Planovi o federaciji; nacionalni i velikonacionalni programi
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 137.-157.
IX. Naslov: BiH od „Hatti-šerifa“ do ustanka
Kratki opis: Reforme Omer-paše Latasa; poloţaj kršćana
Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo,
1983., str. 54.-85.; str. 166.-176.
X. Naslov: Jugoistoĉna Europa pred Berlinski kongres
Kratki opis: Osmansko Carstvo; Bugarska; Grĉka; Rumunjska
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 172.-186.
XI. Naslov: Bosansko-hercegovaĉki ustanak i Berlinski kongres
Kratki opis: Ustanak; Sanstefanski mir; odluke Berlinskog kongresa
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 186.-206.
XII. Naslov: BiH od okupacije do aneksije
Kratki opis: Smjena osmanske i dolazak austrougarske uprave
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 223.-231.
XIII. Naslov: Hrvatska politika prema BiH
Kratki opis: Pravaški program; hrvatsko-srpski politiĉki sukob; unutarhrvatski politiĉki sukob
Literatura: MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.",
Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
XIV. Naslov: Balkanska kriza pred Prvi svjetski rat
Kratki opis: Balkansko društvo i sazrijevanje nacija; Sukobi balkanskih drţavica i Osmanskog
Carstva
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,
Zagreb, 2005., str. 231.-281.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt
Kratki opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST 1918.-
1945.
Kod kolegija FFP-513
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
petak, 10,15-12,00
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Asistent Goran Mijoĉević, asistent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa europske i
svjetske povijesti u razdoblju 1918.-1945., kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritiĉki
vrednovati.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i svjetske
povijesne procese od 1918. do 1945. godine te biti u stanju kritiĉki vrednovati razliĉite
historiografske interpretativne okvire navedenoga razdoblja.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Posljedice Prvoga svjetskog rata; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti boljševika;
Europske drţave nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora; Godine popuštanja i
napetosti; Nove ideologije: fašizam, nacionalsocijalizam, komunizam; Gospodarska
kriza; New Deal; Španjolski graĊanski rat; Predveĉerje rata i Drugi svjetski rat
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra
student/ica je uz seminar obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi
kao predloţak za raspravu svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Polaganje završnog ispita
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i 50 0,8 Max 20%
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju
steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska literatura: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb, 2008.;
ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER,
Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH
GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci.
Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti
će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb, 2008.;
ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER, Mračni
kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH GALBRAITH, Veliki slom
1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili
svijet, Zagreb, 2008.
II. Naslov: Pariška mirovna konferencija
Kratki opis: Versajski poredak; nova politiĉka karta
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 209.-277.
III. Naslov: Revolucionarna previranja u Rusiji
Kratki opis: Kriza carizma; veljaĉki prevrat; dolazak boljševika na vlast
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 149.-209.
IV. Naslov: Europa izmeĊu revolucije i kontrarevolucije
Kratki opis: Poslijeratne frustracije; revolucionarni pokušaji u srednjoj i istoĉnoj Europi
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 277.-315.
V. Naslov: Velika gospodarska kriza
Kratki opis: Svjetska privreda u meĊuratnom razdoblju; kriza u SAD-u; mjere za izlazak iz krize
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 315.-347.
VI. Naslov: Pojava fašizma i obiljeţja fašistiĉkog reţima u Italiji
Kratki opis: Nastanak fašistiĉkog pokreta; dolazak Mussolinija na vlast; fašizam i antifašizam u
Italiji
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 347.-425.
VII. Naslov: Pojava nacionalsocijalizma i nastanak Trećega Reicha
Kratki opis: Kriza Weimarske Republike; uspon nacionalsocijalista na vlast; obiljeţja Hitlerove
vladavine
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 425.-522.
VIII. Naslov: Francuska i Velika Britanija izmeĊu dva svjetska rata
Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; epoha „izgubljene generacije“
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 522.-565.
IX. Naslov: SSSR do 1941. godine
Kratki opis: GraĊanski rat; Lenjinizam; Staljinizam; Kolektivizacija i industrijalizacija
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 565.-599.
X. Naslov: SAD i Latinska Amerika izmeĊu dva svjetska rata
Kratki opis: Gospodarska kriza i New Deal; nacionalne i socijalne napetosti u Lat. Americi
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 14.-94.
XI. Naslov: Azija i Afrika izmeĊu dva svjetska rata
Kratki opis: Mandatna podruĉja; europska imperijalna politika i buĊenje afro-azijskog
nacionalizma; japanski imperijalizam
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 94.-164.
XII. Naslov: MeĊunarodni odnosi 1918.-1941.
Kratki opis: Liga (društvo) naroda; godine optimizma; godine razoĉarenja; politike agresije i
popuštanja
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 164.-210.
XIII. Naslov: Španjolski graĊanski rat
Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; prevrat; graĊanski rat; internacionalizacija rata
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 210.-241.
XIV. Naslov: Drugi svjetski rat (I. dio)
Kratki opis: Uzroci i poĉetak; tijek i prekretnice
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 241.-369.
XV. Naslov: Drugi svjetski rat (II. dio)
Kratki opis: Totalni rat; holokaust; završni osvrt
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 369.-401.
Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918.-1941. Kod kolegija FFP-514
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) = 45
(3 tjedno)
Status kolegija izborni Preduvjeti Upisan 5.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
ĉetvrtak, 8,15-10,00
ponedjeljak, 13,15-
14,00
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent Marina Beus, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem povijesti Kraljevine Jugoslavije i hrvatskoga
naroda u toj drţavi kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti
najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţniji sadrţaj povijesti Kraljevine
Jugoslavije i hrvatskoga naroda u toj drţavi, te razumjeti temeljne pojmove i procese.
- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova
vezanih za hrvatsku i b-h povijest u ovom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i
procesima iz povijesti Hrvatske i BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih
pitanja u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja
steĉenih znanja.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Društveno-politiĉke i religiozne prilike u Hrvatskoj i BiH poĉetkom 20. stoljeća.
Nastanak prve Jugoslavije. Odnos pojedinih naroda prema uspostavi nove drţave.
Društveno ureĊenje nove drţave. Djelovanje politiĉkih stranaka u novoj drţavi.
Diktatura dinastije KaraĊorĊevića. Teror prema vladinim neistomišljenicima. Odnos
kraljevske vlade prema pojedinim vjerskim zajednicama. Konkordat sa Svetom
Stolicom. Uspostava Banovine Hrvatske. Slom Kraljevine Jugoslavije i poĉetak
Drugoga svjetskog rata.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu
svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
(označiti masnim
tiskom)
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis
nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu redovitim studentima takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za
pristupanje završnom ispitu.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju
steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Europske regije i povijest BiH u 19. stoljeću i
Hrvatska povijest u 19. stoljeću.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izv stan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219-
271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 288-320, 354-358, 364-398.
Dopunska literatura: SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN,
Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ,
Jugoslavija izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na
Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja,
Split, 1969. i po naputku profesora.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti
će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Obvezna: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126,
219-271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str.
288-320, 354-358, 364-398.
Dopunska:
SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska
u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija izmeĎu dva
rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.;
IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969. i po naputku profesora.
II. Naslov: Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave.
Kratak opis: Khuenova vladavina - oporba i otpor. Širenje hrvatske nacionalne misli. Braća
Radići. Politika "novoga kursa". Rijeĉka i Zadarska rezolucija. Jugoslavenski odbor. Svibanjska i
Krfska deklaracija. Drţava Slovenaca, Hrvata i Srba. Ţenevska konferencija. Proglašenje
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 288-320.
III. Naslov: Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava.
Kratak opis: Ustrojavanje nove drţave. Granice Kraljevine SHS. Hrvatska u Kraljevini SHS.
Politiĉki progoni Hrvata. Ustavni nacrti. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga Ustava.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 219-230.
IV. Naslov: Vjerske zajednice u Kraljevini SHS.
Kratak opis: Katoliĉka Crkva u Hrvata. Srpska pravoslavna Crkva. Islamska vjerska zajednica.
Ţidovska vjerska zajednica. Hrvatska starokatoliĉka Crkva.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 85-126.
V. Naslov: Vjerske zajednice i nova drţava.
Kratak opis: Katoliĉka Crkva i nova drţava. Jugoslavija i Srpska pravoslavna Crkva.
Jugoslavenska drţava i muslimani.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-85.
VI. Naslov: Diktatura dinastije KaraĊorĊevića.
Kratak opis: Diktatura prije diktature. Beogradski atentat.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 230-241.
VII. Naslov: Seljaĉko-demokratska koalicija. Ubojstvo Stjepana Radića.
Kratak opis: Radić-Pribićevićeva Seljaĉko-demokratska koalicija. Politiĉka djelatnost SDK.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 354-358 i bilješke s predavanja.
VIII. Naslov: Šestosijeĉanjska diktatura.
Kratak opis: Kraljeva diktatura.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 241-246.
IX. Naslov: Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu.
Kratak opis: Hrvatski otpor diktaturi. Nastanak Ustaškog pokreta. Atentat na Aleksandra
KaraĊorĊevića u Marseilleu.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 364-372.
X. Naslov: Vrijeme namjesništva.
Kratak opis: Namjesništvo kneza Pavla KaraĊorĊevića. Hrvatsko pitanje. Maĉekova Zaštita. HSS
- zastupnik hrvatskog naroda. Kriza u rješavanju hrvatskoga pitanja.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 373-380.
XI. Naslov: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska.
Kratak opis: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Unutarnje ureĊenje i opseg.
Otpori Banovini. Zbacivanje vlade Cvetković-Maĉek.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 250-251;
DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 380-390.
XII. Naslov: Konkordat izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije.
Kratak opis: Odnos izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Pripreme za konkordat. Borba
oko konkordata. Opoziv konkordata.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 251-271.
XIII. Naslov: Situacija uoĉi Drugoga svjetskog rata.
Kratak opis: Situacija uoĉi rata. Komunistiĉka stranka Hrvatske. Politiĉka situacija. Raspad
Jugoslavije. Uzroci i posljedice raspada Kraljevine Jugoslavije.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 384-391.
XIV. Naslov: Razvoj društva, gospodarstva, znanosti i umjetnosti (1918.-1941.).
Kratak opis: Gospodarski razvitak. Razvitak znanosti. Likovne umjetnosti. Hrvatski jezik i
knjiţevnost. Glazba, film i radio.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 391-398.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija HRVATSKI NAROD U DRUGOM
SVJETSKOM RATU
Kod kolegija FFP-515
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost boda 3 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) = 30
(2 tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
petak, 12,15-14,00
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Asistent
Kontakt sati/konzultacije
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s historiografskim interpretacijama sloţenih prilika u kojima se našao
hrvatski narod tijekom Drugoga svjetskog rata
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome se našao
hrvatski narod u vremenu Drugoga svjetskog rata
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
"Hrvatsko pitanje" u politiĉkim koncepcijama 1930-tih; Slom i raspad Kraljevine
Jugoslavije; Geneza, ustroj i obiljeţja Nezavisne Drţave Hrvatske; Katoliĉka
Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska; Djelovanja i ciljevi Partizanskog pokreta u
hrvatskom narodu; Slom Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke
Jugoslavije; Hrvatski narod: iskustva i posljedice rata i poraća.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Polaganje završnog ispita
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
40 0,9 Max 30%
Završni ispit 40 2,1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja
kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju
steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Hrvatska i b-h povijest 1918.-1941.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
30% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN
BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120.-204.
Dopunska literatura: Časopis za suvremenu povijest, 27., br. 3., Zagreb, 1995.; JURE KRIŠTO, Katolička
Crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945., I., Zagreb, 1998.; SABRINA P. RAMET
(ur.), Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. Zbornik radova, Zagreb, 2009.; JOZO
TOMASEVICH, Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Zagreb, 2010.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti
će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
Cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN
BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120.-204.
Dopunska: Časopis za suvremenu povijest, 27., br. 3., Zagreb, 1995.; JURE KRIŠTO, Katolička
Crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945., I., Zagreb, 1998.; SABRINA P. RAMET (ur.),
Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. Zbornik radova, Zagreb, 2009.; JOZO TOMASEVICH, Rat
i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Zagreb, 2010.
II. Naslov: „Hrvatsko pitanje“ u prvoj jugoslavenskoj drţavi
Kratki opis: Centralizam ili federalizam; hrvatsko-srpski sporovi; diktatura
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 17.-29.
III. Naslov: Fašistiĉka i komunistiĉka ideologija kod Hrvata izmeĊu dva svjetska rata
Kratki opis: Ustaški pokret; Komunistiĉka partija
Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 107.-120.
IV. Naslov: Raspad Kraljevine Jugoslavije i nastanak Nezavisne Drţave Hrvatske
Kratki opis: Njemaĉko-jugoslavenski odnosi; proklamiranje NDH; pitanje priznanja i
razgraniĉenja
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 53.-83.
V. Naslov: Ustroj vlasti, vojna organizacija, gospodarski, vjerski i kulturni ţivot u NDH
Kratki opis: Pitanje Hrvatskog drţavnog sabora; domobranstvo, oruţništvo i ustaštvo; vjerske
zajednice; novine i ĉasopisi; pravopis; znanstvene i kulturne institucije
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 83.-153.
VI. Naslov: Politika nacionalne i rasne iskljuĉivosti
Kratki opis: Poloţaj Srba, Ţidova i Roma u NDH; rasni zakoni; logori
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 175.-
189.
VII. Naslov: Odnosi NDH s Italijom i Njemaĉkom
Kratki opis: Vojna i gospodarska ovisnost; talijansko-hrvatski sporovi
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 153.-
175.
VIII. Naslov: Djelovanja partizanskog i ĉetniĉkog pokreta
Kratki opis: Ustanci; komunistiĉka revolucija?; partizansko-ĉetniĉki odnosi; dvije koncepcije o
obnovi Jugoslavije
Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 120.-171.
IX. Naslov: Hrvatska seljaĉka stranka
Kratki opis: Politika ĉekanja; Raslojavanje HSS-a
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 199.-
209.
X. Naslov: Politiĉka i vojna zbivanja 1942. i 1943.
Kratki opis: Odlazak dvojice Kvaternika; muslimanska akcija za autonomiju BiH; kapitulacija
Italije
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 209.-
220.
XI. Naslov: Savezniĉka politika spašavanja Kraljevine Jugoslavije
Kratki opis: Teheran; Britansko-ameriĉka politika; hrvatska politiĉka situacija
Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 156.-171.
XII. Naslov: Pokušaji spašavanja NDH
Kratki opis: Suradnja s HSS-om; akcija Vokić-Lorković
Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 171.-178.
XIII. Naslov: Slom NDH
Kratki opis: Poloţaj NDH poĉetkom 1945.; pokušaji suradnje sa saveznicima; sovjetska ponuda;
ratni uspjesi komunistiĉkih partizana
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 229.-
238.
XIV. Naslov: Bleiburg
Kratki opis: Povlaĉenje prema Austriji; propali pregovori; masovna ubijanja; ponovna emigracija
Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 238.-
255.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt
Kratki opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST
NAKON 1945.
Kod kolegija FFP-513
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
III. predd
ECTS vrijednost boda
4
Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) = 45
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
Prema dogovoru
Nositelj kolegija/nastavnik doc. dr. Ivica Luĉić
Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Asistent Marina Beus, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s europskom i svjetskom poviješću nakon Drugoga svjetskog rata.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije svjetske i europske procese u
razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.
- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.
-Studenti će biti u stanju razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu, pa će im biti jasni i
razlozi raspada komunistiĉkog sustava.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Pobjeda antifašistiĉkog saveza u Drugom svjetskom ratu. Hladni rat. Sovjetski blok.
Zapadni blok. Zapadnoeuropski komunizam. Antikolonijalni pokreti. Raspad
komunistiĉkog sustava u Europi.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu
svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.
Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći
pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne
literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je poloţeni vezani kolegij: Europska i svjetska povijest 1918.-1945.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
ODD ARNE WESTAD, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.; JERZY
HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA,
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.;
SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17,
Jutarnji list, Zagreb, 2008.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-
1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Regije europske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.; JACQUES LE
RIDER, Mitteleuropa, Barbat, Zagreb, 1998.; DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest
meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici
Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura: Sva navedena.
II. Naslov: Pobjeda antifašističkog saveza u Drugom svjetskom ratu
Kratki opis: Antifašistiĉka koalicija koju su ĉinile zapadne zemlje i SSSR pobijedile su
nacistiĉku Njemaĉku i njezine saveznike. Uslijedila je podjela okupacijskih zona, suĊenja za
ratne zloĉine poraţenih i obnova.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani,
Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.),
17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.
III. Naslov: Hladni rat
Kratki opis: Kada je zajedniĉki neprijatelj poraţen došlo je do tenzija izmeĊu zapadnih zemalja i
SSSR-a. Suradnju je zamijenio „hladni rat“.
Literatura: DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa,
Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17, Otokar Keršovani,
Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.),
17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
IV. Naslov: Hladni rat - krize
Kratak opis: Korejska i njemaĉka kriza; Kubanska kriza, krize unutar istoĉnog bloka (MaĊarska
1956., Praško proljeće, Sueska kriza).
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,
2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17-18, Otokar Keršovani, Rijeka,
1974.
V. Naslov: Sovjetski blok
Kratki opis: SSSR je obnovio nekadašnju Kominternu, ovaj put pod nazivom Informacijski biro.
Informbiro je okupio (gotovo) sve socijalistiĉke zemlje, a ubrzo je uspostavljen i vojni savez.
Literatura: Jerzy HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.
VI. Naslov: Sovjetski Savez i zemlje Istočne Europe nakon Staljinove smrti
Kratak opis: XX kongres KPSS; konfrontacije s SAD-om; sukob s NR Kinom, razdoblje
Hrušĉova i Breţnjeva.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,
2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,
1974.
VII. Naslov: Sjedinjene Američke Države i zemlje Zapadnog bloka
Kratak opis: Uĉvršćivanje New Deala, SAD od Trumana do Clintona (Marshallov plan),
meĊunarodno-politiĉki poloţaj zapadnoeuropskih zemalja
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,
2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,
1974.
VIII. Naslov: Komunizam unutar Zapadnog svijeta
Kratki opis: Komunistiĉka ideologija poduprta iz SSSR-a prodrla je i u zapadna demokratska
društva. U nekima su komunisti bili zastupljeni u parlamentima, dok su u nekim bili zabranjivani
i progonjeni.
Literatura: Bilješke s predavanja
IX. Naslov: Ujedinjena Europa
Kratki opis: Poĉeci ujedinjenja na gospodarskoj osnovi; monetarna unija; Europska unija i
Ugovor iz Mastrichta.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,
2008.; Bilješke s predavanja.
X. Naslov: Zemlje trećeg svijeta - od kolonijalizma do nezavisnosti
Kratki opis: Ostaci kolonijalizma; dekolonizacija; velike krize i ovisnost afriĉkih zemalja o
svjetskom gospodarstvu.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani,
Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008.
XI. Naslov: Vijetnamski rat – borba za neovisnost Vijetnama
Kratki opis: Kolonijalni reţimi u vijetnamu (francuski, japanski, francuski); stvaranje druge
vijetnamske drţave; pregovori u Ţenevi; ameriĉki rat u Vijetnamu.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,
2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,
1974.
XII. Naslov: Nastanak države Izrael
Kratki opis: Stanje nakon Drugog svjetskog rata; podjela Palestine; Šestodnevni rat.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,
2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,
1974.
XIII. Naslov: Islamski svijet 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća
Kratki opis: Pregled stanja na Srednjem Istoku; Izraelsko-arapski rat; graĊanski rat u Libanonu;
Iranska revolucija; sukobi izmeĊu Iraka i Irana; Afganistanski graĊanski rat i sovjetska
intervencija.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,
2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,
1974.
XIV. Naslov: Raspad komunističkog sustava u Europi
Kratki opis: Gospodarska i politiĉka kriza doveli su do sloma komunistiĉkih reţima u Europi.
Imperijalistiĉka carstva su se raspala i nastale su ili su obnovljene nacionalne drţave s
demokratskim parlamentarnim ureĊenjem.
Literatura: Bilješke s predavanja
XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici
Literatura: Sve navedeno
Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON 1945. Kod kolegija FFP-518
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
III. predd
ECTS vrijednost boda
4
Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1) = 45
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
Prema dogovoru
Nositelj kolegija/nastavnik doc.dr. Ivica Luĉić
Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Asistent Marina Beus, ml. asistentica
Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s hrvatskom poviješću i poviješću Bosne i Hercegovine nakon
Drugoga svjetskog rata.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije društvene procese u razdoblju
od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.
- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.
-Studenti će biti u stanju sagledati pravi kontekst povijesnih dogaĊaja, pa će im biti jasni
i razlozi sukoba s poĉetka devedesetih.
-Studenti će znati glavne uzroke i dogaĊaje iz rata, kao i razloge poratne krize i sukoba.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Uspostava komunistiĉke vlasti. Poratno razdoblje. Sukob sa SSSR-om. Okretanje
Zapadu. Politika nesvrstanih. Osmi kongres i reforme šezdesetih. Hrvatski nacionalni
pokret. Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma. Kriza osamdesetih. Refleksije
raspada komunistiĉkog sustava u Europi.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu
svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.
Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći
pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne
literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Hrvatska i b-h. povijest 1918.-1941. i Hrvatski
narod u Drugom svjetskom ratu.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.;
IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“,u: Status, 14,
Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i
Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu
desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.
Dopunska literatura: ENVER REDŢIĆ, Sto godina muslimanske politike, ANUBiH - Institut za istoriju,
Sarajevo, 2000.; NIKICA BARIĆ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Golden marketing -
Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2005.; DAVOR MARIJAN, Slom Titove armije, Golden
marketing - Tehniĉka knjiga, 2008.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka
gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3.,
Zagreb, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i
Hercegovina u zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.–1990.) s posebnim
osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za
povijest, Zagreb, 2011.; IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.;
IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meĊunarodnog priznanja“,
u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb, 2008.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici
Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Sva navedena.
II. Naslov: Uspostava komunističke vlasti
Kratki opis: Revolucionarne metode uspostave vlasti, pri ĉemu su poĉinjeni brojni zloĉini.
Ubojstva, zatvaranja, oduzimanja imovine i sl.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od
1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.
III. Naslov: Poratno razdoblje
Kratki opis: Razdoblje uĉvršćivanja vlasti, prvi izbori, stvaranje Narodne fronte i gušenje oporbe.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od
1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. ; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je
(bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.
IV.
Naslov: Crkva i država
Kratki opis: Sukob dvaju svjetonazora; crkveno-drţavni odnosi; raskid odnosa s Vatikanom;
normalizacija odnosa; Srpska pravoslavna crkva i komunistiĉki reţim.
Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.
V.
Naslov: Katolička crkva u BiH u vrijeme Druge Jugoslavije
Kratki opis: Stradanja Katoliĉke crkve u BiH s posebnim osvrtom na Hercegovinu; pokušaj
suradnje – svećeniĉko udruţenje Dobri pastir; Katoliĉka crkva u BiH 80-ih godina XX. stoljeća
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini
1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti:
(1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.
VI.
Naslov: Sukob sa SSSR-om
Kratki opis: Vrh jugoslavenske komunistiĉke partije suprotstavio se sovjetskoj politici kojom je
Staljin nastojao uspostaviti potpunu kontrolu unutar socijalistiĉkih zemalja.
Literatura: IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.
VII. Naslov: Politika nesvrstanih
Kratki opis: Nakon sukoba sa SSSR-om, nuţnog pribliţavanja Zapadu uz nastojanje oĉuvanja
socijalistiĉkog sustava, KPJ je bila prisiljena na neku vrstu neutralnosti. Rezultat takve situacije
je pokret nesvrstanih uz ĉiju pomoć je Jugoslavija uspjela ostvariti neke svoje politiĉke i
gospodarske interese.
Literatura: Bilješke s predavanja
VIII. Naslov: Osmi kongres i reforme šezdesetih
Kratki opis: KPJ je bila svjesna potrebe za radikalnim reformama. Već poĉetkom šezdesetih
spominje se mogućnost raspada Jugoslavije. Rješenja se traţe u decentralizaciji zemlje i podjeli
moći. Te reforme bitno su promijenile stanje u BiH.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja.
IX.
Naslov: Sukobi u Savezu komunista Jugoslavije – Brijunski plenum
Kratki opis: Sukobi centralistiĉkih i decentralistiĉkih ideja u SKJ; sukob s Aleksandrom
Rankovićem, reforme u Savezu komunista.
Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb,
2006.; Bilješke s predavanja.
X. Naslov: Pokušaj jačanja statusa SR BiH u Jugoslaviji
Kratak opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaĉati SR BiH bila je i promjena odnosa prema
Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966. gotovo i nisu bili
ukljuĉeni u sustav vlasti. Drugi potez SKJ na jaĉanju BiH bilo je priznanje muslimanske nacije.
Literatura: Husnija KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina
kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost
Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str. 167-253; Bilješke s predavanja.
XI. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret
Kratki opis: Promjene u zemlji izazvane reformama oslobodile su prodemokratske snage u
Hrvatskoj koje su traţile potvrdu nacionalnih vrijednosti i identiteta te politiku „ĉistih raĉuna“.
Literatura: Bilješke s predavanja
XII. Naslov: Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma
Kratki opis: Rezultat zahtjeva za nacionalnom ravnopravnošću i uopće reformi sustava bio je
Ustav SFRJ koji je donesen 1974. On je potvrdio i ojaĉao drţavnost republika ukljuĉujući i
samoopredjeljenje do odcjepljenja.
Literatura: Bilješke s predavanja
XIII. Naslov: Kriza osamdesetih godina 20. stoljeća
Kratki opis: Smrću J. B. Tita nestao je najvaţniji integracijski faktor SFRJ. Nastupilo je vrijeme
politiĉke i gospodarske krize koju KPJ nije bila u stanju riješiti.
Literatura: Bilješke s predavanja
XIV. Naslov: Refleksije raspada komunističkog sustava u Europi
Kratki opis: DogaĊaji koji su se odvijali na istoku Europe, pad komunistiĉkih diktatura i rušenje
Berlinskog zida doveli su i do promjena u Jugoslaviji odnosno BiH.
Literatura: Bilješke s predavanja
XV. Naslov: Zaključni osvrti i ponavljanje
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenim temama
Literatura: Sve navedeno
Naziv kolegija POMOĆNE POVIJESNE ZNANOSTI Kod kolegija FFP-519
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina
studija
III.
ECTS vrijednost boda: 4 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (1) + V (2) =
45 (3 tjedno)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Upisan 6.
semestar
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
u ciklusima
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Milko Brković, red. prof., znanstveni savjetnik
Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Goran Mijoĉević, asistent
Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532
Ciljevi kolegija:
Prezentirati studentima definicije i sadrţaje najvaţnijih pomoćnih povijesnih znanosti
u svrhu olakšanja studija povijesti i osposobiti ih za praktiĉnu primjenu tijekom
budućeg bavljenja poviješću.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon poloţenog ispita student će poznavati definicije i sadrţaje najvaţnijih
pomoćnih povijesnih znanosti. Studenti će steći vještinu ĉitanja srednjovjekovnih
pisama.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Paleografija (pregled razvoja u svijetu), grĉko-bizantska paleografija, latinska
paleografija (srednjovjekovna pisma: beneventana, merovingika, karolina, gotica,
humanistika i druga europska pisma), slavenska paleografija (glagoljska i ćirilska),
diplomatika, kronologija, arhivistika, genealogija, heraldika, numizmatika, sfragistika.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- raditi vjeţbe
- pisati kolokvije
- završni ispit
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnosti u nastavi
45 0,4 Max 10%
Samostalni zadaci (rad 30 0,4 Max 10%
na vjeţbama)
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
30 1,2 Max 30%
Završni ispit 50 2 Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova
(30% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija,
završnog ispita, pohaĊanje i angaţiranosti tijekom nastave i rad na vjeţbama. Za izvanredne studente završni
ispit nosi 60%, a 40% ostale aktivnosti. Izvanredni studenti duţni su tijekom nastave uraditi minimalno jednu
vjeţbu (10% ocjene), a osim toga mogu pristupiti i kolokvijima (30%).
PohaĊanje nastave i aktivnosti:
Predavanja (minimalno 60%)
manje od 60% = 0% ocjene
od 61% do 68% = 1% ocjene
od 69% do 76% = 2% ocjene
od 77% do 84% = 3% ocjene
od 85% do 92% = 4% ocjene
0d 93% do 100%= 5% ocjene
Vjeţbe (minimalno 80%)
manje od 80% = 0% ocjene
od 81% do 84% = 1% ocjene
od 85% do 88% = 2% ocjene
od 89% do 92% = 3% ocjene
od 93% do 96% = 4% ocjene
od 97% do 100%= 5% ocjene
Rad na vjeţbama ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = vjeţba nije uraĊena
2% = elementarno poznavanje srednjovjekovnih pisama
4% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene veće pogreške prilikom ĉitanja
6% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene manje pogreške prilikom ĉitanja
8% = dobro poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama
10%= izvrsno poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama
Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = 3% ocjene
od 61% do 70% = 6% ocjene
od 71% do 80% = 9% ocjene
od 81% do 90% = 12% ocjene
od 91% do 100%= 15% ocjene
Završni ispit organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja. Student mora imati
elementarno znanja o svakom pitanju.
Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene
toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 10% ocjene
toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 20% ocjene
toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 30% ocjene
toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 40% ocjene
toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 50% ocjene
Završni ispit za izvanredne studente organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja.
Student mora imati elementarno znanja o svakom pitanju.
Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene
toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 12% ocjene
toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 24% ocjene
toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 36% ocjene
toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 48% ocjene
toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
JAKOV STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, treće izdanje, Školska
knjiga, Zagreb, 1991.; FRANJO ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika,
Sveuĉilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.
Dopunska literatura: ALEKSANDAR STIPĈEVIĆ, Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske, Zagreb,
1985. STJEPAN ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.
Dodatne informacije o
kolegiju
PohaĊanje nastave za redovite studente je obvezno. Tolerira se 40% izostanaka za
predavanja, 20% vjeţbe i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom
ispitu potrebno je prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga je i
pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova. Kroz vjeţbe studenti će steći
vještinu ĉitanja srednjovjekovnih pisama.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Definicije pomoćnih povijesnih znanosti.
Kratki opis: Primarne i sekundarne pomoćne povijesne znanosti; svrha i zadatak pomoćnih
povijesnih znanosti.
Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 5-9.
II. Naslov: Paleografija.
Kratki opis: Kratki pregled razvoja paleografije u svijetu i kod Hrvata
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 3-5.
III. Naslov: Grĉko-bizantska paleografija.
Kratki opis: Poĉetak i razvoj grĉke i kasnije bizantske paleografije.
Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 18-20.
IV. Naslov: Latinska paleografija.
Kratki opis: Kratak pregled razvoja latinske paleografije.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 5-11.
V. Naslov: Latinsko pismo rimskog razdoblja.
Kratki opis: Prikaz razvoja arhajske ili epigrafske kapitale i knjiţne kapitale.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 29-55.
VI. Naslov: Latinsko pismo u srednjem vijeku: Beneventana; merovingika.
Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike beneventane i merovingike.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 55-78.
VII. Naslov: Latinsko pismo u srednjem vijeku: Karolina; gotica.
Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike karoline i gotice.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 85-125.
VIII. Naslov: Latinsko pismo u srednjem vijeku: Humanistika, papinska kurijala.
Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike humanistike i pismo papinske kurije.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 125-136.
IX. Naslov: Glagoljska paleografija.
Kratki opis: Postanak, razvoj i karakteristike glagoljice.
Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 38-40.
X. Naslov: Hrvatska ćirilica ili bosanica.
Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike bosanice ili hrvatske ćirilice.
Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 40-45.
XI. Naslov: Diplomatika.
Kratki opis: Kratki povijesni pregled razvoja diplomatike.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 141-150.
XII. Naslov: Srednjovjekovna kancelarija.
Kratki opis: Postanak kancelarije; Carska, Papinska, kancelarija hrvatskih vladara.
Literatura: F. ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika, str. 165-209.
XIII. Naslov: Karakteristike i struktura srednjovjekovnih isprava.
Kratki opis: Unutrašnje i vanjske karakteristike isprave.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 150-158.
XIV. Naslov: Javna i privatna isprava, formulari, tradicija isprave, falsifikati
Kratki opis: Postanak javne i privatne isprave, sastavljanje isprave, isprava kao koncept,
original i kopija.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 159-171.
XV. Naslov: Egdotika diplomatiĉkih izvora.
Kratki opis: Razvoj teorije i prakse izdavanja povijesnih izvora.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 171-175.
OPIS OBVEZNIH PREDMETA NA DIPLOMSKOM
STUDIJU POVIJESTI
Naziv kolegija POVIJESNI IZVORI Kod kolegija FFP-531
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (diplomski) Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda: 6 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + S (1)
+ V (1) = 60
(4 tjedno)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Upisan 2.
semestar
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
u ciklusima
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Milko Brković, red. prof., znanstveni savjetnik
Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Goran Mijoĉević, asistent
Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532
Ciljevi kolegija:
Prezentirati studentima genezu povijesnih izvora i graĊe. Koristiti pojedine izvore
za vjeţbu njihove analize i pokazivanja procesa nastanka sinteze povijesnih
zbivanja.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon poloţenog ispita student će biti osposobljen analizirati izvornu povijesnu
graĊu.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Povijesni razvoj egdotike, egdotika diplomatiĉkih izvora, pravila o izdavanju graĊe
(pripremni radovi, opća pravila, zaglavlja, tekst izvora ili graĊe, ortografija, kratice,
velika i mala slova, interpunkcija, pojedini znakovi, bilješke i sl.), struktura
diplomatiĉkih izvora.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati seminarsko izlaganje
- pisati kolokvije
- završni ispit
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnosti u nastavi
60 0,6 Max 10%
Samostalni zadaci (rad
na vjeţbama)
10 0,6 Max 10%
Seminarsko izlaganje
(usmeno)
10 0,6 Max 10%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
30 1,2 Max 20%
Završni ispit 50 3 Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj
bodova (30% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati
kolokvija, završnog ispita, pohaĊanje i angaţiranosti tijekom nastave i ocjena seminarskog izlaganja. Za
izvanredne studente završni ispit nosi 60%, a 40% ostale aktivnosti. Izvanredni studenti duţni su tijekom
nastave uraditi minimalno jednu vjeţbu (10% ocjene) i jedno seminarsko izlaganje (10% ocjene), a osim toga
mogu pristupiti i kolokvijima (20% ocjene).
PohaĊanje nastave i aktivnosti:
Predavanja (minimalno 60%)
manje od 60% = 0% ocjene
od 61% do 68% = 1% ocjene
od 69% do 76% = 2% ocjene
od 77% do 84% = 3% ocjene
od 85% do 92% = 4% ocjene
0d 93% do 100%= 5% ocjene
Seminari (minimalno 75%) i vjeţbe (minimalno 80%)
manje od 75% = 0% ocjene
od 76% do 80% = 1% ocjene
od 81% do 85% = 2% ocjene
od 86% do 90% = 3% ocjene
od 91% do 95% = 4% ocjene
od 96% do 100%= 5% ocjene
Rad na vjeţbama ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = vjeţba nije riješena
2% = vjeţba je oko 20% riješena
4% = vjeţba je oko 40% riješena
6% = vjeţba je oko 60% riješena
8% = vjeţba je oko 80% riješena
10%= vjeţba je u potpunosti riješena
Izlaganje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = rad nije prezentiran
2% = rad je proĉitan i kritiĉki nije obraĊen
4% = rad je djelomiĉno proĉitan, ali nije kritiĉki obraĊen
6% = rad je proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u kritiĉkoj analizi teksta
8% = izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉeni manji nedostatci u kritiĉkoj analizi teksta
10%= rad je izvrsno pripremljen i kritiĉki obraĊen
Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = 2% ocjene
od 61% do 70% = 4% ocjene
od 71% do 80% = 6% ocjene
od 81% do 90% = 8% ocjene
od 91% do 100%= 10% ocjene
Završni ispit organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja. Student mora imati
elementarno znanja o svakom pitanju.
Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene
toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 10% ocjene
toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 20% ocjene
toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 30% ocjene
toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 40% ocjene
toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 50% ocjene
Završni ispit za izvanredne studente organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja.
Student mora imati elementarno znanja o svakom pitanju.
Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene
toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 12% ocjene
toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 24% ocjene
toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 36% ocjene
toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 48% ocjene
toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
FRANJO ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika, Školska knjiga, Zagreb,
2005.; JAKOV STIPIŠIĆ, Egdotika diplomatičkih izvora u prošlosti i danas, Arhivski
vjesnik, XV, Zagreb, 1972., str. 85-127.; STJEPAN ANTOLJAK, Izvori za opću
povijest srednjega vijeka, Zadar, 1973.; STJEPAN ANTOLJAK, Izvori za historiju
naroda Jugoslavije. Srednji vijek, Filozofski fakultet Zadar, Zadar, 1978.
Dopunska literatura: Pravila izdanija istoriĉeskih dokumentov, Moskva, 1956.; ALESSANDRO PRATESI,
Una questione di metodo: l'edizione delle fonti documentarie, Rassegna degli
Archivi di Stato, 17/1957, 312-333.
Dodatne informacije o
kolegiju
PohaĊanje nastave za redovite studente je obvezno. Tolerira se 40% izostanaka za
predavanja, 25% seminare i 20% vjeţbe i njih nije potrebno opravdati. Da bi se
pristupilo završnom ispitu potrebno je prije njega ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 30%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova. Kroz
vjeţbe studenti će steći vještinu ĉitanja srednjovjekovnih isprava. Seminarsko
izlaganje odnosi se na kritiĉku analizu odreĊenog povijesnog teksta.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje
Kratki opis: UvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja.
Literatura:
II. Naslov: Povijesni izvori.
Kratki opis: Definicija i uvod u povijesne izvore.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. IX-X.
III. Naslov: Podjela izvora.
Kratki opis: Osnovna podjela povijesnih izvora: preostatci, tradicija; izvori prvog i drugog
reda
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 1-4.
IV. Naslov: Ţivotopisi.
Kratki opis: Prikaz najvaţnijih ţivotopisa kao izvora za europsku povijest srednjega vijeka.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 4-16.
V. Naslov: Anali ili ljetopisi.
Kratki opis: Definicija, postanak i prikaz najvaţnijih anala ili ljetopisa.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 6-16.
VI. Naslov: Kronike.
Kratki opis: Definicija, postanak i prikaz najvaţnijih kronika kao povijesnih izvora.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 21-32.
VII. Naslov: Zapadnoeuropski izvori.
Kratki opis: Nastanak izvora (ţivotopisi, anali i kronike) u Europi u razdoblju (919.-1024.)
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 16-21.
VIII. Naslov: Bizantski izvori.
Kratki opis: Pregled najvaţniji bizantskih izvora za europsku povijest srednjega vijeka.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 3-12; S.
ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 24-27.
IX. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Hrvatskoj.
Kratki opis: Najvaţniji domaći i strani izvori za srednjovjekovnu povijest Hrvatske.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 7-39, 83-
99.
X. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Bosni i Humu.
Kratki opis: Bizantski, hrvatski, zapadni i turski izvori o srednjovjekovnoj Bosni i Humu.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 129-137.
XI. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Duklji (Zeti).
Kratki opis: Najvaţniji izvori za srednjovjekovnu Duklju.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 43-47,
127-129.
XII. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Raškoj.
Kratki opis: Pregled najvaţnijih izvora za srednjovjekovnu Rašku ili Srbiju.
Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 39-43, 99-
127.
XIII. Naslov: Egdotika srednjovjekovnih diplomatiĉkih izvora.
Kratki opis: Teorija i praksa izdavanja povijesnih izvora.
Literatura: J. STIPIŠIĆ, Egdotika diplomatičkih izvora u prošlosti i danas, Arhivski vjesnik,
XV, Zagreb, 1972., str. 85-127.
XIV. Naslov: Diplomatiĉka analiza srednjovjekovnih izvora.
Kratki opis: Uloga i vaţnost diplomatiĉke analize srednjovjekovnih isprava.
Literatura: F. ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika, str. 149-165.
XV. Naslov: Završno predavanje.
Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Literatura:
Naziv kolegija METODOLOGIJA POVIJESNIH
ISTRAŢIVANJA
Kod kolegija FFP-529
Studijski program
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski)
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda 6 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P + S + V = 60 (4
tjedno)
Status kolegija obvezni Preduvjeti upisan 3.
semestar
Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
srijedom 8,15-12,00
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent doc. dr. sc. Dijana Korać
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Ciljevi kolegija Prezentirati studentima pojam i metodologiju povijesnih istraţivanja, te ih upoznati s
metodama koje se primjenjuju u historiografskoj praksi kao i s tijekom istraţivanja
suvremenih povjesniĉara, te upoznati studente s trenutnim stanjem u europskoj,
hrvatskoj i b-h historiografiji kako bi bili osposobljeni izraditi struĉni i znanstveni rad.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
Nakon poloţenog ispita studenti će imati predodţbu o metodologiji i metodama koje se
primjenjuju u suvremenom povijesnom istraţivanju te će biti osposobljeni izraditi
struĉni i znanstveni rad po standardima znanstvene metodologije.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Suvremena historiografija. Osnovna pitanja historijskog istraţivanja. Metode povijesnih
istraţivanja. Izvori i pomoćne povijesne znanosti. Heuristika i kritika izvora. Faze
istraţivanja. Interpretacija podataka. Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova.
Povijest i moral, kauzalnost u povijesti. Povijest kao napredak. Poloţaj povijesti i
povjesniĉara u društvu.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja, vjeţbi i seminara. Student je obvezan tijekom
semestra napisati i usmeno izloţiti esej na temelju dopunske literature (u dogovoru s
profesorom) koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima kao i sudjelovati u
diskusiji o izloţenim temama.
- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje
njihovih samostalnih zadataka.
Studentske obveze - PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje i izlaganje eseja.
- Izrada bibliografije.
- Napisati i prezentirati prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili zbirke izvora.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
(označiti masnim
tiskom)
Usmeni ispit Pisani ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
70 1,8 Max 30%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 1,2 Max 20%
Pisanje bibliografije 10 0,6 Max 10%
Prikaz knjige, ĉlanka... 10 0,6 Max 10%
Završni ispit: usmeni
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
30 1,8 Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80% vjeţbama (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Studenti
koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Uvjet za pristup završnom ispitu su i svi uspješno obavljeni samostalni zadatci predviĊeni syllabusom.
- Studenti koji studiraju uz rad i nisu u mogućnosti prisustvovati nastavi svaki tjedan duţni su na poĉetku semestra
preuzeti svoje obveze i ispuniti ih tijekom semestra.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom
slova 12 s proredom 1,5).
- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti
naputke o izradbi radova.
- Gramatiĉka i pravopisna toĉnost kao i pisanje radova po zadanoj metodologiji uvjet su prihvaćanja radova.
- Iako se podrazumijeva da se studenti znaju sluţiti Wordom i PowerPointom na vjeţbama će imati odreĊene
zadatke vezane uz pisanje i sreĊivanje teksta u Wordu te njegovu prezentaciju u PowerPointu, što trebaju uspješno
uraditi.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
30% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je proĉitan.
4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Na isti naĉin vrjednuju se i izrada bibliografije te prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili zbirke izvora te
njegovo usmeno izlaganje.
Prikaz se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Bibliografija se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 6% ocjene
- od 61% do 70% = do 12% ocjene
- od 71% do 80% = do 18% ocjene
- od 81% do 90% = do 24% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber
- Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.,
str. 356-417; EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.;
KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.; Bilješke s
predavanja.
Dopunska literatura: Po dogovoru s profesorom.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti
na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici
Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Obvezna: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi
liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.
356-417; EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.; KEITH
JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.;
Dopunska: Po dogovoru s profesorom.
II. Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja
Kratak opis: Znanost i historija. Historijska metoda. Predmet historijskog istraţivanja.
Objektivnost i pristranost.
Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi
liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.
356-384; KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 16-47;
bilješke s predavanja.
III. Naslov: Izvori i pomoćne povijesne znanosti.
Kratak opis: Pojam i vrste izvora. "Problemi" kod izvora za pojedina povijesna razdoblja. Pojam
i podjela pomoćnih povijesnih znanosti. Arhivi u Hrvatskoj i BiH te strani arhivi (vrsta i obilnost
graĊe za pojedino razdoblje). Jezik isprava.
Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi
liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.
384-393; bilješke s predavanja.
IV. Naslov: Heuristika i kritika izvora.
Kratak opis: Faze istraţivanja. Heuristika. Kritika izvora. Postupak odgovaranja na istraţivaĉko
pitanje. Vanjska i unutarnja kritika. Problemi prilikom kritike izvora za pojedina razdoblja.
Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi
liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.
393-399; EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 5-25;
bilješke s predavanja.
V. Naslov: Interpretacija podataka.
Kratak opis: Suvremene historiografske metode. Proces konstrukcije odgovora na istraţivaĉko
pitanje. Istraţivaĉke strategije.
Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi
liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.
399-410; KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 49-90;
bilješke s predavanja.
VI. Naslov: Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova.
Kratak opis: Krajnji stupanj istraţivanja - prezentacija rezultata istraţivanja. Problemi pri
pisanju. Struktura znanstvenog rada. Stil pisanja. Vrste radova. Citiranje izvora i literature.
Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi
liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.
410-417; Bilješke s predavanja.
VII. Naslov: Obrada teksta na raĉunalu.
Kratak opis:
Literatura:
VIII. Naslov: Povijest i moral.
Kratak opis: Postavljanje hipoteza. Analogije. Duţnosti povjesniĉara.
Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 47-73;
Bilješke s predavanja.
IX. Naslov: Kauzalnost u povijesti.
Kratak opis: Postavljanje pitanja i traţenje odgovora. Traţenje uzroka. RasporeĊivanje ĉinjenica.
Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 73-91;
Bilješke s predavanja.
X. Naslov: Povijest kao napredak.
Kratak opis: Interesiranje za prošlost. Objektivnost u povijesti. Povijest kao dijalog izmeĊu
prošlosti i sadašnjosti.
Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 91-113;
Bilješke s predavanja.
XI. Naslov: Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu.
Kratak opis: Shvaćanje povijesti. Uloga historiografije. Stvaranje mitova.
Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 113-
135; KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 91-107; Bilješke
s predavanja.
XII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava.
Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u
hrvatskoj i b-h historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.
Literatura: ----------
XIII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava.
Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u
hrvatskoj i b-h historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.
Literatura: ----------
XIV. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava.
Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u
hrvatskoj i b-h historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.
Literatura: ----------
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: -----------
Literatura: ------------
Naziv kolegija METODIKA NASTAVE POVIJESTI
Kod
kolegija
Kod: FFP-530
Studijski program
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski)
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda: 6 Semestar III. Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) + V (2)
- 60 ( 4 sata
tjedno)
Status kolegija: obvezan Preduvjeti: Upisan 3.
semestar
Usporedni uvjeti: Nema ih
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
Pon. (2P) 14:15
do 16:00 sati,
uto. (2V) 14:15
do 16:00 sati
Nositelj kolegija/nastavnik: mr.sc. Ivica Glibušić
Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 15,45 sati
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532
Asistent mr. sc. Ivica Glibušić
Kontakt sati/konzultacije: utorkom u 15,45 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 00387 / 36 / 355-532
Ciljevi kolegija:
Steći znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave
povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. Pored toga zadatak metodike nastave
povijesti je nastavniku - praktiĉaru dati potrebite teorijske smjernice kako bi on u
svom radu postizao rezultate koji će biti adekvatni uloţenom trudu i naporu.
Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu racionalnu i
smišljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Metodika nastave povijesti
osposobljava studente za samostalno izvoĊenje nastave u osnovnim i srednjim
školama.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Studenti će nakon odslušanog kolegija i poloţenog ispita biti osposobljeni:
- - za prijenos znanja u osnovnoj i srednjoj školi na temelju vještina kojima su
ovladali izuĉavajući ovaj kolegija;
- - za primjenu nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;
- - pravilno tumaĉenje i interpretiranje povijesnih ĉinjenica u nastavi povijesti s
posebnim akcentom na multiperspektivnost kada su u pitanju kontraverzni ili sporni
povijesni dogaĊaji;
- - prepoznavanje uloge nastave povijesti u obrazovnim sustavima BiH i obrazovnom
sustavu Republike Hrvatske;
- - prepoznavanje metodiĉko didaktiĉkih znaĉajki suvremene nastave povijesti;
- - povezivanje mjeseĉnog izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim)
planom i programom u nastavi povijesti;
- - za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz primjenu suvremenih nastavnih
metoda i oblika rada u nastavi povijesti;
- - za povezivanje steĉenog teorijskog i praktiĉnog znanja s praktiĉnim radom u
uĉionici, posebno rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna disciplina.
Povijest kao nastavni predmet. Znaĉenje nastave povijesti u obrazovanju i odgoju.
Zadatci nastave povijesti. Razvoj nastave povijesti i suvremeni pogledi na nastavu
povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
Uĉenje povijesti u „novoj“ Europi. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog
identiteta. Uĉenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.
Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti.
Susret metodike nastave povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne
znanosti. Ameriĉki standardi za uĉenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za
hrvatsku i opću povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihiĉke razvojne
faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci nastave
povijesti. Nastavni plan. Izvedbeni nastavni program. Raspored sati. Vrste nastave
povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava ili uvoĊenje uĉenika
u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadatci nastave povijesti. Funkcionalni
zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave povijesti. Udţbenik povijesti.
Radna biljeţnica. Povijesna ĉitanka. Povijesni atlas. Nastavne metode u nastavi
povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti. Struktura sata nastave povijesti. Priprava i
uvoĊenje uĉenika u novu nastavnu jedinicu. Obrada novih povijesnih sadrţaja.
Vjeţbanje u nastavi povijesti. Funkcija i sadrţaj utvrĊivanja u nastavi povijesti.
Provjeravanje znanja i sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i
individualizirano ocjenjivanje. Pretpostavke za uspješno ocjenjivanje. Indukcija i
dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti.
Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psihološka i didaktiĉka naĉela u
nastavi povijesti. Upute i poticaj uĉenicima za rad. Najĉešće grješke nastavnika i
uĉenika. Kako i kada treba uĉiti. Metode racionalnog uĉenja. Multiperspektivnost u
nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Ĉitanje slikovnih arhivskih
materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s multiperspektivnošću
u nastavi povijesti. Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu. Pripravljanje
nastavnika za nastavu. Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata
povijesti. Oblici rada nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti.
Nastavne metode u nastavi povijesti. Aktivnost uĉenika (intelektualna i emotivna) u
nastavi povijesti. Radna atmosfera u uĉionici - disciplina. Nastavnik u nastavi
povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima povijesti za
praćenje nastavnog sata.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi dva sata tjedno, dva sata vjeţbi te jedan sat
konzultacija kako bi studenti što uspješnije obavili postavljene zadatke.
Studentske obveze
- pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu
- pisanje pismenih priprava
- polaganje ispita (usmeno i pismeno)
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnosti u nastavi
50 0,5 Max 10%
Pisanje pismenih
priprava
10 1 Max 20%
Završni ispit 50 3,5 Max 70%
Napomena: Studenti koji studiraju uz rad duţni su uraditi praktiĉni rad (pismene priprave) prema
predviĊenom planu uz redovne konzultacije s nastavnikom, te na kraju polagati završni ispit prema vaţećim
uputama.
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni nazoĉiti na najmanje 70
% predavanja i vjeţbi. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti
popis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Tijekom semestra student je duţan uraditi zadani
praktiĉni rad u predviĊenom roku. Kašnjenje u izvršenju zadatka utjecat će na ocjenu. Student će dio ocjene
ostvariti zahvaljujući vlastitim aktivnostima tijekom nastave dok će drugi dio ocjene ostvariti na temelju
pokazanog znanja tijekom pismenog i usmenog ispita.
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% = Ne dolazi na predavanja.
2% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
8% = Redovito je pripremljen i dragovoljno sudjeluje u nastavnom procesu.
10% = Student pokazuje visok stupanj za kolegij, uvijek je pripremljen, sudjeluje u raspravi i postavlja
pitanja.
Pismena priprava se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan.
4% = Rad je napisan, ali je na sadrţanoj razini manjkav (nisu sadrţani svi elementi pismene priprave).
8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.
16% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali ima manje nedostatke.
20% = Rad u potpunosti zadovoljava na izraţajnoj i sadrţajno razini.
Završni ispit obuhvaća ispitivanje gradiva kolegija na temelju obvezatne literature usmenim i pismenim
putem.
Usmenom ispitu mogu pristupiti kandidati koji su na pismenom ispitu ostvarili 50 % i više toĉnih odgovora.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING,
Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2003.;
ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; ZORA
ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik
istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; IVO RENDIĆ-
MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
Dopunska literatura: LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA
AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i
Srbiji, 1945 - 1990., EUROCLIO, Beograd, 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik
za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u
Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; ALLAN MCCULLY,
„Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u:
Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i
povijesni kurikulumi - maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str.
164-169; MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se
ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u:
Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154.
Dodatne informacije o
kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave:
Broj nastavne
jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje:
Kratki opis: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja,
popis literature.
II. Naslov: Ciljevi i zadaci nastave povijesti
Kratki opis: Ciljevi i zadaci nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
Novi smjerovi nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Uĉenje
povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.
Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i
Hercegovini, str. 15-31; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u
nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar,
1996., str. 12-28.
III. Naslov: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti
Kratki opis: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti.
Nastava povijesti kao priprema za ţivot u pluralistiĉkom društvu. Odgovori nastave povijesti
na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i povijesni kurikulumi:
maĊarski primjer.
Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ,Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na
podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 170-
179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi - maĊaraski primjer“, u:
Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169.
IV. Naslov: Udţbenik u nastavi povijesti
Kratki opis: Nastava povijesti, pisanje udţbenika, transformacijska i informacijska funkcija
udţbenika. Radna biljeţnica, povijesna ĉitanka i povijesni atlas. Povijest kao znanost i
povijest kao nastavni predmet.
Literatura: MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se ukljuĉiti u
proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u: Povijest u nastavi,
Zagreb, 2003., str. 149-154; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str.
19-29 i 47-53.
V. Naslov: Zadaci nastave povijesti
Kratki opis: Zadaci nastave povijesti: upoznavanje povijesnih dogaĊaja. Razvoj povijesnog
mišljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u nastavi povijesti.
Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjećaja.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 16-19.
VI. Naslov: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti
Kratki opis: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti.
Odnos i interes uĉenika za povijesna zbivanja. Shvaćanje i ocjenjivanje povijesnih ĉinjenica.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 28-30.
VII. Naslov: Vrste nastave povijesti
Kratki opis: Vrste nastave povijesti: izborna nastava povijesti. Fakultativna nastava povijesti.
Dodatna nastava povijesti. Dopunska nastava povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi
povijesti. Nastavni plan i program. Raspored sati.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 34-39.
VIII. Naslov: Nastavne metode
Kratki opis: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda rada na
povijesnom tekstu, metoda rada na povijesnim dokumentima, ekskurzija i ekskurziona
metoda u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 53-60; IVO
RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb,
2000., str. 54; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 121-147.
IX. Naslov: Oblici rada u nastavi povijesti
Kratki opis: Oblici rada u nastavi povijesti: rad s cijelim odjelom u nastavi povijesti.
Individualni oblik rada uĉenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 64-65, 173-183;
ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 203-285.
X. Naslov: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti
Kratki opis: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi
povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 69-89, 125-126.
XI. Naslov: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti
Kratki opis: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Povijesni objekti. Slike i
portreti. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Povijesni dokumentarni filmovi. Crteţ u
nastavi povijesti. Dijagrami i grafikoni. Sredstva za orijentaciju u vremenu. Kronološke
tablice. Lenta vremena. Povijesni kalendar. Povijesne i zemljopisne karte. Školska ploĉa.
Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 127-147.
XII. Naslov: Kako treba uĉiti. Najĉešće greške nastavnika i uĉenika.
Kratki opis: Najĉešće greške nastavnika i uĉenika. Kako treba uĉiti. Globalna metoda uĉenja.
Fragmentarna metoda uĉenja. Kombinirana metoda uĉenja. Kada treba uĉiti. Problemi uĉenja
povijesti u mlaĊoj dobi. Metode racionalnog uĉenja. Motiviranje uĉenika u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 155-169; IVO
RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb,
2000., str. 58.
XIII. Naslov: Multiperspektivnost u nastavi povijesti
Kratki opis: Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Ĉitanje
slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s
multiperspektivnošću u nastavi povijesti
Literatura: ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Priruĉnik za
nastavnike, Zagreb, 2003., str. 10-62.
XIV. Naslov: Uporaba novih tehnologija
Kratki opis: Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu.
Literatura: ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003., str.
205-265.
XV. Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija metodika nastave povijesti.
Naziv kolegija PRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE
POVIJESTI
Kod
kolegija
Kod: FFP-532
Studijski program
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina
studija
II.
ECTS vrijednost boda: 5 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(v+praktiĉni
dio)
V(2)+praktiĉni
dio (2): 60
Status kolegija: obvezan Preduvjeti: upisan IV.
semestar
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
Pon. (2V) 14:15
do 16:00 sati,
uto. (2PD) 14:15
do 16:00 sati
Nositelj kolegija/nastavnik: mr. sc. Ivica Glibušić
Kontakt sati/konzultacije: Ponedjeljak, 15,45 sati.
E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 00387 / 36 / 355-532
Asistent mr. sc. Ivica Glibušić
Kontakt sati/konzultacije: Utorak 15,45 sati.
E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532
Ciljevi kolegija:
Praktikum iz metodike nastave povijesti je teorijsko-praktiĉni nastavak na prethodni
kolegij "Metodika nastave povijesti". Ovim kolegijem se nastavlja metodiĉka
razrada pojedinih povijesnih sadrţaja kako bi se oni realizirali u radu s uĉenicima.
Cilj ovog kolegija je da se studenti osposobe za rad s uĉenicima, zatim rad s
uĉenicima s poteškoćama u razvoju. Neophodno je da studenti ovladaju pisanjem
priprava za svaki tip nastavnog sata. Zatim kroz pedagoško-metodiĉku praksu u
školama studenti će steći vaţan korak u prezentiranju povijesne graĊe uĉenicima uz
primjenu nastavnih metoda i nastavnih oblika. Studenti kroz pedagoško-didaktiĉku
praksu trebaju primijetiti manjkavosti na satu, zatim u analizi nastavnog sata s
mentorom i nositeljem kolegija dati svoj prijedlog za poboljšanje nastavnog sata.
Rad s mentorom omogućit će studentima ovladavanjem artikulacijom nastavnog
sata (uvodni dio sata, najava cilja, glavni dio sata, završni dio sata). Studenti će kroz
rad u uĉionici i suradnju s mentorom nauĉiti na najbolji naĉin koristiti nastavna
sredstva u nastavnom procesu. Kroz praktiĉni dio studenti će vrednovati uĉeniĉko
znanje i u kasnijoj analizi s mentorom i nositeljem kolegija uvidjeti objektivne i
subjektivne okolnosti prilikom vrednovanja uĉeniĉkih znanja. Temeljni cilj ovog
kolegija je stjecanje znanja iz podruĉja pripreme, organizacije i izvoĊenja nastave
povijesti u osnovnim i srednjim škola.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon poloţenog ispita student će steći kompetencije za:
- Samostalno izvoĊenje nastave povijesti (priprema, organizacija i izvoĊenje
nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama).
- Pisanje pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata.
- Definiranje osnovnih problema i poteškoća u prijenosu znanja.
- Pravilno tumaĉenje i interpretiranje temeljnih pojmova metodike nastave
povijesti.
- Prepoznavanje mjesta i uloge nastave povijesti u školskim sustavima BiH i
školskom sustavu Republike Hrvatske.
- Planiranje i izvoĊenje nastavnog plana i programa - povezivanje izvedbenog
plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i programom.
- Povezivanje steĉenog znanja o povijesti i teorijskog znanja o metodici s
praktiĉnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi.
- Prepoznavanje, kritiĉko analiziranje i nuĊenje rješenja za moguće raskorake
izmeĊu teorije i prakse.
- Razvijanje vještina u cilju što boljeg interpretiranja povijesnih sadrţaja uz
primjenu suvremenih nastavnih metoda. Primjenu multiperspektivnosti u
nastavi povijesti kada su u pitanju osjetljivi i kontraverzni povijesni
dogaĊaji.
- Razvijanje vještina za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz obradu,
ponavljanje i sistematiziranje nastavnog gradiva.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
- Priprava ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadaci
nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti. Odgojni zadaci
nastave povijesti.
- Uvodni sat, sat obrade novog gradiva, sat ponavljanja, sat vjeţbanja, sat
provjeravanja, sat sistematizacije.
- Pismene priprave obrade novog gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i
individualnog rada,
- Pismena priprava ponavljanja gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i
individualnog rada;
- Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama.
- Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom.
- Analiza izvedbe nastavnog sata
- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave
povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjeg nastavnog plana i
programa.
- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave
povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog i tjednog nastavnog
plana i programa.
- Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim;
kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s
posebnim potrebama.
- Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji
- Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija praktikum nastave povijesti.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
konzultacije Mentorski rad Praktiĉni rad Ostalo
Napomene: student je duţan odraditi 10 sati prakse u osnovnoj i deset sati u
srednjoj školi, zatim duţan je uraditi sve priprave previĊene programom rada,
uraditi godišnji i mjeseĉni nastavni plan i program za predmet povijest (srednje ili
osnovna škola – po dogovoru s nastavnikom).
Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati pismene priprave za izvoĊe nastavnog sata
- odraditi metodiĉku praksu u osnovnoj i srednjoj školi
- izvesti probni ogledni sat
- izvesti ogledni sat pred mentorom i nositeljem kolegija
- napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za predmet povijest
(orjentacijsko godišnje planiranje i mikroplaniranje-izvedbeno).
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
PohaĊanje vjeţbi Metodiĉka
praksa
Ogledni sat Praktiĉni rad
(označiti masnim
tiskom)
Pismene priprave Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Pismene priprave 50 2,4 Max 40%
Pedagoško-metodiĉka
praksa
30 1,2 Max 20%
Ogledni sat 10 1,8 Max 30%
Godišnji i mjeseĉni plan
i program
10 0,6 Max 10%
Napomena:
Studenti koji studiraju uz rad duţni su ispuniti sve obveze koje su predviĊene kao za studente koji redovno
pohaĊaju nastavu.
Dodatna pojašnjenja: Student je duţan napisati pismene priprave za sate nastave povijesti (uvodni sat, obrada novog gradiva, duţa i
kraća verzija, ponavljanje gradiva, sistematizacija gradiva, test i zakljuĉivanje ocjena); duţan je odraditi
pedagoško-metodiĉku praksu, 10 sati u osnovnoj školi, 10 sati u srednjoj školi. U sklopu dnevnika pedagoško-
metodiĉke prakse duţan je dostaviti potvrdu ovjerenu od ravnatelja škole i potpisanu od mentora, kao i
mišljenje mentora o odrţanim satima. Student izvodi u školi pripremni ogledni sat a zatim ogledni sat uz
nazoĉnost mentora i nositelja kolegija. Student je duţan napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za
osnovnu ili srednju školu u dogovoru s nastavnikom. Student je duţan dolaziti na individualne konzultacije s
nositeljem kolegija tijekom izrade pismenih priprava, izvoĊenja pedagoško-metodiĉke prakse, priprema za
izvoĊenje pripremnog oglednog i oglednog sata te pisanja nastavnih planova i programa.
- U konaĉnu ocjenu ulaze ocjena uraĊenih pismenih priprava, pedagoško-metodiĉka praksa, ogledni sat i
pisanje nastavnog plana i programa (godišnji-makroplaniranje i mjeseĉni-mikroplaniranje)
Pisanje pismenih priprava ocjenjuje se ovako:
0% = Pismene priprave nisu napisane.
10% =Pismene priprave su napisane ali na izraţajnoj i sadrţajnoj razini uoĉeni su znatni nedostatci.
20% = Pismene priprave su napisane uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave.
30% =Pismene priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin uz manje nedostatke.
40% = Pismena priprava je u potpunosti uraĊena uz poštivanje metodologije pisanja priprave.
Pedagoško-metodiĉka praksa ocjenjuje se ovako:
0% = Potvrda s mišljenjem, hospitacijski zapisnici i priprave o obavljenoj pedagoško-metodiĉkoj praksi nisu
dostavljene.
4% = Hospitacijski zapisnici i priprave su površno uraĊeni.
8% = Hospitacijski zapisnici i priprave su samo formalno uraĊene.
12% = Hospitacijski zapisnici su pregledno uraĊeni, priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin.
16% = Hospitacijski zapisnici su detaljni s naglašenom analizom nastavnog sata. Priprave su dobro uraĊene uz
manje nedostatke.
20% = Hospitacijski zapisnici su detaljno uraĊeni za svaki dio sata s manjkavostima i prijedlozima za bolju
izvedbu sata. Priprave su uraĊene uz poštivanje metodologije pisanja priprave.
Ogledni sat ocjenjuje se ovako:
0%= Ogledno predavanje nije odrţano.
6%= Ogledni sat je odrţan uz velike nedostatke.
12%= Ogledni sat je odrţan uz nedostatke na izraţajnoj i sadrţajnoj razini.
18%= Ogledni sat je odrţan, priprava je napisana uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave.
24%= Ogledni sat je odrţan, priprava ima manje nedostatke.
30%= Ogledni sat je odrţan bez nedostataka, pismena priprava u potpunosti uraĊena uz poštivanje
metodologije pisanja priprave.
Pisanje godišnjeg i mjeseĉnog plana i programa rada ocjenjuje se ovako:
0% = Izvedbeni plan i program nije predan.
2% = Izvedbeni plan i program uraĊen neuredno i površno.
4% =Izvedbeni plan i program uraĊen s velikim nedostatcima.
6% = Izvedbeni plan i program uraĊen s manjim nedostacima.
8% = Izvedbeni plan i program uraĊen na zadovoljavajući naĉin.
10% = Izvedbeni plan i program uraĊen u potpunosti bez nedostatka.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING,
Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ,
Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; LUISA
BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA,
Obični ljudi u neobičnoj zemlji, svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 –
1990., EUROCLIO, Beograd , 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za
nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.
Dopunska literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, "Problemi ameriĉkih socijalnih studija s posebnim
osvrtom na povijest", u: Nastava povijesti, I., Zagreb, 1988.; IVO RENDIĆ-
MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.; ROBERT
STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike,
Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.
Dodatne informacije o
kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Pismena priprava
Kratki opis: Pismena priprava obrade novog gradiva ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne
sadrţaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti.
Odgojni zadaci nastave povijesti.
Literatura: Obvezna literatura
II. Naslov: Pismena priprava: uvodni sat
Kratki opis: Pisanje priprave za uvodni sat.
Literatura:Obvezna literatura
III. Naslov: Pismena priprava: obrada novog gradiva (I dio)
Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija) za
izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada.
Literatura: Obvezna literatura
IV. Naslov: Pisanje pismene priprave: obrada novog gradiva (II dio)
Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija) za
izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada.
Literatura: Obvezna literatura
V. Naslov: Pisanje pismene priprave: ponavljanje gradiva
Kratki opis: Pismene priprave za ponavljanje gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i
individualnog rada.
Literatura: Obvezna literatura
VI. Naslov: Pisanje pismene priprave: Sistematizacija gradiva
Kratki opis: Pismene priprave sistematizacije gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i
individualnog rada
Literatura: Obvezna literatura
VII. Naslov: Pisanje pismene priprave: Pismena provjera znanja-test
Kratki opis: Pisanje pismene priprave za pismenu provjeru znanja–više vrsta zadataka
Literatura: Obvezna literatura
VIII. Naslov: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama
Kratki opis: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama. Hospitacije, ogledna
predavanja, rad s mentorom. Analiza izvedbe nastavnog sata
Literatura: Obvezna literatura
IX. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (godišnji plan i program)
Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave povijesti.
Što je dobro znati prilikom izrade godišnjega nastavnog plana i programa.
Literatura: Obvezna literatura
X. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (mjeseĉni plan i program)
Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave povijesti.
Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog nastavnog plana i programa. Standardi za
nacionalnu povijest u 20. i 21. stoljeću.
Literatura: Obvezna literatura
XI. Naslov: Upoznavanje s normativnim aktima škole
Kratki opis: Upoznati studente o naĉinu funkcioniranja škole, upoznavanje s pedagoškom
dokumentacijom te s naĉinima korištenja dnevnika, registra uĉenika, matiĉne knjige i dr.
Literatura: Obvezna literatura
XII. Naslov: Rad s uĉenicima
Kratki opis: Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim; Kako
uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s posebnim potrebama.
Literatura: Obvezna literatura
XIII. Naslov: Suradnja s roditeljima ili starateljima
Kratki opis: Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji. Uloga uĉeniĉkog,
roditeljskog vijeća.
Literatura: Obvezna literatura
XIV. Naslov: Suvremena povijest
Kratki opis: Uputiti studente na korištenje suvremenih metoda u nastavi povijesti.
Literatura: Obvezna literatura
XV. Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija Praktikum metodike nastave
povijesti.
OPIS IZBORNIH PREDMETA NA STUDIJU POVIJESTI
Naziv kolegija POVIJEST KRŠĆANSTVA, I. Kod kolegija FFP-523
Studijski program
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski)
Godina
studija
ECTS vrijednost boda 3 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P= 30 (2 tjedno)
Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
srijeda, 8,15 - 10,00
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent
Kontakt sati/konzultacije
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva od poĉetka do 13.
stoljeća s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju
prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i
procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje iz povijesti
kršćanstva od poĉetka do 13. stoljeća s naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i
procesa.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i
procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja
u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja
steĉenih znanja.
- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Osnutak, širenje i progoni Crkve. Ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina i obiĉaji.
Razvitak kršćanskog nauka. Krivovjerja i raskoli. Kršćanska literatura i crkvene
znanosti. Širenje i sputavanje kršćanstva. Misije meĊu Germanima i Slavenima. Prodor
islama u Europu. Papinstvo i njegov odnos prema politiĉkim silama do sredine 11. st.
Zapadno kršćansko carstvo. Crkvena kultura i znanost. Odvajanje Istoĉne od Zapadne
Crkve. Crkveno pravo pod germanskim utjecajem. Papinstvo i carstvo. Širenje
kršćanstva u sjevero-istoĉnoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i njihovo
suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos izmeĊu papinstva i europskih
drţava. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni ţivot.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.
Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o izloţenim temama.
- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
(označiti masnim
tiskom)
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
30 0,9 Max 30%
Završni ispit 60 2,1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 60% predavanja (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne
moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno
sudjelovanje u nastavi. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni
kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature. U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
30% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998.
Dopunska literatura: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov
izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti
Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti
će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja. Uvod u crkvenu povijest.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Obvezna: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 23-31.
Dopunska: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,
(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti
Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.
II. Naslov: Poĉetci kršćanstva.
Kratak opis: Ţidovski svijet prije Krista i njegovo išĉekivanje Mesije. Isus Krist spasitelj svijeta i
osnivaĉ Crkve. Prvotna zajednica u Jeruzalemu i poĉetni razvoj Crkve. Apostoli. Širenje
kršćanstva. Progoni kršćana.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 31-55.
III. Naslov: Prvotno ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji.
Kratak opis: Svećenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo. Formiranje, izbor, uzdrţavanje i karakteristike
klera. Jedinstvo Crkve i rimski primat. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji. Krštenje i krsno
vjerovanje. Slavljenje svete mise. Nauk o pokori. Blagdani i dani posta. Slavljenje Uskrsa.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 55-57, 59-66.
IV. Naslov: Razvoj kršćanskog nauka.
Kratak opis: Kršćanska vjera i krivovjerja. Gnosticizam. Maniheizam ili perzijska gnoza.
Trinitarne borbe. Monarhisti. Eshatološka išĉekivanja. Hilijazam. Montanizam.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 68-74.
V. Naslov: Crkvena literatura.
Kratak opis: Razvoj crkvene literature. Apostolski oci. Apologeti. Istoĉni kršćanski pisci u 3.
stoljeću. Latinska kršćanska literatura.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 74-85.
VI. Naslov: Milanski edikt i njegove posljedice.
Kratak opis: Konstantin Veliki i njegovi nasljednici. Nestanak poganstva iz Rimskoga Carstva.
Drţavna Crkva.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 85-90.
VII. Naslov: Širenje kršćanstva.
Kratak opis: Širenje kršćanstva u Aziji i Africi. Kršćanstvo meĊu Germanima u vrijeme Seobe
naroda. Crkva meĊu Keltima i Anglosasima na britanskim otocima. Potiskivanje kršćanstva od
islama.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 90-96, 98-101.
VIII. Naslov: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka.
Kratak opis: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka općenito. Arijanizam i prvi ekumenski
sabor u Niceji. Spor o Duhu Svetom i drugi ekumenski sabor u Carigradu. Filioque. Donatistiĉki
spor. Nestorijanske borbe i treći ekumenski sabor u Efezu. Monofizitske borbe i ĉetvrti
ekumenski sabor u Kalcedonu. Pelagijanski spor na Zapadu o milosti. Augustin - Uĉitelj milosti.
Augustinov nauk o predodreĊenju. Monofizitska i origenistiĉka sporenja. Tri kapitula. Peti
ekumenski sabor u Carigradu. Monoteletski spor i šesti ekumenski sabor u Carigradu.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 101-107, 108-119.
IX. Naslov: Ustrojstvo Crkve nakon Milanskog edikta. Kršćanska literatura 4. i 5. st.
Kratak opis: Organiziranje patrijarhata. Papinstvo i rimski primat. Krštenje i katekumenat.
Liturgija. Sakrament pokore. Crkveni blagdani i dani posta. Starokršćanska umjetnost. Monaštvo.
Opća vaţnost kršćanske literature. Zlatno razdoblje istoĉne teologije u 4. i 5. st. Zlatno doba
zapadne teološke literature u 4. i 5. st.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 119-126, 128-132, 133-139.
X. Naslov: Seobe naroda. Obraćenje germanskih plemena. Zaĉetak Crkvene drţave. Pojava islama.
Karlo Veliki.
Kratak opis: Misije meĊu Germanima i Slavenima. Obraćenje Alemana, Bavaraca i Turinţana.
Anglosaske misije na kontinentu. Sv. Bonifacije. Obraćenje Sasa i sjevernih Germana. Zapadni
misionari meĊu Slavenima i MaĊarima. Pravoslavlje meĊu Slavenima istoĉne Europe. Invazija
muhamedanaca u zapadnu i juţnu Europu. Zaĉetak Crkvene drţave. Karlo Veliki i Crkva.
Obnova Zapadnog Rimskog Carstva. Propadanje Karolinškog carstva. Saski carevi.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 147-155, 156-174.
XI. Naslov: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Bizantska Crkva i njezine posebnosti.
Kratak opis: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Obrazac Filioque. Bizantska Crkva i njezine
posebnosti. Borba protiv svetih slika (ikonoklazam).
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 178-186.
XII. Naslov: Focijev raskol. Veliki istoĉni raskol 1054. godine.
Kratak opis: Sporovi u vrijeme patrijarha Focija. Istoĉni raskol 1054. godine. Bogoštovlje.
Pokorniĉka praksa. Cluny i reforma monaškog ţivota. Moralni ţivot vjernika i svećenstva.
Reforma Crkve u 11. st.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 186-191.
XIII. Naslov: Papa Grgur VII. i borba za investituru. Kriţarske vojne. Pojava velikih krivovjerja.
Procvat monaštva. Crkvena umjetnost.
Kratak opis: Papa Grgur VII. i njegova reforma. Borba za investituru. Kriţarske vojne do kraja
12. st. i borba protiv islama u Europi. Kanonsko pravo. Biskupije i njihova uprava. Pojava velikih
krivovjerja. Novi procvat monaštva. Kartuzijanci i cisterciti. Regularni kanonici i premonstrati.
Viteški redovi. Sakramenti, euharistija i molitve. Crkvena umjetnost. Skolastika. Mistici 12.
stoljeća.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 211-217, 225-233, 236-249.
XIV. Naslov: Kriţarski pokret u 13. st. Prosjaĉki redovi. Inkvizicija. Osnutak sveuĉilišta.
Kratak opis: Kriţarski pokret u 13. stoljeću. Prosjaĉki redovi. Sveti Franjo Asiški i franjevci.
Dominikanci i ostali prosjaĉki redovi. Organiziranje inkvizicije. Crkvena umjetnost. Gotika.
Osnutak sveuĉilišta. Vrhunac skolastike.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 259-262, 264-276.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija POVIJEST KRŠĆANSTVA, II. Kod kolegija FFP-523
Studijski program
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski)
Godina
studija
ECTS vrijednost boda 3 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P= 30 (2 tjedno)
Status kolegija izborni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
srijeda, 8,15 - 10,00
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420
Asistent
Kontakt sati/konzultacije
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva od 14. stoljeća do
naših dana s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju
prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i
procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnije dogaĊaje iz povijesti
kršćanstva od 14. stoljeća do naših dana s naglaskom na razumijevanju temeljnih
pojmova i procesa.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i
procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja
u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja
steĉenih znanja.
- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Papinstvo, problem reforme i koncilijarizam. Razvitak crkvenih znanosti i religiozno-
crkvenog ţivota. Crkva u vrijeme renesanse. Protestantska reformacija u Njemaĉkoj i u
drugim zemljama do sredine 16. st. Obnova Katoliĉke Crkve. Borba izmeĊu reformacije
i protureformacije. Unutrašnji razvitak protestantizma. Papinstvo i katolicizam.
Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo i protestantizam. Katoliĉka Crkva u
oluji prosvjetiteljstva. Italija i propast Papinske drţave. Kulturkampf u Njemaĉkoj.
Ideološki i socijalni razvitak. Crkva u 20. st. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni
ţivot.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Spremanje graĊe za ispit.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
30 0,9 Max 30%
Završni ispit 60 2,1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 60% predavanja (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne
moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno
sudjelovanje u nastavi. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni
kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature. U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
30% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998.
Dopunska literatura: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov
izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti
Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti
će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Obvezna: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998.
Dopunska: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,
(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti
Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.
II. Naslov: Avinjonsko suţanjstvo. Veliki zapadni raskol.
Kratak opis: Avinjonsko suţanjstvo. Povratak kurije u Rim. Veliki zapadni raskol. Sabor u
Konstanzu. Sabor u Bazelu i u Ferrari-Firenci.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 283-300.
III. Naslov: Preteĉe reformacije - John Wiclif, Jan Hus. Gotika i renesansa.
Kratak opis: Wiclif - preteĉa protestantske reformacije. Jan Hus. Antisemitizam i španjolska
inkvizicija. Umjetnost: gotika i renesansa. Humanizam i renesansa. Renesansni pape.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 310-325.
IV. Naslov: Protestantska reformacija - Martin Luther.
Kratak opis: Martin Luther. Drţavni sabor u Wormsu. Razvoj luteranske reformacije. Drţavni
sabor u Augsburgu 1530. godine.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 335-347, 349-354.
V. Naslov: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.
Kratak opis: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 354-361.
VI. Naslov: Obnova Katoliĉke Crkve. Ekumenski sabor u Tridentu.
Kratak opis: Obnova Katoliĉke Crkve. Procvat redovništva. Ekumenski sabor u Tridentu. Tri
velika posttridentska papa. Crkva poĉetkom 17. stoljeća.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 361-369.
VII. Naslov: Velika geografska otkrića. Borba izmeĊu reformacije i protureformacije.
Tridesetogodišnji rat. Religijska borba u Francuskoj.
Kratak opis: Velika geografska otkrića. Renesansa i barok. Borba izmeĊu reformacije i
protureformacije. Razvoj reformacije. Tridesetogodišnji rat i Vestfalski mir. Religijska borba u
Francuskoj. Katoliĉka Crkva u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj. Zemlje Beneluksa. Pravoslavlje.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 369-374, 376-393.
VIII. Naslov: Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo.
Kratak opis: Francuska u vrijeme Luja XIV. Jansenizam. Prosvjetiteljstvo. Isusovci i njihovo
ukidanje. Cezaropapizam u Austriji.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 401-410, 412-414.
IX. Naslov: Francuska u vrijeme revolucije. Crkva u novim prilikama.
Kratak opis: Francuska u vrijeme revolucije. Sekularizacija Crkve u Njemaĉkoj. Kriza Crkvene
drţave. Obnova katoliĉanstva u Njemaĉkoj i Austriji. Katoliĉka Crkva u ostalim europskim
zemljama. Katoliĉka Crkva u Americi. Nove sekte.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 417-442, 452-454.
X. Naslov: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski koncil.
Kratak opis: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski sabor. Starokatolici. Pape Leon
XIII. i sv. Pio X.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 457-469.
XI. Naslov: Kulturkampf i njegove posljedice.
Kratak opis: Kulturkampf i njegove posljedice. Crkva u Austriji i Švicarskoj. Katoliĉka Crkva u
Francuskoj. Unutrašnji ţivot Crkve.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 469-476, 479-482.
XII. Naslov: Prvi svjetski rat. Crkva u središnjoj i zapadnoj Europi.
Kratak opis: Prvi svjetski rat. Pio XI., Pio XII. i Ivan XXIII. Crkva u Njemaĉkoj i Austriji. Crkva
u ostalim europskim zemljama.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 491-504.
XIII. Naslov: Crkva i nacizam. Drugi svjetski rat.
Kratak opis: Crkva i nacizam. Poslije Drugoga svjetskog rata.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 504-508.
XIV. Naslov: Drugi vatikanski koncil.
Kratak opis: Drugi vatikanski sabor. Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao II.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 508-517.
XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: -------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija NACIJE I MEĐUNACIONALNI ODNOSI U
BIH 1945.-2010.
Kod kolegija FFP-528
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
ECTS vrijednost boda 3 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) = 30
(2 tjedno)
Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
Prema dogovoru
Nositelj kolegija/nastavnik doc.dr. Ivica Luĉić
Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s definicijama, vaţnošću i razvojem (meĊu)nacionalnih odnosa u BiH
od svršetka Drugoga svjetskog rata pa do najnovijeg vremena.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će znati definicije naroda i nacije, kao i njihovu
vaţnost u ukupnom društvenom razvoju BiH tijekom više od pola stoljeća.
- Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali stvaranje triju nacija u BiH
kao i razloge uspostave BiH kao jugoslavenske federalne jedinice.
-Studenti će biti u stanju shvatiti razloge osamostaljenja BiH, uzroke rata, njegove
posljedice a isto tako i razloge društvene krize koja još uvijek destabilizira BiH i
onemogućava njezino funkcioniranje.
- Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati vaţne procese i dogaĊaje iz novije
povijesti BiH.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Sukob nacionalnih koncepcija tijekom Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji. Politika
KPJ prema nacionalnom pitanju. Konstituiranje BiH kao jugoslavenske federalne
jedinice. Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata. MeĊunacionalni odnosi
i poloţaj pojedinih nacija u socijalistiĉkoj Jugoslaviji i BiH. Promjene politike KPJ
polovinom šezdesetih. Brijunski plenum. Mostarsko savjetovanje. Priznanje
muslimanske nacije. Hrvatski nacionalni pokret s poĉetka sedamdesetih. Refleksije
hrvatskog nacionalnog pokreta u BiH. Kriza nakon smrti J.B.T. osamdesetih.
Demokracija i rat devedesetih. Daytonski sporazum. Kriza u postdaytonskoj BiH.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu
svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana Esej
tiskom) provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.
Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći
pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne
literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
BENEDICT ANDERSON, Nacija: zamišljena zajednica, Školska knjiga, Zagreb, 1990.;
ISTVAN BIBO, „Bijeda malih istoĉnoevropskih naroda“, u: Regije europske povijesti,
Naprijed, Zagreb, 1995.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo
(bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od
prvih izbora do meĊunarodnog priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb
2008.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije - Bosna i Hercegovina u
zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na
Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
2011.
Dopunska literatura: VJERAN KATUNARIĆ, Sporna zajednica, Novije teorije o naciji i nacionalizmu, Jasenski
i Turk, Zagreb, 2003.; ERNEST GELLNER, Nacije i nacionalizam, Politiĉka kultura,
Zagreb, 1998.; NIKŠA STANĈIĆ, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću,
Barbat, Zagreb, 2002.; CZESLAV MILOSZ, Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb,
1998.; ZVONKO LEROTIĆ, Nacija, Globus, Zagreb, 1984.; JURE KRIŠTO, Sukob simbola,
Globus, Zagreb, 2001.; MIRJANA KASAPOVIĆ, Bosna i Hercegovina podijeljeno društvo
i nestabilna država, Politiĉka kultura, Zagreb, 2005.; HUSNIJA KAMBEROVIĆ, Mostarsko
savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za
povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani,
Rijeka, 1981.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici
Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura
Obvezna: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Je li BiH Jugoslavija u malom“, u: Status, 2, Mostar,
2004.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945.
do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.; HUSNIJA KAMBEROVIĆ,
Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za
povijest, Zagreb, 2011.
Dopunska: JURE KRIŠTO, Sukob simbola, Globus, Zagreb, 2001.; DRAGO BOROVĈANIN,
Izgradnja bosanskohercegovačke državnosti u uslovima NOR-a, Svjetlost, Sarajevo, 1979.;
KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981.; NIKŠA STANĈIĆ,
Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002.
II. Naslov: Sukob nacionalnih koncepcija tijekom Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji
Kratki opis: Razlozi meĊunacionalnih sukoba i raspada Kraljevine Jugoslavije. Nacionalne
politike tijekom Drugoga svjetskog rata i politika KPJ prema nacionalnom pitanju u Jugoslaviji.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.; JURE KRIŠTO, Sukob simbola, Globus, Zagreb, 2001.
III. Naslov: Politika KPJ prema nacionalnom pitanju
Kratki opis: Unutar KPJ egzistirale su razliĉite politike prema nacionalnom pitanju u Jugoslaviji,
od unitaristiĉke jugoslavenske do raznih nacionalnih, federalnih, pa ĉak i nacionalistiĉkih
politika.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Je li BiH Jugoslavija u malom“, u: Status, 2, Mostar, 2004., str.
98-114; Bilješke s predavanja.
IV. Naslov: Konstituiranje BiH kao jugoslavenske federalne jedinice
Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u studenom 1943.
Politiĉka i ustavna naĉela na kojima je nova politiĉka zajednica konstituirana.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.; DRAGO BOROVĈANIN, Izgradnja bosanskohercegovačke državnosti u
uslovima NOR-a, Svjetlost, Sarajevo, 1979., str. 195-273.
V. Naslov: Način uspostave komunističke vlasti po završetku rata
Kratki opis: Komunisti su na vlast došli revolucionarnim putem uklanjajući sve stvarne i
potencijalne protivnike, od ubojstava do oduzimanja imovine i progona.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od
1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010., str. 631-669.
VI. Naslov: MeĎunacionalni odnosi i položaj pojedinih nacija u socijalističkoj Jugoslaviji i BiH
Kratki opis: Komunisti su bili sigurni da su politikom „bratstva i jedinstva“ riješili
meĊunacionalne odnose u SFRJ, odnosno SR BiH. Pokazalo se da to nije bilo tako.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Je li BiH Jugoslavija u malom“, u: Status, 2, Mostar,
2004., str. 98-114.
VII. Naslov: Promjene politike KPJ polovinom šezdesetih
Kratki opis: Suoĉeni s politiĉkom i gospodarskom krizom komunisti su odluĉili pokrenuti
ozbiljne reforme koje su bile korak ka decentralizaciji zemlje i raspodjelom moći izmeĊu
republiĉkih elita.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status
14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja.
VIII. Naslov: Brijunski plenum
Kratki opis: Otpori reformama i prevelika koncentracija moći koštali su poloţaja Aleksandra
Rankovića i njegove suradnike. Došlo je do masovnih ĉistki u do tada nedodirljivoj Udbi.
Literatura: Bilješke s predavanja.
IX. Naslov: Mostarsko savjetovanje
Kratki opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaĉati SR BiH bila je i promjena odnosa prema
Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966. gotovo i nisu bili
ukljuĉeni u sustav vlasti. Partija je tamo vladala represijom.
Literatura: HUSNIJA KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina
kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.
X. Naslov: Priznanje muslimanske nacije
Kratki opis: Jedna od mjera kojima je SKJ htjela ojaĉati SR BiH kao središnju jugoslavensku
republiku a time i samu Jugoslaviju bilo je priznanje muslimanske nacije.
Literatura: KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str.
167-253.; Bilješke s predavanja.
XI. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret s početka sedamdesetih
Kratki opis: Promjene nastale nakon Osmog kongresa SKJ i reformi uvjetovale su i nacionalni
pokret u Hrvatskoj i uopće meĊu Hrvatima u Jugoslaviji. Sve je završilo u prosincu 1972. nakon
ĉega je uslijedio ţestoki val represije.
Literatura: NIKŠA STANĈIĆ, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb,
2002.; Zabilješke s predavanja.
XII. Naslov: Refleksije hrvatskog nacionalnog pokreta u BiH
Kratki opis: DogaĊaji u Hrvatskoj odrazili su se na politiĉko stanje u BiH. Vlast je budno pratila
sumnjive, a grupa hrvatskih intelektualaca istupila je s nekoliko hrabrih ali i zabranjenih
tekstova.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Upotreba kulture u stvaranju i oĉuvanju nacionalnih identiteta u
Bosni i Hercegovini od 1945. do 2005.“, u: Ustavno pravni položaj Hrvata u Bosni i
Hercegovini, pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura – zbornik radova sa znanstvenoga
skupa Neum, 27. i 28. listopada 2005., Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Sveuĉilište u
Mostaru, Mostar, 2006., str. 351-372.
XIII. Naslov: Kriza u zadnjem desetljeću osamdesetih
Kratki opis: Smrću J.B.Tita nestao je najvaţniji integrativni faktor u Jugoslaviji. Došlo je do
konstantne krize i slabljenja sustava koji se urušio krajem desetljeća kada i ostali komunistiĉki
reţimi u Europi.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije - Bosna i Hercegovina u zadnjem
desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum
i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.
XIV. Naslov: Demokracija i rat devedesetih
Kratki opis: Neriješeno (ignorirano) nacionalno pitanje dovelo je do raspada Jugoslavije, a s time
i njezine središnje federalne jedinice BiH. Izbio je rat za stvaranje nacionalnih drţava i ostvarenje
nacionalnih ciljeva. U tom ratu Srbi su imali podršku posrbljene savezne vojske (JNA),
diplomacije, a i dijela savezne administracije.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meĊunarodnog
priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb 2008.
XV. Naslov: Kriza u postdaytonskoj BiH
Kratki opis: Daytonski sporazum zaustavio je rat ali nije donio mir u BiH. Drţava s tri
konstitutivna naroda podijeljena je na dva entiteta. Nacionalno pitanje (opet) nije riješeno.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.
Naziv kolegija SOCIJALIZAM - DEMOKRACIJA ILI
REPRESIJA U BIH 1945.-1990.
Kod kolegija FFP-536
Studijski program
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Godina
studija
ECTS vrijednost boda
3
Semestar
zimski
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P (2) = 30
Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti nema ih
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave
Prema dogovoru
Nositelj kolegija/nastavnik doc.dr. Ivica Luĉić
Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s komunistiĉkom ideologijom, socijalistiĉkim društvenim ureĊenjem,
naĉinu dolaska na vlast i naĉinu vladanja komunista od 1945. do 1990. godine.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će znati najvaţnije postavke komunistiĉke ideologije i
socijalistiĉkog sustava koji se nametnuo Bosni i Hercegovini i njome upravljao više od
45 godina.
- Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali nastanak i razvoje SR BiH
kao jedne od šest jugoslavenskih federalnih jedinica.
-Studenti će biti upoznati s razmjerima represije jednopartijskog totalitarnog sustava, ali
i s elementima socijalne politike te procesima modernizacije.
-Studenti će biti u stanju shvatiti razloge kraha socijalistiĉko sustava i uzroke
meĊunacionalnih sukoba i rata.
- Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati vaţne procese i dogaĊaje iz novije
povijesti BiH.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Uvid u komunistiĉku ideologiju. Glavne karakteristike komunistiĉke vlasti. Naĉin
uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata. Odnos KPJ prema Katoliĉkoj crkvi.
Unutarnji neprijatelj. Vanjski neprijatelj. Politiĉka emigracija. Suputnici partije ili
„korisni idioti“. Kriza i raspad sustava.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu
svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
50 0,8 Max 20%
Esej (priprema i
izlaganje)
20 0,4 Max 10%
Završni ispit 50 2,8 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.
Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći
pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s
popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne
literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14,
Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i
Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.;
IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem
desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na
Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
2011.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i
Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu
desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.
Dopunska literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.;
CZESLAV MILOSZ, Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.; CLAUDE LEFORT,
Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.; HANNAH ARENDT,
Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.
Dodatne informacije o
kolegiju
Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici
Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema
potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno predavanje
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Sva navedena.
II. Naslov: Uvid u komunističku ideologiju
Kratki opis: Uvid u ideologiju i ciljeve KPJ omogućava razumijevanje njezinih postupaka.
Literatura: CZESLAV MILOSZ, Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.; CLAUDE LEFORT,
Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.; HANNAH ARENDT, Totalitarizam,
Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.
III. Naslov: Glavne karakteristike komunističke vlasti
Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u studenom 1943.
Politiĉka i ustavna naĉela na kojima je BiH (SFRJ) konstituirana i na kojima je funkcionirala.
Literatura: Ivica (Ivo) Luĉić, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14,
Mostar, 2010.
IV.
Naslov: Način uspostave komunističke vlasti po završetku rata
Kratki opis: KPJ se ţestoko obraĉunala s poraţenim vojskama te svojim stvarnim i potencijalnim
politiĉkim protivnicima. Ubijanje zarobljenika, uhićenja, zabrana politiĉkih stranaka, oporbenog
tiska, oduzimanje imovine i sl. bili su naĉin vladanja KPJ u poraću.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od
1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, broj 3, Zagreb, 2010.
V. Naslov: Odnos KPJ prema Katoličkoj crkvi
Kratki opis: Katoliĉka crkva bila je najjaĉi ideološki protivnik KPJ s centrom izvan zemlje koji
nije bio pod kontrolom. Partija se neposredno nakon rata ţestoko okomila na Crkvu, mnogi
svećenici su ubijeni, imovina uništena ili oduzeta. Kasnije se odnos mijenjao ovisno o domaćim i
vanjskim politiĉkim prilikama.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini
1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti:
(1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i
Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.
VI. Naslov: Unutarnji neprijatelj
Kratki opis: KPJ je stalno pozivala svoje ĉlanstvo na budnost, posebno se pazilo na unutarnjeg
neprijatelja.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.; Zabilješke s predavanja.
VII. Naslov: Vanjski neprijatelj
Kratki opis: Uz unutarnjeg, opasan je bio i vanjski neprijatelj. Oni su obiĉno, po shvaćanju KPJ,
bili u „sprezi“.
Literatura: Bilješke s predavanja
VIII. Naslov: Politička emigracija
Kratki opis: Treći „neprijatelj“ KPJ, koji je bio „u sprezi“ s dva već navedena bila je politiĉka
„neprijateljska“ emigracija.
Literatura: Bilješke s predavanja
IX. Naslov: Suputnici partije ili „korisni idioti“
Kratki opis: Prema obrascu preuzetom iz vremena prve socijalistiĉke revolucije, stvaranjem
„Narodne fronte“ u vrijeme prvih izbora, pa sve do raspada sustava, KPJ je traţila naĉina kako se
infiltrirati meĊu one koji ne prihvaćaju njezinu politiku i kako stvoriti privid općeg prihvaćanja.
Za to su koristili nepartijce koje su još od Lenjina nazivali „korisnim idiotima“.
Literatura: Bilješke s predavanja
X. Naslov: Kriza i raspad sustava
Kratki opis: Neodrţivost gospodarskog sustava dovela je i do sloma socijalistiĉkog politiĉkog
sustava krajem osamdesetih godina XX. stoljeća.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,
14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja
XI. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i zajedniĉki diskutiramo na izloţenu temu
Literatura: Definirana izborom teme
XII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu
Literatura: Definirana izborom teme
XIII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu
Literatura: Definirana izborom teme
XIV. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu
Literatura: Definirana izborom teme
XV. Naslov: Zaključni osvrti na predavanja
Kratki opis: Ponavljanje najvaţnijih segmenata izloţenog gradiva
Literatura: Sva navedena
Naziv kolegija
ZNANSTVENA HISTORIOGRAFIJA
Kod
kolegija
FFP-539
Studijski program
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda: 3 Semestar zimski Broj sati po
semestru
(p+v+s)
30
Status kolegija: Izborni Preduvjeti: Upisan I.
semestar
Usporedni uvjeti: Nema ih
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
U ciklusima
Nositelj kolegija/nastavnik: Prof. dr. Mladen Anĉić
Kontakt sati/konzultacije: po dogovoru s profesorom
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 385/91 788 9011
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Cilj je kolegija upoznati studente s naĉinom na koji je svojedobno oblikovano i
nakon toga reproducirano, odnosno kako trenutno funkcionira znanstveno polje
povijesnih istraţivanja. Studenti se uvode u postupke i procedure koji
karakteriziraju znanstvenu djelatnost te se kroz raspravu o proĉitanim tekstovima
praktiĉno upoznaju sa znanstvenom dimenzijom povijesti.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
- studenti stjeĉu temeljnu predodţbu o znanstvenom istraţivanju prošlosti
- studenti su upoznati s temeljnim oblicima komunikacije znanstvenih istraţivanja
- studenti su upoznati s osnovama vještine oblikovanja sloţenih spoznaja
- studenti su stekli uvid u znaĉenje pojma multiperspektivnost
- studenti su upoznati s postojanjem razliĉitih znanstvenih paradigmi
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
- Uvod - razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz
obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.
- Profesionalizacija akademske historiografije i njene posljedice.
- Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.
- Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac.
- Historiografska tradicija kao polazište ali i teret – odnos spram postojećih
spoznaja i naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.
- Multiperspektivnost - znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim
naracijama o prošlosti.
- Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s osvrtom na
temeljne kategorije hrvatske prakse - „izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“.
- Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“ kroz kritiku vrela.
- Od skupa ĉinjenica do sloţene slike – logika povezivanja.
- Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih lanaca.
- Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.
- Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku.
- Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada“.
- Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“.
- Rekapitulacija.
Način izvođenja
nastave
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
(označiti masnim
tiskom)
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene:
Studentske obveze - proĉitati zadane tekstove, pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome
procesu
- pisati kolokvije
- napisati završni esej...
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Samostalni zadaci 25 1 ½ Max 25%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
25 1 ½ Max 25%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
0 0 Max 0%
Završni ispit 50 3 Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
- Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj
bodova (50% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija na temelju proĉitane obvezne
literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu
ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.
Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje nema ni završnoga ispita.
- Kolokviji se, obzirom na ĉinjenicu kako je rijeĉ o tekstovima koje studenti pišu, ocjenjuju na takav naĉin da
to nije moguće iskazati u postotcima!
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
manje od 50% postavljenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
BRACEWELL, CATHERINE WENDY, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat
na Jadranu u šesnaestom stoljeću, BARBAT, Zagreb, 1997.;
BRAUDEL, FERNAN, Dinamika kapitalizma, Izdavaĉka knjiţnica Zorana
Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989.;
MUMFORD, LEWIS, Grad u historiji. Njegov postanak, njegovo mijenjanje i njegovi
izgledi, Naprijed, Zagreb, 1988.
WITTFOGEL, KARL AUGUST, Orijentalna despocija. Usporedno istraživanje totalne
moći, Globus, Zagreb, 1988.
MOORE, BARRINGTON, Društveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i seljak u
stvaranju modernog svijeta, „Filip Višnjić“, Beograd, 2000.
CLASTRES, PIERRE, Društvo protiv države. Istraživanja iz političke antropologije,
Disput, Zagreb, 2010.
HOSKING, GEOFFREY, „Trust and Distrust: A suitable theme for historians?“, u:
Transactions of the Royal Historical Society, 16, London, 2006., str. 95-115.
Dopunska literatura: Po dogovoru s profesorom.
Dodatne informacije o
kolegiju
PohaĊanje je nastave obvezno obzirom da se uĉinak kolegija velikim dijelom
ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog
segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i
pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova.
Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati profesoru za
svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Uvod - razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz obrazovni
sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.
Kratki opis:
Literatura:
II. Naslov: Profesionalizacija akademske historiografije i njene posljedice.
Kratki opis:
Literatura:
III. Naslov: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.
Kratki opis:
Literatura:
IV. Naslov: Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac.
Kratki opis:
Literatura:
V. Naslov: Historiografska tradicija kao polazište ali i teret – odnos spram postojećih spoznaja i
naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.
Kratki opis:
Literatura:
VI. Naslov: Multiperspektivnost - znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim naracijama o
prošlosti.
Kratki opis:
Literatura:
VII. Naslov: Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s osvrtom na
temeljne kategorije hrvatske prakse - „izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“.
Kratki opis:
Literatura:
VIII. Naslov: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“ kroz kritiku vrela.
Kratki opis:
Literatura:
IX. Naslov: Od skupa ĉinjenica do sloţene slike – logika povezivanja.
Kratki opis:
Literatura:
X. Naslov: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih lanaca.
Kratki opis:
Literatura:
XI. Naslov: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.
Kratki opis:
Literatura:
XII. Naslov: Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku.
Kratki opis:
Literatura:
XIII. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada“.
Kratki opis:
Literatura:
XIV. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“.
Kratki opis:
Literatura:
XV. Naslov: Rekapitulacija. Kratki opis:
Literatura:
Naziv kolegija DRUŠTVENA POVIJEST Kod
kolegija
FFP-538
Studijski program
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda: 3 Semestar ljetni Broj sati po
semestru
(p+v+s)
P= 30 (2
tjedno)
Status kolegija: Izborni Preduvjeti: Upisan II.
semestar
Usporedni uvjeti: Nema ih
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja
nastave:
U ciklusima
Nositelj kolegija/nastavnik: Prof. dr. Mladen Anĉić
Kontakt sati/konzultacije: po dogovoru s profesorom
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00385/ 91 788 9011
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Cilj je kolegija upoznati studente s oblikovanjem i stanjem povijesnih istraţivanja
unutar paradigmi pod širokim kišobranom pojma „društvena povijest“.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
- Studenti su upoznati s pojmom multidisciplinarnosti.
- Studenti su upoznati s naĉinom kako društvena teorija utjeĉe na znanstveno
istraţivanje povijesti.
- Studenti su upoznati sa suvremenim paradigmama povijesne znanosti.
- Studenti su stekli predodţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme
mijenjaju.
- Studenti su stekli uvid u trendove koji se otvaraju najnovijim rezultatima
istraţivanja.
- Studenti su u stanju locirati hrvatsku historiografiju u sklop ukupnoga razvoja
znanstvenoga polja.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Uz obvezno ĉitanje zadane literature za svaki sat i pretresanje onoga što je
proĉitano, s voĊenjem rasprave od strane profesora, na predavanjima će biti
obraĊeno:
- Pojam „društvena povijest“ u širem i uţem smislu.
- Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije, od
„socijalne historije“ iz 60-ih godina 20. stoljeća preko „mikrohistorije“ do današnje
„komparativne historije“.
- Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima
pojedini povjesniĉar i sam djeluje.
- Zalazak paradigme „socijalne historije“ i pobjeda društvene historije u širem
smislu.
- Perspektive historiografske produkcije.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: S obzirom na sadrţaj kolegija i naĉin izvoĊenja nastave (u ciklusima ,
nije popunjen
Studentske obveze - proĉitati zadane tekstove te pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome
procesu
- napisati dva pismena kolokvija
- napisati završni esej
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
PohaĊanje
nastave
Aktivnosti u
nastavi
Seminarski rad Praktiĉni rad
Usmeni ispit Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Samostalni zadaci 25 0,75 Max 25%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
25 0,75 Max 25%
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
0 0 Max 0%
Završni ispit 50 1,5 Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
- Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj
bodova (50% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija na temelju proĉitane obvezne
literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu
ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.
Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje nema ni završnoga ispita.
- Kolokviji se, obzirom na ĉinjenicu kako je rijeĉ o tekstovima koje studenti pišu, ocjenjuju na takav naĉin da
to nije moguće iskazati u postotcima!
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
manje od 50% postavljenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
ANDERSON, BENEDICT, Nacija: zamišljena zajednica, ΠΛAΤΩ, Beograd, 1998.
BURKE, PETER, Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
ELIAS, NORBERT, O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska
istraživanja, Antibarbarus, Zagreb, 1996.
GINZBURG, CARLO, Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća, grafiĉki zavod
Hrvatske, Zagreb, 1989.
SCHIVELBUSH, WOLFGANG, Povijest putovanja željeznicom, Naklada Ljevak,
Zagreb, 2010.
SCHULTZE, HAGEN, Država i nacija u evropskoj istoriji, „Filip Višnjić“, Beograd,
2002.
STOJANOVIĆ, TRAJAN, Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa, Equilibrium,
Beograd, 1997.
TILLY, CHARLES, Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, „Filip Višnjić“, Beograd, 1997.
Dopunska literatura: Po dogovoru s profesorom.
Dodatne informacije o
kolegiju
- PohaĊanje je nastave obvezno obzirom da se uĉinak kolegija velikim dijelom
ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog
segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i
pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova.
- Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati profesoru za
svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u širem i uţem smislu.
Kratki opis:
Literatura:
II. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije, od „socijalne
historije“ iz 60-ih godina 20. stoljeća preko „mikrohistorije“ do današnje „komparativne
historije“.
Kratki opis:
Literatura:
III. Naslov: Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima pojedini
povjesniĉar i sam djeluje.
Kratki opis:
Literatura:
IV. Naslov: Zalazak paradigme „socijalne historije“ i pobjeda društvene historije u širem smislu.
Kratki opis:
Literatura:
V. Naslov: Perspektive historiografske produkcije.
Kratki opis:
Literatura:
VI. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
VII. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
VIII. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
IX. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
X. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
XI. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
XII. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
XIII. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
XIV. Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
XV. Naslov:
Kratki opis:
Literatura: