nastavni plan i program-povijest

158
SVEUĈILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET STUDIJ POVIJESTI NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJA POVIJESTI Mostar, 2012.

Upload: dzoni-brale

Post on 01-Dec-2015

133 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

FILOZOFSKI FAKULTET

TRANSCRIPT

Page 1: Nastavni Plan i Program-povijest

SVEUĈILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET

STUDIJ POVIJESTI

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

STUDIJA POVIJESTI

Mostar, 2012.

Page 2: Nastavni Plan i Program-povijest

SADRŢAJ

1. Uvod ............................................................................................................................................ 3

2. Opći dio ....................................................................................................................................... 5

3. Opis programa ............................................................................................................................. 7

Preddiplomski dvopredmetni studij ................................................................................................ 7

Diplomski dvopredmetni studij ....................................................................................................... 10

Popis izbornih predmeta studija povijesti ....................................................................................... 13

Opis obveznih predmeta na preddiplomskom studiju povijesti ...................................................... 14

Opis obveznih predmeta na diplomskom studiju povijesti ............................................................. 36

Opis izbornih predmeta na studiju povijesti ................................................................................... 41

Posebni uvjeti studija povijesti ........................................................................................................ 64

Uvjeti izvoĊenja studija ................................................................................................................... 65

Ţivotopisi i bibliografski podaci o nastavnicima i suradnicima ...................................................... 66

Page 3: Nastavni Plan i Program-povijest

1. UVOD

Filozofski fakultet osnovan je 2006. god. a ima temelje u Pedagoškom fakultetu Sveuĉilišta u

Mostaru. Nastava na studiju povijesti izvodila se na Pedagoškom fakultetu u Mostaru od 1994. god.

Ranije je postojala Viša pedagoška škola gdje je nastava zapoĉela u šk. god. 1950./1951., a

studiranje povijesti na toj školi otpoĉelo je šk. god. 1956./1957. Ova je škola prerasla u Pedagošku

akademiju šk. god. 1969./1970. gdje je takoĊer postojao Odjel povijest - zemljopis. Pedagoška je

akademija prerasla u Pedagoški fakultet Sveuĉilišta u Mostaru šk. god. 1994./1995., pa je i na

Pedagoškom fakultetu ostao Odjel povijest - zemljopis. U sijeĉnju 2006. Pedagoški fakultet

podijeljen je na Fakultet filozofsko-humanistiĉkih znanosti i Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i

odgojnih znanosti. Od 31. sijeĉnja 2007. Fakultet filozofsko-humanistiĉkih znanosti preimenovan je

u Filozofski fakultet.

Preddiplomski i diplomski studij povijesti po novom programu, usklaĊenom s novim Zakonom

o visokom školstvu, Bolonjskom deklaracijom i ostalim dokumentima vezanim uz znanost i visoko

školstvo omogućit će nastavak ove tradicije te omogućiti školovanje dostatnog broja

visokoobrazovanog kadra za potrebe nastave povijesti, za potrebe znanstvenog razvoja na polju

historiografije i za potrebe na širokom polju javne, kulturne i administrativne djelatnosti.

Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Mostaru izvode znanstvenici/povjesniĉari i

znanstveni novaci koji se pripremaju za znanstveni rad. Stoga je taj studij izravno povezan sa

suvremenim znanstvenim spoznajama i na njima temeljenim vještinama. Program studija povijesti

usporediv je s programima nekih uglednih sveuĉilišta u Republici Hrvatskoj.

Studij povijesti na Fakultetu organizirat će se tako da omogući multidisciplinarnost: poticat će

izbornost nastavnih predmeta i podruĉja i tema kako u okviru Studija povijesti, tako i izvan uţe

struke, u okviru Filozofskog fakulteta i Sveuĉilišta u cjelini.

Temeljni dokumenti na kojima poĉiva nastavni plan i program studija povijesti jesu:

Svjetska deklaracija o visokom obrazovanju (Paris, 1998.);

Zajedniĉka deklaracija o harmonizaciji struke visokog školstva u Europi (Paris, 1998.);

Zajedniĉka deklaracija europskih ministara obrazovanja (Bologna, 1999.);

Odluke i preporuke Fakultetskog vijeća Pedagoškog fakulteta u Mostaru (2004./2005.).

Ovaj studij povijesti treba osigurati osposobljavanje povjesniĉara/intelektualca suvremenog

profila, koji će kvalificirano, kreativno i djelatno obnašati sve struĉne poslove bez kojih je

nezamislivo suvremeno školstvo, sve osnovne i srednje škole, i uz to da se kompetentno snalazi na

brojnim radnim mjestima u suvremenom društvu.

Cilj je studija povijesti obrazovanje i primjereno radno osposobljavanje povjesniĉara na onim

podruĉjima suvremenog društva gdje postoji potreba za njegovim radom i doprinosom kako za

daljnji razvoj ovoga društva, tako i za razvoj meĊunarodne zajednice i suvremenog svijeta u cjelini.

Struĉni profil povjesniĉara/intelektualca pretpostavlja samostalni rad i/ili kao ĉlana struĉnog tima u

školama, arhivima, bibliotekama, struĉnim sluţbama, razliĉitim ustanovama, te u diplomaciji,

raznim ustanovama, centrima kulture, vojnim uĉilištima, muzejima, savjetovalištima, znanstvenim i

istraţivaĉkim organizacijama itd.

Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Mostaru otvoren je prema pokretljivosti studenata, i

unutar Sveuĉilišta u Mostaru, i unutar visokoškolskog obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini i

Republici Hrvatskoj, kao i na meĊunarodnom planu.

Trenutno je na Studiju povijesti zaposlen jedan znanstvenik u znanstveno-nastavnom zvanju

redovnog profesora u trajnom zvanju i dva u zvanju docenta. Kao stalni vanjski suradnici djeluju

dva redovita profesora, jedan izvanredni profesor i jedan docent. Uz njih na Studiju djeluje pet

suradnika.

Page 4: Nastavni Plan i Program-povijest

2. OPĆI DIO

Naziv studija

STUDIJ POVIJESTI

Budući da će se studij povijesti izvoditi u dva stupnja: preddiplomski (šest semestara; tri

godine) i diplomski (ĉetiri semestra; dvije godine), kao i da će se na preddiplomskom stupnju

izvoditi dvopredmetni program, on se tako i naziva:

preddiplomski dvopredmetni studij povijesti;

diplomski dvopredmetni studij povijesti.

Nositelj i izvoĊaĉ studija

Studij povijesti izvodi Odjel za povijest Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Trajanje studija

Studij povijesti izvodit će se u dva stupnja:

preddiplomski studij traje šest semestara, odnosno tri godine;

diplomski studij traje ĉetiri semestra, odnosno dvije godine.

Ukupno studij povijesti nakon kojeg se stjeĉe magisterij povijesne struke traje deset semestara,

odnosno pet godina.

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti za upis na studij povijesti jesu: završena gimnazija ili ĉetverogodišnja srednja škola,

odnosno priznata svjedodţba o završenoj ekvivalentnoj školi u inozemstvu, i poloţen razredbeni

ispit na Filozofskom fakultetu.

Osposobljavanje studenata na studiju povijesti

1. Bakalaureat - tri godine studija povijesti (prvi dio prema modelu 3+2)

Prve tri godine na studiju povijesti studenti mogu studirati kao dvopredmetan program. Tijekom

studija studenti su duţni odslušati i poloţiti propisane obvezne i opće kolegije, kao i odreĊen broj

izbornih kolegija. Student završava preddiplomski studij (6 semestara) prikupivši najmanje 180

ECTS bodova. Studenti koji završe preddiplomski studij povijesti u trajanju od tri (3) godine i

postignu bakalaureat (prvostupnik), osposobljeni su za rad gdje se traţi prvi stupanj visoke

struĉne spreme:

razliĉiti oblici rada u novinstvu;

razliĉiti oblici rada u knjiţnicama i bibliotekama;

razliĉiti oblici rada u turistiĉko-agencijskim organizacijama;

razliĉiti oblici rada u diplomaciji, raznim ustanovama itd.

Studenti koji tijekom studija povijesti postignu samo bakalaureat (tri godine studija) ne mogu

upisati i pohaĊati poslijediplomski doktorski studij.

2. Magistar povijesne struke - pet godina studija povijesti (prvi i drugi dio prema modelu 3+2)

Diplomski studij mogu upisati studenti koji su završili preddiplomski studij i postigli

bakalaureat (prvostupnik). Diplomski studij povijesti traje ĉetiri semestra (dvije godine) i završava

Page 5: Nastavni Plan i Program-povijest

izradom i obranom diplomskog rada iz nekog od dvopredmetnih studija. Osobe koje završe studij

povijesti u trajanju od ukupno pet (5) godina prema modelu 3+2 i postignu diplomu magistra

povijesne struke, osposobljene su za rad gdje se traţi visoka struĉna sprema:

izvoĊenje nastave povijesti u školama:

- osnovnim;

- gimnazijama (realnim i klasiĉnim);

- svim struĉnim i strukovnim školama;

- u vojnim uĉilištima, višim školama itd.

planiranje i organizacija rada u prosvjetnim ustanovama;

rad u struĉno-razvojnim sluţbama;

rad u arhivima (gdje se traţi povijesna struka);

rad u muzejima (gdje se traţi povijesna struka);

rad u knjiţnicama;

rad u novinstvu, na radiju i TV;

rad u lokalnoj i drţavnoj upravi, diplomatskoj sluţbi itd.

Magistrima povijesne struke diploma se priznaje u europskim zemljama.

Studenti koji tijekom studija povijesti postignu diplomu magistra povijesne struke (pet godina

studija: 3+2) mogu upisati poslijediplomski doktorski studij.

Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Mostaru moţe se kombinirati u sljedećim

varijantama:

povijest - hrvatski jezik i knjiţevnost;

povijest - latinski jezik i rimska knjiţevnost;

povijest - filozofija;

povijest - povijest umjetnosti;

povijest - zemljopis;

povijest - pedagogija;

povijest - njemaĉki jezik i knjiţevnost;

povijest - engleski jezik i knjiţevnost;

povijest - arheologija

povijest - informacijske znanosti

povijest - novinarstvo.

Page 6: Nastavni Plan i Program-povijest

3. OPIS PROGRAMA

PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ

Preddiplomski studij povijesti koncipiran je kao temeljni studij povijesti, tj. studij na kojem

studenti studiranjem usvajaju temeljna znanja iz:

opće ili svjetske povijesti;

hrvatske i b-h povijesti;

povijesti zemalja koje okruţuju Hrvatsku i BiH.

I. GODINA - preddiplomski studij

I. SEMESTAR

OBVEZATNI PREDMETI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Bodovi

1. Uvod u povijest s metodologijom P (1) + S (1) + V (2)

= 60 (4 tjedno)

4

2. Stara povijest Istoka* P (2) + S (2) = 60 (4

tjedno)

3 /ili/ 5

3. Povijest Grĉke i Rima sa starom poviješću na našim

prostorima*

P (3) + S (2) = 75

(5 tjedno) 7 /ili/ 5

4. Strani jezik struke (njemaĉki ili engleski jezik), I.** V = 30 (2 tjedno) (1+1)

5. Latinski jezik, I.** P (1) + V (1) = 30

(2 tjedno) (1+1)

* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.

** Uvjet za završetak preddiplomskog studija je poznavanje

latinskog jezika i stranog jezika struke na razini razumijevanja

teksta (za strani jezik i govorenja).

ZAJEDNO SATI I BODOVA 105+150 = 255 16 (18)

Page 7: Nastavni Plan i Program-povijest

II. SEMESTAR

OBVEZATNI PREDMETI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Bodovi

1. Europska i svjetska povijest srednjega vijeka* P (3) + S (2) = 75

(5 tjedno) 7 /ili/ 5

2. Hrvatska povijest srednjega vijeka* P (3) + S (2) = 75

(5 tjedno)

5 /ili/ 7

3. Strani jezik struke (njemaĉki ili engleski jezik), II.*** V (2) = 30 (2 tjedno) (1+1)

4. Latinski jezik, II.*** P (1) + V (1) = 30

(2 tjedno) (1+1)

* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.

** Uvjet za završetak preddiplomskog studija je poznavanje

latinskog jezika i stranog jezika struke na razini razumijevanja

teksta (za strani jezik i govorenja).

ZAJEDNO SATI I BODOVA 105+105= 210 14 (16)

Page 8: Nastavni Plan i Program-povijest

II. GODINA - preddiplomski studij

III. SEMESTAR

OBVEZATNI PREDMETI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Bodovi

1. Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku P (2) +S (1) = 45

(3 tjedno)

4

2. Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka*

(Vezan uz Europska i svjetska povijest srednjega vijeka)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

3 /ili/ 5

3. Hrvatska povijest ranoga novog vijeka*

(Vezan uz Hrvatska povijest srednjega vijeka)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

5 /ili/ 3

4. Izborni kolegij** 3

* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.

** Studenti biraju jedan od ponuĊenih izbornih kolegija na

Studiju povijesti ili na drugim studijima Filozofskog fakulteta i

drugih fakulteta Sveuĉilišta u Mostaru u vrijednosti 3 boda.

ZAJEDNO SATI I BODOVA 90+45 = 135 15

Page 9: Nastavni Plan i Program-povijest

IV. SEMESTAR

OBVEZATNI PREDMETI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Bodovi

1. Europske regije i povijest BiH u ranom novom vijeku

(Vezan uz Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

4

2. Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću*

(Vezan uz Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

3 /ili/ 4

3. Hrvatska povijest u 19. stoljeću*

(Vezan uz Hrvatska povijest ranoga novog vijeka)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

4 /ili/ 3

4. Hrvatski standardni jezik P (1) + V (1) = 30

(2 tjedno) 1+1

5. Izborni kolegij** 3

* Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara.

** Studenti biraju jedan od ponuĊenih izbornih kolegija na

Studiju povijesti ili na drugim studijima Filozofskog fakulteta i

drugih fakulteta Sveuĉilišta u Mostaru u vrijednosti 3 boda.

ZAJEDNO SATI I BODOVA 90+60 = 150 15 (16)

Page 10: Nastavni Plan i Program-povijest

III. GODINA - preddiplomski studij

V. SEMESTAR

OBVEZATNI PREDMETI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Bodovi

1. Europske regije i povijest BiH u 19. stoljeću

(Vezan uz Europske regije i povijest BiH u ranom novom vijeku)

P (2) + S (1) = 30

(2 tjedno)

4

2. Europska i svjetska povijest 1918.-1945.

(Vezan uz Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću)

P (2) + S (2) = 45

(3 tjedno)

6

3. Historiografija P (2) + V (1) = 45

(3 tjedno) 4

4. Filozofija odgoja i obrazovanja P (2) + V (1) = 45

(3 tjedno) 4 (2+2)

ZAJEDNO SATI I BODOVA

90+30 = 120

16 (18)

Page 11: Nastavni Plan i Program-povijest

VI. SEMESTAR

OBVEZATNI PREDMETI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Bodovi

1. Hrvatska i b-h povijest 1918.-1945.

(Vezan uz Hrvatska povijest u 19. stoljeću; Europske regije i

povijest BiH u 19. stoljeću)

P (2) + S (2) = 45

(3 tjedno)

6

2. Europska i svjetska povijest nakon 1945.

(Vezan uz Europska i svjetska povijest 1918.-1945.)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

4

3. Hrvatska i b-h povijest nakon 1945.

(Vezan uz Hrvatska i b-h povijest 1918.-1945.

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

4

ZAJEDNO SATI I BODOVA

75+60 = 135

14

Page 12: Nastavni Plan i Program-povijest

DIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ

Diplomski dvopredmetni studij povijesti studentima omogućuje dopunu njihovih znanja iz povijesti

u uţem podruĉju njihova zanimanja (starovjekovna povijest, srednjovjekovna povijest,

ranonovovjekovna povijest, povijest modernog i suvremenog doba), pa student u skladu s tim bira

temu diplomskog rada i izborne kolegije.

Studenti tijekom diplomskog studija, u dogovoru s potencijalnim mentorom, biraju izborne kolegije

na Studiju povijesti ili komplementarnim studijima, srodne podruĉju iz kojeg rade diplomski rad.

Studenti su duţni tijekom ĉetiri semestra ispuniti sve propisane obveze i pri tom prikupiti najmanje

120 ECTS bodova.

Page 13: Nastavni Plan i Program-povijest

I. GODINA - diplomski studij

I. SEMESTAR

KOLEGIJI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Vjeţbe (V)

Bodovi

1. Psihologija odgoja i obrazovanja P + S = 60 (4 tjedno)

4

2. Suvremena kultura obrazovanja i etika P + S = 60 (4 tjedno)

4

3. Pedagogija P + S = 60 (4 tjedno)

4

4. Didaktika P + S = 60 (4 tjedno) 4

(16:2=8)

5. Izborni kolegij* P= 30 (2 tjedno) 3

6. Izborni kolegij* P= 30 (2 tjedno) 3

* Studenti tijekom diplomskog studija biraju predmete u

dogovoru s potencijalnim mentorom na matiĉnom studiju ili

komplementarnim studijima a kolegij treba biti srodan

podruĉju iz kojeg se radi diplomski rad.

ZAJEDNO SATI I BODOVA 14

II. SEMESTAR

KOLEGIJI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Vjeţbe (V)

Bodovi

1. Pomoćne povijesne znanosti* P (2) + V (2) = 60 (4

tjedno) 7

2. Povijesni izvori P + S+ V = 60 (4

tjedno) 6

3. Izborni kolegij** P= 30 (2 tjedno) 3

* Pomoćne povijesne znanosti biraju studenti koji ovaj

kolegij nisu slušali na preddiplomskom studiju.

** Studenti tijekom diplomskog studija biraju predmete u

dogovoru s potencijalnim mentorom na matiĉnom studiju ili

komplementarnim studijima a kolegij treba biti srodan

podruĉju iz kojeg se radi diplomski rad.

ZAJEDNO SATI I BODOVA 16

Page 14: Nastavni Plan i Program-povijest

II. GODINA - diplomski studij

III. SEMESTAR

KOLEGIJI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Vjeţbe (V)

Bodovi

1. Metodologija povijesnih istraţivanja P + S + V = 60 (4

tjedno)

6

2. Metodika nastave povijesti P + S = 60 (4 tjedno) 6

3. Izborni kolegij* P= 30 (2 tjedno) 3

* Studenti tijekom diplomskog studija biraju predmete u

dogovoru s potencijalnim mentorom na matiĉnom studiju ili

komplementarnim studijima a kolegij treba biti srodan

podruĉju iz kojeg se radi diplomski rad.

ZAJEDNO SATI I BODOVA 15

IV. SEMESTAR

KOLEGIJI

Predavanje (P)

Seminar (S)

Vjeţbe (V)

Bodovi

1. Praktikum iz Metodike nastave povijesti S + V = 60 (4 tjedno) 5

2. Izborni kolegij (vezan uz diplomski rad) P= 30 (2 tjedno) 3

2. Diplomski rad - oblikovanje i obrana (15) 7/8

ZAJEDNO SATI I BODOVA 15

Page 15: Nastavni Plan i Program-povijest

POPIS IZBORNIH KOLEGIJA NA STUDIJU POVIJESTI (2012./2013.)

prof. dr. sc. Boţo Goluţa Povijest kršćanstva, I.

prof. dr. sc. Boţo Goluţa Povijest kršćanstva, II.

prof. dr. Mladen Anĉić Društvena povijest

prof. dr. Mladen Anĉić Znanstvena historiografija

prof. dr. Boris Olujić Jadransko priobalje i unutrašnjost u prapovijesti i antici

doc. dr. Ivica Luĉić Nacije i meĎunacionalni odnosi u BiH 1945.-2000.

doc. dr. Ivica Luĉić Socijalizam - demokracija ili represija u BiH 1945.-1990.

Izborni predmet* (moţe i izvan Studija povijesti)

Page 16: Nastavni Plan i Program-povijest

OPIS OBVEZNIH PREDMETA NA PREDDIPLOMSKOM

STUDIJU POVIJESTI

OPIS OBVEZNIH PREDMETA NA PREDDIPLOMSKOM

STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija UVOD U POVIJEST S METODOLOGIJOM Kod kolegija FFP-501

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda

4

Semestar

zimski

Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (1) + S (1) + V(2)

= 60 (4 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

ĉetvrtak, 10,15-11,00

ponedjeljak, 14,15-

17,00

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Marina Beus, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovama razvoja povijesne znanosti i historiografije. Utvrditi

pravce kretanja i razvoja historiografije od njezinih poĉetaka do danas. Uvesti studente u

povijesno istraţivanje uz praktiĉnu primjenu informacijskih tehnologija, razviti

sposobnost i stjecanje vještina u pronalaţenju izvora i literature, strukturiranju i izradi

radova koristeći se znanstvenim bilješkama i bibliografijom.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će biti u stanju prepoznavati pojmovne i metodološke

osobitosti historiografije u razliĉitim razdobljima od antike do suvremenog doba. Steći

će sposobnost i vještine u pronalaţenju primjerenih izvora i literature, strukturiranja i

izradbe seminarskog, a kasnije i diplomskog rada.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Pregled i analiza temeljnih sadrţaja znaĉenja i uporabe povijesne znanosti. Povijesni

izvori: pomoćne povijesne znanosti, izvori i literatura. Kod upoznavanja s

historiografskim postignućima protumaĉiti što je to znanost o povijesti i kako se

razvijala. Objasniti znanstvene formulacije, naĉin povijesnog istraţivanja i samu

strukturu rada. Uputiti studente o tome kako i gdje će traţiti literaturu i izvore, što su to

znanstveni radovi, na naĉin izradbe i pisanja seminarskog i znanstvenog rada uz

korištenje raĉunala - strukturiranje rada, pisanje znanstvenih bilješki, bibliografije, uvoda

i zakljuĉka.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska

nastava

Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi po skupinama u uĉionici opremljenoj raĉunalima, a

predviĊen je posjet Muzeju i Arhivu Hercegovine.

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati referat koristeći se zadanom metodologijom izrade rada

- praktiĉna primjena steĉenih znanja iz metodologije izrade rada uz korištenje raĉunala

Page 17: Nastavni Plan i Program-povijest

- usmeni ispit

Praćenje i

ocjenjivanje studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje nastave Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Referat

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

70 0,4 Max 10%

Izrada i usmeno

izlaganje referata

10 0,8 Max 20%

Praktiĉni dio ispita 30 1,6 Max 40%

Završni ispit 30 1,2 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:

Izvanredni studenti da bi pristupili završnom ispitu duţni su napisati referat (tri kartice) primjenjujući zadanu

metodologiju izrade pisanih radova, rad usmeno izloţiti, a potom pristupiti praktiĉnom dijelu ispita, tj. moraju

doseći minimalni broj bodova odnosno 30% od ukupne ocjene.

Redoviti studenti da bi pristupili završnom ispitu duţni su tijekom nastave doseći minimalan broj bodova (30% od

ukupne ocjene). Tijekom semestra studenti pišu i usmeno izlaţu referat na zadanu temu, polaţu praktiĉni dio

ispita na zadanom tekstu uz primjenu naputaka i steĉenog znanja o izradbi pisanih radova. U konaĉnu ocjenu

ulaze rezultati praktiĉnog dijela ispita, angaţiranosti tijekom nastave, ocjena referata i završnog ispita.

Sudjelovanje i angaţiranost u nastavnom procesu (maximalno 10%):

Nazoĉnost nastavi do 60% = 0% (ostaje bez potpisa).

Nazoĉnost nastavi od 61% do 80% = do 2%

Nazoĉnost nastavi od 61% do 80% + sudjelovanje u diskusiji = do 4%

Nazoĉnost nastavi od 81% do 100% = 6%

Nazoĉnost nastavi od 81% do 100% + sudjelovanje u diskusiji = do 8%

Nazoĉnost nastavi od 81% do 100% + sudjelovanje u diskusiji + vjeţbanje na raĉunalu = do 10%

Pisanje referata (maximalno 10%):

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu i u metodologiji

izradbe rada.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu i u metodologiji

izradbe rada.

8% = Rad zadovoljava formalno, sadrţajno i metodološki, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

10% = Rad je iscrpan, pravopisno i metodološki ispravno napisan.

Izlaganje referata (maximalno 10%):

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je proĉitan.

4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

Page 18: Nastavni Plan i Program-povijest

6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Praktiĉni dio ispita (maximalno 40%):

manje od 50% toĉno odraĊenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 5% ocjene

od 61% do 70% = do 10% ocjene

od 71% do 80% = do 20% ocjene

od 81% do 90% = do 30% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin (maximalno 30%):

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam

international, d.o.o., Zagreb, 2008.

Dopunska

literatura:

MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi Liber -

Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.).

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave:

PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu (dobiti

potpis) trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80%

vjeţbama (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Sudjelovanje u nastavi iznad 60%, te

svaka aktivnost u nastavnom procesu vrjednuje se prema prethodno navedenim

kriterijima. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega

ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici

vaţno u zbiru bodova.

Pismeni radovi:

Studenti tijekom trajanja semestra imaju obvezu napisati prikaz/referat od tri kartice na

zadanu temu primjenjujući utvrĊenu metodologiju izrade pisanih radova. Radovi se

usmeno izlaţu na nastavi predviĊenim detaljnim izvedbenim nastavnim planom i moraju

se obaviti prije polaganja praktiĉnog dijela ispita. Potrebno je konzultirati se s voditeljem

kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti

naputke i steĉena znanja o izradbi seminarskih radova, završnog i diplomskog rada.

Praktiĉni dio:

Prije završnog usmenog ispita studenti polaţu praktiĉni dio na temelju kojega nositelj

Page 19: Nastavni Plan i Program-povijest

kolegija stjeĉe uvid o steĉenom znanju i vještinama izradbe pisanih radova. Studenti na

raĉunalu dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema naputcima i steĉenom znanju o

izradbi pisanih radova.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Povijest /historija/

historiografija.

Kratak opis: Što je povijest? Odnos povijest - historija - historiografija. Grane povijesne

znanosti.

Literatura: ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam

international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1-11.

II. Naslov: Povijesni izvori.

Kratak opis: Pojasniti što su povijesni izvori, vrste povijesnih izvora, pomoćne povijesne

znanosti, izvori i literatura, najvaţnije zbirke povijesnih izvora.

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 11-27, 97-131.

III. Naslov: Izvori i literatura.

Kratak opis: Kako traţiti literaturu? Enciklopedije, leksikoni, knjiţnice, internet kao izvor

podataka, bibliografije.

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 27-38, 131-138.

IV. Naslov: Arhivi.

Kratak opis: Arhivska graĊa, fondovi i zbirke, korištenje arhivskom graĊom, drţavni i podruĉni

arhivi.

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 38-43, 138-146.

V. Naslov: Muzeji.

Kratak opis: Definicija i podjela, znaĉenje muzeja za povjesniĉara, najvaţniji muzeji u Hrvatskoj

i BiH.

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 43-45, 146-153.

VI. Naslov: Posjet Muzeju Hercegovine i Arhivu Hercegovine.

Kratak opis: terenska nastava.

Literatura: terenska nastava.

VII. Naslov: Znanstvene publikacije.

Kratak opis: Podjela znanstvenih publikacija, znanstveni ĉasopisi, klasifikacija radova u

znanstvenim publikacijama, hrvatski historijski ĉasopisi, vaţnije meĊunarodne kratice kojima se

sluţe povjesniĉari.

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 45-49, 153-160,

169-175.

VIII. Naslov: Izbor teme istraţivanja.

Kratak opis: Kako izabrati temu, formuliranje istraţivaĉkog pitanja i komunikacija s profesorom.

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 49-55.

IX. Naslov: Struktura istraţivanja i rada.

Kratak opis: Osnovni dijelovi rada - pojedinaĉno pojašnjavanje pojedinih dijelova, naĉin i stil

pisanja.

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 55-58; Upute za

izradu seminarskih, završnih/magistarskih radova objavljene na sluţbenim internetskim

stranicama Odjela povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

X. Naslov: Plagijat i citiranje.

Kratak opis: Što je plagijat i kako ga izbjeći, izravni i neizravni plagijat, pisanje citata.

Page 20: Nastavni Plan i Program-povijest

Literatura: Z. N. JAKUS, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, str. 58-65; Upute za

izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene na sluţbenim internetskim

stranicama Odjela povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XI. Naslov: Pisanje bibliografskih jedinica i znanstvenih bilješki.

Kratak opis: Pojasniti što su to pozivne bilješke, vrste pozivnih bilješki, naĉin pisanja

znanstvenih bibliografskih jedinica i pozivnih bilješki.

Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene na sluţbenim

internetskim stranicama Odjela povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XII. Naslov: Vjeţba.

Kratak opis: Vjeţbanje pisanja bibliografskih jedinica i znanstvenih bilješki. Vjeţbanje pisanja

sadrţaja rada i sastavljanja popisa korištene literature.

Literatura: Studenti dobivaju radne zadatke na svojim raĉunalima koje odraĊuju.

XIII. Naslov: Usmeno izlaganje samostalnih pisanih radova.

Kratak opis: Studenti imaju zadatak usmeno izloţiti napisani prikaz (tri kartice s pozivnim

bilješkama) zadanog teksta (oko 10 stranica).

Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi

Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.)

XIV. Naslov: Usmeno izlaganje samostalnih pisanih radova.

Kratak opis: Studenti imaju zadatak usmeno izloţiti napisani prikaz (tri kartice s pozivnim

bilješkama) zadanog teksta (oko 10 stranica).

Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi

Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.)

XV. Naslov: Polaganje praktiĉnog dijela ispita.

Kratak opis: SreĊivanje ponuĊenog teksta prema zadanoj metodologiji.

Literatura: Radni tekst.

Page 21: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija

STARA POVIJEST ISTOKA

Kod

kolegija

FFP-502

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda: 3/ ili/ 5 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (2) =

60

(4 sata tjedno)

Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Upisan I.

semestar

Usporedni uvjeti: Nema ih

Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

P - u ciklusima,

S - utorkom

10,00-12,00

Nositelj kolegija/nastavnik: Dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

Asistent Inga Vilogorac-Brĉić, znanstvena novakinja - asistentica

Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru.

E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Asistent Ana Noković, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije: srijedom i ĉetvrtkom u 13,00 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036-355-532

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija da osposobi studente za razumijevanje najvaţnijih procesa u dugom

povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva.

Kolegijem ih upoznajemo s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim

paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju najstarije

povijesti ĉovjeĉanstva. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija da studenta upućuje

na samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon poloţenog ispita stjeĉu se osnovna znanja o povijesti starog Istoka.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati povijesni razvitak

nekoliko najstarijih civilizacijskih ţarišta, poput Egipta, Mezopotamije, Sirije,

Irana, Anadolije i istoĉnog Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu,

već na razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i diskontinuiteta

ĉovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju pregled meĊusobno povezanih

pojava, poput tehnološkog razvitka, urbanizacije, prometnog povezivanja,

nastajanja globalnih imperija, problema etniciteta i etniĉkog identiteta,

konceptualizacije religijskog i mitološkog svijeta i dr. Seminar tematski prati

predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktiĉan rad na

razumijevanju i intepretaciji razliĉitih literarnih i arheoloških izvora, a pretpostavlja

i promišljanje mogućih metodoloških pristupa i teorijskih modela.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Pod samostalnim zadacima podrazumjeva se rad na eseju i na

povijesnim izvorima.

Page 22: Nastavni Plan i Program-povijest

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati esej i izloţiti ga

- pisati domaće zadaće

- rad na povijesnim izvorima

- polaganje završnog ispita: usmena provjera znanja

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

70 1 Max 20%

Esej (pismeni i usmeni) 15 0,5 Max 10%

Završni ispit: usmena

provjera znanja

30 3,5 Max 70%

Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju samo predavanja

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

40 0,9 Max 30%

Završni ispit: usmena

provjera znanja

30 2,1 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave

nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i 70% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne

mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Studenti koji slušaji predavanja i seminar duţni su tijekom semestra napisati i izlagati esej na odreĊenu temu

i pri tom konzultirati relevantnu literaturu (obvezna i dodatna). Esej mora biti napisan po zadanoj metodologiji

(Times New Roman, font 12, prored 1,5) te pravopisno i gramatiĉki toĉan. Studenti se mogu konzultirati o

smjernicama i naĉinu rada.

- Pod aktivnost u nastavi podrazumjeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu

temu.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. Esej mora biti napisan i usmeno

izloţem i nosi maksimalno 10% ocjene. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocjenjen.

Konaĉna ocjena je rezultat svih ispunjenih aktivnosti.

Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.

- Budući da meĊu studentima postoje razliĉite obveze i razliĉit naĉin pohaĊanja nastave, razliĉit je i njihov

naĉin ocjenivanja.

Studenti koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuju se ovako:

0% - Ne dolazi na nastavu.

Page 23: Nastavni Plan i Program-povijest

4% - Prisustvuje predavanjima, ali bez aktivnog sudjelovanja.

8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje

te iznosi svoja zapaţanja.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% - Ne dolazi na nastavu.

6% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

12% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

24% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje

ze iznosi svoja zapaţanja.

Esej se ocjenjuje ovako:

0% - Rad nije napisan.

1% - Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% - Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.

4% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške.

5% - Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

0% - Rad nije usmeno prezentiran.

1% - Rad je proĉitan.

2% - Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% - Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% - Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.

5% - Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 25% ocjene

od 71% do 80% = do 40% ocjene

od 81% do 90% = do 55% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura Biblija (povijesne knjige Starog zavjeta), Enuma Eliš (Kada gore…), Ep o

Gilgamešu, Hamurabijev zakonik; HERODOT, Povijest, Matica hrvatska, Zagreb,

2007., Povijest svijeta (The Times), Zagreb, 2002., Hena Com; F. BOURBON,

Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., str. 92-

Page 24: Nastavni Plan i Program-povijest

268; A. SILIOTTI, Egipat. Hramovi, bogovi, ljudi, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.; S.

KOCHAV, Izrael. Zemlja i njezin sjaj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.; B. KUNTIĆ-

MAKVIĆ, B. OLUJIĆ, Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press,

Zagreb, 2004.; Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., (gl. urednik: I.

Goldstein), Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., M. VAN DE MIEROOP, A

History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, 2007., Velika

ilustrirana povijest svijeta, I.-V., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

Dopunska literatura: H. CRAWFORD, Sumer and Sumerians, Cambridge, 1994.; The Oxford History of

Ancient Egypt, (ed. I. Shaw), Oxford University Press, Oxford, 2004.; V. IONS,

Egipatska mitologija, Opatija, 1990.; AMELIE KUHRT, The ancient Near east, Vol.

I-II., Routledge, London-New York, 2002.

Dodatne informacije o

kolegiju

PohaĊanje nastave

PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije

njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u

konaĉnici vaţno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Esej se treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se

s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi eseja, seminarskih radova, završnoga i

diplomskoga rada.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s problematikom stare povijesti.

Kratki opis: Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s naĉinom rada, osnovnom

literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraţivanja najstarije povijesti ĉovjeĉanstva,

stanje historiografije danas: teorijski pristupi i znanstvene discipline koje se bave

istraţivanjem razliĉitih aspekata povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim

kronološkim smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraţivanju stare povijesti.

Literatura:

II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije

Kratki opis: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava

povijesti ranih civilizacija. U ovoj će nastavnoj jedinici posebna paţnja biti posvećena

geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije,

Sirije, Irana, istoĉnog Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.

Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., (gl. urednik: I. Goldstein),

Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., str. 115-120; M. VAN DE MIEROOP, A History of

the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, 2007., str. 5-16;

III. Naslov: Neolitizacija starog Istoka

Kratki opis: Poĉeci zemljoradnje i uzgoja ţivotinja, organiziranje prvih većih naselja, mreţa

uzajamnih kontakata izmeĊu udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji).

Pregled ţarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.

Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 122-147; Velika ilustrirana

povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978., (broj stupaca, ne stranica) 267-274.

IV. Naslov: Civilizacije "Plodnog polumjeseca" u razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista

Kratki opis: U ovom predavanju najviše se paţnje pridaje razdoblju od 5. do 3. tisućljeća

prije Krista, kljuĉnom za razumijevanje poĉetaka prvih velikih civilizacija "Plodnog

Page 25: Nastavni Plan i Program-povijest

polumjeseca" (od Egipta do Mezopotamije). Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija,

stvaranje društvenih elita koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovaĉkih

mreţa). Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava pisma,

lonĉarsko kolo, kotaĉ te druge tehnološke inovacije (bakreno doba). Razdoblje Nagada u

Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 281-290, 303-309;

Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 147-158.

V. Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista

Kratki opis: Stara drţava i 1. MeĊurazdoblje. Koncepcija zagrobnog ţivota, izgradnja

hramskih i grobnih kompleksa.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 335-360, 391-402

Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 727-756.

VI. Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije

Kratki opis: Prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora

MeĊurjeĉja u veliku drţavnu cjelinu. Rana povijest jugozapadnog Irana, istoĉnog

Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s prostorom Mezopotamije i Egipta.

Literatura: M. VAN DE MIEROOP, A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str.

41-85; Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 281-320; Velika ilustrirana povijest

svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 561-581, 597-608; Ep o Gilgamešu

VII. Naslov: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista

Kratki opis: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska drţava. Pravni tekstovi i

zakonici starog Istoka. Religija Mezopotamije.

Literatura: Ep Enuma eliš; Hamurabijev zakonik; Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj

stupaca, ne stranica) 582-596, 609-610, 649-658; M. VAN DE MIEROOP, A History of the

Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 85-103; Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I.,

str. 325-352, 374-399.

VIII. Naslov: Srednja drţava i 2. meĊurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije Krista u Egiptu).

Kratki opis: Urbanizacija Egipta (Memfis i Teba), društveno-gospodarski razvoj, literarna

baština.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 756-793.

IX. Naslov: Egipatska Nova drţava: ekspanzija te razdoblje krize

Kratki opis: Gospodarski razvoj, meĊunarodni odnosi, arhiv u Tel El Amarni

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, II., (broj stupaca, ne stranica) 793-834,

X. Naslov: Kasno bronĉano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije Krista.

Kratki opis: Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao boţji namjesnik na

zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih drţava, internacionalizacija i stvaranje intezivnih

diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske drţave, Asirije, Babilonije,

Elamskog kraljevstva. Nadiranje "Naroda s mora", propast Hetitske drţave.

Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 399-420; Velika ilustrirana

povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1111-1187; M. VAN DE MIEROOP, A History

of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 129-149, 171-190.

XI. Naslov: Egipatska povijest od poĉetka 1. tisućljeća do Saiske dinastije (664. prije Krista).

Kratki opis: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine pr. Kr.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1041-1079;

XII. Naslov: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija.

Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva: kraljevski natpisi i

stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur Šarukin (Korsabad), Babilon

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1161-1187;

Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 566-605; M. VAN DE MIEROOP, A History of

the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 229-266.

Page 26: Nastavni Plan i Program-povijest

XIII. Naslov: Novobabilonska drţava (626.-539.) i poĉetak ekspanzije Perzijanaca

Kratki opis: Društveni i gospodarski razvoj, ekspanzionistiĉka politika, bitka kod Karkemiša

(605. prije Krista); Feniĉani – gradovi, trgovina, religija i kultovi; Frigija i Lidija.

Literatura: Povijest – Prapovijest i prve civilizacije, I., str. 605-619; Velika ilustrirana

povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1145-1156; Velika ilustrirana povijest

svijeta,IV., (broj stupaca, ne stranica) 1724-1760; M. VAN DE MIEROOP, A History of the

Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str. 270-276.

XIV. Naslov: Povijest perzijskog kraljevstva (6.-4. stoljeće prije Krista).

Kratki opis: Poĉetak helenistiĉkog razdoblja na prostoru starog Istoka.

Literatura: M. VAN DE MIEROOP, A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, str.

286-302;

XV. Naslov: Osvrt na preĊeno gradivo i ponavljanje najvaţnijih tema.

Kratki opis:

Literatura:

Page 27: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija POVIJEST GRĈKE I RIMA SA STAROM

POVIJEŠĆU NA NAŠIM PROSTORIMA

Kod

kolegija

FFP-504

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda: 5 /ili/ 7 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (3) + S (2) =

75

(5 sati tjedno)

Status kolegija: Obvezni Preduvjeti: Upisan I.

semestar

Usporedni uvjeti: Nema ih

Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

P - u ciklusima,

S - ĉetvrtkom

11,15-13,00

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

Asistent Ana Noković, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije: srijedom i ĉetvrtkom u 13,00

E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija da osposobi studente za razumijevanje najvaţnijih procesa u dugom

povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke i rimske stare povijesti. U ovu se

problematiku radom na predavanjima i u seminaru uklapa istovremeni prostorni i

vremenski kontekst povijesnih procesa na našem prostoru.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Polaganjem ispita stjeĉe se znanje o grĉko-rimskom svijetu, kao i o ostalim

sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Najznaĉajniji naglasci povijesti Grĉke, Rima i stare povijesti hrvatskih

zemalja. Kolegijem studente upoznajemo s osnovnom terminologijom i

kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim

pristupima u istraţivanju civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u

prapovijesnom i antiĉkom razdoblju. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija da

studente upućuje na samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Samostalni zadaci odnose se na rad na eseju i povjesnim izvorima.

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati esej i izloţiti ga

- pisati domaće zadaće

- rad na povjesnim izvorima

- polaganje završnog ispita: usmena provjera znanja

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Page 28: Nastavni Plan i Program-povijest

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

90 1,4 Max 20%

Esej (pismeni i usmeni) 15 0,7 Max 10%

Završni ispit: usmena

provjera znanja

30 4,9 Max 70%

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja

OBVEZE

STUDENATA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

60 1,5 Max 30%

Završni ispit: usmena

provjera znanja

30 3,5 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave

nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i 70% seminaru. Studenti koji ne budu ispunjali svoje obveze ne

mogu dobiti potpis od nositelja kolegija, niti mogo pristupiti na završni ispit.

- Studenti koji slušaji predavanja i seminar duţni su tijekom esej napisati i izlagati seminar na odreĊenu temu i

pri tom konzultirati relevantnu literaturu (obvezna i dodatna). Esej mora biti napisan po zadanoj metodologiji

(Times New Roman, font 12, prored 1,5) te pravopisno i gramatiĉki toĉan. Studenti se mogu konzultirati o

smjernicama i naĉinu rada.

- Pod aktivnost u nastavi podrazumjeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu

temu.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. Esej mora biti napisan i usmeno

izloţem i nosi maksimalno 10% ocjene. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocjenjen.

Konaĉna ocjena je rezultat svih ispunjenih aktivnosti.

Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.

- Budući da meĊu studentima postoje razliĉite obveze i razliĉit naĉin pohaĊanja nastave, razliĉit je i njihov

naĉin ocjenivanja.

Studenti koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuju se ovako:

0% - Ne dolazi na nastavu.

4% - Prisustvuje predavanjima, ali bez aktivnog sudjelovanja.

8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje

te iznosi svoja zapaţanja.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% - Ne dolazi na nastavu.

Page 29: Nastavni Plan i Program-povijest

6% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

12% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

24% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje

ze iznosi svoja zapaţanja.

Esej se ocjenjuje ovako:

0% - Rad nije napisan.

1% - Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% - Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.

4% - Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške.

5% - Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

0% - Rad nije usmeno prezentiran.

1% - Rad je proĉitan.

2% - Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% - Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% - Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.

5% - Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 25% ocjene

od 71% do 80% = do 40% ocjene

od 81% do 90% = do 55% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

HERODOT, Povijest, Zagreb, 2007.; TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, Zagreb,

1957.; KSENOFONT, Grčka povijest, Zagreb, 2001.; PLUTARH, Usporedni životi,

Zagreb, 1988., KORNELIJE TACIT, Anali, Zagreb, 2006.; GAJ JULIJE CEZAR, Moji

ratovi, Zagreb, 1972.; GAJ SVETONIJE TRANKVIL, Dvanaest rimskih careva,

Zagreb, 1978.; Historia Augusta, Zagreb, 1994., Ilustrirana povijest svijeta, I.-VII.,

O. Keršovani, Rijeka, 1974. – 1976. (brojevi stupaca, ne stranica: I. svezak: 29-78,

89-94, 151-310, 361-366, 405-416; II. svezak: 497-503, 659-726; III. svezak: 977-

994, 1016-1038, 1211-1334; IV. svezak: 1476-1481, 1483-1498, 1507-1513, 1521-

1551, 1576-1713; V. svezak: 1937-1980, 1985-2050, 2088-2104, 2151-2250; VI.

svezak: 2419-2434, 2444-2462, 2465-2614, 2660-2682; VII. svezak: 2897-2926,

2961-3028, 3099-3143.), FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara,

Hrvatska povijest od poĉetaka do god. 1918., Zagreb 1925., reprint Zagreb: MH3

1990., str. 41-174. i 203-235., BRUNA KUNTIĆ-MAKVIĆ - BORIS OLUJIĆ, Mali

pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press4, Zagreb, 2004.; Povijest –

Page 30: Nastavni Plan i Program-povijest

Egipat i antička Grčka, II. (gl. ur.: Boris Olujić), Europapress holding d. o. o.,

Zagreb, 2007.; Povijest – Helenizam i rimska republika, III. (gl. ur.: Nino Zubović),

Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., Povijest – Rimsko Carstvo, IV. (gl. ur.:

Damir Salopek), Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007., Povijest – Kasno

Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V. (gl. ur.: Hrvoje Graĉanin), Europapress

holding d. o. o., Zagreb, 2007.

Dopunska literatura: P. CABANES, Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, 2002., MATE SUIĆ,

Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 17-170.,

315-378. i izvori na str. 399., 413., 419-423., 437-441. i 450-457., ROBERT

MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam

International, Zagreb, 2009.

Dodatne informacije o

kolegiju

PohaĊanje nastave

PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije

njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u

konaĉnici vaţno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Esej se treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se

s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi eseja, seminarskih radova, završnoga i

diplomskoga rada.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij. Metodološki pristupi i povijest istraţivanja

Kratki opis: Razgovor sa studentima o temama koje će se obraĊivati tjekom semestra.

Upoznavanje sa literaturom i povjesnim izvorima. Upoznavanje s metodološkim pravilima

pisanja, seminarskog rada, eseja ili referata.

Literatura:

II. Naslov: Pristup staroj povijesti i staroj povijesti naših prostora.

Kratki opis: Naĉin i okolnosti prouĉavanja stare povijesti. Istraţivanja antiĉke grĉke

povijesti. Antiĉko gledanje na stariju povijest. Dostignuća u prouĉavanju starije povijesti

naših prostora.

Literatura: Povijest – Egipat i antička Grčka, II., str. 213-216.

III. Naslov: Pregled prapovijesti na sredozemnom, balkanskom, panonskom i alpskom prostoru.

Kratki opis: Pregled prapovijesnih kultura od najstarijih vremena do kraja mlaĊeg kamenog

doba i poĉetka bakrenog doba (eneolitik).

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 29-78, 126-166;

189-224, 361-366; Povijest – Egipat i antička Grčka, II., str. 220-226; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest

Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 41-56.

IV. Naslov: Osvit europske povijesti. Kontakti izmeĊu Egeja, Apeninskog poluotoka i naših

prostora.

Kratki opis: Ranominojska kultura, kultura Kiklada, uspon i kraj mikenske kulture, dorska

seoba, formiranje etrušćanske civilizacije.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, I., (broj stupaca, ne stranica) 405-416; Velika

ilustrirana povijest svijeta, II., 687-726; Povijest – Egipat i antička Grčka, II., str. 228-263;

Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1211-1218, 1273-1307.

V. Naslov: Bronĉano i ţeljezno doba na našim prostorima

Page 31: Nastavni Plan i Program-povijest

Kratki opis: Pregled bronĉanodobnih kultura na našem prostoru, kulture starijeg ţeljeznog

doba (glavna obiljeţja, umjetnost i umjetniĉki obrt, interkulturni kontakti, trgovina,

razmjena, sukobi), najznaĉajnija nalazišta.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1307-1330;

FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 57-72.

VI. Naslov: Urbanizacija, kolonizacija i meĊusobne veze razliĉitih civilizacijskih ţarišta u

vremenu od 8. do 4. stoljeća prije Krista

Kratki opis: Razvitak grĉkih polisa i društveno ureĊenje, Atena, Sparta. Grĉka kolonizacija

Mediterana, Velika Grĉka, naseobine na Siciliji. Grĉke naseobine na Jadranu. Grĉko-

perzijski ratovi, Atenska hegemonija i Peloponeski rat. Istoĉnojadranski prostori u 6. i na

poĉetku 5. st.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, III., (broj stupaca, ne stranica) 1241-1246;

Velika ilustrirana povijest svijeta, IV., (broj stupaca, ne stranica) 1476-1481, 1521-1601.

VII. Naslov: Kelti na našim prostorima.

Kratki opis: Problem širenja latenske kulture (mlaĊe ţeljezno doba, migracije i kulturni

utjecaji). Problem miješanja keltskih i autohtonih (ilirskih, traĉkih?) zajednica.

Literatura: FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 72-84; ROBERT

MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str. 18-26.

VIII. Naslov: Povijest jadranskih Grka.

Kratki opis: Prvi dodiri i kontakti. Grĉka kolonizacija, akulturacijski procesi, kontakti s

autohtonim stanovništvom. Grĉka naselja na Jadranu i njihov ţivot (4.-1. stoljeće prije

Krista).

Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.

51-87.

IX. Naslov: Helenizam. Juţna Ilirida i grĉki svijet.

Kratki opis: Aleksandar Veliki, koncept helenizma i društvene promjene. Kriza grĉkog

svijeta i nastanak novih drţava. Helenistiĉka kultura, knjiţevnost i znanost. Naši prostori u

vrijeme helenizma (Ilirsko kraljevstvo, ilirski narodi u dodiru sa sredozemnim kulturnim

utjecajima itd.).

Literatura: Povijest – Helenizam i rimska republika, III., str. 13-27, 159-348; Velika

ilustrirana povijest svijeta, VI., (broj stupaca, ne stranica) 2547-2562.

X. Naslov: Rimska ekspanzija: Sredozemlje i naši prostori: ratovi i akulturacijski procesi

Kratki opis: Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do republike).

Rimska republika, osnivanje i organizacija. Širenje Sredozemljem, punski ratovi. Ilirski

ratovi.

Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.

87-123; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 84-93; Povijest –

Helenizam i rimska republika, III., str. 443-621.

XI. Naslov: Kasna Republika i uspostava Carstva.

Kratki opis: Doba graĊanskih ratova. Sulino doba. Uspon Cezara. Prvi i drugi trijumvirat.

Uspostava Carstva. Ilirik u vrijeme Cezara.

Literatura: Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 59-138, 246-290;ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest

hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.125-147; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u

vrijeme narodnih vladara, str. 93-95; Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., (broj stupaca, ne

stranica) 2465-2542.

XII. Naslov: Principat.

Kratki opis: Rimsko carstvo od Augusta do Dioklecijana. Julijevsko-klaudijevska dinastija,

Flavijevci, Antonini, Severi.

Literatura: Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 219-236, 525-596; Velika ilustrirana povijest

svijeta, VI., (broj stupaca, ne stranica) 2465-2542.

Page 32: Nastavni Plan i Program-povijest

XIII. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja u vrijeme Carstva.

Kratki opis: Provincijalni ustroj od Augustovog doba do kasne antike. Uspostava i

reorganizacija provincija. Administrativni ustroj, gospodarstvo, kulturni ţivot.

Literatura: Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 205-219, 499-525; Velika ilustrirana povijest

svijeta, VI., (broj stupaca, ne stranica) 2563-2586.

XIV. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja na našem prostoru.

Kratki opis: Ustroj provincije, gospodarstvo, ceste, vojska i kultovi. Namjesnici, kolonije,

municipiji, lokalno i globalno u provincijalnom kontekstu.

Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,

str.182-222; FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 103-154.

XV. Naslov: Kasno Carstvo. Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru.

Kratki opis: Od Dioklecijana do Romula Augustula i obitelji Nepota. Poĉetak krize i podjela

Carstva. Društveni i ekonomski razvoj. Religija.

Literatura: ROBERT MATIJAŠIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, str.

222-252; Povijest – Rimsko carstvo, IV., str. 596-660; Povijest –Kasno rimsko carstvo i rani

srednji vijek, V., str. 14-48, 89-143, 160-217; Velika ilustrirana povijest svijeta, VII., (broj

stupaca, ne stranica) 2961-2983; 2985-2988; 3004-3023.

Page 33: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST

SREDNJEGA VIJEKA

Kod kolegija FFP-503

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda 5 /ili/ 7 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (3) + S (2) = 75

(5 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 2.

semestar

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

Nositelj kolegija/nastavnik doc. dr. sc. Dijana Korać

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Goran Mijoĉević

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s politiĉkim, gospodarskim, društvenim i kulturnim zbivanjima na

prostoru Europe od seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića, te im pribliţiti mjesto

Europe u tadašnjem svijetu, kao i usvajanje odreĊenih srednjovjekovnih pojmova te

sposobnost analiziranja izvorne graĊe i kritiĉkog pristupa odreĊenim historiografskim

pretpostavkama.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije trendove europskog razvoja u

razdoblju od 5. do 15. stoljeća, te biti sposobni za samostalno promišljanje o vaţnim

dogaĊajima i procesima iz srednjovjekovne europske povijesti i samostalno sluţenje

relevantnom literaturom i izvornom graĊom.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Europa u doba Velike seobe naroda i

promjene u Europi nakon Velike seobe naroda. Franci. Imperium christianum u

raspadanju. Feudalizam. Civilizacije Istoka - Bizant i Arapi. Bizant od 5. do 11. stoljeća.

Arapski svijet do pojave islama. Arapska osvajanja u sjevernoj Africi i Europi. Obnova

Zapadnog Carstva. Oporavak Zapada. Prevlast Crkve na Zapadu. Uspon zapadnih

monarhija. Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu. Uspon svjetovnih institucija i

novih društvenih grupa. Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve. Neuspjeh

svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize. Ukratko: politiĉka, vjerska,

društvena, gospodarska i kulturna zbivanja na europskom podruĉju od 5. do kraja 15.

stoljeća.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja,

problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih

izvora. TakoĊer, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom

semestra napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim

studentima kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru.

- Budući da studenti biraju jedan od seminara na kolegijima Europska i svjetska povijest

srednjega vijeka i Hrvatska povijest srednjega vijeka, razliĉite su obveze kao i naĉin

Page 34: Nastavni Plan i Program-povijest

ocjenjivanja za studente koji slušaju seminar iz ovog kolegija i onih koji biraju seminar

iz drugog kolegija.

- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje

njihovih samostalnih zadataka.

Studentske obveze - PohaĊanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Pisanje eseja na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pisani ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

80 1,4 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,7 Max 10%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

40 2,8 Max 40%

Završni ispit: usmeni

(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

30 2,1 Max 30%

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,5 Max 10%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

40 2 Max 40%

Završni ispit: usmeni

(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

30 2,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra, a odnosi se samo na

Page 35: Nastavni Plan i Program-povijest

redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj

temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature (pisan na raĉunalu, Times New

Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje

samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave polaţu

usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih

ishoda.

- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela

koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na

sljedećim ispitnim rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih

razloga, a ispunili su druge obveze polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.

- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na

kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni

studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polaţu pisani dio

ispita a zatim usmeni dio ispita.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i

onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

Page 36: Nastavni Plan i Program-povijest

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 4% ocjene

- od 61% do 70% = do 8% ocjene

- od 71% do 80% = do 12% ocjene

- od 81% do 90% = do 16% ocjene

- od 91% do 100% = do 20% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 6% ocjene

- od 61% do 70% = do 12% ocjene

- od 71% do 80% = do 18% ocjene

- od 81% do 90% = do 24% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene

Za studente koji slušaju samo predavanja završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 10% ocjene

- od 61% do 70% = do 20% ocjene

- od 71% do 80% = do 30% ocjene

- od 81% do 90% = do 40% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura: JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, I., Zagreb, 1957.; HENRI PIRENNE, Povijest

Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.; MARC BLOCH, Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po

naputku profesora.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti

na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici

Fakulteta (www.ffmo.ba).

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

Page 37: Nastavni Plan i Program-povijest

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja. Pojam i vremenske granice srednjega vijeka.

Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Pojam i vremenske

granice srednjega vijeka.

Literatura:

Obvezna: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 11-13, 35-486.

Dopunska: JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, I., Zagreb, 1957.; HENRI PIRENNE,

Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.; MARC BLOCH, Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po

naputku profesora.

II. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda.

Kratak opis: Germanska plemena i njihove seobe. Barbarska kraljevstva na Zapadu. Crkva u

germanskim kraljevstvima. Poĉetci oblikovanja Europe.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 35-87.

III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda.

Kratak opis: Razvitak Istoĉnorimskog Carstva (Bizanta) do Justinijana I. Bizant u vrijeme

Justinijana I. Langobardi u Italiji. Islam i arapska osvajanja.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 87-107.

IV. Naslov: Franci - Doba Merovinga i doba Karolinga.

Kratak opis: Od Merovinga do Pipina Malog. Vladavina Pipina Malog. Privredni i društveni

odnosi. Politiĉka organizacija. Doba Karla Velikog. Karolinška renesansa. Venecija.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 107-131.

V. Naslov: Imperium christianum u raspadanju.

Kratak opis: Propast Karolinškog Carstva. Nasljednici Karla Velikog. Nove barbarske provale.

Novi narodi u srednjoj i istoĉnoj Europi: Rusi, Ĉesi, Poljaci.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 131-150.

VI. Naslov: Feudalizam.

Kratak opis: Feudalizam. Osnovni pojmovi zapadnoeuropskoga feudalizma. Feudalno društvo.

Selo u ranom srednjem vijeku. Crkva u feudalno doba.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 150-171.

VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena.

Kratak opis: Civilizacije Istoka - Bizant i Arapi. Obnova Zapadnog Carstva.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str.171-201.

VIII. Naslov: Oporavak Zapada.

Kratak opis: Vjerska obnova. Politiĉka obnova - Francuska. Politiĉka obnova - Sicilija i

Engleska. Ekonomski oporavak.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 201-237.

Page 38: Nastavni Plan i Program-povijest

IX. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu.

Kratak opis: Veliki crkveni raskol. Odnos Crkve i Carstva. Kriţarski ratovi. Jaĉanje Bizanta za

dinastije Komnena. Reformski pokret u Crkvi u 12. stoljeću. Uspon Europe - renesansa 12.

stoljeća.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 237-279.

X. Naslov: Uspon zapadnih monarhija.

Kratak opis: Uspon zapadnih monarhija - Engleska i Francuska.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str.279-293.

XI. Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu.

Kratak opis: Papa Inocent III. Krivovjerja i prosjaĉki redovi. Papinstvo i dinastija

Hohenstaufovaca. Kasniji kriţarski ratovi. Slom Bizanta. Obnova Bizanta.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 293-321.

XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa.

Kratak opis: Jaĉanje drţave - primjeri Francuske i Engleske. Svjetovnjaci u 13. stoljeću -

plemstvo, graĊanstvo, seljaštvo. Intelektualno i umjetniĉko stvaralaštvo.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 339-369.

XIII. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve.

Kratak opis: Skandinavija i Srednja Europa u razvijenom srednjem vijeku. Nastanak Velike

Kneţevine Litve. Rusija u razvijenom srednjem vijeku. Mongolska vlast nad Rusijom. Gubitak

prvenstva Crkve. Papa Bonifacije VIII. Nastavak centralizacije u Francuskoj i Engleskoj.

"Avinjonsko suţanjstvo" i Zapadni raskol. Crkveni koncili.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 321-339, 369-395.

XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize.

Kratak opis: Preobrazba srednjovjekovnog društva. Engleska i Francuska u 14. i 15. stoljeću.

Njemaĉko Carstvo i Habsburgovci. Stvaranje Španjolske. Skandinavija u kasnom srednjem

vijeku. Poljska i Poljsko-litvanska unija u 14. i 15. stoljeću. Rusija u kasnom srednjem vijeku.

Velika kneţevina Litva i Rusija. Opadanje Bizanta i pad Carigrada. Balkanske drţave. Talijanski

gradovi-drţave. Talijanska renesansa. Sjevernjaĉko rješenje.

Literatura: IVO GOLDSTEIN - BORISLAV GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi

liber, Zagreb, 2006., str. 395-483.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: ------------

Literatura: -------------

Page 39: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST SREDNJEGA

VIJEKA

Kod kolegija FFP-505

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda 5/ili/7 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (3) + S (2) = 75

(5 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 2.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija. Vrijeme održavanja

nastave

Nositelj kolegija/nastavnik doc. dr. sc. Dijana Korać

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Ana Noković, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 13 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Osnovni cilj ovoga kolegija jest studentima prezentirati znanstvene spoznaje iz hrvatske

srednjovjekovne povijesti od doseljenja Hrvata na podruĉja rimske Dalmacije, Istre i

Panonije, prvih kneţevina i kraljevina u vrijeme narodnih vladara pa sve do Mohaĉke

bitke, te usvajanje odreĊenih spoznaja i pojmova o hrvatskom srednjovjekovlju kao i

sposobnost analiziranja izvorne graĊe i kritiĉkog pristupa odreĊenim historiografskim

pretpostavkama.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao i razumijevanje

temeljnih pojmova hrvatskoga srednjovjekovlja, poznavanje izvora i literature i njihovo

korištenje s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja odreĊenih

povijesnih procesa.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Periodizacija srednjovjekovne hrvatske povijesti. Izvori i historiografija. Etnogeneza

Hrvata. Doseljenje Hrvata. Vrijeme i okolnosti naseljavanja Hrvata na podruĉju rimske

provincije Dalmacije. Pokrštenje Hrvata. Izgradnja prve politiĉke organizacije. Knezovi

i kraljevi domaće narodne dinastije. Politiĉke, gospodarske, crkvene i kulturne prilike.

Poloţaj i uloga Hrvatske u srednjovjekovnom europskom svijetu. Pacta conventa.

Hrvatske zemlje pod vlašću Arpadovića i Anţuvinaca. Ugarsko-hrvatski vladari ostalih

vladarskih dinastija. Politiĉka, društvena, gospodarska, vjerska i kulturna zbivanja na

podruĉju hrvatskih zemalja u srednjem vijeku. Srednjovjekovno društvo. Gospodarski

razvoj hrvatskih zemalja. Razvoj gradova. Crkva i crkvena organizacija. Vjera i vjerske

zajednice. Kultura hrvatskoga srednjovjekovlja: razvojna kriza na kraju 14. stoljeća i

prve pojave Osmanlija. Veze i odnosi hrvatskoga naroda s drugim narodima i drţavama

u široj regiji. Rast i znaĉenje "turske opasnosti". Slom srednjovjekovne drţave.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja,

problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih

izvora. TakoĊer, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom

semestra napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim

Page 40: Nastavni Plan i Program-povijest

studentima kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru.

- Budući da studenti biraju jedan od seminara na kolegijima Europska i svjetska povijest

srednjega vijeka i Hrvatska povijest srednjega vijeka, razliĉite su obveze kao i naĉin

ocjenjivanja za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija i onih koji biraju seminar

iz drugoga kolegija.

- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje

svojih samostalnih zadataka.

Studentske obveze - PohaĊanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Pisanje eseja na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.

- Polaganje završnoga ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pisani ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

80 1,4 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,7 Max 10%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

40 3,15 Max 45%

Završni ispit: usmeni

(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

30 1,75 Max 25%

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,5 Max 10%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

40 2,25 Max 45%

Završni ispit: usmeni

(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

30 2,25 Max 45%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis

Page 41: Nastavni Plan i Program-povijest

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra, a odnosi se samo na

redovite studente koji su izabrali seminar iz ovoga kolegija. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj

temi, pri ĉemu studenti trebaju prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature (pisan na raĉunalu, Times

New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje

samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu

usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih

ishoda.

- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a

nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim

rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji su tijekom semestra poloţili jedan, ili nisu poloţili nijedan kolokvij, ili nisu pristupili polaganju

kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim

ispitnim rokovima.

- Izvanredni studenti koji odaberu seminar iz ovoga kolegija duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na

kojemu mogu dobiti najviše 10% ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni

studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti, polaţu pisani (test znanja) a zatim

usmeni dio ispita.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Budući da u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza postoje razlike izmeĊu studenata koji biraju seminar i

onih koji ne biraju seminar iz ovoga kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Page 42: Nastavni Plan i Program-povijest

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 3% ocjene

- od 61% do 70% = do 6% ocjene

- od 71% do 80% = do 9% ocjene

- od 81% do 90% = do 12% ocjene

- od 91% do 100% = do 15% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovoga kolegija završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 5% ocjene

- od 61% do 70% = do 10% ocjene

- od 71% do 80% = do 15% ocjene

- od 81% do 90% = do 20% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene

Za studente koji slušaju samo predavanja završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 9% ocjene

- od 61% do 70% = do 18% ocjene

- od 71% do 80% = do 27% ocjene

- od 81% do 90% = do 36% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; IVAN BEUC, Povijest

institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1985., str.

3-160.

Dopunska literatura: TOMISLAV RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.; MLADEN ANĈIĆ,

Hrvatska u karolinško doba, Split, 2001. i po naputku profesora.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti

na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici

Fakulteta (www.ffmo.ba).

Kontaktiranje s nastavnikom:

Page 43: Nastavni Plan i Program-povijest

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju.

Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju (osvrt na baštinu, vrijeme srednjovjekovlja,

društvo i periodizacija).

Literatura:

Obvezna: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; IVAN BEUC, Povijest

institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1985., str. 3-160.

Dopunska: TOMISLAV RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.; MLADEN ANĈIĆ,

Hrvatska u karolinško doba, Split, 2001. i po naputku profesora.

II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata.

Kratak opis: Ime, podrijetlo i jezik Hrvata. Doseljenje Hrvata.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 39-58.

III. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija.

Kratak opis: Kršćanstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata. Susret s kršćanstvom u

novoj domovini. Apostolska Stolica i Hrvati. Pokrštenje Hrvata.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 35-39, 80-84.

IV. Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku.

Kratak opis: Prva stoljeća nakon doseljenja. IzmeĊu Franaka i Bizanta. Trpimir vodi Hrvatsku

prema osamostaljenju. Uspon Hrvatske za Domagoja, Branimira i Tomislava. Kraljevstvo

Hrvatske i Dalmacije. Ustroj Crkve u Hrvata.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 58-80, 84-115,

145-157; IVAN BEUC, Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i

Slavonije, Zagreb, 1985., str. 3-73.

V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara.

Kratak opis: Razvoj kulture u doba narodnih vladara (pismo i jezik u Hrvata, predromaniĉko

graditeljstvo, poĉetci romanike). Kancelarija hrvatskih narodnih vladara. Predromaniĉka i

romaniĉka umjetnost.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 157-183.

VI. Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na hrvatskom prijestolju.

Kratak opis: Razdoblje borbi za prijestolje. Dolazak Arpadovića. Arpadovići i Hrvatska.

Arpadovići i Slavonija. Okupljanje i razdvajanje na istoĉnom Jadranu. Dinastiĉki interregnum.

Posljednje razdoblje Arpadovića.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 185-214.

VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca.

Kratak opis: Nova dinastija - Anţuvinci. Vladanje Karla I. Anţuvinske reforme. Novo shvaćanje

kraljevske vlasti. Doba Ludovika I. Politiĉke i prostorne zamisli. Rat s Mlecima. Zadarski mir.

Osamostaljivanje Dubrovnika. Dinastiĉki zapleti u anţuvinskoj porodici - protudvorski pokret.

Grad i kraljevska vlast. Vlastelinski otpor kraljicama. Bosna - pritisak prema Jadranu. Bitka kod

Nikopolja. Krunidba Ladislava Napuljskog. Sigismund i Bosna. Na pragu kasnog

srednjovjekovlja.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 214-232, 321-

Page 44: Nastavni Plan i Program-povijest

329.

VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci, Habsburgovci, Korvini.

Kratak opis: Gubitak Dalmacije. Sigismund - Prvi i Drugi mletaĉki rat. Oligarhija vlastele. Prve

turske provale. Uspon vlastele - Celjski knezovi. Sukob oko baštine Nelipĉića. Kraj

Sigismundova vladanja. Albert Habsburgovac. Vladislav I. Bitka kod Varne. Ladislav V. Sukob

izmeĊu Hunyadija i Celjskih. Matijaš Korvin - dolazak na prijestolje. Pokušaj centralizacije. Pad

Bosne i Matijaš. Matijaš i Hrvatsko Kraljevstvo.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 329-357.

IX. Naslov: Slom srednjovjekovne drţave - Jagelovići.

Kratak opis: Izbor kralja Vladislava II. Krbavski poraz. Jagelovići i protuturski savez.

Cambraiska liga. Ludovik II. Otpor Petra Berislavića. Ban Ivan Karlović. Hrvatska i

Habsburgovci. Bitka na Mohaĉkom polju. Cetinski izbor.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 357-371.

X. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva.

Kratak opis: Istra, Dubrovnik, Duklja i Bosna.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 115-135, 232-

240, 371-387.

XI. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku.

Kratak opis: Prostor i ljudi. Narodnosno ustrojstvo. Razvoj gospodarstva. Društvene zajednice.

Marginalizacija i iskljuĉivanje. Integracijski obzori.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 259-291; IVAN

BEUC, Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb,

1985., str. 73-159.

XII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku.

Kratak opis: Politiĉko razdvajanje i razvoj društava. Demografske i društvene promjene.

Gospodarski razvoj. Društvena sukobljavanja. Hrvatsko društvo i kultura.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 387-415.

XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku.

Kratak opis: Biskupije i redovi. Hrvati i kriţarski duh Zapada. Redovništvo u hrvatskoj kulturi i

prosvjeti. Crkva, školstvo i znanost u Hrvata u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Inkvizicija.

Duhovno ozraĉje hrvatskog srednjovjekovlja.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 240-259, 415-

449.

XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost.

Kratak opis: Tropismena i trojeziĉna knjiţevnost hrvatskoga srednjovjekovlja. Arhitektonska,

likovna, glazbena i obrtniĉka umjetnost.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003., str. 291-319, 449-

477, 486-493.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: ----------

Literatura: -----------

Page 45: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U

SREDNJEM VIJEKU

Kod kolegija FFP-506

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) +S (1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, docentica

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Goran Mijoĉević, asistent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija Cilj je kolegija upoznati studente s društvenim, politiĉkim, gospodarskim i vjerskim

zbivanjima u srednjovjekovnim oblastima na podruĉju današnje BiH te njihove veze i

odnose s drugim narodima i drţavama u široj regiji s ciljem da studenti postignu razinu

koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki

protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz srednjovjekovne bosansko-humske

povijesti u navedenom razdoblju, kao i osposobljavanje studenata za sluţenje

relevantnom literaturom i izvornom graĊom.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Stjecanje osnovnih znanja kao i razumijevanje osnovnih pojmova iz srednjovjekovne

povijesti Bosne i Huma.

- Upoznavanje studenata s relevantnom literaturom i izvorima kao i osposobljavanje

studenata za njihovo samostalno sluţenje u cilju dopunjavanja steĉenih znanja.

- Sposobnost interpretiranja odreĊenih povijesnih procesa.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Kratki pregled povijesti od seobe naroda do kraja 11. stoljeća. Izvori i historiografija za

srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Srednjovjekovne oblasti na prostoru današnje

Bosne i Hercegovine; teritorij i granice, teritorijalno širenje; vladavina bosanskih banova

i kraljeva, zbivanja u Humskoj zemlji; gospodarstvo; trgovaĉke veze s Dubrovnikom;

bosansko-humska vlastela; vjerske prilike; djelovanje tri Crkve; prodiranje Osmanlija;

pad Bosne i Hercegove zemlje; općenito vjerska, društvena, gospodarska i kulturna

zbivanja na ovim prostorima te njihov odnos sa susjednim zemljama i narodima u široj

regiji.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja,

problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih

izvora. TakoĊer, student je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti

seminarski rad kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na

seminaru.

- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje

Page 46: Nastavni Plan i Program-povijest

njihovih samostalnih zadataka.

Studentske obveze - PohaĊanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Pisanje seminarskog rada na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pisani ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

45 0,4 Max 10%

Seminarski rad (priprema

i izlaganje)

20 0,8 Max 20%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

30 1,6 Max 40%

Završni ispit: usmeni

(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

30 1,2 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen seminarski rad do kraja semestra. Seminarski

rad odnosi se na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi iz sadrţaja kolegija na temelju dopunske literature

(pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Rad treba imati 10-15 stranica teksta,

te mora imati kritiĉki aparat. Seminarski rad izlaţe se usmeno koristeći Microsoft PowerPoint. Studenti na

konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi

seminarskih radova.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave polaţu

usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih

ishoda.

- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela

koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na

sljedećim ispitnim rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih

razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za seminarski rad na ĉemu mogu dobiti najviše 20%

Page 47: Nastavni Plan i Program-povijest

ocjene. UraĊen i obranjen seminarski rad uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu

pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polaţu pisani, a zatim usmeni

dio ispita.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Seminarski rad se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

5% = Rad je napisan uz površnu analizu problema, a student slabo vlada obraĊenim gradivom.

10% = Rad je napisan uz analizu problema s manjim nedostatcima, a student dobro vlada obraĊenim gradivom.

15% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju, a student vrlo dobro vlada obraĊenim gradivom.

20% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obraĊenim gradivom.

Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 4% ocjene

- od 61% do 70% = do 8% ocjene

- od 71% do 80% = do 12% ocjene

- od 81% do 90% = do 16% ocjene

- od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 6% ocjene

- od 61% do 70% = do 12% ocjene

- od 71% do 80% = do 18% ocjene

- od 81% do 90% = do 24% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.;

Bilješke s predavanja.

Dopunska literatura: MLADEN ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.;

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; DIJANA KORAĆ, Vjera

u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.

Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:

Page 48: Nastavni Plan i Program-povijest

kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti

na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici

Fakulteta (ffmo.ba).

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u sadrţaj predmeta. Izvori i historiografija.

Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Izvori i historiografija

za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma.

Literatura:

Obvezna: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja.

Dopunska: Mladen ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.;

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; BOŢO GOLUŢA, Pregled

povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar,

2008. i po naputku profesora.

II. Naslov: Prostor današnje Bosne i Hercegovine od seobe naroda do kraja 11. stoljeća.

Kratak opis: Povijesni izvori. Zadrţavanje pojedinih naroda na ovom prostoru od Velike seobe

naroda. Kršćanstvo. Teritoriji Bosne i Huma pod raznim vladarima.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 15-21, 26-29, 33-34, 36-41, 95-101 i bilješke s predavanja.

III. Naslov: Srednjovjekovne oblasti.

Kratak opis: "Zemljica" Bosna, Širenje Bosne. Zahumlje i Hum. Travunija. Usora. Soli. Zapadne

strane. Donji krajevi. Primorje. Podrinje.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 83- 84; Bilješke s predavanja.

IV. Naslov: Bosanski banovi.

Kratak opis: Ban Borić. Ban Kulin. Ban Stjepan. Ban Matej Ninoslav. Banovi Prijezda I. i

Stjepan I. Kotroman. Šubići gospodari Bosne. Stjepan II. Kotromanić. Stjepan Tvrtko.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 35-58.

V. Naslov: Bosanski kraljevi.

Kratak opis: Kralj Stjepan Tvrtko I. Stjepan Dabiša. Jelena "Gruba". Stjepan Ostoja. Stjepan

Tvrtko II. Stjepan Ostojić. Stjepan Tomaš Ostojić. Stjepan Tomašević.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 58-83.

VI. Naslov: Humska zemlja od 10. do kraja 15. stoljeća.

Kratak opis: Zemljopisni pojam Huma. Politiĉke, vjerske, društvene, gospodarske i kulturne

prilike u Humu od 10. do kraja 15. stoljeća. Humski velikaši. Obitelj Kosaĉa. Herceg Stjepan

Vukĉić Kosaĉa.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar,

Page 49: Nastavni Plan i Program-povijest

22010., str. 26-33, 67, 71-74, 78-83; Bilješke s predavanja.

VII. Naslov: Osmansko osvajanje Bosne i Huma.

Kratak opis: Prvi upadi Osmanlija. Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 61, 71-82; Bilješke s predavanja.

VIII. Naslov: Veze i odnosi Bosne i Huma s drugim narodima i drţavama u široj regiji.

Kratak opis: Mnogostruke veze i odnosi.

Literatura: Bilješke s predavanja.

IX. Naslov: Katoliĉka Crkva.

Kratak opis: Biskupije. Katoliĉka obnova. Utjecaj ugarskih biskupa i kraljeva na vjerske prilike u

Bosni i Humu. Nastojanja papa oko sreĊivanja vjerskih prilika i Bosni i Humu. Katoliĉanstvo

bosanskih i humskih vladara i velmoţa. Pastoralna djelatnost dominikanaca, franjevaca i

svjetovnog svećenstva u Bosni i Humu.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-101, 145-152,194-259.

X. Naslov: Crkva bosanska.

Kratak opis: Pojava Crkve bosanske. Izvori o Crkvi bosanskoj. Rasprostranjenost Crkve

bosanske. Vjera i ustrojstvo ĉlanova crkvene zajednice bosanskih i humskih kršćana. Hiže.

Pripadnici Crkve bosanske.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-145, 117-145, 152-194.

XI. Naslov: Pravoslavna Crkva.

Kratak opis: Nemanjići u Humu. Osnivanje Humske eparhije. Pravoslavni svećenici i vjernici.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 32-33, 96; Bilješke s predavanja.

XII. Naslov: Srednjovjekovni gradovi.

Kratak opis: Podizanje i razvoj srednjovjekovnih gradova. UtvrĊeni gradovi.

Literatura: Bilješke s predavanja.

XIII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u srednjem vijeku.

Kratak opis: Stanovništvo. Drţavno ureĊenje. Sudstvo. Gospodarski razvoj.

Literatura: Bilješke s predavanja.

XIV. Naslov: Kulturna baština u Bosni i Humu.

Kratak opis: Tradicija glagoljice, bosanice, narodnog govora i obiĉaja. Srednjovjekovna

kancelarija bosansko-humskih vladara i velmoţa. GraĊevni spomenici srednjovjekovnog Huma i

Bosne. Srednjovjekovni "bilizi" u Bosni i Humu. Novac bosansko-humskih vladara.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 261-286.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: ------------

Literatura: --------------

Page 50: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U

RANOM NOVOM VIJEKU

Kod kolegija FFP-507

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar III. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1)

= 45

(3 tjedno)

Status kolegija Obvezni Preduvjeti Upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

ponedjeljak

9,15-12,00

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Dijana Pinjuh

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9,30

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Upoznavanje vaţnih dogaĊaja iz europske i svjetske politiĉke, gospodarske i

društvene povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja europske

politiĉke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća i

moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Europa kao sjedište svjetske povijesti. Humanizam i renesansa. Poĉetak novoga

vijeka - doba otkrića. Društvene i gospodarske posljedice geografskih otkrića.

Europska kultura ranoga novovjekovlja. Razvitak ranoga kapitalizma. Politiĉki

slom Italije i prevlast Karla V. u Europi. Reformacijski pokret. Protureformacija i

katoliĉka obnova. Reformacija u Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Habsburško-

valoaški ratovi. Elizabeta I. Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II. i njegovih

nasljednika. Vjerski rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV. Burbonskog.

Francuska u vrijeme Luja XIII. i Richelieua. Tridesetogodišnji rat 1618.-1648.,

pobjednici i poraţeni. Novi politiĉki poredak nakon Tridesetogodišnjega rata.

Francuska u vrijeme apsolutizma Luja XIV. Tipologija europskoga apsolutizma.

Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Slavna revolucija 1685.-

1714. i poĉetci britanske prevlasti. Ratni napori Luja XIV. u ratu za habsburšku

baštinu i španjolsko nasljeĊe. Borba za Baltik (1648.-1721.) i uspon Rusije u

vrijeme Petra Velikog. Diplomatska revolucija nakon rata za austrijsko nasljeĊe i

Sedmogodišnji rat. Rusija u vrijeme Katarine Velike. Austrija u vrijeme

prosvjetiteljskih vladara u 18. stoljeću. Reforme i predstavnici prosvijećenog

apsolutizma. Ameriĉki rat za nezavisnost. Francuska uoĉi revolucije, strukturalni

problemi drţave i društva.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni

zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

Page 51: Nastavni Plan i Program-povijest

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati esej i izloţiti ga

- polagati završni ispit

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim tiskom)

PohaĊanje nastave Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Za studente koji prate predavanja

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

35 0,9 Max 30%

Završni ispit: usmeni 50 2,1 Max 70%

Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

45 0,8 Max 20%

Pisanje i prezentiranje

eseja

20 0,4 Max 10%

Završni ispit: usmeni 50 2,8 ax 70%

Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti na poĉetku akademske godine biraju jedan od ponuĊenih seminara iz

kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog

kolegija duţni su napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i

nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.

- Pisani radovi trebaju se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko literature i

ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe pravopisne i

gramatiĉke pogrješke te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja

nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.

- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej,

poloţen ispit iz kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka.

U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja.

6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.

12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.

24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare)

0% = Ne dolazi na predavanja.

4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

Page 52: Nastavni Plan i Program-povijest

12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.

16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje ovako:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju ovako:

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, 11.-13., Otokar Keršovani,

Rijeka, 1977./1978.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta od početka do danas,

Naprijed, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split,

2005.

Dopunska literatura: JOHN MORRIS ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA,

Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.; DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ,

Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985.; FERNAND BRAUDEL, Materijalna

civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, III., August

Cesarec, Zagreb, 1992.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb,

1957.; PIERE CHAUNU, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; GIULIANO

PROCCACI, Povijest Talijana, Barbat, Zagreb, 1997.; GEORGE MACAULAY

TREVELYAN, Povijest Engleske, Kultura, Zagreb, 1956.; JEAN CARPENTIER -

FRANCOIS LEBRUN (ur.), Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.; JOSEF

MATUZ, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1992.; JEAN-FRANCOIS NÖEL, Sveto Rimsko

Carstvo, Zagreb, 1998.; ERICH ZÖELLNER - THERESE SSHÜSSEL, Povijest Austrije,

Zagreb, 1997.

Dodatne informacije o

kolegiju

Kontaktiranje s profesorom:

Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme

konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je

Page 53: Nastavni Plan i Program-povijest

elektroniĉkom poštom.

Samostalni zadatci:

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i

diplomskog rada.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku

Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i naĉin rada.

Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi).

II. Naslov: Humanizam i renesansa

Kratak opis: Humanisti i novi pogled na svijet. Renesansna umjetnost.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani,

Rijeka, 1977./1978., str. 4849-4851; 4865-4875.

III. Naslov: Geografska otkrića

Kratak opis: Istraţivaĉka putovanja. Društveni i gospodarski razvoj nakon otkrića.

Literatura: SKUPINA AUTORA Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani,

Rijeka, 1977./1978., str. 4817-4846.

IV. Naslov: Talijanski ratovi i prevlast Habsburgovca Karla V. u Europi

Kratak opis: Borbe za prevlast nad talijanskim drţavama u razdoblju od 1494. do 1559.

godine. Sukobi Habsburgovaca i Valoa.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 456-457.

V. Naslov: Reformacija i vjerski ratovi

Kratak opis: Vjerske prilike uoĉi reformacije. Lutherove teze i širenje novog pokreta u

Europi. Posljedice reformacije i seljaĉki rat u Njemaĉkoj.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 440-447;

SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka,

1977./1978., str. 4875-4942.

VI. Naslov: Protureformacija

Kratak opis: Odgovor Crkve na reformaciju i stvaranje novih crkvenih redova. Sabor u

Trentu i provoĊenje njegovih odluka. Protestantizam i Njemaĉko Carstvo.

Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.

66-74.

VII. Naslov: Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) i posljedice

Kratak opis: Njemaĉko Carstvo uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Novi politiĉki poredak nakon

Vestfalskog mira, uspon Pruske i Austrije.

Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.

244-256.

VIII. Naslov: Europa u vrijeme apsolutizma

Kratak opis: Nastanak, glavna obiljeţja i faze apsolutizma. Apsolutizam Luja XIV. i

njegov utjecaj na europske drţave.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12., Otokar Keršovani,

Rijeka, 1977./1978., str. 5329-5460.

IX. Naslov: Engleska u XVII. stoljeću

Kratak opis: GraĊanski rat i stvaranje Cromwelove republike. Povratak dinastije Stjuart.

Parlamentarna monarhija. Ratovi s Francuskom.

Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.

273-287.

Page 54: Nastavni Plan i Program-povijest

X. Naslov: Španjolska i Nizozemska u XVII. stoljeću

Kratak opis: Španjolska nakon Filipa II. Rat za španjolsko nasljeĊe. Borba Nizozemske za

nezavisnost, uspon i slom njezine nadmoći.

Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.

290-310.

XI. Naslov: Rusija od XVI. do XVIII. stoljeća

Kratak opis: Ratovi s Poljskom i unutrašnje prilike. Uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog.

Rusija u vrijeme Katarine Velike.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 476-486;

SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka,

1977./1978., str. 5001-5022.

XII. Naslov: Privreda, društvo i kolonijalni imperiji od XVI. do XVIII. stoljeća

Kratak opis: Demografske promjene i njihove posljedice. Industrija i meĊunarodna

trgovina. Kolonijalizam i merkantilizam. Seljaštvo, graĊani i plemići.

Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str.

44-46, 532-544.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.

XIII. Naslov: Prosvjetiteljstvo

Kratak opis: Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u XVIII. stoljeću. Reforme i

predstavnici prosvijećenog apsolutizma.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani,

Rijeka, 1977./1978., str. 5809-5966.

XIV. Naslov: Stvaranje Amerike

Kratak opis: Sukobi sjevernoameriĉkih kolonija s Francuskom i Engleskom. Rat za

neovisnost. Ustav Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani,

Rijeka, 1977./1978., str. 6009-6034.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku

Kratak opis: ----------

Literatura: ----------

Page 55: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST RANOGA NOVOG

VIJEKA

Kod kolegija FFP-508

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar III. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1)

= 45

(3 tjedno)

Status kolegija Obvezni Preduvjeti upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

srijeda,

11,15-14,00

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Dijana Pinjuh

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9,30

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Upoznavanje vaţnih zgoda iz hrvatske kulturne, politiĉke i gospodarske povijesti

od XVI. do XVIII. stoljeća i sagledavanje njihove uzroĉnosti.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja hrvatske politiĉke,

društvene, kulturne i ekonomske povijesti XVI.-XVIII. st. i moći će donositi

osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Razjedinjenost i rastrganost politiĉke, društvene i religiozne organizacije Hrvata

poĉetkom ranoga novog vijeka. Širenje protestantske reformacije meĊu Hrvatima.

Katoliĉka obnova religioznog ţivota u Hrvatskoj. Turski prodori na hrvatsko

drţavno podruĉje i opasnost gubitka drţavne samostalnosti. Izborni sabori i izbor

Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Tursko širenje na hrvatskom podruĉju

i smanjenje hrvatske drţave. Turska organizacija na okupiranom podruĉju.

Organiziranje hrvatske drţavne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine.

Udio Hrvata u borbama za vrijeme Ciparskoga rata (1570.-1573.). Rasulo

Hrvatske: seljaĉka buna (1573.) i slabljenje otpora Turcima. Slabljenje turske moći

i poraz kod Siska (1593). Dugi turski rat (1593.-1606). Pokušaj oslobaĊanja Klisa

(1596.) Hajduci i uskoci. Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu. Otpor beĉkoj

centralizaciji i napori za odrţanje cjelokupnosti hrvatskih zemalja (zrinsko-

frankopanska urota). Ratovi za osloboĊenje od Turaka: Kandijski (1645.-1669.),

Morejski i Beĉki (1683.-1699.) Dubrovaĉka Republika. Administracija u mletaĉkoj

Dalmaciji i u Istri. Politiĉko stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici XVIII. stoljeća i

pragmatiĉka sankcija. Reforme i centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni

zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati esej i izloţiti ga

- polagati završni ispit

Page 56: Nastavni Plan i Program-povijest

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim tiskom)

PohaĊanje nastave Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Za studente koji prate predavanja

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

35 0,9 Max 30%

Završni ispit: usmeni 50 2,1 Max 70%

Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Pisanje i prezentiranje

eseja

20 0,4 Max 10%

Završni ispit: usmeni 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara iz kolegija Hrvatska u ranom

novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija student je duţan

napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za

nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.

- Pismeni radovi trebaju se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom

oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe

pravopisne i gramatiĉke pogreške te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi

voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.

- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej,

poloţen ispit iz kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka.

U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.

Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja

6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.

12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.

24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar)

0% = Ne dolazi na predavanja

4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.

16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje ovako:

Page 57: Nastavni Plan i Program-povijest

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

IVE MAŢURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; SKUPINA AUTORA,

Povijest Hrvata. Od kraja XV. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Zagreb,

2005.; NEVEN BUDAK, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.;

JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome

novom vijeku. Zagreb, 2007.

Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 205-214,

215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251; FERDO ŠIŠIĆ, Pregled

povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962.; VJEKOSLAV KLAIĆ, Povijest Hrvata.

Od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, V., Nakladni zavod Matice

hrvatske, Zagreb, 1975.; JOSIP ADAMĈEK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine

XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980.; MIRJANA GROSS (ur.), Društveni razvoj

u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 15-173; NENAD

MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 2000.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i

Europa, II., Zagreb, 2000-2003., str. 421-504, 741-831; III., str. 1-449; GRGA

NOVAK, Prošlost Dalmacije, I.-II., Zagreb, 11944.,

22001., Split, 2004.; ŢELJKO

HOLJEVAC - NENAD MOAĈANIN, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod

vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.

Dodatne informacije o

kolegiju

Kontaktiranje s profesorom:

Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme

konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je

elektroniĉkom poštom.

Samostalni zadatci:

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i

Page 58: Nastavni Plan i Program-povijest

diplomskog rada.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u hrvatsku povijest ranoga novog vijeka

Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i naĉina rada.

Literatura: (Izbor naveden u obaveznoj i dopunskoj literaturi).

II. Naslov: Rastrgana Hrvatska

Kratak opis: Zaštita hrvatske drţave, politiĉki sukobi, i pregovori o savezima nakon

uništenja drţavnog ustrojstva u mohaĉkom porazu 1526. godine.

Literatura: NADA KLAIĆ, "Ostaci ostataka Hrvatske i Slavonije u XVI. stoljeću - od

mohaĉke bitke do seljaĉke bune 1573. ", u: Arhivski vjesnik, br. 16, Zagreb, 1973., str. 253-

325.

III. Naslov: Znanost, umjetnost i hrvatsko društvo poĉetkom ranoga novog vijeka

Kratak opis: Ţivot na ugroţenom podruĉju, humanistiĉka knjiga, renesansna umjetnost,

religiozni pokreti i obrana ugroţene opstojnosti.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000., str. 421-504, 741-831.

IV. Naslov: Umijeće preţivljavanja

Kratak opis: Turska osvajanja ostataka hrvatskoga podruĉja i ţivot stanovništva pod

turskom vlašću.

Literatura: MILAN KRUHEK, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16.

stoljeća, Zagreb, 1995.; NENAD MOAĈANIN, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske

vladavine, Slavonski Brod, 2001.

V. Naslov: Pod zaštitom Mletaĉke Republike

Kratak opis: Stanovništvo u Istri, Dalmaciji u podruĉju Boke kotorske pod mletaĉkom

vlašću i njihovo gospodarsko, kulturno, vjersko i sigurnosno stanje.

Literatura: JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u

ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.

VI. Naslov: Vojna krajina

Kratak opis: Izgradnja i naĉin djelovanja sigurnosnog vojnog sustava i zaštite u Hrvatskoj s

posebnim osvrtom na "Vojnu granicu" ili "Krajinu".

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Vojna krajina. Povijesni pregled - historiografija -

rasprave, Zagreb, 1984.; ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne krajine, I.-II. Zagreb,

1997.

VII. Naslov: Od Ciparskoga do Kandijskog rata (1570.-1669.)

Kratak opis: Sudjelovanje Hrvata u borbama protiv Turaka od Ciparskog do kraja

Kandijskoga rata.

Literatura: GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, Zagreb 2001.; IVE MAŢURAN, Hrvati i

Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., str. 152-242.

VIII. Naslov: Ţivot na granici

Kratak opis: Pograniĉni sukobi kršćana i muslimana (uskoci i hajduci) i razvoj i utjecaj na

meĊunarodnu politiku.

Literatura: CATHERINE WENDY BRACEWELL, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti

rat na Jadranu u 16. stoljeću, Barbat, Zagreb, 1997.

IX. Naslov: U višenacionalnoj zajednici habsburških europskih zemalja

Kratak opis: Habsburška politika prema Hrvatskoj i zahvati u upravno i vojno ureĊenje.

Literatura: IVAN BEUC, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i

Dalmacije, Zagreb, 1985.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str.

1-92.

Page 59: Nastavni Plan i Program-povijest

X. Naslov: Ĉeţnja za politiĉkom autonomijom

Kratak opis: Oporba austrijskoj centralizaciji i politici te pokušaj promjene vladarske

dinastije u Hrvatskom Kraljevstvu i osuda predvodnika oporbe zbog pokušaja prevrata.

Literatura: ANĐELKO MIJATOVIĆ, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb, 1999.

XI. Naslov: Ratovi za osloboĊenje od turske vlasti

Kratak opis: OslobaĊanje hrvatskih krajeva od turske vlasti u Hrvatskoj, Slavoniji i

Dalmaciji u drugoj polovici 17. stoljeća.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 95-113.

XII. Naslov: Modernizacija i apsolutizam

Kratak opis: Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.

Literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.), Zagreb,

2000., str. 46-89.

XIII. Naslov: Dubrovaĉka Republika od XV. do XVIII. stoljeća

Kratak opis: Društvene, kulturne i politiĉke prilike u Dubrovaĉkoj Republici i njezin

meĊunarodni poloţaj.

Literatura: VINKO FORETIĆ, Povijest Dubrovnika do 1808. godine, Ljubljana, 1980.;

BERNARD STULLI, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.

XIV. Naslov: Hrvatsko školstvo u ranom novom vijeku

Kratak opis: Uloga školstva, knjige i umjetnosti u oblikovanju hrvatskoga ranovjekovnog

društva.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 165-449.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na hrvatsku povijest u razdoblju ranoga novog vijeka

Kratak opis: ----------

Literatura: ----------

Page 60: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U

RANOM NOVOM VIJEKU

Kod kolegija FFP-509

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

utorak, 8,15-10,00

ĉetvrtkom 13,15-

14,00

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Ana Noković, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 13 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s poviješću BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te o odnosu ovoga

prostora i ostalih regija u okruţenju kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki

protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita student će poznavati povijest BiH za vrijeme osmanlijske

okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju s naglaskom na

razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.

- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova

vezanih za povijest BiH u ovom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i

procesima iz povijesti BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u

navedenom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja

steĉenih znanja.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uspostava turske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda. Seljaštvo i seoska privreda.

Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje Bosanskog ejaleta.

Razvitak feudalne klase. Dubrovaĉka Republika i okupirana Bosna i Humska zemlja.

Mletaĉka Republika i turski posjedi i ovom okruţenju. "Ostatci ostataka" Hrvatske -

prodiranje Turaka iz Bosne u Hrvatsku. Kandijski rat. Pojave anarhije u 18. st. Katoliĉka

Crkva u Bosni i Hercegovini. Islamizacija i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska

kultura na ovom prostoru. Odnos Austrije prema Osmanlijama. Beĉki rat. Slabljenje

Osmanskoga carstva i pobune u Bosni i u Hercegovini. Svršetak osmanlijske okupacije

ovih prostora - Berlinski kongres.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom

semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu

svim studentima.

Page 61: Nastavni Plan i Program-povijest

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Priprema i izlaganje eseja.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu za redovite studente takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za

pristupanje završnom ispitu.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju

steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

Page 62: Nastavni Plan i Program-povijest

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142,

477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK

MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-

266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar,

2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str.

17-58, 92-143.

Dopunska literatura: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo,

1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT

HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i

Bosna) i po naputku profesora.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti

će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj

stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142, 477-529,

555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička

Page 63: Nastavni Plan i Program-povijest

povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344;

BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129;

NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143.

Dopunska: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo,

1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT

HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i Bosna).

II. Naslov: Pregled gradiva: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava.

Vjerski ţivot pod Osmanlijama. BiH od 1700. do 1878. god.

Kratak opis: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava. Vjerski ţivot

pod Osmanlijama. UvoĊenje gregorijanskog kalendara. Povlastice franjevcima. Pravoslavci i

katolici. BiH od 1700. do 1878. god. Politiĉke prilike. Apostolski vikarijat u Bosni.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-

129.

III. Naslov: Osmansko Carstvo i njegovo ureĊenje.

Kratak opis: Razvoj Osmanske drţave i osmanskog feudalnog ureĊenja. Drţavno i vojniĉko

ureĊenje. Posljedice uvoĊenja feudalnog ureĊenja.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42; NENAD

MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-55.

IV. Naslov: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i seoska

privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje novih sandţakata i

stvaranje Bosanskoga ejaleta.

Kratak opis: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i

seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje kapetanija u

Bosni. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. st. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje

Bosanskoga ejaleta.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 114-142.

V. Naslov: Slabljenje Osmanskoga Carstva. Kandijski rat.

Kratak opis: Poĉeci krize. Uzroci slabljenja Osmanskoga Carstva. Pogoršanje poloţaja seljaštva i

seljaĉki ustanci potkraj 16. i u 17. st. Kandijski rat.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 477-529, 555-

564.

VI. Naslov: Bosanski pašaluk. Islamska kultura do 18. st.

Kratak opis: Pojave anarhije u prvoj polovici 17. st. Ĉiftluci u 17. st. Gradska privreda u 17. st.

Seljaštvo Bosanskoga ejaleta u 17. st. Posljedice Kandijskoga rata. Katoliĉka Crkva u

Bosanskom ejaletu. Islamska kultura do 18. st.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 582-599, 602-

611.

VII. Naslov: Oblici narodnog ţivota. Narodna kultura.

Kratak opis: UreĊenje plemena. Kućna zadruga. Selo i njegovo ureĊenje. Narodna kultura.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 763-785.

VIII. Naslov: Ratovi i ustanci. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir. Seobe i etniĉke promjene.

Kratak opis: Ratovanje 1683.-1699. god. Seoba Srba. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir.

Beogradski mir. Seobe i etniĉke promjene.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 811-817, 818-

820, 825-853.

IX. Naslov: Raspadanje osmanskoga feudalnog ureĊenja. Istoĉno pitanje. Bosanski pašaluk u 18. st.

Kratak opis: Pojave anarhije u Osmanskom Carstvu. Porezni i feudalni pritisak. Prevladavanje

Rusije u borbi protiv Osmanlija. Bosanski pašaluk u 18. st. Poslije Karlovaĉkog mira.

Autonomne povlastice gradova. Dubiĉki rat (1788.-1791.). Privredne i prometne prilike.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 1318-1338.

Page 64: Nastavni Plan i Program-povijest

X. Naslov: Islamizacija Bosne.

Kratak opis: Poĉetci islamizacije. Islamizacija Bosne 1463. god. Ahd-nama Mehmeda II.

Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -

Roma - Chicago, 21982., str. 174-192; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str.

102-114.

XI. Naslov: Progoni katolika u BiH.

Kratak opis: Prvi veliki progon katolika u BiH 1516.-1524. god. Razne vijesti o progonima

katolika u Bosni 1516.-1526. god. Progoni katolika i njihov prijelaz na islam od 1526. do poĉetka

17. st. Veliki progon katolika 1606.-1640. god. i prijelaz središnje Bosne na islam. Progoni

katolika u Bosni 1648.-1669. godine.

Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -

Roma - Chicago, 21982., str. 192-203, 233-249, 251-253.

XII. Naslov: Islamizacija Hercegovine.

Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u Hercegovini.

Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -

Roma - Chicago, 21982., str. 203-221.

XIII. Naslov: "Turska Hrvatska".

Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u "Turskoj Hrvatskoj". Turska krajina: posade u

tvrĊavama. Migracije. Poloţaj Crkava. Društvo. Gospodarstvo. Gradovi, trgovina i obrti.

Literatura: NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 55-58, 91-102, 114-143.

XIV. Naslov: Migracije i promjena etniĉke slike ovih prostora.

Kratak opis: Opća svjedoĉanstva o prijelazu b-h katolika na islam. "Poturi" u Bosni i

Hercegovini. Udio katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji BiH. Hrvatski prebjezi. Preseljenje

muslimana iz Slavonije. Povlaĉenje muslimana iz Srijema. Preseljenje muslimana iz juţne

Ugarske. Preseljenje muslimana iz Like. Preseljenje muslimana iz Dalmacije. Udio stranih

naroda u islamizaciji BiH.

Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich -

Roma - Chicago, 21982., str. 253-266, 269-270, 297-344.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: -------------

Literatura: -------------

Page 65: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U 19.

STOLJEĆU

Kod kolegija FFP-510

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) =

45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

petak,10,15-12,00

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12.00, petkom u 10.00

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Asistent Dijana Pinjuh

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9.30

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa europske i

svjetske povijesti 19. stoljeća, kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritiĉki vrednovati.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i svjetske

povijesne procese 19. st. te biti u stanju kritiĉki vrednovati razliĉite historiografske

interpretativne okvire povijesti navedenog razdoblja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uĉinak Franc. revolucije; Napoleonski ratovi, doba francuske prevlasti u

Europi; Restauracija i novi europski politiĉki poredak; Razvoj temeljnih politiĉkih

ideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam; Svršetak

Restauracije i revolucija 1848/9. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam;

GraĊanske revolucije u Juţnoj Americi; Društvene i gospodarske promjene nakon

1848., Doba imperijalizma: nacionalno naĉelo i novi sukobi europskih drţava; Krimski

rat; Prevlast Francuske, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemaĉke; SAD - secesionistiĉki

rat i gospodarski polet; Unutarnjopolitiĉki razvoj europskih drţava, vanjskopolitiĉko

suprotstavljanje i kolonijalna ekspanzija; Stvaranje blokova; Prvi svjetski rat: uzroci,

tijek i završetak rata

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju

mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Hrvatska povijest

19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga kolegija,

obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu

svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama

- Izlaganje eseja

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije

- Polaganje završnog ispita

Praćenje i ocjenjivanje PohaĊanje nastave Aktivnosti u Seminarski rad Praktiĉni rad

Page 66: Nastavni Plan i Program-povijest

studenta

(označiti masnim tiskom)

nastavi

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

30 0,4 Max 10%

Kolokviji 40 1,3 Max 45%

Završni ispit 30 1,3 Max 45%

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar

OBVEZE STUDE TA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,9 Max 20%

Esej (priprema i

i laganje)

20 0,8 Max 10%

Kolokviji 40 1,3 Max 45%

Završni ispit 30 1,0 Max 25%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo

je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu

usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih

rezultata.

- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a

nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima

polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo

kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.

-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene.

UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju

kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest ranoga novoga vijeka.

- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i

Page 67: Nastavni Plan i Program-povijest

onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i

problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i

problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 3% ocjene

- od 61% do 70% = do 6% ocjene

- od 71% do 80% = do 9% ocjene

- od 81% do 90% = do 12% ocjene

- od 91% do 100% = do 15% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 5% ocjene

- od 61% do 70% = do 10% ocjene

- od 71% do 80% = do 15% ocjene

Page 68: Nastavni Plan i Program-povijest

- od 81% do 90% = do 20% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene

Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 9% ocjene

- od 61% do 70% = do 18% ocjene

- od 71% do 80% = do 27% ocjene

- od 81% do 90% = do 36% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska literatura: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914.,

Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice,

Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848., Zagreb, 1987.;

ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P.

TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju

studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na

internetskoj stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza

Literatura:

Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-

1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice,

Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848., Zagreb, 1987.; ERIC

Page 69: Nastavni Plan i Program-povijest

HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za

prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.

II. Naslov: Tijek i uĉinak Francuske revolucije

Kratki opis: Kriza ancien regimea; jaĉanje graĊanskog društva; Napoleonovo doba

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 12., str. 519.-599.; sv. 13., str.

16.-130.

III. Naslov: IzmeĊu restauracije i revolucija

Kratki opis: Restrukturiranje Europe; Sveta Alijansa; Tajna društva i liberalni pokreti u Europi

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 253.-380.

IV. Naslov: Revolucije i nacionalni pokreti u Europi

Kratki opis: ideja nacije i industrijalizacija društva; ratovi za neovisnost i revolucije

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 380.-411.; str. 549.-671.

V. Naslov: Kriza Osmanskoga carstva u 19. Stoljeću

Kratki opis: Tanzimatske reforme; Krimski rat; „Istoĉno pitanje“

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 479.-546.

VI. Naslov: Socioekonomske promjene i nastanak socijalistiĉkog pokreta

Kratki opis: Društvene klase; industrijska revolucija; „utopija“; marksistiĉki i anarhistiĉki pogled

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 309.-443.

VII. Naslov: Dvije Amerike u 19. Stoljeću

Kratki opis: Borbe za neovisnost latinoameriĉkih zemalja; SAD i stvaranje ameriĉkog imperija;

Odcjepljenje Juga i Ameriĉki graĊanski rat

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 13., str. 411.-458.; sv. 14., str.

546.-671.

VIII. Naslov: Ujedinjenje Italije; nastanak Drugoga njemaĉkog carstva

Kratki opis: Pijemont i proces talijanskog ujedinjenja; Pruska i proces njemaĉkog ujedinjenja

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 133.-260.

IX. Naslov: Britanija u viktorijansko doba

Kratki opis: Gospodarski, društveni i politiĉki ţivot u Britaniji

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 386.-420.

X. Naslov: Francuska u drugoj polovici 19. Stoljeća

Kratki opis: Napoleon III. i Drugo Carstvo; Francuska Treća republika

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 14., str. 260.-309., sv. 15., str.

420.-463.

XI. Naslov: Kolonijalna carstva i imperijalizam

Kratki opis: „Susret“ civilizacija; europski i ameriĉki imperijalizam

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 16.-29.; str. 521.-647.

XII. Naslov: Srednja i jugoistoĉna Europa u okvirima velikih carstava

Kratki opis: Habsburška Monarhija: Carska Rusija; Osmansko Carstvo

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 463.-521.

XIII. Naslov: MeĊunarodni odnosi na prijelazu stoljeća

Kratki opis: Sustav Bismarckovih saveza; nacionalizmi i imperijalizmi Europljana i Amerikanaca

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 14.-50.

XIV. Naslov: Prvi svjetski rat

Kratki opis: Uzroci i povod ratu; tijek rata; završetak

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 50.-149.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt

Kratki opis: -------------

Literatura: -------------

Page 70: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU Kod kolegija FFP-511

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) =

45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

petak, 12,15-

14,00

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Asistent Dijana Pinjuh

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i utorkom u 9,30

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s historiografskim interpretacijama najvaţnijih pitanja hrvatske

povijesti 19. stoljeća

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome su se nalazile

hrvatske zemlje i hrvatski narod tijekom 19. stoljeća.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog plana

(ukratko)

Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od godine 1790. do kraja Prvoga svjetskog rata:

Feudalno društvo u hrvatskim zemljama koncem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća i

postupni prijelaz u kapitalistiĉke proizvodne odnose; Politiĉki poloţaj hrvatskih

zemalja u prvoj polovici 19. stoljeća; Sukobi velikih sila i odraz sukoba na hrvatske

zemlje; Predilirsko doba; Ilirski pokret; Neoapsolutizam i poĉetci moderne Hrvatske;

Proces hrvatske nacionalne i politiĉke integracije; Hrvatski narodni preporod u

Dalmaciji i Istri. Banovanje Ivana Maţuranića; Razvojaĉenje i sjedinjenje Vojne

granice; Khuenovo doba; Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma; Hrvatska

politika prema Bosni i Hercegovini; Hrvatsko-srpska koalicija; Seljaĉki pokret braće

Radića; Hrvatska politika uoĉi i tijekom Prvoga svjetskog rata; Raspad Austro-Ugarske

monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u prvu juţnoslavensku zajednicu.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni

zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju

mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Europska i svjetska

povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga

kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za

raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama

- Izlaganje eseja

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije

- Polaganje završnog ispita

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

PohaĊanje nastave Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Page 71: Nastavni Plan i Program-povijest

(označiti masnim tiskom) Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

30 0,4 Max 10%

Kolokviji 40 1,3 Max 45%

Završni ispit 30 1,3 Max 45%

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,9 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,8 Max 10%

Kolokviji 40 1,3 Max 45%

Završni ispit 30 1,0 Max 25%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo

je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu

usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih

rezultata.

- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a

nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima

polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo

kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.

-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene.

UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju

kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Hrvatska povijest ranoga novoga vijeka.

- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i

onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

Page 72: Nastavni Plan i Program-povijest

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i

problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i

problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 3% ocjene

- od 61% do 70% = do 6% ocjene

- od 71% do 80% = do 9% ocjene

- od 81% do 90% = do 12% ocjene

- od 91% do 100% = do 15% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 5% ocjene

- od 61% do 70% = do 10% ocjene

- od 71% do 80% = do 15% ocjene

- od 81% do 90% = do 20% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene

Page 73: Nastavni Plan i Program-povijest

Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 9% ocjene

- od 61% do 70% = do 18% ocjene

- od 71% do 80% = do 27% ocjene

- od 81% do 90% = do 36% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA

AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog

rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.

Dopunska literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.;

TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih

stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno

pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje

nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz

hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju

studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na

internetskoj stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,

prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

Cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza

Literatura:

Obvezna: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA

AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata),

Zagreb, 2005., str. 343.-584.

Dopunska: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.;

TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i

Page 74: Nastavni Plan i Program-povijest

skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija,

agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u graĎanskoj Hrvatskoj

1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb,

1973.

II. Naslov: Hrvatske zemlje od 1790. do Beĉkoga kongresa

Kratki opis: Doba smjenjivanja mletaĉke, austrijske i francuske uprave; politiĉke i ekonomske

prilike

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 7.-

58.

III. Naslov: Sjeverna Hrvatska od 1815. do 1835. godine

Kratki opis: društvene, gospodarske i politiĉke prilike; preteĉe preporodnog doba; franciscejski

apsolutizam

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 58.-

92.

IV. Naslov: Dalmacija i Istra od 1815. do 1835. godine

Kratki opis: uprava i administrativno ureĊenje; društvene, gospodarske, kulturne i politiĉke

prilike

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 92.-112.

V. Naslov: Hrvatske zemlje od 1835. do 1847. godine

Kratki opis: Ilirski pokret -Hrvatski narodni preporod; politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u

Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 112.-

183.

VI. Naslov: Znaĉenje revolucionarnih zbivanja 1848/49.

Kratki opis: Reforme u Hrvatskom saboru; Jelaĉićeva uloga; rezultat revolucionarnih zbivanja u

Monarhiji

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 393.-399.

VII. Naslov: Razdoblje neoapsolutizma

Kratki opis: Politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji 1849.-1859.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 419.-435.

VIII. Naslov: Od ponovne uspostave ustavnosti do Ugarsko-hrvatske nagodbe

Kratki opis: Sabor iz 1861.; ban Josip Šokĉević; politiĉka scena u Banskoj Hrvatskoj

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 459.-466.

IX. Naslov: Modernizacijski procesi za banovanja Ivana Maţuranića

Kratki opis: Neuspjela revizija nagodbe; Maţuranićeve reforme

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 466.-472.

X. Naslov: Vojna krajina od djelomiĉnog do stvarnog ukidanja

Kratki opis: Prijepori oko poloţaja Vojne krajine; banovanje Ladislava Pejaĉevića

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 472.-496.

XI. Naslov: Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljeća

Kratki opis: Politiĉke i gospodarske prilike: Preporod u Dalmaciji i Istri

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 496.-530.

XII. Naslov: Vladavina Khuena Hedervarya

Kratki opis: Obiljeţja Khuenove vladavine; gospodarske i politiĉke prilike; hrvatsko-srpski

Page 75: Nastavni Plan i Program-povijest

odnosi

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 530.-541.

XIII. Naslov: Hrvati uoĉi i u vrijeme Prvoga svjetskog rata

Kratki opis: Povlaĉenje Hedervarya; politika novoga kursa; hrvatska politiĉka emigracija;

sudjelovanje u ratu; raspad Monarhije

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 552.-584.; str. 602.-616.

XIV. Naslov: Umjetnost, kultura, školstvo i vjerski ţivot

Kratki opis: Knjiţevnost; kulturna, znanstvena i struĉna društva; obrazovanje; djelovanje

Katoliĉke Crkve

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 616.-651.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt

Kratki opis: -------------

Literatura: -------------

Page 76: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U 19.

STOLJEĆU

Kod kolegija FFP-512

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Asistent Marina Beus, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim povijesnim procesima u srednjoj i jugoistoĉnoj Europi

tijekom „dugog“ 19. stoljeća. Osobit naglasak stavlja se na bosanskohercegovaĉku

povijest 19. stoljeća. U tom kontekstu cilj je razmotriti društveno-politiĉke prilike u

razdoblju do 1878. godine prema kojima će se uvidjeti razlozi neodrţivosti osmanske

uprave u BiH, a zatim i posebno razmotriti politiĉke procese i društvene promjene u

razdoblju austrougarske uprave do poĉetka Prvoga svjetskog rata.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije odrednice b-h povijesti u

kontekstu europskih regija.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od poĉetka 19. stoljeća do kraja Prvoga

svjetskog rata. Razmotrit će se pojedini procesi koji su utjecali na odnose

srednjoeuropskih i istoĉnoeuropskih zemalja, ponajprije onih koje su bile pod

osmanskom vlašću ili su graniĉile s Osmanskim carstvom (Austrija, MaĊarska, Srbija,

Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grĉka i Albanija). Kao posebna cjelina ovog

predmeta razmatrat će se povijest Bosne i Hercegovine od poĉetka 19. stoljeća do

Prvoga svjetskog rata.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra

student/ica je obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi kao predloţak

za raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama

- Izlaganje eseja

- Polaganje završnog ispita

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Page 77: Nastavni Plan i Program-povijest

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju

steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u ranom novom

vijeku.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Page 78: Nastavni Plan i Program-povijest

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od

1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša

Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja,

XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i

Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

Dopunska literatura: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ, Kalajev

režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička

djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.;

SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918).

Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti

će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj

stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

Cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza

Literatura:

Obvezna: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do

1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-

Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str.

11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski

zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

Dopunska: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ,

Page 79: Nastavni Plan i Program-povijest

Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička

djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.; SREĆKO M.

DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija izmeĎu

tradicije i ideologije, Mostar, 2002.

II. Naslov: Srednjoeuropske politiĉke i društvene tranzicije

Kratki opis: Ilirske provincije; Njemaĉki savez; Metternichov sustav; Reformni pokret u

Ugarskoj

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 33.-57.

III. Naslov: Previranja u jugoistoĉnom dijelu Europe u prvim desetljećima 19. stoljeća

Kratki opis: Kriza Osmanskog Carstva; ustanci u Srbiji; Grĉki rat za neovisnost

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005. 60.-85.

IV. Naslov: Srednja Europa u znaku graĊanskih i nacionalnih revolucija

Kratki opis: Panslavizam; austroslavizam; apsolutizam

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 85.-122.

V. Naslov: Reforme Osmanskog Carstva i stanje u BiH do 1839.

Kratki opis: Reforme Selima III.; reforme Mahmuda II., reforme u BiH

Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo,

1983., str. 9.-54.

VI. Naslov: Hercegovina u doba Ali-paše Rizvanbegovića

Kratki opis: Sukob s bosanskim feudalcima; koncentracija vlasti; privreda

Literatura: OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-

1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.

VII. Naslov: Nacionalne drţave u jugoistoĉnoj Europi: reorganizacija i revolucija

Kratki opis: Dunavske kneţevine; Srbija; Grĉka

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 122.-133.

VIII. Naslov: Ideje federacije i velikonacionalni programi u srednoj i jugoistoĉnoj Europi (1830.-

1878.)

Kratki opis: Planovi o federaciji; nacionalni i velikonacionalni programi

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 137.-157.

IX. Naslov: BiH od „Hatti-šerifa“ do ustanka

Kratki opis: Reforme Omer-paše Latasa; poloţaj kršćana

Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo,

1983., str. 54.-85.; str. 166.-176.

X. Naslov: Jugoistoĉna Europa pred Berlinski kongres

Kratki opis: Osmansko Carstvo; Bugarska; Grĉka; Rumunjska

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 172.-186.

XI. Naslov: Bosansko-hercegovaĉki ustanak i Berlinski kongres

Kratki opis: Ustanak; Sanstefanski mir; odluke Berlinskog kongresa

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 186.-206.

XII. Naslov: BiH od okupacije do aneksije

Kratki opis: Smjena osmanske i dolazak austrougarske uprave

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 223.-231.

Page 80: Nastavni Plan i Program-povijest

XIII. Naslov: Hrvatska politika prema BiH

Kratki opis: Pravaški program; hrvatsko-srpski politiĉki sukob; unutarhrvatski politiĉki sukob

Literatura: MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.",

Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

XIV. Naslov: Balkanska kriza pred Prvi svjetski rat

Kratki opis: Balkansko društvo i sazrijevanje nacija; Sukobi balkanskih drţavica i Osmanskog

Carstva

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio,

Zagreb, 2005., str. 231.-281.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt

Kratki opis: -------------

Literatura: -------------

Page 81: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST 1918.-

1945.

Kod kolegija FFP-513

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

petak, 10,15-12,00

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Asistent Goran Mijoĉević, asistent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa europske i

svjetske povijesti u razdoblju 1918.-1945., kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritiĉki

vrednovati.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i svjetske

povijesne procese od 1918. do 1945. godine te biti u stanju kritiĉki vrednovati razliĉite

historiografske interpretativne okvire navedenoga razdoblja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Posljedice Prvoga svjetskog rata; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti boljševika;

Europske drţave nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora; Godine popuštanja i

napetosti; Nove ideologije: fašizam, nacionalsocijalizam, komunizam; Gospodarska

kriza; New Deal; Španjolski graĊanski rat; Predveĉerje rata i Drugi svjetski rat

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra

student/ica je uz seminar obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi

kao predloţak za raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama

- Izlaganje eseja

- Polaganje završnog ispita

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i 50 0,8 Max 20%

Page 82: Nastavni Plan i Program-povijest

aktivnost u nastavi

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju

steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

Page 83: Nastavni Plan i Program-povijest

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska literatura: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb, 2008.;

ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER,

Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH

GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci.

Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti

će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj

stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza

Literatura:

Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb, 2008.;

ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER, Mračni

kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH GALBRAITH, Veliki slom

1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili

svijet, Zagreb, 2008.

II. Naslov: Pariška mirovna konferencija

Kratki opis: Versajski poredak; nova politiĉka karta

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 209.-277.

III. Naslov: Revolucionarna previranja u Rusiji

Kratki opis: Kriza carizma; veljaĉki prevrat; dolazak boljševika na vlast

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 149.-209.

IV. Naslov: Europa izmeĊu revolucije i kontrarevolucije

Kratki opis: Poslijeratne frustracije; revolucionarni pokušaji u srednjoj i istoĉnoj Europi

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 277.-315.

V. Naslov: Velika gospodarska kriza

Kratki opis: Svjetska privreda u meĊuratnom razdoblju; kriza u SAD-u; mjere za izlazak iz krize

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 315.-347.

VI. Naslov: Pojava fašizma i obiljeţja fašistiĉkog reţima u Italiji

Kratki opis: Nastanak fašistiĉkog pokreta; dolazak Mussolinija na vlast; fašizam i antifašizam u

Page 84: Nastavni Plan i Program-povijest

Italiji

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 347.-425.

VII. Naslov: Pojava nacionalsocijalizma i nastanak Trećega Reicha

Kratki opis: Kriza Weimarske Republike; uspon nacionalsocijalista na vlast; obiljeţja Hitlerove

vladavine

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 425.-522.

VIII. Naslov: Francuska i Velika Britanija izmeĊu dva svjetska rata

Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; epoha „izgubljene generacije“

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 522.-565.

IX. Naslov: SSSR do 1941. godine

Kratki opis: GraĊanski rat; Lenjinizam; Staljinizam; Kolektivizacija i industrijalizacija

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 565.-599.

X. Naslov: SAD i Latinska Amerika izmeĊu dva svjetska rata

Kratki opis: Gospodarska kriza i New Deal; nacionalne i socijalne napetosti u Lat. Americi

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 14.-94.

XI. Naslov: Azija i Afrika izmeĊu dva svjetska rata

Kratki opis: Mandatna podruĉja; europska imperijalna politika i buĊenje afro-azijskog

nacionalizma; japanski imperijalizam

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 94.-164.

XII. Naslov: MeĊunarodni odnosi 1918.-1941.

Kratki opis: Liga (društvo) naroda; godine optimizma; godine razoĉarenja; politike agresije i

popuštanja

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 164.-210.

XIII. Naslov: Španjolski graĊanski rat

Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; prevrat; graĊanski rat; internacionalizacija rata

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 210.-241.

XIV. Naslov: Drugi svjetski rat (I. dio)

Kratki opis: Uzroci i poĉetak; tijek i prekretnice

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 241.-369.

XV. Naslov: Drugi svjetski rat (II. dio)

Kratki opis: Totalni rat; holokaust; završni osvrt

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 369.-401.

Page 85: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918.-1941. Kod kolegija FFP-514

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost boda 4 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija izborni Preduvjeti Upisan 5.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

ĉetvrtak, 8,15-10,00

ponedjeljak, 13,15-

14,00

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent Marina Beus, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem povijesti Kraljevine Jugoslavije i hrvatskoga

naroda u toj drţavi kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti

najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţniji sadrţaj povijesti Kraljevine

Jugoslavije i hrvatskoga naroda u toj drţavi, te razumjeti temeljne pojmove i procese.

- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova

vezanih za hrvatsku i b-h povijest u ovom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i

procesima iz povijesti Hrvatske i BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih

pitanja u navedenom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja

steĉenih znanja.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Društveno-politiĉke i religiozne prilike u Hrvatskoj i BiH poĉetkom 20. stoljeća.

Nastanak prve Jugoslavije. Odnos pojedinih naroda prema uspostavi nove drţave.

Društveno ureĊenje nove drţave. Djelovanje politiĉkih stranaka u novoj drţavi.

Diktatura dinastije KaraĊorĊevića. Teror prema vladinim neistomišljenicima. Odnos

kraljevske vlade prema pojedinim vjerskim zajednicama. Konkordat sa Svetom

Stolicom. Uspostava Banovine Hrvatske. Slom Kraljevine Jugoslavije i poĉetak

Drugoga svjetskog rata.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom

semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu

svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Priprema i izlaganje eseja.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Page 86: Nastavni Plan i Program-povijest

(označiti masnim

tiskom)

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis

nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu redovitim studentima takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za

pristupanje završnom ispitu.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju

steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Europske regije i povijest BiH u 19. stoljeću i

Hrvatska povijest u 19. stoljeću.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

Page 87: Nastavni Plan i Program-povijest

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izv stan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219-

271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 288-320, 354-358, 364-398.

Dopunska literatura: SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN,

Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ,

Jugoslavija izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na

Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja,

Split, 1969. i po naputku profesora.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti

će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj

stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

Obvezna: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126,

219-271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str.

288-320, 354-358, 364-398.

Dopunska:

SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska

u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija izmeĎu dva

rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.;

IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969. i po naputku profesora.

Page 88: Nastavni Plan i Program-povijest

II. Naslov: Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave.

Kratak opis: Khuenova vladavina - oporba i otpor. Širenje hrvatske nacionalne misli. Braća

Radići. Politika "novoga kursa". Rijeĉka i Zadarska rezolucija. Jugoslavenski odbor. Svibanjska i

Krfska deklaracija. Drţava Slovenaca, Hrvata i Srba. Ţenevska konferencija. Proglašenje

Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 288-320.

III. Naslov: Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava.

Kratak opis: Ustrojavanje nove drţave. Granice Kraljevine SHS. Hrvatska u Kraljevini SHS.

Politiĉki progoni Hrvata. Ustavni nacrti. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga Ustava.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 219-230.

IV. Naslov: Vjerske zajednice u Kraljevini SHS.

Kratak opis: Katoliĉka Crkva u Hrvata. Srpska pravoslavna Crkva. Islamska vjerska zajednica.

Ţidovska vjerska zajednica. Hrvatska starokatoliĉka Crkva.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 85-126.

V. Naslov: Vjerske zajednice i nova drţava.

Kratak opis: Katoliĉka Crkva i nova drţava. Jugoslavija i Srpska pravoslavna Crkva.

Jugoslavenska drţava i muslimani.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-85.

VI. Naslov: Diktatura dinastije KaraĊorĊevića.

Kratak opis: Diktatura prije diktature. Beogradski atentat.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 230-241.

VII. Naslov: Seljaĉko-demokratska koalicija. Ubojstvo Stjepana Radića.

Kratak opis: Radić-Pribićevićeva Seljaĉko-demokratska koalicija. Politiĉka djelatnost SDK.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 354-358 i bilješke s predavanja.

VIII. Naslov: Šestosijeĉanjska diktatura.

Kratak opis: Kraljeva diktatura.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 241-246.

IX. Naslov: Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu.

Kratak opis: Hrvatski otpor diktaturi. Nastanak Ustaškog pokreta. Atentat na Aleksandra

KaraĊorĊevića u Marseilleu.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 364-372.

X. Naslov: Vrijeme namjesništva.

Kratak opis: Namjesništvo kneza Pavla KaraĊorĊevića. Hrvatsko pitanje. Maĉekova Zaštita. HSS

- zastupnik hrvatskog naroda. Kriza u rješavanju hrvatskoga pitanja.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 373-380.

XI. Naslov: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska.

Kratak opis: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Unutarnje ureĊenje i opseg.

Otpori Banovini. Zbacivanje vlade Cvetković-Maĉek.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 250-251;

DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 380-390.

XII. Naslov: Konkordat izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije.

Kratak opis: Odnos izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Pripreme za konkordat. Borba

oko konkordata. Opoziv konkordata.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 251-271.

XIII. Naslov: Situacija uoĉi Drugoga svjetskog rata.

Page 89: Nastavni Plan i Program-povijest

Kratak opis: Situacija uoĉi rata. Komunistiĉka stranka Hrvatske. Politiĉka situacija. Raspad

Jugoslavije. Uzroci i posljedice raspada Kraljevine Jugoslavije.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 384-391.

XIV. Naslov: Razvoj društva, gospodarstva, znanosti i umjetnosti (1918.-1941.).

Kratak opis: Gospodarski razvitak. Razvitak znanosti. Likovne umjetnosti. Hrvatski jezik i

knjiţevnost. Glazba, film i radio.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 391-398.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: -------------

Literatura: -------------

Page 90: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija HRVATSKI NAROD U DRUGOM

SVJETSKOM RATU

Kod kolegija FFP-515

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost boda 3 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) = 30

(2 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

petak, 12,15-14,00

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, docent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Asistent

Kontakt sati/konzultacije

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s historiografskim interpretacijama sloţenih prilika u kojima se našao

hrvatski narod tijekom Drugoga svjetskog rata

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome se našao

hrvatski narod u vremenu Drugoga svjetskog rata

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

"Hrvatsko pitanje" u politiĉkim koncepcijama 1930-tih; Slom i raspad Kraljevine

Jugoslavije; Geneza, ustroj i obiljeţja Nezavisne Drţave Hrvatske; Katoliĉka

Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska; Djelovanja i ciljevi Partizanskog pokreta u

hrvatskom narodu; Slom Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke

Jugoslavije; Hrvatski narod: iskustva i posljedice rata i poraća.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama

- Polaganje završnog ispita

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

40 0,9 Max 30%

Završni ispit 40 2,1 Max 70%

Page 91: Nastavni Plan i Program-povijest

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja

kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju

steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Hrvatska i b-h povijest 1918.-1941.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN

BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120.-204.

Dopunska literatura: Časopis za suvremenu povijest, 27., br. 3., Zagreb, 1995.; JURE KRIŠTO, Katolička

Crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945., I., Zagreb, 1998.; SABRINA P. RAMET

(ur.), Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. Zbornik radova, Zagreb, 2009.; JOZO

TOMASEVICH, Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Zagreb, 2010.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti

će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj

stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Page 92: Nastavni Plan i Program-povijest

Broj nastavne

Cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza

Literatura:

Obvezna: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN

BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120.-204.

Dopunska: Časopis za suvremenu povijest, 27., br. 3., Zagreb, 1995.; JURE KRIŠTO, Katolička

Crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945., I., Zagreb, 1998.; SABRINA P. RAMET (ur.),

Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. Zbornik radova, Zagreb, 2009.; JOZO TOMASEVICH, Rat

i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Zagreb, 2010.

II. Naslov: „Hrvatsko pitanje“ u prvoj jugoslavenskoj drţavi

Kratki opis: Centralizam ili federalizam; hrvatsko-srpski sporovi; diktatura

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 17.-29.

III. Naslov: Fašistiĉka i komunistiĉka ideologija kod Hrvata izmeĊu dva svjetska rata

Kratki opis: Ustaški pokret; Komunistiĉka partija

Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 107.-120.

IV. Naslov: Raspad Kraljevine Jugoslavije i nastanak Nezavisne Drţave Hrvatske

Kratki opis: Njemaĉko-jugoslavenski odnosi; proklamiranje NDH; pitanje priznanja i

razgraniĉenja

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 53.-83.

V. Naslov: Ustroj vlasti, vojna organizacija, gospodarski, vjerski i kulturni ţivot u NDH

Kratki opis: Pitanje Hrvatskog drţavnog sabora; domobranstvo, oruţništvo i ustaštvo; vjerske

zajednice; novine i ĉasopisi; pravopis; znanstvene i kulturne institucije

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 83.-153.

VI. Naslov: Politika nacionalne i rasne iskljuĉivosti

Kratki opis: Poloţaj Srba, Ţidova i Roma u NDH; rasni zakoni; logori

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 175.-

189.

VII. Naslov: Odnosi NDH s Italijom i Njemaĉkom

Kratki opis: Vojna i gospodarska ovisnost; talijansko-hrvatski sporovi

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 153.-

175.

VIII. Naslov: Djelovanja partizanskog i ĉetniĉkog pokreta

Kratki opis: Ustanci; komunistiĉka revolucija?; partizansko-ĉetniĉki odnosi; dvije koncepcije o

obnovi Jugoslavije

Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 120.-171.

IX. Naslov: Hrvatska seljaĉka stranka

Kratki opis: Politika ĉekanja; Raslojavanje HSS-a

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 199.-

209.

X. Naslov: Politiĉka i vojna zbivanja 1942. i 1943.

Kratki opis: Odlazak dvojice Kvaternika; muslimanska akcija za autonomiju BiH; kapitulacija

Italije

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 209.-

220.

XI. Naslov: Savezniĉka politika spašavanja Kraljevine Jugoslavije

Kratki opis: Teheran; Britansko-ameriĉka politika; hrvatska politiĉka situacija

Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 156.-171.

Page 93: Nastavni Plan i Program-povijest

XII. Naslov: Pokušaji spašavanja NDH

Kratki opis: Suradnja s HSS-om; akcija Vokić-Lorković

Literatura: DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 171.-178.

XIII. Naslov: Slom NDH

Kratki opis: Poloţaj NDH poĉetkom 1945.; pokušaji suradnje sa saveznicima; sovjetska ponuda;

ratni uspjesi komunistiĉkih partizana

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 229.-

238.

XIV. Naslov: Bleiburg

Kratki opis: Povlaĉenje prema Austriji; propali pregovori; masovna ubijanja; ponovna emigracija

Literatura: HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 238.-

255.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt

Kratki opis: -------------

Literatura: -------------

Page 94: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST

NAKON 1945.

Kod kolegija FFP-513

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

III. predd

ECTS vrijednost boda

4

Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

Prema dogovoru

Nositelj kolegija/nastavnik doc. dr. Ivica Luĉić

Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru

E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Asistent Marina Beus, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s europskom i svjetskom poviješću nakon Drugoga svjetskog rata.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije svjetske i europske procese u

razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.

- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.

-Studenti će biti u stanju razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu, pa će im biti jasni i

razlozi raspada komunistiĉkog sustava.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Pobjeda antifašistiĉkog saveza u Drugom svjetskom ratu. Hladni rat. Sovjetski blok.

Zapadni blok. Zapadnoeuropski komunizam. Antikolonijalni pokreti. Raspad

komunistiĉkog sustava u Europi.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom

semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu

svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Priprema i izlaganje eseja.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Page 95: Nastavni Plan i Program-povijest

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.

Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći

pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se

provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne

literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit je poloţeni vezani kolegij: Europska i svjetska povijest 1918.-1945.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

Page 96: Nastavni Plan i Program-povijest

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

ODD ARNE WESTAD, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.; JERZY

HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA,

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.;

SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17,

Jutarnji list, Zagreb, 2008.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-

1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Regije europske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.; JACQUES LE

RIDER, Mitteleuropa, Barbat, Zagreb, 1998.; DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest

meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema

kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici

Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura: Sva navedena.

II. Naslov: Pobjeda antifašističkog saveza u Drugom svjetskom ratu

Kratki opis: Antifašistiĉka koalicija koju su ĉinile zapadne zemlje i SSSR pobijedile su

nacistiĉku Njemaĉku i njezine saveznike. Uslijedila je podjela okupacijskih zona, suĊenja za

ratne zloĉine poraţenih i obnova.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani,

Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.),

17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.

III. Naslov: Hladni rat

Kratki opis: Kada je zajedniĉki neprijatelj poraţen došlo je do tenzija izmeĊu zapadnih zemalja i

SSSR-a. Suradnju je zamijenio „hladni rat“.

Literatura: DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa,

Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17, Otokar Keršovani,

Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.),

17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

IV. Naslov: Hladni rat - krize

Kratak opis: Korejska i njemaĉka kriza; Kubanska kriza, krize unutar istoĉnog bloka (MaĊarska

1956., Praško proljeće, Sueska kriza).

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,

2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17-18, Otokar Keršovani, Rijeka,

1974.

V. Naslov: Sovjetski blok

Page 97: Nastavni Plan i Program-povijest

Kratki opis: SSSR je obnovio nekadašnju Kominternu, ovaj put pod nazivom Informacijski biro.

Informbiro je okupio (gotovo) sve socijalistiĉke zemlje, a ubrzo je uspostavljen i vojni savez.

Literatura: Jerzy HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.

VI. Naslov: Sovjetski Savez i zemlje Istočne Europe nakon Staljinove smrti

Kratak opis: XX kongres KPSS; konfrontacije s SAD-om; sukob s NR Kinom, razdoblje

Hrušĉova i Breţnjeva.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,

2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,

1974.

VII. Naslov: Sjedinjene Američke Države i zemlje Zapadnog bloka

Kratak opis: Uĉvršćivanje New Deala, SAD od Trumana do Clintona (Marshallov plan),

meĊunarodno-politiĉki poloţaj zapadnoeuropskih zemalja

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,

2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,

1974.

VIII. Naslov: Komunizam unutar Zapadnog svijeta

Kratki opis: Komunistiĉka ideologija poduprta iz SSSR-a prodrla je i u zapadna demokratska

društva. U nekima su komunisti bili zastupljeni u parlamentima, dok su u nekim bili zabranjivani

i progonjeni.

Literatura: Bilješke s predavanja

IX. Naslov: Ujedinjena Europa

Kratki opis: Poĉeci ujedinjenja na gospodarskoj osnovi; monetarna unija; Europska unija i

Ugovor iz Mastrichta.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,

2008.; Bilješke s predavanja.

X. Naslov: Zemlje trećeg svijeta - od kolonijalizma do nezavisnosti

Kratki opis: Ostaci kolonijalizma; dekolonizacija; velike krize i ovisnost afriĉkih zemalja o

svjetskom gospodarstvu.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani,

Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,

Zagreb, 2008.

XI. Naslov: Vijetnamski rat – borba za neovisnost Vijetnama

Kratki opis: Kolonijalni reţimi u vijetnamu (francuski, japanski, francuski); stvaranje druge

vijetnamske drţave; pregovori u Ţenevi; ameriĉki rat u Vijetnamu.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,

2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,

1974.

XII. Naslov: Nastanak države Izrael

Kratki opis: Stanje nakon Drugog svjetskog rata; podjela Palestine; Šestodnevni rat.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,

2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,

1974.

XIII. Naslov: Islamski svijet 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća

Kratki opis: Pregled stanja na Srednjem Istoku; Izraelsko-arapski rat; graĊanski rat u Libanonu;

Iranska revolucija; sukobi izmeĊu Iraka i Irana; Afganistanski graĊanski rat i sovjetska

intervencija.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb,

2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka,

1974.

Page 98: Nastavni Plan i Program-povijest

XIV. Naslov: Raspad komunističkog sustava u Europi

Kratki opis: Gospodarska i politiĉka kriza doveli su do sloma komunistiĉkih reţima u Europi.

Imperijalistiĉka carstva su se raspala i nastale su ili su obnovljene nacionalne drţave s

demokratskim parlamentarnim ureĊenjem.

Literatura: Bilješke s predavanja

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu

Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici

Literatura: Sve navedeno

Page 99: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON 1945. Kod kolegija FFP-518

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

III. predd

ECTS vrijednost boda

4

Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

Prema dogovoru

Nositelj kolegija/nastavnik doc.dr. Ivica Luĉić

Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru

E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Asistent Marina Beus, ml. asistentica

Kontakt sati/konzultacije srijedom u 12 i ĉetvrtkom u 11 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s hrvatskom poviješću i poviješću Bosne i Hercegovine nakon

Drugoga svjetskog rata.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije društvene procese u razdoblju

od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.

- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.

-Studenti će biti u stanju sagledati pravi kontekst povijesnih dogaĊaja, pa će im biti jasni

i razlozi sukoba s poĉetka devedesetih.

-Studenti će znati glavne uzroke i dogaĊaje iz rata, kao i razloge poratne krize i sukoba.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uspostava komunistiĉke vlasti. Poratno razdoblje. Sukob sa SSSR-om. Okretanje

Zapadu. Politika nesvrstanih. Osmi kongres i reforme šezdesetih. Hrvatski nacionalni

pokret. Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma. Kriza osamdesetih. Refleksije

raspada komunistiĉkog sustava u Europi.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom

semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu

svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Priprema i izlaganje eseja.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

Page 100: Nastavni Plan i Program-povijest

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.

Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći

pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se

provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne

literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Hrvatska i b-h. povijest 1918.-1941. i Hrvatski

narod u Drugom svjetskom ratu.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Page 101: Nastavni Plan i Program-povijest

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.;

IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“,u: Status, 14,

Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i

Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu

desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.

Dopunska literatura: ENVER REDŢIĆ, Sto godina muslimanske politike, ANUBiH - Institut za istoriju,

Sarajevo, 2000.; NIKICA BARIĆ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Golden marketing -

Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2005.; DAVOR MARIJAN, Slom Titove armije, Golden

marketing - Tehniĉka knjiga, 2008.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka

gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3.,

Zagreb, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i

Hercegovina u zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.–1990.) s posebnim

osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za

povijest, Zagreb, 2011.; IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.;

IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meĊunarodnog priznanja“,

u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb, 2008.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema

kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici

Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

Sva navedena.

II. Naslov: Uspostava komunističke vlasti

Kratki opis: Revolucionarne metode uspostave vlasti, pri ĉemu su poĉinjeni brojni zloĉini.

Ubojstva, zatvaranja, oduzimanja imovine i sl.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od

1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.

III. Naslov: Poratno razdoblje

Page 102: Nastavni Plan i Program-povijest

Kratki opis: Razdoblje uĉvršćivanja vlasti, prvi izbori, stvaranje Narodne fronte i gušenje oporbe.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od

1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. ; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je

(bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.

IV.

Naslov: Crkva i država

Kratki opis: Sukob dvaju svjetonazora; crkveno-drţavni odnosi; raskid odnosa s Vatikanom;

normalizacija odnosa; Srpska pravoslavna crkva i komunistiĉki reţim.

Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.

V.

Naslov: Katolička crkva u BiH u vrijeme Druge Jugoslavije

Kratki opis: Stradanja Katoliĉke crkve u BiH s posebnim osvrtom na Hercegovinu; pokušaj

suradnje – svećeniĉko udruţenje Dobri pastir; Katoliĉka crkva u BiH 80-ih godina XX. stoljeća

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini

1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti:

(1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.

VI.

Naslov: Sukob sa SSSR-om

Kratki opis: Vrh jugoslavenske komunistiĉke partije suprotstavio se sovjetskoj politici kojom je

Staljin nastojao uspostaviti potpunu kontrolu unutar socijalistiĉkih zemalja.

Literatura: IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.

VII. Naslov: Politika nesvrstanih

Kratki opis: Nakon sukoba sa SSSR-om, nuţnog pribliţavanja Zapadu uz nastojanje oĉuvanja

socijalistiĉkog sustava, KPJ je bila prisiljena na neku vrstu neutralnosti. Rezultat takve situacije

je pokret nesvrstanih uz ĉiju pomoć je Jugoslavija uspjela ostvariti neke svoje politiĉke i

gospodarske interese.

Literatura: Bilješke s predavanja

VIII. Naslov: Osmi kongres i reforme šezdesetih

Kratki opis: KPJ je bila svjesna potrebe za radikalnim reformama. Već poĉetkom šezdesetih

spominje se mogućnost raspada Jugoslavije. Rješenja se traţe u decentralizaciji zemlje i podjeli

moći. Te reforme bitno su promijenile stanje u BiH.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja.

IX.

Naslov: Sukobi u Savezu komunista Jugoslavije – Brijunski plenum

Kratki opis: Sukobi centralistiĉkih i decentralistiĉkih ideja u SKJ; sukob s Aleksandrom

Rankovićem, reforme u Savezu komunista.

Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb,

2006.; Bilješke s predavanja.

X. Naslov: Pokušaj jačanja statusa SR BiH u Jugoslaviji

Kratak opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaĉati SR BiH bila je i promjena odnosa prema

Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966. gotovo i nisu bili

ukljuĉeni u sustav vlasti. Drugi potez SKJ na jaĉanju BiH bilo je priznanje muslimanske nacije.

Literatura: Husnija KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina

kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost

Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str. 167-253; Bilješke s predavanja.

XI. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret

Kratki opis: Promjene u zemlji izazvane reformama oslobodile su prodemokratske snage u

Hrvatskoj koje su traţile potvrdu nacionalnih vrijednosti i identiteta te politiku „ĉistih raĉuna“.

Literatura: Bilješke s predavanja

XII. Naslov: Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma

Kratki opis: Rezultat zahtjeva za nacionalnom ravnopravnošću i uopće reformi sustava bio je

Ustav SFRJ koji je donesen 1974. On je potvrdio i ojaĉao drţavnost republika ukljuĉujući i

samoopredjeljenje do odcjepljenja.

Page 103: Nastavni Plan i Program-povijest

Literatura: Bilješke s predavanja

XIII. Naslov: Kriza osamdesetih godina 20. stoljeća

Kratki opis: Smrću J. B. Tita nestao je najvaţniji integracijski faktor SFRJ. Nastupilo je vrijeme

politiĉke i gospodarske krize koju KPJ nije bila u stanju riješiti.

Literatura: Bilješke s predavanja

XIV. Naslov: Refleksije raspada komunističkog sustava u Europi

Kratki opis: DogaĊaji koji su se odvijali na istoku Europe, pad komunistiĉkih diktatura i rušenje

Berlinskog zida doveli su i do promjena u Jugoslaviji odnosno BiH.

Literatura: Bilješke s predavanja

XV. Naslov: Zaključni osvrti i ponavljanje

Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenim temama

Literatura: Sve navedeno

Page 104: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija POMOĆNE POVIJESNE ZNANOSTI Kod kolegija FFP-519

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina

studija

III.

ECTS vrijednost boda: 4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (1) + V (2) =

45 (3 tjedno)

Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Upisan 6.

semestar

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

u ciklusima

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Milko Brković, red. prof., znanstveni savjetnik

Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

Asistent Goran Mijoĉević, asistent

Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532

Ciljevi kolegija:

Prezentirati studentima definicije i sadrţaje najvaţnijih pomoćnih povijesnih znanosti

u svrhu olakšanja studija povijesti i osposobiti ih za praktiĉnu primjenu tijekom

budućeg bavljenja poviješću.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon poloţenog ispita student će poznavati definicije i sadrţaje najvaţnijih

pomoćnih povijesnih znanosti. Studenti će steći vještinu ĉitanja srednjovjekovnih

pisama.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Paleografija (pregled razvoja u svijetu), grĉko-bizantska paleografija, latinska

paleografija (srednjovjekovna pisma: beneventana, merovingika, karolina, gotica,

humanistika i druga europska pisma), slavenska paleografija (glagoljska i ćirilska),

diplomatika, kronologija, arhivistika, genealogija, heraldika, numizmatika, sfragistika.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- raditi vjeţbe

- pisati kolokvije

- završni ispit

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnosti u nastavi

45 0,4 Max 10%

Samostalni zadaci (rad 30 0,4 Max 10%

Page 105: Nastavni Plan i Program-povijest

na vjeţbama)

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

30 1,2 Max 30%

Završni ispit 50 2 Min 50%

Dodatna pojašnjenja:

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova

(30% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija,

završnog ispita, pohaĊanje i angaţiranosti tijekom nastave i rad na vjeţbama. Za izvanredne studente završni

ispit nosi 60%, a 40% ostale aktivnosti. Izvanredni studenti duţni su tijekom nastave uraditi minimalno jednu

vjeţbu (10% ocjene), a osim toga mogu pristupiti i kolokvijima (30%).

PohaĊanje nastave i aktivnosti:

Predavanja (minimalno 60%)

manje od 60% = 0% ocjene

od 61% do 68% = 1% ocjene

od 69% do 76% = 2% ocjene

od 77% do 84% = 3% ocjene

od 85% do 92% = 4% ocjene

0d 93% do 100%= 5% ocjene

Vjeţbe (minimalno 80%)

manje od 80% = 0% ocjene

od 81% do 84% = 1% ocjene

od 85% do 88% = 2% ocjene

od 89% do 92% = 3% ocjene

od 93% do 96% = 4% ocjene

od 97% do 100%= 5% ocjene

Rad na vjeţbama ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = vjeţba nije uraĊena

2% = elementarno poznavanje srednjovjekovnih pisama

4% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene veće pogreške prilikom ĉitanja

6% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene manje pogreške prilikom ĉitanja

8% = dobro poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama

10%= izvrsno poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama

Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 3% ocjene

od 61% do 70% = 6% ocjene

od 71% do 80% = 9% ocjene

od 81% do 90% = 12% ocjene

od 91% do 100%= 15% ocjene

Završni ispit organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja. Student mora imati

elementarno znanja o svakom pitanju.

Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene

Page 106: Nastavni Plan i Program-povijest

toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 10% ocjene

toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 20% ocjene

toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 30% ocjene

toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 40% ocjene

toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 50% ocjene

Završni ispit za izvanredne studente organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja.

Student mora imati elementarno znanja o svakom pitanju.

Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene

toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 12% ocjene

toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 24% ocjene

toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 36% ocjene

toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 48% ocjene

toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

JAKOV STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, treće izdanje, Školska

knjiga, Zagreb, 1991.; FRANJO ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika,

Sveuĉilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura: ALEKSANDAR STIPĈEVIĆ, Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske, Zagreb,

1985. STJEPAN ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.

Dodatne informacije o

kolegiju

PohaĊanje nastave za redovite studente je obvezno. Tolerira se 40% izostanaka za

predavanja, 20% vjeţbe i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom

ispitu potrebno je prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga je i

pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova. Kroz vjeţbe studenti će steći

vještinu ĉitanja srednjovjekovnih pisama.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Definicije pomoćnih povijesnih znanosti.

Kratki opis: Primarne i sekundarne pomoćne povijesne znanosti; svrha i zadatak pomoćnih

povijesnih znanosti.

Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 5-9.

II. Naslov: Paleografija.

Kratki opis: Kratki pregled razvoja paleografije u svijetu i kod Hrvata

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 3-5.

III. Naslov: Grĉko-bizantska paleografija.

Kratki opis: Poĉetak i razvoj grĉke i kasnije bizantske paleografije.

Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 18-20.

IV. Naslov: Latinska paleografija.

Kratki opis: Kratak pregled razvoja latinske paleografije.

Page 107: Nastavni Plan i Program-povijest

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 5-11.

V. Naslov: Latinsko pismo rimskog razdoblja.

Kratki opis: Prikaz razvoja arhajske ili epigrafske kapitale i knjiţne kapitale.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 29-55.

VI. Naslov: Latinsko pismo u srednjem vijeku: Beneventana; merovingika.

Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike beneventane i merovingike.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 55-78.

VII. Naslov: Latinsko pismo u srednjem vijeku: Karolina; gotica.

Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike karoline i gotice.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 85-125.

VIII. Naslov: Latinsko pismo u srednjem vijeku: Humanistika, papinska kurijala.

Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike humanistike i pismo papinske kurije.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 125-136.

IX. Naslov: Glagoljska paleografija.

Kratki opis: Postanak, razvoj i karakteristike glagoljice.

Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 38-40.

X. Naslov: Hrvatska ćirilica ili bosanica.

Kratki opis: Postanak, razvoj i osnovne karakteristike bosanice ili hrvatske ćirilice.

Literatura: S. ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, str. 40-45.

XI. Naslov: Diplomatika.

Kratki opis: Kratki povijesni pregled razvoja diplomatike.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 141-150.

XII. Naslov: Srednjovjekovna kancelarija.

Kratki opis: Postanak kancelarije; Carska, Papinska, kancelarija hrvatskih vladara.

Literatura: F. ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika, str. 165-209.

XIII. Naslov: Karakteristike i struktura srednjovjekovnih isprava.

Kratki opis: Unutrašnje i vanjske karakteristike isprave.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 150-158.

XIV. Naslov: Javna i privatna isprava, formulari, tradicija isprave, falsifikati

Kratki opis: Postanak javne i privatne isprave, sastavljanje isprave, isprava kao koncept,

original i kopija.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 159-171.

XV. Naslov: Egdotika diplomatiĉkih izvora.

Kratki opis: Razvoj teorije i prakse izdavanja povijesnih izvora.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, str. 171-175.

Page 108: Nastavni Plan i Program-povijest

OPIS OBVEZNIH PREDMETA NA DIPLOMSKOM

STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija POVIJESNI IZVORI Kod kolegija FFP-531

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (diplomski) Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda: 6 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1)

+ V (1) = 60

(4 tjedno)

Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Upisan 2.

semestar

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

u ciklusima

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Milko Brković, red. prof., znanstveni savjetnik

Kontakt sati/konzultacije: Po dogovoru s profesorom

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

Asistent Goran Mijoĉević, asistent

Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom i ĉetvrtkom u 12 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532

Ciljevi kolegija:

Prezentirati studentima genezu povijesnih izvora i graĊe. Koristiti pojedine izvore

za vjeţbu njihove analize i pokazivanja procesa nastanka sinteze povijesnih

zbivanja.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon poloţenog ispita student će biti osposobljen analizirati izvornu povijesnu

graĊu.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Povijesni razvoj egdotike, egdotika diplomatiĉkih izvora, pravila o izdavanju graĊe

(pripremni radovi, opća pravila, zaglavlja, tekst izvora ili graĊe, ortografija, kratice,

velika i mala slova, interpunkcija, pojedini znakovi, bilješke i sl.), struktura

diplomatiĉkih izvora.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati seminarsko izlaganje

- pisati kolokvije

- završni ispit

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Page 109: Nastavni Plan i Program-povijest

PohaĊanje nastave i

aktivnosti u nastavi

60 0,6 Max 10%

Samostalni zadaci (rad

na vjeţbama)

10 0,6 Max 10%

Seminarsko izlaganje

(usmeno)

10 0,6 Max 10%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

30 1,2 Max 20%

Završni ispit 50 3 Min 50%

Dodatna pojašnjenja:

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj

bodova (30% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati

kolokvija, završnog ispita, pohaĊanje i angaţiranosti tijekom nastave i ocjena seminarskog izlaganja. Za

izvanredne studente završni ispit nosi 60%, a 40% ostale aktivnosti. Izvanredni studenti duţni su tijekom

nastave uraditi minimalno jednu vjeţbu (10% ocjene) i jedno seminarsko izlaganje (10% ocjene), a osim toga

mogu pristupiti i kolokvijima (20% ocjene).

PohaĊanje nastave i aktivnosti:

Predavanja (minimalno 60%)

manje od 60% = 0% ocjene

od 61% do 68% = 1% ocjene

od 69% do 76% = 2% ocjene

od 77% do 84% = 3% ocjene

od 85% do 92% = 4% ocjene

0d 93% do 100%= 5% ocjene

Seminari (minimalno 75%) i vjeţbe (minimalno 80%)

manje od 75% = 0% ocjene

od 76% do 80% = 1% ocjene

od 81% do 85% = 2% ocjene

od 86% do 90% = 3% ocjene

od 91% do 95% = 4% ocjene

od 96% do 100%= 5% ocjene

Rad na vjeţbama ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = vjeţba nije riješena

2% = vjeţba je oko 20% riješena

4% = vjeţba je oko 40% riješena

6% = vjeţba je oko 60% riješena

8% = vjeţba je oko 80% riješena

10%= vjeţba je u potpunosti riješena

Izlaganje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = rad nije prezentiran

2% = rad je proĉitan i kritiĉki nije obraĊen

4% = rad je djelomiĉno proĉitan, ali nije kritiĉki obraĊen

6% = rad je proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u kritiĉkoj analizi teksta

8% = izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉeni manji nedostatci u kritiĉkoj analizi teksta

10%= rad je izvrsno pripremljen i kritiĉki obraĊen

Page 110: Nastavni Plan i Program-povijest

Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 2% ocjene

od 61% do 70% = 4% ocjene

od 71% do 80% = 6% ocjene

od 81% do 90% = 8% ocjene

od 91% do 100%= 10% ocjene

Završni ispit organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja. Student mora imati

elementarno znanja o svakom pitanju.

Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene

toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 10% ocjene

toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 20% ocjene

toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 30% ocjene

toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 40% ocjene

toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 50% ocjene

Završni ispit za izvanredne studente organiziran je usmeno. Studentu će se postaviti do najviše pet pitanja.

Student mora imati elementarno znanja o svakom pitanju.

Usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

nije toĉno odgovoreno nijedno pitanje = 0% ocjene

toĉno je odgovoreno na jedno pitanje = 12% ocjene

toĉno je odgovoreno na dva pitanja = 24% ocjene

toĉno je odgovoreno na tri pitanja = 36% ocjene

toĉno je odgovoreno na ĉetiri pitanja = 48% ocjene

toĉno je odgovoreno na sva pitanja = 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

FRANJO ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika, Školska knjiga, Zagreb,

2005.; JAKOV STIPIŠIĆ, Egdotika diplomatičkih izvora u prošlosti i danas, Arhivski

vjesnik, XV, Zagreb, 1972., str. 85-127.; STJEPAN ANTOLJAK, Izvori za opću

povijest srednjega vijeka, Zadar, 1973.; STJEPAN ANTOLJAK, Izvori za historiju

naroda Jugoslavije. Srednji vijek, Filozofski fakultet Zadar, Zadar, 1978.

Dopunska literatura: Pravila izdanija istoriĉeskih dokumentov, Moskva, 1956.; ALESSANDRO PRATESI,

Una questione di metodo: l'edizione delle fonti documentarie, Rassegna degli

Archivi di Stato, 17/1957, 312-333.

Dodatne informacije o

kolegiju

PohaĊanje nastave za redovite studente je obvezno. Tolerira se 40% izostanaka za

predavanja, 25% seminare i 20% vjeţbe i njih nije potrebno opravdati. Da bi se

pristupilo završnom ispitu potrebno je prije njega ostvariti minimalan broj bodova

(ukupno 30%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova. Kroz

vjeţbe studenti će steći vještinu ĉitanja srednjovjekovnih isprava. Seminarsko

izlaganje odnosi se na kritiĉku analizu odreĊenog povijesnog teksta.

Page 111: Nastavni Plan i Program-povijest

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: UvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja.

Literatura:

II. Naslov: Povijesni izvori.

Kratki opis: Definicija i uvod u povijesne izvore.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. IX-X.

III. Naslov: Podjela izvora.

Kratki opis: Osnovna podjela povijesnih izvora: preostatci, tradicija; izvori prvog i drugog

reda

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 1-4.

IV. Naslov: Ţivotopisi.

Kratki opis: Prikaz najvaţnijih ţivotopisa kao izvora za europsku povijest srednjega vijeka.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 4-16.

V. Naslov: Anali ili ljetopisi.

Kratki opis: Definicija, postanak i prikaz najvaţnijih anala ili ljetopisa.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 6-16.

VI. Naslov: Kronike.

Kratki opis: Definicija, postanak i prikaz najvaţnijih kronika kao povijesnih izvora.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 21-32.

VII. Naslov: Zapadnoeuropski izvori.

Kratki opis: Nastanak izvora (ţivotopisi, anali i kronike) u Europi u razdoblju (919.-1024.)

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 16-21.

VIII. Naslov: Bizantski izvori.

Kratki opis: Pregled najvaţniji bizantskih izvora za europsku povijest srednjega vijeka.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 3-12; S.

ANTOLJAK, Izvori za opću povijest srednjega vijeka, str. 24-27.

IX. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Hrvatskoj.

Kratki opis: Najvaţniji domaći i strani izvori za srednjovjekovnu povijest Hrvatske.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 7-39, 83-

99.

X. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Bosni i Humu.

Kratki opis: Bizantski, hrvatski, zapadni i turski izvori o srednjovjekovnoj Bosni i Humu.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 129-137.

XI. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Duklji (Zeti).

Kratki opis: Najvaţniji izvori za srednjovjekovnu Duklju.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 43-47,

127-129.

XII. Naslov: Izvori o srednjovjekovnoj Raškoj.

Kratki opis: Pregled najvaţnijih izvora za srednjovjekovnu Rašku ili Srbiju.

Literatura: S. ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, str. 39-43, 99-

127.

XIII. Naslov: Egdotika srednjovjekovnih diplomatiĉkih izvora.

Kratki opis: Teorija i praksa izdavanja povijesnih izvora.

Literatura: J. STIPIŠIĆ, Egdotika diplomatičkih izvora u prošlosti i danas, Arhivski vjesnik,

Page 112: Nastavni Plan i Program-povijest

XV, Zagreb, 1972., str. 85-127.

XIV. Naslov: Diplomatiĉka analiza srednjovjekovnih izvora.

Kratki opis: Uloga i vaţnost diplomatiĉke analize srednjovjekovnih isprava.

Literatura: F. ŠANJEK, Latinska paleografija i diplomatika, str. 149-165.

XV. Naslov: Završno predavanje.

Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Literatura:

Page 113: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija METODOLOGIJA POVIJESNIH

ISTRAŢIVANJA

Kod kolegija FFP-529

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 6 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P + S + V = 60 (4

tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

srijedom 8,15-12,00

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent doc. dr. sc. Dijana Korać

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10,30 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Ciljevi kolegija Prezentirati studentima pojam i metodologiju povijesnih istraţivanja, te ih upoznati s

metodama koje se primjenjuju u historiografskoj praksi kao i s tijekom istraţivanja

suvremenih povjesniĉara, te upoznati studente s trenutnim stanjem u europskoj,

hrvatskoj i b-h historiografiji kako bi bili osposobljeni izraditi struĉni i znanstveni rad.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će imati predodţbu o metodologiji i metodama koje se

primjenjuju u suvremenom povijesnom istraţivanju te će biti osposobljeni izraditi

struĉni i znanstveni rad po standardima znanstvene metodologije.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Suvremena historiografija. Osnovna pitanja historijskog istraţivanja. Metode povijesnih

istraţivanja. Izvori i pomoćne povijesne znanosti. Heuristika i kritika izvora. Faze

istraţivanja. Interpretacija podataka. Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova.

Povijest i moral, kauzalnost u povijesti. Povijest kao napredak. Poloţaj povijesti i

povjesniĉara u društvu.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

- Nastava se izvodi u obliku predavanja, vjeţbi i seminara. Student je obvezan tijekom

semestra napisati i usmeno izloţiti esej na temelju dopunske literature (u dogovoru s

profesorom) koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima kao i sudjelovati u

diskusiji o izloţenim temama.

- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje

njihovih samostalnih zadataka.

Studentske obveze - PohaĊanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Pisanje i izlaganje eseja.

- Izrada bibliografije.

- Napisati i prezentirati prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili zbirke izvora.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Page 114: Nastavni Plan i Program-povijest

(označiti masnim

tiskom)

Usmeni ispit Pisani ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

70 1,8 Max 30%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 1,2 Max 20%

Pisanje bibliografije 10 0,6 Max 10%

Prikaz knjige, ĉlanka... 10 0,6 Max 10%

Završni ispit: usmeni

(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

30 1,8 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80% vjeţbama (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Studenti

koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Uvjet za pristup završnom ispitu su i svi uspješno obavljeni samostalni zadatci predviĊeni syllabusom.

- Studenti koji studiraju uz rad i nisu u mogućnosti prisustvovati nastavi svaki tjedan duţni su na poĉetku semestra

preuzeti svoje obveze i ispuniti ih tijekom semestra.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom

slova 12 s proredom 1,5).

- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti

naputke o izradbi radova.

- Gramatiĉka i pravopisna toĉnost kao i pisanje radova po zadanoj metodologiji uvjet su prihvaćanja radova.

- Iako se podrazumijeva da se studenti znaju sluţiti Wordom i PowerPointom na vjeţbama će imati odreĊene

zadatke vezane uz pisanje i sreĊivanje teksta u Wordu te njegovu prezentaciju u PowerPointu, što trebaju uspješno

uraditi.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

Page 115: Nastavni Plan i Program-povijest

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je proĉitan.

4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Na isti naĉin vrjednuju se i izrada bibliografije te prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili zbirke izvora te

njegovo usmeno izlaganje.

Prikaz se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Izlaganje ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Bibliografija se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.

10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 6% ocjene

- od 61% do 70% = do 12% ocjene

- od 71% do 80% = do 18% ocjene

- od 81% do 90% = do 24% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

Page 116: Nastavni Plan i Program-povijest

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber

- Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.,

str. 356-417; EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.;

KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.; Bilješke s

predavanja.

Dopunska literatura: Po dogovoru s profesorom.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti

na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici

Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

Obvezna: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi

liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.

356-417; EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.; KEITH

JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.;

Dopunska: Po dogovoru s profesorom.

II. Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja

Kratak opis: Znanost i historija. Historijska metoda. Predmet historijskog istraţivanja.

Objektivnost i pristranost.

Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi

liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.

356-384; KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 16-47;

bilješke s predavanja.

III. Naslov: Izvori i pomoćne povijesne znanosti.

Kratak opis: Pojam i vrste izvora. "Problemi" kod izvora za pojedina povijesna razdoblja. Pojam

i podjela pomoćnih povijesnih znanosti. Arhivi u Hrvatskoj i BiH te strani arhivi (vrsta i obilnost

graĊe za pojedino razdoblje). Jezik isprava.

Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi

liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.

384-393; bilješke s predavanja.

IV. Naslov: Heuristika i kritika izvora.

Page 117: Nastavni Plan i Program-povijest

Kratak opis: Faze istraţivanja. Heuristika. Kritika izvora. Postupak odgovaranja na istraţivaĉko

pitanje. Vanjska i unutarnja kritika. Problemi prilikom kritike izvora za pojedina razdoblja.

Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi

liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.

393-399; EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 5-25;

bilješke s predavanja.

V. Naslov: Interpretacija podataka.

Kratak opis: Suvremene historiografske metode. Proces konstrukcije odgovora na istraţivaĉko

pitanje. Istraţivaĉke strategije.

Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi

liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.

399-410; KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 49-90;

bilješke s predavanja.

VI. Naslov: Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova.

Kratak opis: Krajnji stupanj istraţivanja - prezentacija rezultata istraţivanja. Problemi pri

pisanju. Struktura znanstvenog rada. Stil pisanja. Vrste radova. Citiranje izvora i literature.

Literatura: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi

liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str.

410-417; Bilješke s predavanja.

VII. Naslov: Obrada teksta na raĉunalu.

Kratak opis:

Literatura:

VIII. Naslov: Povijest i moral.

Kratak opis: Postavljanje hipoteza. Analogije. Duţnosti povjesniĉara.

Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 47-73;

Bilješke s predavanja.

IX. Naslov: Kauzalnost u povijesti.

Kratak opis: Postavljanje pitanja i traţenje odgovora. Traţenje uzroka. RasporeĊivanje ĉinjenica.

Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 73-91;

Bilješke s predavanja.

X. Naslov: Povijest kao napredak.

Kratak opis: Interesiranje za prošlost. Objektivnost u povijesti. Povijest kao dijalog izmeĊu

prošlosti i sadašnjosti.

Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 91-113;

Bilješke s predavanja.

XI. Naslov: Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu.

Kratak opis: Shvaćanje povijesti. Uloga historiografije. Stvaranje mitova.

Literatura: EDWARD HALETT CARR, Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 113-

135; KEITH JENKINS, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 91-107; Bilješke

s predavanja.

XII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava.

Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u

hrvatskoj i b-h historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.

Literatura: ----------

XIII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava.

Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u

hrvatskoj i b-h historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.

Literatura: ----------

XIV. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava.

Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u

Page 118: Nastavni Plan i Program-povijest

hrvatskoj i b-h historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.

Literatura: ----------

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: -----------

Literatura: ------------

Page 119: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija METODIKA NASTAVE POVIJESTI

Kod

kolegija

Kod: FFP-530

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda: 6 Semestar III. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + V (2)

- 60 ( 4 sata

tjedno)

Status kolegija: obvezan Preduvjeti: Upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti: Nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

Pon. (2P) 14:15

do 16:00 sati,

uto. (2V) 14:15

do 16:00 sati

Nositelj kolegija/nastavnik: mr.sc. Ivica Glibušić

Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 15,45 sati

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532

Asistent mr. sc. Ivica Glibušić

Kontakt sati/konzultacije: utorkom u 15,45 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 00387 / 36 / 355-532

Ciljevi kolegija:

Steći znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave

povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. Pored toga zadatak metodike nastave

povijesti je nastavniku - praktiĉaru dati potrebite teorijske smjernice kako bi on u

svom radu postizao rezultate koji će biti adekvatni uloţenom trudu i naporu.

Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu racionalnu i

smišljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Metodika nastave povijesti

osposobljava studente za samostalno izvoĊenje nastave u osnovnim i srednjim

školama.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Studenti će nakon odslušanog kolegija i poloţenog ispita biti osposobljeni:

- - za prijenos znanja u osnovnoj i srednjoj školi na temelju vještina kojima su

ovladali izuĉavajući ovaj kolegija;

- - za primjenu nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;

- - pravilno tumaĉenje i interpretiranje povijesnih ĉinjenica u nastavi povijesti s

posebnim akcentom na multiperspektivnost kada su u pitanju kontraverzni ili sporni

povijesni dogaĊaji;

- - prepoznavanje uloge nastave povijesti u obrazovnim sustavima BiH i obrazovnom

sustavu Republike Hrvatske;

- - prepoznavanje metodiĉko didaktiĉkih znaĉajki suvremene nastave povijesti;

- - povezivanje mjeseĉnog izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim)

planom i programom u nastavi povijesti;

- - za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz primjenu suvremenih nastavnih

metoda i oblika rada u nastavi povijesti;

- - za povezivanje steĉenog teorijskog i praktiĉnog znanja s praktiĉnim radom u

uĉionici, posebno rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna disciplina.

Povijest kao nastavni predmet. Znaĉenje nastave povijesti u obrazovanju i odgoju.

Zadatci nastave povijesti. Razvoj nastave povijesti i suvremeni pogledi na nastavu

povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Uĉenje povijesti u „novoj“ Europi. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog

Page 120: Nastavni Plan i Program-povijest

identiteta. Uĉenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.

Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti.

Susret metodike nastave povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne

znanosti. Ameriĉki standardi za uĉenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za

hrvatsku i opću povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihiĉke razvojne

faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci nastave

povijesti. Nastavni plan. Izvedbeni nastavni program. Raspored sati. Vrste nastave

povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava ili uvoĊenje uĉenika

u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadatci nastave povijesti. Funkcionalni

zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave povijesti. Udţbenik povijesti.

Radna biljeţnica. Povijesna ĉitanka. Povijesni atlas. Nastavne metode u nastavi

povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti. Struktura sata nastave povijesti. Priprava i

uvoĊenje uĉenika u novu nastavnu jedinicu. Obrada novih povijesnih sadrţaja.

Vjeţbanje u nastavi povijesti. Funkcija i sadrţaj utvrĊivanja u nastavi povijesti.

Provjeravanje znanja i sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i

individualizirano ocjenjivanje. Pretpostavke za uspješno ocjenjivanje. Indukcija i

dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti.

Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psihološka i didaktiĉka naĉela u

nastavi povijesti. Upute i poticaj uĉenicima za rad. Najĉešće grješke nastavnika i

uĉenika. Kako i kada treba uĉiti. Metode racionalnog uĉenja. Multiperspektivnost u

nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Ĉitanje slikovnih arhivskih

materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s multiperspektivnošću

u nastavi povijesti. Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu. Pripravljanje

nastavnika za nastavu. Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata

povijesti. Oblici rada nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti.

Nastavne metode u nastavi povijesti. Aktivnost uĉenika (intelektualna i emotivna) u

nastavi povijesti. Radna atmosfera u uĉionici - disciplina. Nastavnik u nastavi

povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima povijesti za

praćenje nastavnog sata.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi dva sata tjedno, dva sata vjeţbi te jedan sat

konzultacija kako bi studenti što uspješnije obavili postavljene zadatke.

Studentske obveze

- pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu

- pisanje pismenih priprava

- polaganje ispita (usmeno i pismeno)

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnosti u nastavi

50 0,5 Max 10%

Page 121: Nastavni Plan i Program-povijest

Pisanje pismenih

priprava

10 1 Max 20%

Završni ispit 50 3,5 Max 70%

Napomena: Studenti koji studiraju uz rad duţni su uraditi praktiĉni rad (pismene priprave) prema

predviĊenom planu uz redovne konzultacije s nastavnikom, te na kraju polagati završni ispit prema vaţećim

uputama.

Dodatna pojašnjenja:

PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni nazoĉiti na najmanje 70

% predavanja i vjeţbi. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti

popis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Tijekom semestra student je duţan uraditi zadani

praktiĉni rad u predviĊenom roku. Kašnjenje u izvršenju zadatka utjecat će na ocjenu. Student će dio ocjene

ostvariti zahvaljujući vlastitim aktivnostima tijekom nastave dok će drugi dio ocjene ostvariti na temelju

pokazanog znanja tijekom pismenog i usmenog ispita.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja.

2% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.

4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

6% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.

8% = Redovito je pripremljen i dragovoljno sudjeluje u nastavnom procesu.

10% = Student pokazuje visok stupanj za kolegij, uvijek je pripremljen, sudjeluje u raspravi i postavlja

pitanja.

Pismena priprava se ocjenjuje ovako:

0% = Rad nije napisan.

4% = Rad je napisan, ali je na sadrţanoj razini manjkav (nisu sadrţani svi elementi pismene priprave).

8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.

16% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali ima manje nedostatke.

20% = Rad u potpunosti zadovoljava na izraţajnoj i sadrţajno razini.

Završni ispit obuhvaća ispitivanje gradiva kolegija na temelju obvezatne literature usmenim i pismenim

putem.

Usmenom ispitu mogu pristupiti kandidati koji su na pismenom ispitu ostvarili 50 % i više toĉnih odgovora.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING,

Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2003.;

ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; ZORA

Page 122: Nastavni Plan i Program-povijest

ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik

istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; IVO RENDIĆ-

MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura: LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA

AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i

Srbiji, 1945 - 1990., EUROCLIO, Beograd, 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik

za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u

Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; ALLAN MCCULLY,

„Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u:

Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i

povijesni kurikulumi - maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str.

164-169; MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se

ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u:

Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154.

Dodatne informacije o

kolegiju

PRILOG: Kalendar nastave:

Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje:

Kratki opis: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja,

popis literature.

II. Naslov: Ciljevi i zadaci nastave povijesti

Kratki opis: Ciljevi i zadaci nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Novi smjerovi nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Uĉenje

povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.

Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi

povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i

Hercegovini, str. 15-31; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u

nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar,

1996., str. 12-28.

III. Naslov: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti

Kratki opis: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti.

Nastava povijesti kao priprema za ţivot u pluralistiĉkom društvu. Odgovori nastave povijesti

na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i povijesni kurikulumi:

maĊarski primjer.

Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ,Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi

povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na

podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 170-

179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi - maĊaraski primjer“, u:

Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169.

IV. Naslov: Udţbenik u nastavi povijesti

Kratki opis: Nastava povijesti, pisanje udţbenika, transformacijska i informacijska funkcija

udţbenika. Radna biljeţnica, povijesna ĉitanka i povijesni atlas. Povijest kao znanost i

povijest kao nastavni predmet.

Literatura: MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se ukljuĉiti u

proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u: Povijest u nastavi,

Zagreb, 2003., str. 149-154; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str.

Page 123: Nastavni Plan i Program-povijest

19-29 i 47-53.

V. Naslov: Zadaci nastave povijesti

Kratki opis: Zadaci nastave povijesti: upoznavanje povijesnih dogaĊaja. Razvoj povijesnog

mišljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u nastavi povijesti.

Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjećaja.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 16-19.

VI. Naslov: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti

Kratki opis: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti.

Odnos i interes uĉenika za povijesna zbivanja. Shvaćanje i ocjenjivanje povijesnih ĉinjenica.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 28-30.

VII. Naslov: Vrste nastave povijesti

Kratki opis: Vrste nastave povijesti: izborna nastava povijesti. Fakultativna nastava povijesti.

Dodatna nastava povijesti. Dopunska nastava povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi

povijesti. Nastavni plan i program. Raspored sati.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 34-39.

VIII. Naslov: Nastavne metode

Kratki opis: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda rada na

povijesnom tekstu, metoda rada na povijesnim dokumentima, ekskurzija i ekskurziona

metoda u nastavi povijesti.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 53-60; IVO

RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb,

2000., str. 54; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 121-147.

IX. Naslov: Oblici rada u nastavi povijesti

Kratki opis: Oblici rada u nastavi povijesti: rad s cijelim odjelom u nastavi povijesti.

Individualni oblik rada uĉenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi povijesti.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 64-65, 173-183;

ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 203-285.

X. Naslov: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti

Kratki opis: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi

povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 69-89, 125-126.

XI. Naslov: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti

Kratki opis: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Povijesni objekti. Slike i

portreti. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Povijesni dokumentarni filmovi. Crteţ u

nastavi povijesti. Dijagrami i grafikoni. Sredstva za orijentaciju u vremenu. Kronološke

tablice. Lenta vremena. Povijesni kalendar. Povijesne i zemljopisne karte. Školska ploĉa.

Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 127-147.

XII. Naslov: Kako treba uĉiti. Najĉešće greške nastavnika i uĉenika.

Kratki opis: Najĉešće greške nastavnika i uĉenika. Kako treba uĉiti. Globalna metoda uĉenja.

Fragmentarna metoda uĉenja. Kombinirana metoda uĉenja. Kada treba uĉiti. Problemi uĉenja

povijesti u mlaĊoj dobi. Metode racionalnog uĉenja. Motiviranje uĉenika u nastavi povijesti.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 155-169; IVO

RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb,

2000., str. 58.

XIII. Naslov: Multiperspektivnost u nastavi povijesti

Kratki opis: Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Ĉitanje

slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s

multiperspektivnošću u nastavi povijesti

Literatura: ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Priruĉnik za

Page 124: Nastavni Plan i Program-povijest

nastavnike, Zagreb, 2003., str. 10-62.

XIV. Naslov: Uporaba novih tehnologija

Kratki opis: Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu.

Literatura: ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003., str.

205-265.

XV. Naslov: Završno predavanje

Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija metodika nastave povijesti.

Page 125: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija PRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE

POVIJESTI

Kod

kolegija

Kod: FFP-532

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda: 5 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(v+praktiĉni

dio)

V(2)+praktiĉni

dio (2): 60

Status kolegija: obvezan Preduvjeti: upisan IV.

semestar

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

Pon. (2V) 14:15

do 16:00 sati,

uto. (2PD) 14:15

do 16:00 sati

Nositelj kolegija/nastavnik: mr. sc. Ivica Glibušić

Kontakt sati/konzultacije: Ponedjeljak, 15,45 sati.

E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 00387 / 36 / 355-532

Asistent mr. sc. Ivica Glibušić

Kontakt sati/konzultacije: Utorak 15,45 sati.

E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532

Ciljevi kolegija:

Praktikum iz metodike nastave povijesti je teorijsko-praktiĉni nastavak na prethodni

kolegij "Metodika nastave povijesti". Ovim kolegijem se nastavlja metodiĉka

razrada pojedinih povijesnih sadrţaja kako bi se oni realizirali u radu s uĉenicima.

Cilj ovog kolegija je da se studenti osposobe za rad s uĉenicima, zatim rad s

uĉenicima s poteškoćama u razvoju. Neophodno je da studenti ovladaju pisanjem

priprava za svaki tip nastavnog sata. Zatim kroz pedagoško-metodiĉku praksu u

školama studenti će steći vaţan korak u prezentiranju povijesne graĊe uĉenicima uz

primjenu nastavnih metoda i nastavnih oblika. Studenti kroz pedagoško-didaktiĉku

praksu trebaju primijetiti manjkavosti na satu, zatim u analizi nastavnog sata s

mentorom i nositeljem kolegija dati svoj prijedlog za poboljšanje nastavnog sata.

Rad s mentorom omogućit će studentima ovladavanjem artikulacijom nastavnog

sata (uvodni dio sata, najava cilja, glavni dio sata, završni dio sata). Studenti će kroz

rad u uĉionici i suradnju s mentorom nauĉiti na najbolji naĉin koristiti nastavna

sredstva u nastavnom procesu. Kroz praktiĉni dio studenti će vrednovati uĉeniĉko

znanje i u kasnijoj analizi s mentorom i nositeljem kolegija uvidjeti objektivne i

subjektivne okolnosti prilikom vrednovanja uĉeniĉkih znanja. Temeljni cilj ovog

kolegija je stjecanje znanja iz podruĉja pripreme, organizacije i izvoĊenja nastave

povijesti u osnovnim i srednjim škola.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon poloţenog ispita student će steći kompetencije za:

- Samostalno izvoĊenje nastave povijesti (priprema, organizacija i izvoĊenje

nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama).

- Pisanje pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata.

- Definiranje osnovnih problema i poteškoća u prijenosu znanja.

- Pravilno tumaĉenje i interpretiranje temeljnih pojmova metodike nastave

povijesti.

- Prepoznavanje mjesta i uloge nastave povijesti u školskim sustavima BiH i

školskom sustavu Republike Hrvatske.

- Planiranje i izvoĊenje nastavnog plana i programa - povezivanje izvedbenog

plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i programom.

Page 126: Nastavni Plan i Program-povijest

- Povezivanje steĉenog znanja o povijesti i teorijskog znanja o metodici s

praktiĉnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi.

- Prepoznavanje, kritiĉko analiziranje i nuĊenje rješenja za moguće raskorake

izmeĊu teorije i prakse.

- Razvijanje vještina u cilju što boljeg interpretiranja povijesnih sadrţaja uz

primjenu suvremenih nastavnih metoda. Primjenu multiperspektivnosti u

nastavi povijesti kada su u pitanju osjetljivi i kontraverzni povijesni

dogaĊaji.

- Razvijanje vještina za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz obradu,

ponavljanje i sistematiziranje nastavnog gradiva.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Priprava ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadaci

nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti. Odgojni zadaci

nastave povijesti.

- Uvodni sat, sat obrade novog gradiva, sat ponavljanja, sat vjeţbanja, sat

provjeravanja, sat sistematizacije.

- Pismene priprave obrade novog gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i

individualnog rada,

- Pismena priprava ponavljanja gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i

individualnog rada;

- Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama.

- Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom.

- Analiza izvedbe nastavnog sata

- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave

povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjeg nastavnog plana i

programa.

- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave

povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog i tjednog nastavnog

plana i programa.

- Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim;

kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s

posebnim potrebama.

- Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji

- Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija praktikum nastave povijesti.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

konzultacije Mentorski rad Praktiĉni rad Ostalo

Napomene: student je duţan odraditi 10 sati prakse u osnovnoj i deset sati u

srednjoj školi, zatim duţan je uraditi sve priprave previĊene programom rada,

uraditi godišnji i mjeseĉni nastavni plan i program za predmet povijest (srednje ili

osnovna škola – po dogovoru s nastavnikom).

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati pismene priprave za izvoĊe nastavnog sata

- odraditi metodiĉku praksu u osnovnoj i srednjoj školi

- izvesti probni ogledni sat

- izvesti ogledni sat pred mentorom i nositeljem kolegija

- napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za predmet povijest

(orjentacijsko godišnje planiranje i mikroplaniranje-izvedbeno).

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

PohaĊanje vjeţbi Metodiĉka

praksa

Ogledni sat Praktiĉni rad

Page 127: Nastavni Plan i Program-povijest

(označiti masnim

tiskom)

Pismene priprave Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Pismene priprave 50 2,4 Max 40%

Pedagoško-metodiĉka

praksa

30 1,2 Max 20%

Ogledni sat 10 1,8 Max 30%

Godišnji i mjeseĉni plan

i program

10 0,6 Max 10%

Napomena:

Studenti koji studiraju uz rad duţni su ispuniti sve obveze koje su predviĊene kao za studente koji redovno

pohaĊaju nastavu.

Dodatna pojašnjenja: Student je duţan napisati pismene priprave za sate nastave povijesti (uvodni sat, obrada novog gradiva, duţa i

kraća verzija, ponavljanje gradiva, sistematizacija gradiva, test i zakljuĉivanje ocjena); duţan je odraditi

pedagoško-metodiĉku praksu, 10 sati u osnovnoj školi, 10 sati u srednjoj školi. U sklopu dnevnika pedagoško-

metodiĉke prakse duţan je dostaviti potvrdu ovjerenu od ravnatelja škole i potpisanu od mentora, kao i

mišljenje mentora o odrţanim satima. Student izvodi u školi pripremni ogledni sat a zatim ogledni sat uz

nazoĉnost mentora i nositelja kolegija. Student je duţan napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za

osnovnu ili srednju školu u dogovoru s nastavnikom. Student je duţan dolaziti na individualne konzultacije s

nositeljem kolegija tijekom izrade pismenih priprava, izvoĊenja pedagoško-metodiĉke prakse, priprema za

izvoĊenje pripremnog oglednog i oglednog sata te pisanja nastavnih planova i programa.

- U konaĉnu ocjenu ulaze ocjena uraĊenih pismenih priprava, pedagoško-metodiĉka praksa, ogledni sat i

pisanje nastavnog plana i programa (godišnji-makroplaniranje i mjeseĉni-mikroplaniranje)

Pisanje pismenih priprava ocjenjuje se ovako:

0% = Pismene priprave nisu napisane.

10% =Pismene priprave su napisane ali na izraţajnoj i sadrţajnoj razini uoĉeni su znatni nedostatci.

20% = Pismene priprave su napisane uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave.

30% =Pismene priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin uz manje nedostatke.

40% = Pismena priprava je u potpunosti uraĊena uz poštivanje metodologije pisanja priprave.

Pedagoško-metodiĉka praksa ocjenjuje se ovako:

0% = Potvrda s mišljenjem, hospitacijski zapisnici i priprave o obavljenoj pedagoško-metodiĉkoj praksi nisu

dostavljene.

4% = Hospitacijski zapisnici i priprave su površno uraĊeni.

8% = Hospitacijski zapisnici i priprave su samo formalno uraĊene.

12% = Hospitacijski zapisnici su pregledno uraĊeni, priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin.

16% = Hospitacijski zapisnici su detaljni s naglašenom analizom nastavnog sata. Priprave su dobro uraĊene uz

manje nedostatke.

20% = Hospitacijski zapisnici su detaljno uraĊeni za svaki dio sata s manjkavostima i prijedlozima za bolju

izvedbu sata. Priprave su uraĊene uz poštivanje metodologije pisanja priprave.

Ogledni sat ocjenjuje se ovako:

Page 128: Nastavni Plan i Program-povijest

0%= Ogledno predavanje nije odrţano.

6%= Ogledni sat je odrţan uz velike nedostatke.

12%= Ogledni sat je odrţan uz nedostatke na izraţajnoj i sadrţajnoj razini.

18%= Ogledni sat je odrţan, priprava je napisana uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave.

24%= Ogledni sat je odrţan, priprava ima manje nedostatke.

30%= Ogledni sat je odrţan bez nedostataka, pismena priprava u potpunosti uraĊena uz poštivanje

metodologije pisanja priprave.

Pisanje godišnjeg i mjeseĉnog plana i programa rada ocjenjuje se ovako:

0% = Izvedbeni plan i program nije predan.

2% = Izvedbeni plan i program uraĊen neuredno i površno.

4% =Izvedbeni plan i program uraĊen s velikim nedostatcima.

6% = Izvedbeni plan i program uraĊen s manjim nedostacima.

8% = Izvedbeni plan i program uraĊen na zadovoljavajući naĉin.

10% = Izvedbeni plan i program uraĊen u potpunosti bez nedostatka.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING,

Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ,

Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; LUISA

BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA,

Obični ljudi u neobičnoj zemlji, svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 –

1990., EUROCLIO, Beograd , 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za

nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, "Problemi ameriĉkih socijalnih studija s posebnim

osvrtom na povijest", u: Nastava povijesti, I., Zagreb, 1988.; IVO RENDIĆ-

MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.; ROBERT

STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike,

Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.

Dodatne informacije o

kolegiju

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Pismena priprava

Kratki opis: Pismena priprava obrade novog gradiva ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne

sadrţaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti.

Odgojni zadaci nastave povijesti.

Literatura: Obvezna literatura

II. Naslov: Pismena priprava: uvodni sat

Kratki opis: Pisanje priprave za uvodni sat.

Literatura:Obvezna literatura

Page 129: Nastavni Plan i Program-povijest

III. Naslov: Pismena priprava: obrada novog gradiva (I dio)

Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija) za

izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada.

Literatura: Obvezna literatura

IV. Naslov: Pisanje pismene priprave: obrada novog gradiva (II dio)

Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija) za

izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada.

Literatura: Obvezna literatura

V. Naslov: Pisanje pismene priprave: ponavljanje gradiva

Kratki opis: Pismene priprave za ponavljanje gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i

individualnog rada.

Literatura: Obvezna literatura

VI. Naslov: Pisanje pismene priprave: Sistematizacija gradiva

Kratki opis: Pismene priprave sistematizacije gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i

individualnog rada

Literatura: Obvezna literatura

VII. Naslov: Pisanje pismene priprave: Pismena provjera znanja-test

Kratki opis: Pisanje pismene priprave za pismenu provjeru znanja–više vrsta zadataka

Literatura: Obvezna literatura

VIII. Naslov: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama

Kratki opis: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama. Hospitacije, ogledna

predavanja, rad s mentorom. Analiza izvedbe nastavnog sata

Literatura: Obvezna literatura

IX. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (godišnji plan i program)

Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave povijesti.

Što je dobro znati prilikom izrade godišnjega nastavnog plana i programa.

Literatura: Obvezna literatura

X. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (mjeseĉni plan i program)

Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave povijesti.

Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog nastavnog plana i programa. Standardi za

nacionalnu povijest u 20. i 21. stoljeću.

Literatura: Obvezna literatura

XI. Naslov: Upoznavanje s normativnim aktima škole

Kratki opis: Upoznati studente o naĉinu funkcioniranja škole, upoznavanje s pedagoškom

dokumentacijom te s naĉinima korištenja dnevnika, registra uĉenika, matiĉne knjige i dr.

Literatura: Obvezna literatura

XII. Naslov: Rad s uĉenicima

Kratki opis: Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim; Kako

uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s posebnim potrebama.

Literatura: Obvezna literatura

XIII. Naslov: Suradnja s roditeljima ili starateljima

Kratki opis: Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji. Uloga uĉeniĉkog,

roditeljskog vijeća.

Literatura: Obvezna literatura

XIV. Naslov: Suvremena povijest

Kratki opis: Uputiti studente na korištenje suvremenih metoda u nastavi povijesti.

Literatura: Obvezna literatura

XV. Naslov: Završno predavanje

Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija Praktikum metodike nastave

Page 130: Nastavni Plan i Program-povijest

povijesti.

Page 131: Nastavni Plan i Program-povijest

OPIS IZBORNIH PREDMETA NA STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija POVIJEST KRŠĆANSTVA, I. Kod kolegija FFP-523

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski)

Godina

studija

ECTS vrijednost boda 3 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P= 30 (2 tjedno)

Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

srijeda, 8,15 - 10,00

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent

Kontakt sati/konzultacije

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva od poĉetka do 13.

stoljeća s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju

prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i

procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje iz povijesti

kršćanstva od poĉetka do 13. stoljeća s naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i

procesa.

- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i

procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja

u navedenom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja

steĉenih znanja.

- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Osnutak, širenje i progoni Crkve. Ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina i obiĉaji.

Razvitak kršćanskog nauka. Krivovjerja i raskoli. Kršćanska literatura i crkvene

znanosti. Širenje i sputavanje kršćanstva. Misije meĊu Germanima i Slavenima. Prodor

islama u Europu. Papinstvo i njegov odnos prema politiĉkim silama do sredine 11. st.

Zapadno kršćansko carstvo. Crkvena kultura i znanost. Odvajanje Istoĉne od Zapadne

Crkve. Crkveno pravo pod germanskim utjecajem. Papinstvo i carstvo. Širenje

kršćanstva u sjevero-istoĉnoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i njihovo

suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos izmeĊu papinstva i europskih

drţava. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni ţivot.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.

Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o izloţenim temama.

- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Page 132: Nastavni Plan i Program-povijest

(označiti masnim

tiskom)

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

30 0,9 Max 30%

Završni ispit 60 2,1 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 60% predavanja (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne

moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno

sudjelovanje u nastavi. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni

kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa

obvezne literature. U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998.

Dopunska literatura: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov

izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti

Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti

će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj

stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

Page 133: Nastavni Plan i Program-povijest

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

Page 134: Nastavni Plan i Program-povijest

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja. Uvod u crkvenu povijest.

Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

Obvezna: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 23-31.

Dopunska: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,

(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti

Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.

II. Naslov: Poĉetci kršćanstva.

Kratak opis: Ţidovski svijet prije Krista i njegovo išĉekivanje Mesije. Isus Krist spasitelj svijeta i

osnivaĉ Crkve. Prvotna zajednica u Jeruzalemu i poĉetni razvoj Crkve. Apostoli. Širenje

kršćanstva. Progoni kršćana.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 31-55.

III. Naslov: Prvotno ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji.

Kratak opis: Svećenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo. Formiranje, izbor, uzdrţavanje i karakteristike

klera. Jedinstvo Crkve i rimski primat. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji. Krštenje i krsno

vjerovanje. Slavljenje svete mise. Nauk o pokori. Blagdani i dani posta. Slavljenje Uskrsa.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 55-57, 59-66.

IV. Naslov: Razvoj kršćanskog nauka.

Kratak opis: Kršćanska vjera i krivovjerja. Gnosticizam. Maniheizam ili perzijska gnoza.

Trinitarne borbe. Monarhisti. Eshatološka išĉekivanja. Hilijazam. Montanizam.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 68-74.

V. Naslov: Crkvena literatura.

Kratak opis: Razvoj crkvene literature. Apostolski oci. Apologeti. Istoĉni kršćanski pisci u 3.

stoljeću. Latinska kršćanska literatura.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 74-85.

VI. Naslov: Milanski edikt i njegove posljedice.

Kratak opis: Konstantin Veliki i njegovi nasljednici. Nestanak poganstva iz Rimskoga Carstva.

Drţavna Crkva.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 85-90.

VII. Naslov: Širenje kršćanstva.

Kratak opis: Širenje kršćanstva u Aziji i Africi. Kršćanstvo meĊu Germanima u vrijeme Seobe

naroda. Crkva meĊu Keltima i Anglosasima na britanskim otocima. Potiskivanje kršćanstva od

islama.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 90-96, 98-101.

VIII. Naslov: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka.

Kratak opis: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka općenito. Arijanizam i prvi ekumenski

sabor u Niceji. Spor o Duhu Svetom i drugi ekumenski sabor u Carigradu. Filioque. Donatistiĉki

spor. Nestorijanske borbe i treći ekumenski sabor u Efezu. Monofizitske borbe i ĉetvrti

ekumenski sabor u Kalcedonu. Pelagijanski spor na Zapadu o milosti. Augustin - Uĉitelj milosti.

Augustinov nauk o predodreĊenju. Monofizitska i origenistiĉka sporenja. Tri kapitula. Peti

ekumenski sabor u Carigradu. Monoteletski spor i šesti ekumenski sabor u Carigradu.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 101-107, 108-119.

IX. Naslov: Ustrojstvo Crkve nakon Milanskog edikta. Kršćanska literatura 4. i 5. st.

Kratak opis: Organiziranje patrijarhata. Papinstvo i rimski primat. Krštenje i katekumenat.

Liturgija. Sakrament pokore. Crkveni blagdani i dani posta. Starokršćanska umjetnost. Monaštvo.

Opća vaţnost kršćanske literature. Zlatno razdoblje istoĉne teologije u 4. i 5. st. Zlatno doba

Page 135: Nastavni Plan i Program-povijest

zapadne teološke literature u 4. i 5. st.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 119-126, 128-132, 133-139.

X. Naslov: Seobe naroda. Obraćenje germanskih plemena. Zaĉetak Crkvene drţave. Pojava islama.

Karlo Veliki.

Kratak opis: Misije meĊu Germanima i Slavenima. Obraćenje Alemana, Bavaraca i Turinţana.

Anglosaske misije na kontinentu. Sv. Bonifacije. Obraćenje Sasa i sjevernih Germana. Zapadni

misionari meĊu Slavenima i MaĊarima. Pravoslavlje meĊu Slavenima istoĉne Europe. Invazija

muhamedanaca u zapadnu i juţnu Europu. Zaĉetak Crkvene drţave. Karlo Veliki i Crkva.

Obnova Zapadnog Rimskog Carstva. Propadanje Karolinškog carstva. Saski carevi.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 147-155, 156-174.

XI. Naslov: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Bizantska Crkva i njezine posebnosti.

Kratak opis: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Obrazac Filioque. Bizantska Crkva i njezine

posebnosti. Borba protiv svetih slika (ikonoklazam).

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 178-186.

XII. Naslov: Focijev raskol. Veliki istoĉni raskol 1054. godine.

Kratak opis: Sporovi u vrijeme patrijarha Focija. Istoĉni raskol 1054. godine. Bogoštovlje.

Pokorniĉka praksa. Cluny i reforma monaškog ţivota. Moralni ţivot vjernika i svećenstva.

Reforma Crkve u 11. st.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 186-191.

XIII. Naslov: Papa Grgur VII. i borba za investituru. Kriţarske vojne. Pojava velikih krivovjerja.

Procvat monaštva. Crkvena umjetnost.

Kratak opis: Papa Grgur VII. i njegova reforma. Borba za investituru. Kriţarske vojne do kraja

12. st. i borba protiv islama u Europi. Kanonsko pravo. Biskupije i njihova uprava. Pojava velikih

krivovjerja. Novi procvat monaštva. Kartuzijanci i cisterciti. Regularni kanonici i premonstrati.

Viteški redovi. Sakramenti, euharistija i molitve. Crkvena umjetnost. Skolastika. Mistici 12.

stoljeća.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 211-217, 225-233, 236-249.

XIV. Naslov: Kriţarski pokret u 13. st. Prosjaĉki redovi. Inkvizicija. Osnutak sveuĉilišta.

Kratak opis: Kriţarski pokret u 13. stoljeću. Prosjaĉki redovi. Sveti Franjo Asiški i franjevci.

Dominikanci i ostali prosjaĉki redovi. Organiziranje inkvizicije. Crkvena umjetnost. Gotika.

Osnutak sveuĉilišta. Vrhunac skolastike.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 259-262, 264-276.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: -------------

Literatura: -------------

Page 136: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija POVIJEST KRŠĆANSTVA, II. Kod kolegija FFP-523

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski)

Godina

studija

ECTS vrijednost boda 3 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P= 30 (2 tjedno)

Status kolegija izborni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

srijeda, 8,15 - 10,00

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 10 sati

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420

Asistent

Kontakt sati/konzultacije

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva od 14. stoljeća do

naših dana s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju

prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i

procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnije dogaĊaje iz povijesti

kršćanstva od 14. stoljeća do naših dana s naglaskom na razumijevanju temeljnih

pojmova i procesa.

- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i

procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja

u navedenom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja

steĉenih znanja.

- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Papinstvo, problem reforme i koncilijarizam. Razvitak crkvenih znanosti i religiozno-

crkvenog ţivota. Crkva u vrijeme renesanse. Protestantska reformacija u Njemaĉkoj i u

drugim zemljama do sredine 16. st. Obnova Katoliĉke Crkve. Borba izmeĊu reformacije

i protureformacije. Unutrašnji razvitak protestantizma. Papinstvo i katolicizam.

Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo i protestantizam. Katoliĉka Crkva u

oluji prosvjetiteljstva. Italija i propast Papinske drţave. Kulturkampf u Njemaĉkoj.

Ideološki i socijalni razvitak. Crkva u 20. st. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni

ţivot.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Spremanje graĊe za ispit.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej

Page 137: Nastavni Plan i Program-povijest

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

30 0,9 Max 30%

Završni ispit 60 2,1 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 60% predavanja (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne

moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno

sudjelovanje u nastavi. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni

kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa

obvezne literature. U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

6% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

18% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

24% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998.

Dopunska literatura: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov

izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti

Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti

će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj

stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

Page 138: Nastavni Plan i Program-povijest
Page 139: Nastavni Plan i Program-povijest

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

Obvezna: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998.

Dopunska: HUBERT JEDIN (UR.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,

(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte); AUGUST FRANZEN, Pregled povijesti

Crkve, Zagreb, 1983.; EUZEBIJE CEZAREJSKI, Crkvena povijest, Split, 2004.

II. Naslov: Avinjonsko suţanjstvo. Veliki zapadni raskol.

Kratak opis: Avinjonsko suţanjstvo. Povratak kurije u Rim. Veliki zapadni raskol. Sabor u

Konstanzu. Sabor u Bazelu i u Ferrari-Firenci.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 283-300.

III. Naslov: Preteĉe reformacije - John Wiclif, Jan Hus. Gotika i renesansa.

Kratak opis: Wiclif - preteĉa protestantske reformacije. Jan Hus. Antisemitizam i španjolska

inkvizicija. Umjetnost: gotika i renesansa. Humanizam i renesansa. Renesansni pape.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 310-325.

IV. Naslov: Protestantska reformacija - Martin Luther.

Kratak opis: Martin Luther. Drţavni sabor u Wormsu. Razvoj luteranske reformacije. Drţavni

sabor u Augsburgu 1530. godine.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 335-347, 349-354.

V. Naslov: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.

Kratak opis: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 354-361.

VI. Naslov: Obnova Katoliĉke Crkve. Ekumenski sabor u Tridentu.

Kratak opis: Obnova Katoliĉke Crkve. Procvat redovništva. Ekumenski sabor u Tridentu. Tri

velika posttridentska papa. Crkva poĉetkom 17. stoljeća.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 361-369.

VII. Naslov: Velika geografska otkrića. Borba izmeĊu reformacije i protureformacije.

Tridesetogodišnji rat. Religijska borba u Francuskoj.

Kratak opis: Velika geografska otkrića. Renesansa i barok. Borba izmeĊu reformacije i

protureformacije. Razvoj reformacije. Tridesetogodišnji rat i Vestfalski mir. Religijska borba u

Francuskoj. Katoliĉka Crkva u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj. Zemlje Beneluksa. Pravoslavlje.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 369-374, 376-393.

VIII. Naslov: Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo.

Kratak opis: Francuska u vrijeme Luja XIV. Jansenizam. Prosvjetiteljstvo. Isusovci i njihovo

ukidanje. Cezaropapizam u Austriji.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 401-410, 412-414.

IX. Naslov: Francuska u vrijeme revolucije. Crkva u novim prilikama.

Kratak opis: Francuska u vrijeme revolucije. Sekularizacija Crkve u Njemaĉkoj. Kriza Crkvene

drţave. Obnova katoliĉanstva u Njemaĉkoj i Austriji. Katoliĉka Crkva u ostalim europskim

zemljama. Katoliĉka Crkva u Americi. Nove sekte.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 417-442, 452-454.

X. Naslov: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski koncil.

Kratak opis: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski sabor. Starokatolici. Pape Leon

XIII. i sv. Pio X.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 457-469.

XI. Naslov: Kulturkampf i njegove posljedice.

Page 140: Nastavni Plan i Program-povijest

Kratak opis: Kulturkampf i njegove posljedice. Crkva u Austriji i Švicarskoj. Katoliĉka Crkva u

Francuskoj. Unutrašnji ţivot Crkve.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 469-476, 479-482.

XII. Naslov: Prvi svjetski rat. Crkva u središnjoj i zapadnoj Europi.

Kratak opis: Prvi svjetski rat. Pio XI., Pio XII. i Ivan XXIII. Crkva u Njemaĉkoj i Austriji. Crkva

u ostalim europskim zemljama.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 491-504.

XIII. Naslov: Crkva i nacizam. Drugi svjetski rat.

Kratak opis: Crkva i nacizam. Poslije Drugoga svjetskog rata.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 504-508.

XIV. Naslov: Drugi vatikanski koncil.

Kratak opis: Drugi vatikanski sabor. Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao II.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 508-517.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: -------------

Literatura: -------------

Page 141: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija NACIJE I MEĐUNACIONALNI ODNOSI U

BIH 1945.-2010.

Kod kolegija FFP-528

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

ECTS vrijednost boda 3 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) = 30

(2 tjedno)

Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

Prema dogovoru

Nositelj kolegija/nastavnik doc.dr. Ivica Luĉić

Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru

E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Asistent

Kontakt sati/konzultacije

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s definicijama, vaţnošću i razvojem (meĊu)nacionalnih odnosa u BiH

od svršetka Drugoga svjetskog rata pa do najnovijeg vremena.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će znati definicije naroda i nacije, kao i njihovu

vaţnost u ukupnom društvenom razvoju BiH tijekom više od pola stoljeća.

- Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali stvaranje triju nacija u BiH

kao i razloge uspostave BiH kao jugoslavenske federalne jedinice.

-Studenti će biti u stanju shvatiti razloge osamostaljenja BiH, uzroke rata, njegove

posljedice a isto tako i razloge društvene krize koja još uvijek destabilizira BiH i

onemogućava njezino funkcioniranje.

- Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati vaţne procese i dogaĊaje iz novije

povijesti BiH.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Sukob nacionalnih koncepcija tijekom Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji. Politika

KPJ prema nacionalnom pitanju. Konstituiranje BiH kao jugoslavenske federalne

jedinice. Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata. MeĊunacionalni odnosi

i poloţaj pojedinih nacija u socijalistiĉkoj Jugoslaviji i BiH. Promjene politike KPJ

polovinom šezdesetih. Brijunski plenum. Mostarsko savjetovanje. Priznanje

muslimanske nacije. Hrvatski nacionalni pokret s poĉetka sedamdesetih. Refleksije

hrvatskog nacionalnog pokreta u BiH. Kriza nakon smrti J.B.T. osamdesetih.

Demokracija i rat devedesetih. Daytonski sporazum. Kriza u postdaytonskoj BiH.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom

semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu

svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Priprema i izlaganje eseja.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana Esej

Page 142: Nastavni Plan i Program-povijest

tiskom) provjera znanja

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.

Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći

pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se

provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne

literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

Page 143: Nastavni Plan i Program-povijest

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

BENEDICT ANDERSON, Nacija: zamišljena zajednica, Školska knjiga, Zagreb, 1990.;

ISTVAN BIBO, „Bijeda malih istoĉnoevropskih naroda“, u: Regije europske povijesti,

Naprijed, Zagreb, 1995.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo

(bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od

prvih izbora do meĊunarodnog priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb

2008.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije - Bosna i Hercegovina u

zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na

Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,

2011.

Dopunska literatura: VJERAN KATUNARIĆ, Sporna zajednica, Novije teorije o naciji i nacionalizmu, Jasenski

i Turk, Zagreb, 2003.; ERNEST GELLNER, Nacije i nacionalizam, Politiĉka kultura,

Zagreb, 1998.; NIKŠA STANĈIĆ, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću,

Barbat, Zagreb, 2002.; CZESLAV MILOSZ, Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb,

1998.; ZVONKO LEROTIĆ, Nacija, Globus, Zagreb, 1984.; JURE KRIŠTO, Sukob simbola,

Globus, Zagreb, 2001.; MIRJANA KASAPOVIĆ, Bosna i Hercegovina podijeljeno društvo

i nestabilna država, Politiĉka kultura, Zagreb, 2005.; HUSNIJA KAMBEROVIĆ, Mostarsko

savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za

povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani,

Rijeka, 1981.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema

kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici

Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja.

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura

Obvezna: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

Page 144: Nastavni Plan i Program-povijest

14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Je li BiH Jugoslavija u malom“, u: Status, 2, Mostar,

2004.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945.

do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.; HUSNIJA KAMBEROVIĆ,

Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za

povijest, Zagreb, 2011.

Dopunska: JURE KRIŠTO, Sukob simbola, Globus, Zagreb, 2001.; DRAGO BOROVĈANIN,

Izgradnja bosanskohercegovačke državnosti u uslovima NOR-a, Svjetlost, Sarajevo, 1979.;

KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981.; NIKŠA STANĈIĆ,

Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002.

II. Naslov: Sukob nacionalnih koncepcija tijekom Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji

Kratki opis: Razlozi meĊunacionalnih sukoba i raspada Kraljevine Jugoslavije. Nacionalne

politike tijekom Drugoga svjetskog rata i politika KPJ prema nacionalnom pitanju u Jugoslaviji.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

14, Mostar, 2010.; JURE KRIŠTO, Sukob simbola, Globus, Zagreb, 2001.

III. Naslov: Politika KPJ prema nacionalnom pitanju

Kratki opis: Unutar KPJ egzistirale su razliĉite politike prema nacionalnom pitanju u Jugoslaviji,

od unitaristiĉke jugoslavenske do raznih nacionalnih, federalnih, pa ĉak i nacionalistiĉkih

politika.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Je li BiH Jugoslavija u malom“, u: Status, 2, Mostar, 2004., str.

98-114; Bilješke s predavanja.

IV. Naslov: Konstituiranje BiH kao jugoslavenske federalne jedinice

Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u studenom 1943.

Politiĉka i ustavna naĉela na kojima je nova politiĉka zajednica konstituirana.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

14, Mostar, 2010.; DRAGO BOROVĈANIN, Izgradnja bosanskohercegovačke državnosti u

uslovima NOR-a, Svjetlost, Sarajevo, 1979., str. 195-273.

V. Naslov: Način uspostave komunističke vlasti po završetku rata

Kratki opis: Komunisti su na vlast došli revolucionarnim putem uklanjajući sve stvarne i

potencijalne protivnike, od ubojstava do oduzimanja imovine i progona.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od

1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010., str. 631-669.

VI. Naslov: MeĎunacionalni odnosi i položaj pojedinih nacija u socijalističkoj Jugoslaviji i BiH

Kratki opis: Komunisti su bili sigurni da su politikom „bratstva i jedinstva“ riješili

meĊunacionalne odnose u SFRJ, odnosno SR BiH. Pokazalo se da to nije bilo tako.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Je li BiH Jugoslavija u malom“, u: Status, 2, Mostar,

2004., str. 98-114.

VII. Naslov: Promjene politike KPJ polovinom šezdesetih

Kratki opis: Suoĉeni s politiĉkom i gospodarskom krizom komunisti su odluĉili pokrenuti

ozbiljne reforme koje su bile korak ka decentralizaciji zemlje i raspodjelom moći izmeĊu

republiĉkih elita.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status

14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja.

VIII. Naslov: Brijunski plenum

Kratki opis: Otpori reformama i prevelika koncentracija moći koštali su poloţaja Aleksandra

Rankovića i njegove suradnike. Došlo je do masovnih ĉistki u do tada nedodirljivoj Udbi.

Literatura: Bilješke s predavanja.

IX. Naslov: Mostarsko savjetovanje

Kratki opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaĉati SR BiH bila je i promjena odnosa prema

Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966. gotovo i nisu bili

Page 145: Nastavni Plan i Program-povijest

ukljuĉeni u sustav vlasti. Partija je tamo vladala represijom.

Literatura: HUSNIJA KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina

kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.

X. Naslov: Priznanje muslimanske nacije

Kratki opis: Jedna od mjera kojima je SKJ htjela ojaĉati SR BiH kao središnju jugoslavensku

republiku a time i samu Jugoslaviju bilo je priznanje muslimanske nacije.

Literatura: KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str.

167-253.; Bilješke s predavanja.

XI. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret s početka sedamdesetih

Kratki opis: Promjene nastale nakon Osmog kongresa SKJ i reformi uvjetovale su i nacionalni

pokret u Hrvatskoj i uopće meĊu Hrvatima u Jugoslaviji. Sve je završilo u prosincu 1972. nakon

ĉega je uslijedio ţestoki val represije.

Literatura: NIKŠA STANĈIĆ, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb,

2002.; Zabilješke s predavanja.

XII. Naslov: Refleksije hrvatskog nacionalnog pokreta u BiH

Kratki opis: DogaĊaji u Hrvatskoj odrazili su se na politiĉko stanje u BiH. Vlast je budno pratila

sumnjive, a grupa hrvatskih intelektualaca istupila je s nekoliko hrabrih ali i zabranjenih

tekstova.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Upotreba kulture u stvaranju i oĉuvanju nacionalnih identiteta u

Bosni i Hercegovini od 1945. do 2005.“, u: Ustavno pravni položaj Hrvata u Bosni i

Hercegovini, pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura – zbornik radova sa znanstvenoga

skupa Neum, 27. i 28. listopada 2005., Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Sveuĉilište u

Mostaru, Mostar, 2006., str. 351-372.

XIII. Naslov: Kriza u zadnjem desetljeću osamdesetih

Kratki opis: Smrću J.B.Tita nestao je najvaţniji integrativni faktor u Jugoslaviji. Došlo je do

konstantne krize i slabljenja sustava koji se urušio krajem desetljeća kada i ostali komunistiĉki

reţimi u Europi.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije - Bosna i Hercegovina u zadnjem

desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum

i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.

XIV. Naslov: Demokracija i rat devedesetih

Kratki opis: Neriješeno (ignorirano) nacionalno pitanje dovelo je do raspada Jugoslavije, a s time

i njezine središnje federalne jedinice BiH. Izbio je rat za stvaranje nacionalnih drţava i ostvarenje

nacionalnih ciljeva. U tom ratu Srbi su imali podršku posrbljene savezne vojske (JNA),

diplomacije, a i dijela savezne administracije.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meĊunarodnog

priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb 2008.

XV. Naslov: Kriza u postdaytonskoj BiH

Kratki opis: Daytonski sporazum zaustavio je rat ali nije donio mir u BiH. Drţava s tri

konstitutivna naroda podijeljena je na dva entiteta. Nacionalno pitanje (opet) nije riješeno.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

14, Mostar, 2010.

Page 146: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija SOCIJALIZAM - DEMOKRACIJA ILI

REPRESIJA U BIH 1945.-1990.

Kod kolegija FFP-536

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

ECTS vrijednost boda

3

Semestar

zimski

Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) = 30

Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave

Prema dogovoru

Nositelj kolegija/nastavnik doc.dr. Ivica Luĉić

Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru

E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Asistent

Kontakt sati/konzultacije

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s komunistiĉkom ideologijom, socijalistiĉkim društvenim ureĊenjem,

naĉinu dolaska na vlast i naĉinu vladanja komunista od 1945. do 1990. godine.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će znati najvaţnije postavke komunistiĉke ideologije i

socijalistiĉkog sustava koji se nametnuo Bosni i Hercegovini i njome upravljao više od

45 godina.

- Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali nastanak i razvoje SR BiH

kao jedne od šest jugoslavenskih federalnih jedinica.

-Studenti će biti upoznati s razmjerima represije jednopartijskog totalitarnog sustava, ali

i s elementima socijalne politike te procesima modernizacije.

-Studenti će biti u stanju shvatiti razloge kraha socijalistiĉko sustava i uzroke

meĊunacionalnih sukoba i rata.

- Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati vaţne procese i dogaĊaje iz novije

povijesti BiH.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uvid u komunistiĉku ideologiju. Glavne karakteristike komunistiĉke vlasti. Naĉin

uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata. Odnos KPJ prema Katoliĉkoj crkvi.

Unutarnji neprijatelj. Vanjski neprijatelj. Politiĉka emigracija. Suputnici partije ili

„korisni idioti“. Kriza i raspad sustava.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom

semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu

svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Priprema i izlaganje eseja.

- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Page 147: Nastavni Plan i Program-povijest

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu.

Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći

pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s

popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se

provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne

literature.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je proĉitan.

2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći naĉin:

Page 148: Nastavni Plan i Program-povijest

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14,

Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i

Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.;

IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem

desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na

Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,

2011.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i

Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu

desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.

Dopunska literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.;

CZESLAV MILOSZ, Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.; CLAUDE LEFORT,

Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.; HANNAH ARENDT,

Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.

Dodatne informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema

kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici

Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema

potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

Sva navedena.

II. Naslov: Uvid u komunističku ideologiju

Kratki opis: Uvid u ideologiju i ciljeve KPJ omogućava razumijevanje njezinih postupaka.

Literatura: CZESLAV MILOSZ, Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.; CLAUDE LEFORT,

Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.; HANNAH ARENDT, Totalitarizam,

Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.

III. Naslov: Glavne karakteristike komunističke vlasti

Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u studenom 1943.

Politiĉka i ustavna naĉela na kojima je BiH (SFRJ) konstituirana i na kojima je funkcionirala.

Page 149: Nastavni Plan i Program-povijest

Literatura: Ivica (Ivo) Luĉić, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14,

Mostar, 2010.

IV.

Naslov: Način uspostave komunističke vlasti po završetku rata

Kratki opis: KPJ se ţestoko obraĉunala s poraţenim vojskama te svojim stvarnim i potencijalnim

politiĉkim protivnicima. Ubijanje zarobljenika, uhićenja, zabrana politiĉkih stranaka, oporbenog

tiska, oduzimanje imovine i sl. bili su naĉin vladanja KPJ u poraću.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od

1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, broj 3, Zagreb, 2010.

V. Naslov: Odnos KPJ prema Katoličkoj crkvi

Kratki opis: Katoliĉka crkva bila je najjaĉi ideološki protivnik KPJ s centrom izvan zemlje koji

nije bio pod kontrolom. Partija se neposredno nakon rata ţestoko okomila na Crkvu, mnogi

svećenici su ubijeni, imovina uništena ili oduzeta. Kasnije se odnos mijenjao ovisno o domaćim i

vanjskim politiĉkim prilikama.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini

1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti:

(1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i

Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.

VI. Naslov: Unutarnji neprijatelj

Kratki opis: KPJ je stalno pozivala svoje ĉlanstvo na budnost, posebno se pazilo na unutarnjeg

neprijatelja.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

14, Mostar, 2010.; Zabilješke s predavanja.

VII. Naslov: Vanjski neprijatelj

Kratki opis: Uz unutarnjeg, opasan je bio i vanjski neprijatelj. Oni su obiĉno, po shvaćanju KPJ,

bili u „sprezi“.

Literatura: Bilješke s predavanja

VIII. Naslov: Politička emigracija

Kratki opis: Treći „neprijatelj“ KPJ, koji je bio „u sprezi“ s dva već navedena bila je politiĉka

„neprijateljska“ emigracija.

Literatura: Bilješke s predavanja

IX. Naslov: Suputnici partije ili „korisni idioti“

Kratki opis: Prema obrascu preuzetom iz vremena prve socijalistiĉke revolucije, stvaranjem

„Narodne fronte“ u vrijeme prvih izbora, pa sve do raspada sustava, KPJ je traţila naĉina kako se

infiltrirati meĊu one koji ne prihvaćaju njezinu politiku i kako stvoriti privid općeg prihvaćanja.

Za to su koristili nepartijce koje su još od Lenjina nazivali „korisnim idiotima“.

Literatura: Bilješke s predavanja

X. Naslov: Kriza i raspad sustava

Kratki opis: Neodrţivost gospodarskog sustava dovela je i do sloma socijalistiĉkog politiĉkog

sustava krajem osamdesetih godina XX. stoljeća.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status,

14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja

XI. Naslov: Usmeno izlaganje eseja

Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i zajedniĉki diskutiramo na izloţenu temu

Literatura: Definirana izborom teme

XII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja

Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu

Literatura: Definirana izborom teme

XIII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja

Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu

Literatura: Definirana izborom teme

Page 150: Nastavni Plan i Program-povijest

XIV. Naslov: Usmeno izlaganje eseja

Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu

Literatura: Definirana izborom teme

XV. Naslov: Zaključni osvrti na predavanja

Kratki opis: Ponavljanje najvaţnijih segmenata izloţenog gradiva

Literatura: Sva navedena

Page 151: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija

ZNANSTVENA HISTORIOGRAFIJA

Kod

kolegija

FFP-539

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda: 3 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

30

Status kolegija: Izborni Preduvjeti: Upisan I.

semestar

Usporedni uvjeti: Nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

U ciklusima

Nositelj kolegija/nastavnik: Prof. dr. Mladen Anĉić

Kontakt sati/konzultacije: po dogovoru s profesorom

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 385/91 788 9011

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija upoznati studente s naĉinom na koji je svojedobno oblikovano i

nakon toga reproducirano, odnosno kako trenutno funkcionira znanstveno polje

povijesnih istraţivanja. Studenti se uvode u postupke i procedure koji

karakteriziraju znanstvenu djelatnost te se kroz raspravu o proĉitanim tekstovima

praktiĉno upoznaju sa znanstvenom dimenzijom povijesti.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

- studenti stjeĉu temeljnu predodţbu o znanstvenom istraţivanju prošlosti

- studenti su upoznati s temeljnim oblicima komunikacije znanstvenih istraţivanja

- studenti su upoznati s osnovama vještine oblikovanja sloţenih spoznaja

- studenti su stekli uvid u znaĉenje pojma multiperspektivnost

- studenti su upoznati s postojanjem razliĉitih znanstvenih paradigmi

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Uvod - razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz

obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.

- Profesionalizacija akademske historiografije i njene posljedice.

- Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.

- Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac.

- Historiografska tradicija kao polazište ali i teret – odnos spram postojećih

spoznaja i naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.

- Multiperspektivnost - znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim

naracijama o prošlosti.

- Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s osvrtom na

temeljne kategorije hrvatske prakse - „izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“.

- Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“ kroz kritiku vrela.

- Od skupa ĉinjenica do sloţene slike – logika povezivanja.

- Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih lanaca.

- Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.

- Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku.

- Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada“.

- Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“.

- Rekapitulacija.

Način izvođenja

nastave

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

Page 152: Nastavni Plan i Program-povijest

(označiti masnim

tiskom)

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - proĉitati zadane tekstove, pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome

procesu

- pisati kolokvije

- napisati završni esej...

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Samostalni zadaci 25 1 ½ Max 25%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

25 1 ½ Max 25%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

0 0 Max 0%

Završni ispit 50 3 Min 50%

Dodatna pojašnjenja:

- Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj

bodova (50% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija na temelju proĉitane obvezne

literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu

ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.

Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje nema ni završnoga ispita.

- Kolokviji se, obzirom na ĉinjenicu kako je rijeĉ o tekstovima koje studenti pišu, ocjenjuju na takav naĉin da

to nije moguće iskazati u postotcima!

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

manje od 50% postavljenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Page 153: Nastavni Plan i Program-povijest

Obvezna literatura:

BRACEWELL, CATHERINE WENDY, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat

na Jadranu u šesnaestom stoljeću, BARBAT, Zagreb, 1997.;

BRAUDEL, FERNAN, Dinamika kapitalizma, Izdavaĉka knjiţnica Zorana

Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989.;

MUMFORD, LEWIS, Grad u historiji. Njegov postanak, njegovo mijenjanje i njegovi

izgledi, Naprijed, Zagreb, 1988.

WITTFOGEL, KARL AUGUST, Orijentalna despocija. Usporedno istraživanje totalne

moći, Globus, Zagreb, 1988.

MOORE, BARRINGTON, Društveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i seljak u

stvaranju modernog svijeta, „Filip Višnjić“, Beograd, 2000.

CLASTRES, PIERRE, Društvo protiv države. Istraživanja iz političke antropologije,

Disput, Zagreb, 2010.

HOSKING, GEOFFREY, „Trust and Distrust: A suitable theme for historians?“, u:

Transactions of the Royal Historical Society, 16, London, 2006., str. 95-115.

Dopunska literatura: Po dogovoru s profesorom.

Dodatne informacije o

kolegiju

PohaĊanje je nastave obvezno obzirom da se uĉinak kolegija velikim dijelom

ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog

segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i

pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova.

Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati profesoru za

svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko

literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod - razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz obrazovni

sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.

Kratki opis:

Literatura:

II. Naslov: Profesionalizacija akademske historiografije i njene posljedice.

Kratki opis:

Literatura:

III. Naslov: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.

Kratki opis:

Literatura:

IV. Naslov: Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac.

Kratki opis:

Literatura:

V. Naslov: Historiografska tradicija kao polazište ali i teret – odnos spram postojećih spoznaja i

naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.

Kratki opis:

Literatura:

VI. Naslov: Multiperspektivnost - znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim naracijama o

prošlosti.

Kratki opis:

Literatura:

VII. Naslov: Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s osvrtom na

Page 154: Nastavni Plan i Program-povijest

temeljne kategorije hrvatske prakse - „izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“.

Kratki opis:

Literatura:

VIII. Naslov: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“ kroz kritiku vrela.

Kratki opis:

Literatura:

IX. Naslov: Od skupa ĉinjenica do sloţene slike – logika povezivanja.

Kratki opis:

Literatura:

X. Naslov: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih lanaca.

Kratki opis:

Literatura:

XI. Naslov: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.

Kratki opis:

Literatura:

XII. Naslov: Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku.

Kratki opis:

Literatura:

XIII. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada“.

Kratki opis:

Literatura:

XIV. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“.

Kratki opis:

Literatura:

XV. Naslov: Rekapitulacija. Kratki opis:

Literatura:

Page 155: Nastavni Plan i Program-povijest

Naziv kolegija DRUŠTVENA POVIJEST Kod

kolegija

FFP-538

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda: 3 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P= 30 (2

tjedno)

Status kolegija: Izborni Preduvjeti: Upisan II.

semestar

Usporedni uvjeti: Nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja

nastave:

U ciklusima

Nositelj kolegija/nastavnik: Prof. dr. Mladen Anĉić

Kontakt sati/konzultacije: po dogovoru s profesorom

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00385/ 91 788 9011

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija upoznati studente s oblikovanjem i stanjem povijesnih istraţivanja

unutar paradigmi pod širokim kišobranom pojma „društvena povijest“.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

- Studenti su upoznati s pojmom multidisciplinarnosti.

- Studenti su upoznati s naĉinom kako društvena teorija utjeĉe na znanstveno

istraţivanje povijesti.

- Studenti su upoznati sa suvremenim paradigmama povijesne znanosti.

- Studenti su stekli predodţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme

mijenjaju.

- Studenti su stekli uvid u trendove koji se otvaraju najnovijim rezultatima

istraţivanja.

- Studenti su u stanju locirati hrvatsku historiografiju u sklop ukupnoga razvoja

znanstvenoga polja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Uz obvezno ĉitanje zadane literature za svaki sat i pretresanje onoga što je

proĉitano, s voĊenjem rasprave od strane profesora, na predavanjima će biti

obraĊeno:

- Pojam „društvena povijest“ u širem i uţem smislu.

- Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije, od

„socijalne historije“ iz 60-ih godina 20. stoljeća preko „mikrohistorije“ do današnje

„komparativne historije“.

- Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima

pojedini povjesniĉar i sam djeluje.

- Zalazak paradigme „socijalne historije“ i pobjeda društvene historije u širem

smislu.

- Perspektive historiografske produkcije.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadaci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: S obzirom na sadrţaj kolegija i naĉin izvoĊenja nastave (u ciklusima ,

nije popunjen

Page 156: Nastavni Plan i Program-povijest

Studentske obveze - proĉitati zadane tekstove te pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome

procesu

- napisati dva pismena kolokvija

- napisati završni esej

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

PohaĊanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Samostalni zadaci 25 0,75 Max 25%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

25 0,75 Max 25%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

0 0 Max 0%

Završni ispit 50 1,5 Min 50%

Dodatna pojašnjenja:

- Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj

bodova (50% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija na temelju proĉitane obvezne

literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu

ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.

Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje nema ni završnoga ispita.

- Kolokviji se, obzirom na ĉinjenicu kako je rijeĉ o tekstovima koje studenti pišu, ocjenjuju na takav naĉin da

to nije moguće iskazati u postotcima!

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin:

manje od 50% postavljenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

ANDERSON, BENEDICT, Nacija: zamišljena zajednica, ΠΛAΤΩ, Beograd, 1998.

BURKE, PETER, Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.

ELIAS, NORBERT, O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska

istraživanja, Antibarbarus, Zagreb, 1996.

Page 157: Nastavni Plan i Program-povijest

GINZBURG, CARLO, Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća, grafiĉki zavod

Hrvatske, Zagreb, 1989.

SCHIVELBUSH, WOLFGANG, Povijest putovanja željeznicom, Naklada Ljevak,

Zagreb, 2010.

SCHULTZE, HAGEN, Država i nacija u evropskoj istoriji, „Filip Višnjić“, Beograd,

2002.

STOJANOVIĆ, TRAJAN, Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa, Equilibrium,

Beograd, 1997.

TILLY, CHARLES, Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene

strukture, procesi i komparacije, „Filip Višnjić“, Beograd, 1997.

Dopunska literatura: Po dogovoru s profesorom.

Dodatne informacije o

kolegiju

- PohaĊanje je nastave obvezno obzirom da se uĉinak kolegija velikim dijelom

ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog

segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i

pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbiru bodova.

- Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati profesoru za

svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko

literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u širem i uţem smislu.

Kratki opis:

Literatura:

II. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije, od „socijalne

historije“ iz 60-ih godina 20. stoljeća preko „mikrohistorije“ do današnje „komparativne

historije“.

Kratki opis:

Literatura:

III. Naslov: Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima pojedini

povjesniĉar i sam djeluje.

Kratki opis:

Literatura:

IV. Naslov: Zalazak paradigme „socijalne historije“ i pobjeda društvene historije u širem smislu.

Kratki opis:

Literatura:

V. Naslov: Perspektive historiografske produkcije.

Kratki opis:

Literatura:

VI. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

VII. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

VIII. Naslov:

Kratki opis:

Page 158: Nastavni Plan i Program-povijest

Literatura:

IX. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

X. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XI. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XII. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XIII. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XIV. Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XV. Naslov:

Kratki opis:

Literatura: