nastavni plan i okvirni program za podruČje … planovi i programi 1-9/5... · - jednostavni model...

of 37/37
1 NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM ZA PODRUČJE GRAFIKE Naziv programa - zanimanja: 210604 GRAFIČKI UREDNIK - DIZAJNER Zagreb, 2006.

Post on 31-Jan-2018

223 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 1

    NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM

    ZA PODRUJE GRAFIKE

    Naziv programa - zanimanja:

    210604 GRAFIKI UREDNIK - DIZAJNER

    Zagreb, 2006.

  • 2

    STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

    1. Opi podaci o programu - zanimanju

    2. Nastavni plan

    2.1. Potrebna struna sprema nastavnika

    3. Okvirni program

    3.1. Uvjeti za izvoenje programa

    3.2. Pregled programa

  • 3

    1. OPI PODACI O PROGRAMU - ZANIMANJU PODRUJE RADA: Grafika NAZIV PROGRAMA - ZANIMANJA: 210604 Grafiki urednik - dizajner MJESTO I UVJETI RADA:

    Mjesto rada: - studio za web dizajn i grafiki dizajn, - tvrtke koje vode online prodaju, - tvrtke koje se bave raznim uslunim djelatnostima preko Interneta, - samostalni rad u sklopu vlastite tvrtke.

    Uvjeti rada i okoli:

    - rad u unutarnjem prostoru s prilagoenom rasvjetom, - rad na crtaem stolu i rad na raunalu, - rad uz dulje sjedenje, - rad uz umjetnu rasvjetu, - rad u mirnom okruenju, - rad u prostoru s veim brojem raunala i tehnike opreme, - radni prostor podijeljen ili odvojen za odreenu fazu rada.

    PSIHOFIZIKI ZAHTJEVI I OSOBITOSTI:

    - smisao za sistematinost, - smisao za likovno i grafiko oblikovanje, - osjeaj za kompoziciju, - dobra koncentracija, - dobra vizualna percepcija, - koordinacija ruke i oka, - raspoznavanje boja, - razvijena online komunikacija i interes za online edukaciju, - interes za usavravanje i uenje novih postupaka i programa, - otvorenost prema novim idejama i tehnologijama, - potreba za cjeloivotnim uenjem.

    CILJ OBRAZOVNOG PROGRAMA Stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti za samostalno i kvalitetno te poduzetno i inovativno obavljanje poslova u zanimanju grafiki urednik - dizajner za potrebe grafike struke i trita grafikih proizvoda.

  • 4

    REZULTATI UENJA U STRUKOVNOM DIJELU PROGRAMA Nakon zavretka kolovanja uenik je osposobljen za:

    - samostalno planiranje postupaka u razradi dizajna proizvoda, pripremu i izvoenje rada te za kontrolu kvalitete dizajniranog predloka i gotovog proizvoda,

    - komuniciranje s naruiteljem i sa suradnicima u skladu s poslovnom etikom i kulturom poslovanja,

    - rukovanje sa svim sredstvima i opremom potrebnom za izradu grafikog predloka i dizajna grafikog proizvoda,

    - obavljanje poslova izrade pojedinoga grafikog proizvoda, - prilagoavanje dizajna pojedinoj tehnici, a u skladu s materijalnim sredstvima, - izradu skice kojom e prezentirati budui proizvod, - koritenje odreenog softwarea u skladu sa zadanom narudbom, - procjenjivanje moguih trokova i izradu kalkulacije za pojedini proizvod, - pripremu dnevnih izvjetaja o proizvodnji, - primjenu i pridravanje odredbi i naela standarda kvalitete, - kontrolu kvalitete opreme na kojoj radi i, u skladu s potrebama, odravanje njezine

    kvalitete, - voenje brige o zatiti zdravlja ljudi i okoline u skladu s higijensko-tehnikim

    mjerama zatite.

  • 5

    2. NASTAVNI PLAN

    NASTAVNI PREDMET Broj sati

    1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

    tjedno god. tjedno god. tjedno god. tjedno god.

    1. Hrvatski jezik 4 140 4 140 3 105 3 96 2. Strani jezik 3 105 3 105 3 105 3 96 3. Povijest 2 70 2 70 - - - - 4. Vjeronauk / Etika 1 35 1 35 1 35 1 32

    5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 70 2 70 2 64

    6. Politika i gospodarstvo - - - - - - 2 64 7. Fizika 2 70 2 70 - - - - 8. Matematika 3 105 3 105 3 105 3 96 9. Kemija - - 2 70 - - - - 10. Biologija 2 70 - - - - - - 11. Geografija 2 70 1 35 - - - - 12. Informatika 2 70 2 70 - - - - 13. Likovna umjetnost 2 70 2 70 - - - - 14. Grafiki dizajn 2 70 2 70 2 70 2 64 15. Fotografija i film - - - - 2 70 - - 16. Grafika tehnologija 2 70 2 70 2 70 2 64 17. Strojevi i automatika - - - - 3 105 2 64 18. Zatita okolia - - 1 35 - - - - 19. Multimedijske tehnologije - - - - 2 70 3 96 20. Vizualne komunikacije - - - - 2 70 2 64 21. Izborni predmet - - - - - - 2 64 22. Praktina nastava* 3 105 3 105 6 210 6 210

    IZBORNI PREDMET Broj sati

    1. razred 2. razred 3. razred 4. razred tjedno god. tjedno god. tjedno god. tjedno god.

    21.1 Izrada web stranice - - - - - - 2 64

    21.2 Promotivne aktivnosti u grafikoj struci - - - - - - 2 64

    21.3 Grafike tehnike - - - - - - 2 64

    NASTAVNI PREDMET 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

    god. god. god. god. Struna praksa ** 84 84 84 0 * Praktina nastava se izvodi u raunalnoj uionici i radnom procesu. **Struna praksa se izvodi u radnom procesu s ciljem razvijanja znanja i vjetina koje je uenik stekao tijekom obrazovanja u prethodnim razredima. Ona se organizira prema ugovorima kole i tvrtke, provodi se nakon zavretka nastave i uvjet je za upis uenika u sljedei razred.

  • 6

    ***Izvedbu programa u strukovnom dijelu potrebno je usuglasiti sa Zakonom o zatiti na radu. 2. 1. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA

    NASTAVNI PREDMET NASTAVNIK IZOBRAZBA

    Likovna umjetnost profesor

    prof. likovne kulture prof. likovnog odgoja i likovnih umjetnosti prof. povijesti umjetnosti dipl. povjesniar umjetnosti akademski slikar

    Grafiki dizajn profesor

    dipl. grafiki dizajner dipl. dizajner prof. likovne kulture i povijesti umjetnosti akademski slikar - grafiar dipl. ing. grafike tehnologije - smjer grafiki dizajn dipl. industrijski produkt dizajner

    Fotografija i film profesor

    dipl. dizajner redatelj (zavrena filmska akademija, smjer reija) akademski slikar - grafiar akademski slikar

    Grafika tehnologija profesor dipl. ing. grafike tehnologije

    Strojevi i automatika profesor

    dipl. ing. strojarstva dipl. ing. grafike tehnologije

    Zatita okolia

    profesor

    dipl. ing. grafike tehnologije dipl. ing. kemijske tehnologije dipl. ing. kemije prof. kemije dipl. ing. biologije prof. biologije i kemije prof. biologije

    Multimedijske tehnologije

    profesor i

    struni uitelj

    dipl. ing. grafike tehnologije dipl. grafiki dizajner ing. grafike tehnologije dipl. ing. elektrotehnike smjer raunarstvo dipl. ing. raunarstva prof. matematike i informatike prof. fizike i informatike dipl. informatiar dipl. komunikolog

    Vizualne komunikacije

    profesor i

    struni uitelj

    dipl. grafiki dizajner dipl. ing. arhitekture dipl. komunikolog prof. likovne kulture dipl. dizajner akademski slikar grafiar dipl. industrijski produkt dizajner

    Praktina nastava

    profesor i

    struni uitelj

    dipl. ing. grafike tehnologije dipl. grafiki dizajner ing. grafike tehnologije

    Izborni predmeti profesor i struni uitelji

    prof. stranog jezika prof. odgovarajueg predmeta

  • 7

    3. OKVIRNI PROGRAM 3.1. UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA 3.1.1. Podjela razrednog odjela u dvije skupine po 15 uenika:

    NASTAVNI PREDMET NASTAVNIK RAZRED BROJ SATI BR. U. U SKUPINI

    Multimedijske tehnologije

    profesor i struni uitelj

    3. 4.

    70 96

    15 15

    Praktina nastava

    profesor i

    struni uitelj

    1. 2. 3. 4.

    105 105 210 192

    15 15 15 15

    *Od ukupnog godinjeg fonda sati 20 je sati teorijske nastave, a 50 sati se izvodi na raunalu u obliku vjebi.

    3.1.2. Materijalni uvjeti za izvoenje programa:

    PROSTOR OPREMA NASTAVNI PREDMET Uionica za strune predmete

    - obina ploa - bijela kreda i kreda u boji - grafoskop i episkop, LCD projektor - skice i modeli - elementi strojeva i ureaja i mehanizama - skice i modeli iz povijesti grafikog dizajna

    Grafika tehnologija Grafiki dizajn Vizualne komunikacije Zatita okolia

    Radionica za strune predmete

    - skice i modeli strojeva - jednostavni model offsetnog stroja

    Strojevi i automatika

    Raunalna uionica

    - 20 raunala povezana u mreu s mogunou pristupa Internetu, LCD projektor, crno - bijeli i kolor pisa, skener, digitalni fotoaparat - programska oprema za obradu teksta, slika, prijelom stranice

    Multimedijske tehnologije Praktina nastava*

    Kabinet za nastavnike strunih predmeta

    - grafoskop/prozirnice - LCD projektor i pripadajue platno za projekciju - raunalo (mobilno ili strojno) - digitalni fotoaparat - DVD - ormari - struna literatura, knjige, prospekti - katalozi razliitih vrsta grafikih materijala

    Grafika tehnologija Grafiki dizajn Vizualne komunikacije

  • 8

    Uionica i radionica za izvorne grafike tehnike

    - posebno opremljena radionica s klupama i velikim radnim povrinama, grafika prea

    Praktina nastava* Grafika tehnologija

    Poseban laboratorij za fotografiju i film

    - laboratorij za razvijanje klasine fotografije, raunalo za obradu digitalne fotografije

    Fotografija i film Multimedijske tehnologije*

    * Nastavni predmeti ukljuuju izvoenje obveznih i izbornih sadraja. 3. 2. PREGLED PROGRAMA Nastavni predmet: LIKOVNA UMJETNOST Godina obrazovanja I. II. Tjedni broj sati 2 2 CILJ Upoznati uenike sa znaajkama umjetnikih stilova i pravaca od prapovijesti do umjetnosti 20. stoljea, u svijetu, Europi i Hrvatskoj, osposobiti ih za primjenu osnovnih znanja iz povijesti likovne umjetnosti te u uenika razviti kritiko stajalite prema likovnom izraaju i osjeaj za estetiku. ZADAE Usvajanje i primjena znanja o: - osnovnim pojmovima u likovnoj umjetnosti, - znaajkama umjetnosti prapovijesnog doba, - umjetnosti starih civilizacija, - umjetnosti Sredozemlja, - umjetnosti antikog i kasnoantikog doba, - umjetnosti srednjeg vijeka, - umjetnosti novog vijeka, - znaajkama stilova i pravaca u 19. stoljeu, - pokretima i pravcima prve polovine 20. stoljea, - umjetnosti izmeu dva rata, - industrijskom dizajnu, - obiljejima arhitekture druge polovine 20. stoljea, - urbanizmu, - likovnom izrazu moderne umjetnosti i multimedijalnosti.

  • 9

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD - OSNOVNI POJMOVI

    U LIKOVNIM UMJETNOSTIMA

    Podjela likovnih umjetnosti, obiljeja slikarstva, kiparstva i graditeljstva, te ostalih likovnih podruja.

    2.

    PRAPOVIJEST KAMENO DOBA, METALNO DOBA

    Kronologija i rasprostranjenost likovnog izraavanja, stilske razliitosti, pojava arhitekture i urbanizma, likovna rjeenja primijenjene umjetnosti u razliitim materijalima (uloga ornamenta).

    3.

    UMJETNOST STARIH

    CIVILIZACIJA

    Urbana revolucija u vrijeme velikih civilizacija Mezopotamije, vremenska podjela, slinosti i razlike u likovnom oblikovanju Mezopotamije i Egipta, odnos arhitekture i skulpture, odnos prema plohi, kanoni u likovnom izrazu.

    4.

    UMJETNOST SREDOZEMLJA

    I ANTIKIH KULTURA (GRKA, RIM)

    KASNA ANTIKA

    ISLAMSKA UMJETNOST

    Arhitektura, kiparstvo i slikarstvo u antikoj Grkoj, kronologija, znaaj grada - polisa i kolonizacija novih podruja, proporcija i sklad kao temelj svakodnevnog ivota; rimska urbanizacija Europe i nova arhitektonska zamisao prostora, naturalizam, realizam i naracija u kiparstvu i slikarstvu; antiki likovni ostaci u Hrvatskoj; kasnoantika i bizantska umjetnost i promjene nastale pojavom novog kulta; odjeci novih umjetnosti u Hrvatskoj.

    5.

    SREDNJI VIJEK

    Umjetnike promjene od 7. do 14. st., kontinuitet antikih kultura u predromanikim, novonastalim dravama, uloga i smisao ornamenta, nova sredita kulture - samostani; uloga crkve u romanici i gotici i njezina stilska obiljeja, jedinstvenost arhitekture i kiparstva, uloga likovnih umjetnosti u opismenjavanju irih drutvenih slojeva, humanizam gotike; umjetnost predromanike, romanike i gotike u Hrvatskoj.

  • 10

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UMJETNOST NOVOG

    VIJEKA - RENESANSA, MANIRIZAM,

    BAROK, ROKOKO

    Umjetnost od 15. do 18. stoljea, novi nain shvaanja prostora u renesansi, sklad i proporcija u kiparstvu i slikarstvu, te realizam u slikarstvu; manirizam - antiklasini stil; barokni dinamizam, konkavno-konveksnost u tlocrtu, kontrast svjetla i sjene, barokni iluzionizam; rokoko umjetnost interijera; dogaaji u Hrvatskoj u ovom razdoblju.

    2.

    STILOVI 19. STOLJEA

    Povratak uzorima iz prolosti, antici i srednjem vijeku na prijelazu stoljea, razvoj fotografije i novi pogled na stvarnost; individualni pristup i poeci moderne umjetnosti, promjena kolorita; poeci dizajna; odjeci umjetnikih promjena u Hrvatskoj.

    3.

    UMJETNOST MODERNOG

    DOBA PRVE POLOVINE 20. STOLJEA

    Tehniki napredak i njegov odraz na umjetnike dogaaje, nove interpretacije u likovnom stvaranju, prevladavanje elemenata forme nad motivom u umjetnikom djelu; avangardistiki pokreti u slikarstvu; stilska podvojenost likovnih podruja; umjetniki dogaaji u Hrvatskoj s poetka stoljea.

    4.

    ARHITEKTURA I

    INDUSTRIJSKI DIZAJN IZMEU DVA RATA

    Nova konstruktivna rjeenja u graditeljstvu upotrebom novih materijala, poeci moderne arhitekture, industrijska proizvodnja arhitektonskih elemenata, namjetaja i drugih upotrebni predmeta, ujedinjavanje svih likovnih podruja; naela industrijskog oblikovanja.

    5.

    URBANIZAM

    Nova urbanistika rjeenja prilagoena industrijskom drutvu, obnova i izgradnja poslije rata, likovne interpretacije u javnim prostorima, nova prometna rjeenja (metro), vizije buduih gradova.

    6.

    UMJETNOST DRUGE

    POLOVINE 20. STOLJEA SUVREMENI LIKOVNI

    IZRAZ I DIZAJN

    Slobodni pristup likovnim rjeenjima, istraivanje novim medijskim sredstvima, problem masovne

    proizvodnje ili kvalitetno dizajniranog predmeta, diktat kia u suvremenome potroakom drutvu, suvremeni

    likovni dogaaji i povratak u prolost likovnih

  • 11

    umjetnosti; suvremeni dogaaji u Hrvatskoj.

    Didaktiko - metodike napomene Nastava se odrava u uionici s potrebnom tehnikom opremom. Osim u uionici, nastava se izvodi i posjetama galerijama, muzejima i izlobama. Nastavni predmet: GRAFIKI DIZAJN Godina obrazovanja I. II. III. IV. Tjedni broj sati 2 2 2 2

    CILJ Osposobiti uenike za primjenu znanja i vjetina u grafikom oblikovanju s osobitim naglaskom na stjecanje individualnih stajalita i vrijednosti o grafikom dizajnu. ZADAE

    - upoznavanje uenika s pojmom, primjenom, podjelom i razvojem grafikog dizajna - upoznavanje uenika s osnovnim elementima grafikog dizajna

    uz pomo pojma temeljnog naela prijenosa informacija, s cjelovitom grafikom porukom

    - upoznavanje uenika s likovno-grafikim naelima koja se primjenjuju u dizajnu - upoznavanje uenika s osnovnim vrstama pisama, njihovom primjenom i itljivou u oblikovanju - upoznavanje uenika s osnovnim oblikovanjem sredstava izraavanja koja su sastavni dio gospodarske propagande - upoznavanje uenika s oblikovnim postupcima vizualne komunikacije.

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD I POVIJESNI RAZVOJ DIZAJNA

    Pregled razvoja dizajna, Bauhaus, osnovna podjela, aspekti i naela.

    2.

    GRAFIKA PORUKA

    Definicija, razrada elemenata i kanala. Pojam i razrada ideje.

  • 12

    3.

    OSNOVNI ELEMENTI

    GRAFIKOG PREDOAVANJA

    Toka, funkcija i primjena. Linija, funkcija, predoavanje i mogunosti predoavanja. Krivulja, vrste i mogunosti primjene. Ploha, definiranost plohe, stvaranje kompozicije s uporabom ostalih elementa.

    4.

    TEORIJA BOJE

    Definicija boje, likovno i fizikalno. Newtonov eksperiment i Ittenov dvanaestodijelni krug boja.

    5.

    PRINCIPI GRAFIKOG

    DIZAJNA

    Zakoni likovnog usklaivanja; simetrija, ritam, proporcija i zlatni rez. Estetska naela i odnos elemenata.

    6.

    VRSTE GRAFIKOG TISKA

    Uvod u umjetniku grafiku. Ploni tisak; litografija. Duboki tisak; bakrorez, suha igla, bakropis i akvatinta. Visoki tisak; drvorez i linorez.

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    7.

    POVIJESNI RAZVOJ PISMA

    Pojam pisma i osnovni elementi. Povijesni razvoj; od slikovnog do fonetskog pisma.

    8.

    FONETSKO PISMO

    Feniko pismo, osnovni elementi. Grki alfabet.

    9.

    LATINICA

    Povijesni razvoj latinice. Capitalis monumentalis i osnovne karakteristike svakog slova. Ostali srodni oblici, Capitalis rustica, Capitalis scriptura, rimski kurziv, uncijala i poluuncijala.

    10.

    MINUSKULA

    Nastanak i razvoj minuskule. Srednjovjekovna minuskula i razvoj karolinke minuskule u Europi. Gotika minuskula i razvojni oblici, tekstura, fraktura, rotunda i schwabacher. Nastanak i pisanje pisma, glagoljica.

  • 13

    11.

    TIPOGRAFSKO PISMO

    Tipografsko pismo antikva. Podjela po razdobljima; renesansna, prijelazna, klasicistika i umjetnika sa svojim karakteristinim elementima. Vjeba pisanja.

    12.

    MEHANISTIKI OBLICI PISMA

    Mehanistiki oblici pisma, osnovni predstavnici sa svojim karakteristinim oblicima. Grotesk, egyptienne, italienne i novinska antikva. Vjeba pisanja.

    13.

    RUKOPISNI I DEKORATIVNI

    OBLICI PISAMA

    Rukopisno pismo; rond, redis, kist. Dekorativna pisma; konturirana, filetirana, rafirana, strukturirana, ablonirana, negativna, kazetirana, ukraena.

    14.

    MIKROTIPOGRAFIJA

    Pojam mikrotipografije. Format; uspravni i poloeni. Optika sredina. Teite ili dominanta. Simetrija i asimetrija. Ritam i kontrast u mikrotipografiji.

    15.

    KNJINA TIPOGRAFIJA

    Oprema knjige; osnovni elementi plata tj. korica. Vjeba oblikovanja po zadanoj temi.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    16.

    LAYOUT

    Raspored elementa, temeljni nacrti i tipografija. Vjebe oblikovanja layouta.

    17.

    PIKTOGRAM I IDEOGRAM

    Piktogram i ideogram tijekom povijest. Osnovni elementi koji ih karakteriziraju. Vjeba oblikovanja piktograma.

    18.

    DVODIMENZIONALNO PODRUJE

    GRAFIKOG DIZAJNA

    Plona izrezivanja, oglasi i plakati s osnovnim tj. karakteristinim elementima. Vjebe oblikovanja svakog podruja.

    19.

    NOVINE

    Povijesni razvoj novina. Osnovni elementi novina poput osnovnih stranica; naslovnica, tekui tekst, duplerica i zadnja stranica. Vjebe oblikovanja karakteristinih stranica.

    20.

    OGLAS

    Osnovni elementi koji karakteriziraju razliite vrste oglasa, novinski oglas, oglas za asopis i flayer. Vjebe oblikovanja.

  • 14

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    21.

    PLAKAT

    Plakat tijekom povijesti. Plakat danas. Osnovni elementi koji grade plakat. Vjebe oblikovanja plakata po zadanoj temi i plakata po slobodnom izboru.

    22.

    VIZUALNI IDENTITET

    Pojam vizualnog identiteta. Osnovni elementi; logotip, memorandum, kuverta, posjetnica, propagandni materijal i slino. Vjeba oblikovanja vizualnog identiteta po zadanom predloku i vjeba samostalnog oblikovanja za zadanog klijenta.

    23.

    OMOT ZA CD, KALENDAR

    Omot za cd, plat i tipografija. Kalendar tijekom povijesti. Oblikovanje kalendarija i postavljane ilustracija.

    24.

    TRODIMENZIONALNO

    PODRUJE

    Uvod u trodimenzionalna oblikovanja. Izraavanje u prostoru, ambalaa, panoi, citylight, jumboplakat i slino.

    25.

    AMBALAA

    Ambalaa tijekom povijesti, od antike do danas. Osnovna funkcija ambalae. Podjela prema upotrebi materijala. Dizajn plata od idejnog rjeenja do finalnog proizvoda.

    26.

    MATURALNI PROJEKT

    Izbor maturalnog projekta. Analiza i razrada. Oblikovanje maturalnog rada do finalne prezentacije.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se realizira u uionici koja je opremljena s barem jednim raunalom i potrebnim softwareom, LCD-projektorom, grafoskopom i pristupom Internetu. Navedene sadraje treba realizirati tako da se stavi naglasak na konkretne primjere iz prakse vezane uz zanimanje za koje se uenici koluju.

  • 15

    Nastavni predmet: FOTOGRAFIJA I FILM Godina obrazovanja III. Tjedni broj sati 2 CILJ Cilj programa predmeta je pruiti uenicima osnovno znanje iz fotografije i filma koja e im omoguiti lake svladavanje struke i osposobiti ih za primjenu znanja u praksi. ZADAE

    - upoznavanje uenika s osnovama fotografije i filma - upoznavanje osnovnih elemenata i podruja u fotografiji i filmu - upoznavanje uenika sa snimateljskom gramatikom, sintaksom i stenografijom - upoznavanje uenika s oblikovanjem fotografije i filma u marketinke svrhe - razvijanje sposobnosti uporabe usvojenih temeljnih znanja za nastavak obrazovanja u ovom podruju i za samostalno obavljanje posla

    - razvijati kreativne mogunosti za to uspjenije rjeavanje praktinih zadataka - praktinim radovima i vjebama razvijati potrebne vjetine.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVODNI SAT,

    UPOZNAVANJE UENIKA S PLANOM I PROGRAMOM

    Uvodni sat, upoznavanje uenika s nastavnim programom i literaturom. Povijesni razvoj i znaenje fotografije. Fotografija u vizualnim komunikacijama, fotografija u marketingu, fotografija u znanosti, fotografija u umjetnosti. Razrada znaenja osnovnih elemenata; obris, ton i boja. Zadatak kompozicije. Podjela i razrada osnovnih elemenata geometrijske kompozicije; krug, kvadrat, trokut.

    2.

    FOTOGRAFIJA U SVIJETU

    VIZUALNIH KOMUNIKACIJA,

    MARKETINGU, ZNANOSTI I UMJETNOSTI

    3.

    OSNOVNI ELEMENTI

    FOTOGRAFIJE

    4.

    GEOMETRIJSKI ELEMENTI U SLIKOVNOJ KOMPOZICIJI

  • 16

    5.

    ZLATNI REZ I DRUGA

    PRAVILA PRI SNIMANJU RAZNIH SADRAJA

    Pojam zlatnog reza. Razrada kompozicije s obzirom na sadraj (vertikalna, horizontalna, dijagonalna, plona i kruna). Razrada osnovnih podruja u snimanju fotografije; arhitektura, pejza, reportaa, portret, akt, komercijalna fotografija, fotografija u znanstvene svrhe.

    6.

    PODRUJA U FOTOGRAFIJI

    7.

    FOTOGRAFSKO

    OBLIKOVANJE ZA MARKETINKE POTREBE

    Zadaci fotografije u oblikovanju grafikih proizvoda; prospekt, katalog, naslovnica, knjige, asopis, CD. Analiza i primjena u marketinke svrhe. Prva znanstvena opaanja i vrijeme igraaka, vrijeme kromofotografije, filmska vrpca, vrijeme kinematografije, zvuni film. Zadaci fotografije u oblikovanju grafikih proizvoda; prospekt, katalog, naslovnica, knjige, asopis, CD. Analiza i primjena u marketinke svrhe. Prva znanstvena opaanja i vrijeme igraaka, vrijeme kromofotografije, filmska vrpca, vrijeme kinematografije, zvuni film. Zadaci snimateljske gramatike, vizualni principi, zapis i reprodukcija pokreta, vrste kamera, objektivi, upotreba objektiva, filtri i mekocrtai. Zadaci i znaenje montae prije montae, kadra, statine mizanscene i dinamike mizanscene. Zadaci znaenja smjera svjetla, kvalitete svjetla, tonaliteta slike. Znaenje ekspozicije, tonske zone, ekspozicijski slojevi i svjetlomjeri. Razrada i izvedba kratkog filma na zadanu temu.

    8.

    MALA POVIJEST

    KINEMATOGRAFIJE

    9.

    SNIMATELJSKA SINTAKSA

    10.

    SNIMATELJSKA

    GRAMATIKA

    11.

    SNIMATELJSKA STENOGRAFIJA

    12.

    EKSPOZICIJA

    13.

    KRATKI FILM NA ZADANU

    TEMU

  • 17

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se izvodi u uionici koja je opremljena episkopom, grafoskopom, TV-om i videom, digitalnim fotoaparatom, kamerom. Nastavni predmet: GRAFIKA TEHNOLOGIJA Godina obrazovanja I. II. III. IV. Tjedni broj sati 2 2 2 2

    CILJ Cilj programa predmeta je upoznati uenike s osnovama tehnolokih postupaka, strojevima, ureajima i novim tehnologijama kao i vrstama i nainima upotrebe razliitih grafikih repromaterijala. ZADAE Ovaj je predmet usmjeren na osposobljavanje uenika za usvajanje i realizaciju osnovnih metoda izrade tiskovne forme za sve tehnike tiska, usvajanje znanja o kompletnom proces izrade grafikih proizvoda i nainima rada pojedinih strojeva koji se u tom procesu koriste, stjecanje potrebnog znanja koje omoguuje praenje i razvoj zanimanja u odnosu na sredstva rada, predmete rada i materijale.

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    KOMUNIKACIJA

    Znaenje komunikacije i komuniciranja, prvi oblici pisane komunikacije, tisak kao oblik komuniciranja.

    2.

    GRAFIKA DJELATNOST

    Odjeli i smjerovi grafike djelatnosti, zadaci pojedinih odjela, vrste grafikih proizvoda.

    3.

    POVIJEST TISKA

    Prvi pokuaji otiskivanja, materijali koji su se koristili na poetku, Kinezi i tisak, Gutenberg, pregled naina izrade knjige tijekom povijesti.

    4.

    TEHNIKE TISKA

    Prvootisci, olovni slog, karakteristike tiskovnih formi za visoki, duboki, ravni i propusni tisak.

    5.

    PRIPREMA

    Slagarski materijal, tipografski sistem mjera, tipografsko pismo, izrada i vrste originala, vrste i naini izrade pojedinih tiskovnih formi.

  • 18

    6.

    TISAK

    Knjigotisak, duboki tisak, ploni i propusni tisak, nastanak svih tehnika tijekom povijesti te njihove specifinosti i naini funkcioniranja.

    7.

    DORADA

    Grafika dorada, njezina podjela i proizvodi pojedinih odjela, zajedniki postupci dorade (rezanje) i obrade materijala i proizvoda.

    8.

    PAPIR

    Otkrie papira, sirovine za proizvodnju papira, tehnologija izrade papira, svojstva, vrste i karakteristike papira, formati papira.

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    PRIPREMA

    Runi slog i njegovi elementi, probni otisak, rukopis, korektura rukopisa i korekturni znakovi, osnove o fotoslogu i reprofotografiji, pozitiv i negativ, kopirni predloci, njihova funkcija i vrste za pojedine tehnika tiska, montaa te njezini elementi i nain izrade montanog arka.

    2.

    TISAK

    Termini; od rukopisa do tiskovne forme, tiskarska podloga i otisak, jednobojni i viebojni tisak, podjela strojeva i njihovi standardi, dobivanje otiska u razliitim tehnikama tiska, osnovni elementi strojeva i naini njihova funkcioniranja, tiskarske boje, sastav i svojstva, pomoni materijali u tiskarskoj proizvodnji.

    3.

    DORADA

    Vrste araka, oznake na arku, izrauni araka za izradu nekog proizvoda, savijanje araka, strojevi za savijanje araka, kartonana dorada i njezine proizvodne tehnike, ambalaa i prerada papira.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

  • 19

    1.

    PRIPREMA

    Rasteri i rasterska reprodukcija originala, vrste rastera i njegove karakteristike, snimanje originala, skeneri, princip rada skenera, teorija boja, sinteze boja, njihova primjena u tisku, viebojni tisak, vrste tiskovnih formi, izrada tiskovnih formi, pozitivsko i negativsko kopiranje, konzerviranje tiskovnih formi.

    2.

    TISAK

    Priprema obinih slogova, priprema tiskovnih formi u knjigotisku, klieji kao tiskovna forma, zaklopni i brzotisni strojevi te njihove specifinosti - princip rada, fleksografski tisak - princip rada i konstrukcijska rjeenja, bakrotisak - princip rada, vrste strojeva, konstrukcijska rjeenja i specifinosti izvoenja tiska na ovim strojevima, bakrotisne rotacije, ofsetni strojevi - osnovna konstrukcija i princip rada, sitotisak.

    3.

    DORADA

    Skupljanje araka, ivanje araka, lijepljenje araka i strojevi potrebni za izvoenje ovih operacija, razlike mekih i tvrdih uveza, izrada knjinog bloka za razliite vrste uveza, specijalni postupci knjigoveke dorade, kartonana dorada, mjere u kartonai, platevi za zatitno-transportnu ambalau, tanc aparati i princip njihovog rada, prerada papira i proizvodnja papirne galanterije, aluminati, oplemenjivanje materijala.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    PRIPREMA

    Modernizirane i automatizirane metode dobivanja tiskovnih formi za razne tehnike tiska, viebojna reprodukcija, viebojna montaa, CTP sustavi, DTP sistemi i progra- mi za izvoenje grafike pripreme.

    2.

    TISAK

    Ofsetni tisak, strojevi i njihova podjela, jednobojni i viebojni, za tisak na arke ili iz role, princip rada i konstrukcijska rjeenja, naini dobivanja otiska na njima, viebojni tisak, kontrola kvalitete tiska, novinske ofsetne rotacije, moderna rjeenja na ofsetnim stro- jevima, digitalni tisak, moderne

  • 20

    tehnologije umnoavanja.

    3.

    DORADA

    Osnove o ljepilima koja se koriste u knjigovenici, kartonai i preradi papira, ostali materijali i pomoni materijali u tim odjelima, male i velike proizvodne linije u knjigovenici, reklamno komercijalne sloive kutije, planiranje, skiciranje na raunalu, plat i njegovo prenoenje na tanc formu, tisak na ambalai, skladitenje i transport.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se izvodi u uionici za struni predmet i radionici koje su opremljene potrebnim nastavnim sredstvima i pomagalima: projektorom, prijenosnim raunalom, digitalnim fotoaparatom, skenerom, fotokopirnim ureajem, strunim asopisima i tehnikim katalozima te maketama strojeva i ureaja. Nastavna sredstva i pomagala mogu biti pohranjena u kabinetu za nastavnike. Nastavni predmet: STROJEVI I AUTOMATIKA Godina obrazovanja III. IV. Tjedni broj sati 3 2

    CILJ Stei osnovno znanje o strojevima i automatskim ureajima koji se primjenjuju u grafikoj industriji, a time i uvjeta za lake svladavanje struke, stei cjelovit uvid u tehnologiju i mogunosti izrade grafikih proizvoda, primijeniti steeno znanje za omoguavanje lake budue komunikacija i suradnje s ostalim grafikim strunjacima i naruiocima proizvoda. ZADAE

    - upoznavanje uenika s osnovnim tehnikim pojmovima, te pojedinim tehnikim izvedbama grafikih strojeva, kao i prednostima i manama primjene pojedinih izvedbi strojeva

    - postojee i u praksi primjenjivane konstrukcije te smjer daljnjeg razvoja i usavravanja strojeva i ureaja

    - osposobljavanje uenika za koritenje steenih znanja u praksi - razvijati u uenika sposobnosti za dalje samostalno obrazovanje i usavravanje,

    te praenje novih tehnolokih dostignua u izvedbi strojeva i suvremene automatske opreme u grafici

    - razvijati u uenika sposobnosti razlikovanja strojeva i ureaja u pojedinim odjelima i tehnolokim cjelinama grafikih pogona

    - razvijati u uenika pozitivan odnos prema tehnikoj opremi i sredstvima rada, te openito urednost, sustavnost i tonost u radu, savjesnost, marljivost

    - razvijati u uenika potrebne vjetine i pozitivan odnos prema timskom radu

  • 21

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD U

    GRAFIKE STROJEVE

    Upoznavanje s nastavnim planom i programom, literaturom. Osnovna podjela strojeva u grafikoj djelatnosti.

    2.

    OSNOVE STROJARSTVA

    Pojam sile, grafiki prikaz sile, statiki moment sile. Osnovni pojmovi kinematike, vrste gibanja (rotacija, translacija). Snaga i rad stroja, otpori trenja. Osnove nacrtne geometrije, projiciranje i presjeci.

    3.

    STROJEVI I UREAJI

    GRAFIKE PRIPREME

    Laserski fotoslog, laserski osvjetljivai offset ploa. Kamere: konvencionalne i digitalne (konstrukcijske izvedbe, specifinosti i automatsko upravljanje radom kamera). Specijalne kamere za direktno osvjetljavanje i razvijanje offset folija. Strojevi za osvjetljavanje i razvijanje filmova Denzitometri, fotometri i automatski ureaji za kontrolu osvjetljenja. Skeneri: ploni i rotacijski skeneri (osnovni sklopovi, nain rada, prednosti u primjeni pojedinih izvedbi). Strojevi za kopiranje: kontaktni i laserski skenerski kopirni stroj (nain rada, upravljanje, konstrukcijske izvedbe i njihove prednosti). Strojevi za razvijanje offset ploa (nain rada i upravljanje). Laserski stroj za graviranje formi (nain rada i upravljanje).

    4.

    ROTACIJSKI STROJEVI ZA

    TISAK ARAKA

    Podjela tiskarskih strojeva prema tehnikama tiska i potrebni pritisci kod pojedinih tehnika tiska. Princip rada tiskarskih strojeva. Osnovni mehanizmi i pogonske jedinice tiskarskih strojeva. Ulagai ureaji (funkcija, naini rada i izvedbe,

  • 22

    prilagoavanja prema gramaturi papira, kontrola tonosti ulaganja i prijenos araka kroz stroj). Izlagai ureaji (funkcija, naini rada, izvedbe). Ureaji za bojenje (funkcija, dijelovi, naini rada i vrste izvedbi). Rotacijski strojevi knjigotiska (konstrukcijske izvedbe jednobojnih i viebojnih, te strojeva za obostrani tisak). Strojevi plonog tiska - offset (konstrukcijske izvedbe jednobojnih i viebojnih, te strojeva za obostrani tisak). Strojevi sitotiska (konstrukcijske izvedbe i naini rada). Ureaji za bojenje i vlaenje kod offset stroja ALCOLOR. Utjecajni faktori na kvalitetu plonog otiska, korekcija kvalitete otiska. Raunala u slubi tiska, komandni pult za daljinsko upravljanje tiskom.

    5.

    ROTACIJSKI STROJEVI ZA

    TISAK IZ ROLA

    Podjela rotacijskih strojeva za tisak iz role, prednosti i primjena pojedinih izvedbi. Nosai rola, sustavi izmjene rola i voenja trake kroz rotaciju. Sustavi nadzora i kontrole pucanja trake. Ureaji za mjerenje bonog ruba trake, kontrolni ureaji, paseri. Ureaji za savijanje, rezanje i izlaganje trake. Novinske (knjigotiskarske, offsetne), fleksografske i bakrotisne rotacije (konfiguracije i specifinosti izvedbi tiskovnih jedinica, mogunosti tiska). Ureaji za suenje otisaka (UV zrakama, strujom zraka).

    6.

    DIGITALNI STROJEVI

    Nove digitalne tehnologije tiska, prednosti i mane. Digitalni laserski i elektrofotografski strojevi za tisak.

  • 23

    7.

    STROJEVI DORADE

    Osnovna podjela i funkcija pojedinih strojeva u knjigovekoj doradi. Nain rada i konstrukcijske izvedbe: strojeva za rezanje araka; strojeva za buenje i perforiranje, strojeva za savijanje i skupljanje araka (automatika kontrole rada), strojeva za uvezivanje araka - koncem, icom, lijepljenjem, spiralni uvez, strojeva za plastificiranje i za oplemenjivanje papira, automatskih linija za izradu knjiga tvrdog i mekog uveza, strojeva za kartonano - ambalanu doradu. Uloga i znaaj odravanja strojeva i tehnike opreme.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD U

    AUTOMATIKU STROJEVA

    Upoznavanje s nastavnim planom i programom, literaturom. Uloga i znaaj automatike i robotike u grafikoj djelatnosti.

    2.

    ELEKTROSTROJARSTVO

    Elektrini postavni motori (sinkroni, asinkroni kolektorski, korani motori). Elektrine sklopke i elektromagneti. Transformatori. Elektropneumatiki i elektrohidrauliki motori i sklopovi.

    3.

    OSNOVE ELEKTRONIKE

    Poluvodika tehnika, diode, tranzistori, operacijska pojaala. Optoelektroniki elementi. Osnove digitalne tehnike. Sklopovi u raunalu, logiki sklopovi. Niskonaponske instalacije i zatita u strujnim krugovima.

  • 24

    4.

    OSNOVE AUTOMATIKE

    Podjela i stupnjevi razvoja automatizacije. Redovi automatizacije strojeva i koeficijenti automatizacije. Sustav i njegove znaajke, odnos sustava i okoline. Osnovne podjele automatskih sustava. Primjer tehnikoga automatskog sustava i unutarnjeg poretka jedinica. Informacija i signal (analogni i digitalni), vrste i prijenos signala.

    5.

    AUTOMATSKA REGULACIJA

    Graa i prikazi osnovnih jedinica regulacijskih krugova. Sustavni prikaz i poredak jedinica u regulacijskom krugu. Usporednici, regulatori, regulacijski i izvrni slogovi, postavne sprave. Mjerenja, mjerni slogovi i mjerni pretvornici. Ope znaajke mjernih pretvornika, prikazi mjernih rezultata. Analogno - digitalni pretvornici signala. Fotoelektrini mjerni pretvornici, pretvornici pomaka, razine protoka, tlaka, temperature, brzine vrtnje, viskoziteta, pH- vrijednosti.

    6.

    AUTOMATIKA GRAFIKIH

    STROJEVA

    Automatika daljinskog upravljanja pogona grafikih strojeva. Automatska regulacija temperature i razine kod grafikih strojeva. Automatska regulacija jaine osvjetljenja kod strojeva pripreme. Automatika kontrole tonosti ulaganja araka i podeavanja ulagaa. Automatika dovoda i razdiobe boje, podeavanja prema brzini rada stroja. Automatika u novinskim rotacijama (izmjene rola i napetosti trake upravljanja registrom i tonou otiska). Primjeri voenja proces uz pomo raunala, CPC-sustavi upravljanja.

    7.

    ROBOTIKA

    Osnove robotike, dijelovi industrijskog robota, primjena u grafici. Primjer povezivanja raunala i robotske ruke.

  • 25

    Didaktiko-metodike napomene Nastavni sadraji se ostvaruju predavanjima i vjebama. U radu treba poticati metode tematskih razgovora i diskusija kako bi se u uenika razvila sposobnost rada u timu. Treba se koristiti grupnim oblikom rada uenika u analizi nastavnih sadraja, te individualnim radom pri izvedbi vjebi tj. prilikom pisanja potrebnih zakljuaka i rezultata vjebi. Teite u radu prilikom ostvarivanja zadaa nastavnog predmeta treba biti u tome da uenici naue i usvoje osnovne pojmove vezane uz proces rada i funkciju pojedine tehnike opreme i strojeva u grafikoj djelatnosti. Upute za izvedbu laboratorijskih vjebi: Za utvrivanje i proirivanje znanja te razvijanje sposobnosti iz automatike upravljanja strojevima i ureajima u grafici, potrebno je i proirenje praktinog znanja izvoenjem laboratorijskih vjebi. Osnovni cilj i zadatak laboratorijskih vjebi je postupno razvijati sposobnost uenika za samostalan rad s elementima, sklopovima, ureajima i opremom automatskih strojeva i ureaja. Nastavnik bi u korelaciji s obraenim teoretskim dijelom sadraja trebao postupno realizirati navedene vjebe u dostupnim laboratorijima tj. uionicama prilagoenim za vjebu to moe biti i u drugim srodnim kolama, fakultetima i poduzeima. Sve se vjebe trebaju izvoditi na stvarnim primjerima i maketama mjernih ureaja, usporednika, regulatora, postavnih motora i postavnih sprava. Svi spojevi trebaju biti demonstracijski izvedeni s dodatnim slogovima za zatitu i nadzor, sa slogovima za automatsko pokretanje postavnim signalima regulatora i slogovima za runo pokretanje izvrnih dijelova regulacijskih krugova. Svi slogovima mjerenja, slogovi regulatora, a posebice izvrni slogovi regulacijskih krugova moraju biti izvedeni s prijeko potrebnim zatitnim sklopovima, graninim kontaktima, momentnim prekidaima, signalnim sklopovima graninih poloaja, preoptereenja i dr. Vjebe trebaju biti metodiki razraene, dokumentirane, programirane i materijalno opremljene, te s iscrpnim uputama i grafikim prikazima koje uenici trebaju dobiti prije vjebi. Prijedlog tema laboratorijskih vjebi: - Upoznavanje primjera mehanizacije tehnolokih operacija i procesa (praktini primjer mehaniziranog ukljuivanja i pogona motora, elektrinog prijenosnika, pumpe ili sl.). - Upoznavanje primjera automatizacije zahvata operacija i procesa (praktini primjer voenja po programu, npr. signalizacije rada stroja ili program za grijanje prostora, ulinog semafora i sl.). - Primjeri sigurnosnih spojeva jedinica (signalizacija i zatita graninih vrijednosti mjerenih i voenih veliina, blokiranje postrojenja i ukljuivanje zatita pri opasnim vrijednostima mjernih veliina ). - Primjeri optoelektrinih pretvornika, fotoelemenata. - Primjeri otpornikih pretvornika pomaka, temperature, tlaka. - Primjeri mjernih pretvornika brzine vrtnje. - Primjeri A/D i D/A pretvornika. - Primjeri sustava automatskog voenja s procesnim raunalima, podsustavi mjerenja, podsustavi. U tijeku etvrte godine potrebno je realizirati (u skladu s tehnikim i organizacijskim mogunostima) neke od navedenih vjebi, u dostupnim specijaliziranim laboratorijima za automatiku i mjerenje ili prilagoenoj uionici s potrebnom opremom za izvedbu vjebi. Predvieni broj sati u etvrtoj godini ne odnosi se na izvedbu vjebi, tj. za njih je potrebno osigurati dopunski broj sati (maks. 25% od fonda sati teoretskog dijela) ovisno o

  • 26

    mogunostima izvedbe, veliini grupa i u skladu sa terminima odravanja vjebi (termini bi trebali biti organizirani u vrijeme kad uenici nemaju druge nastavne obveze, a to bi trebalo iznositi nekoliko puta u obrazovnom razdoblju). Vjebe trebaju biti reprezentativne, odnosno moraju na najvii mogui i zoran nain tumaiti i utvrivati gradivo obraeno teorijskom nastavom.

    Svaka laboratorijska vjeba u izvedbenom programu treba sadravati sljedee:

    - naziv vjebe, cilj i zadatak vjebe - osnovnu i pomonu opremu i sredstva za rad (instrumenti, strojevi i ureaji) - znanje i radne navike koje se stjeu vjebom - nain izvoenja (organizacija, tehnike i tehnoloke upute) - potrebne mjere zatite na radu i zatite okolia i - nain vrednovanja rezultata rada uenika.

    Teoretski dio nastave treba se realizirati u uionici koja je opremljena raunalom i LCD projektorom za prikazivanje shema i izvedbi strojeva, ureaja i opreme. U predavanjima se treba koristiti za demonstraciju dostupnom opremom, sklopovima i dijelovima strojeva, mjernim ureajima te tehnikim prospektima i dokumentacijom proizvoaa strojeva i automatskih ureaja i opreme. U tijeku tree nastavne godine treba posjetiti, barem 2 puta, grafiki pogon koji posjeduje veim dijelom opremu i strojeve iz navedenoga nastavnog sadraja. Nuna je korelacija struno-teorijskih sadraja i laboratorijskih vjebi. Naini ocjenjivanja: usmeno, pismeno i ocjena praktinog rada pri izvedbi laboratorijskih vjebi. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemska pitanja i od njega trae rjeenja. Pismeno ispitivanje moe se svesti na testove sa zadacima objektivnog tipa. Obvezni elementi zavrne ocjene moraju biti izvedeni iz usvojenosti nastavnih sadraja (usmeno i pismeno), vjebi praktine primjene znanja i razvijenosti vjetina u izvoenju radnih zadataka. Nastavni predmet: ZATITA OKOLIA Godina obrazovanja II. Tjedni broj sati 1

    CILJ Cilj programa predmeta je upoznati uenike s grafikim proizvodnim procesima i materijalima te njihovoj tetnosti kako bi stvorimo budueg grafikog djelatnika osposobili za aktivno sudjelovanje u zatiti okolia. ZADAE Ovaj je predmet usmjeren na usvajanje osnova ergonomije, upoznavanje sa specifinostima radnih okruenja i uvjeta izvoenja proizvodnih procesa s ciljem osposobljavanja uenika za sprjeavanje neeljenih situacija tj. opasnosti po zdravlje ovjeka i oneienja okoline.

  • 27

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    ZATITA NA RADU

    Ergonomska pravila, radno okruenje u tiskarama, tehnologija strojeva, oznake na strojevima, posluivanje i odravanje funkcija strojeva, mjere zatite na radu kod pojedinih strojeva i procesa, prva pomo.

    2.

    ZATITA OKOLIA

    Proizvodni procesi i strojevi koji se u njima koriste, njihova graa, sastav i mogui utjecaj na okolinu (ureaji u pripremnoj, osnovnoj i zavrnoj proizvodnji), materijali koji se koriste u proizvodnim procesima te njihova tetnost za zdravlje i okolinu, mjere zatite radnog okruenja i okolia, skladitenje opasnih tvari i naini rukovanja s njima, mjere zatite, naini pravilnog odlaganja otpada, recikliranje sirovina i otpadnih tvari, ekoloki prihvatljivi materijali, racionalizacija potronje utroene energije i sredstava.

    Didaktiko-metodike napomene Za ostvarivanje zadaa predmeta potrebno je osigurati uionicu za struni predmet i kabinet za nastavnike. Prostor za nastavu sadrajno mora odgovarati materijalno-tehnikim uvjetima za izvoenje nastave te pojedinanog i grupnog oblika nastave. kola treba posjedovati projektor, raunalo, digitalni fotoaparat, fotokopirni ureaj. Treba imati na raspolaganju dovoljno strunih asopisa i tehnikih kataloga te po mogunosti maketa strojeva, ureaja i plakata, postera s detaljnim prikazima procesa oneienja prirode. Nastavni predmet: MULTIMEDIJSKE TEHNOLOGIJE Godina obrazovanja III. IV. Tjedni broj sati 2 3

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike za kreativno planiranje i izradu jednostavnih web stranica, animacija za web stranice i jednostavnih prezentacijskih CD-a ili DVD-a. ZADAE - razvijati u uenika pozitivan odnos prema raunalnoj opremi (sredstvima rada), te openito urednost, sustavnost i tonost u radu, savjesnost i marljivost - upoznati uenike s osnovnim pojmovima te usvajati znanja o osnovnim tehnolokim postupcima izrade web stranica, animacija i prezentacijskih CD-a ili DVD-a

  • 28

    - razvijati vjetine potrebne za izradu web stranica, animacija i prezentacijskih CD-a ili DVD-a - u uenika razvijati sposobnosti za dalje samostalno obrazovanje i praenje novih tehnolokih dostignua - razvijati sposobnost timskog rada.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    SPREMANJE SLIKE ZA WEB

    (Adobe Photoshop)

    Opis prozora, formati slika, opcije koje se koriste kod optimiziranja formata JPEG, GIF i PNG.

    2.

    XHTML

    to je XHTML, struktura XHTML stranice, osnovni elementi XHTML jezika (prikaz teksta, boje, pozadine, slike, linkovi, liste, tablice, obrasci).

    3.

    IZRADA WEB STRANICA U

    DREAMWEAVER-u

    Radno suelje programa, izbornici i alati, organiziranje lokanog sitea, kreiranje mapa i datoteka u lokalnom siteu, rad s tekstom, linkovima, slikom i bojom, izrada fiksnih i fleksibilnih web stranica uporabom tablice, koritenje CSS pri oblikovanju web stranica, izradi navigacijskih menija, koritenje CSS za pozicioniranje elemenata na web stranici, izrada formi, ubacivanje JavaScripta u XHTML dokument, plug-inovi, osnove PHP-a.

    4.

    PHP

    Istaliranje Apache/PHP/MySQL na lokanom raunalu pod windowsima, pisanje osnovnog PHP koda u XHTML kodu.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    TEHNIKE CRTANJA

    (Flash)

    Radno suelje programa, izbornici i alati, osnove crtanja s pomou osnovnih alata, upotreba mreice i linija, poravnavanje objekata, biranje boja, rubova, popuna, oblikovanje nacrtanih likova, crtanje logotipa, raznih likova, u Flashu.

  • 29

    2.

    IZRADA ANIMACIJE

    (Flash)

    Princip animacije u Flashu, koritenje vremenske linije(timeline), izrada grafikih simbola, principi izrade animacije shape, motion i frame by frame, izrada animacije u vie slojeva, u vie kljunih toaka.

    3.

    IZRADA NAPREDNE

    ANIMACIJE (Flash)

    Izrada animacije po putanji, izrada movie clipa, movie clipa u movie clip, izrada jednostavnih i animiranih dugmadi, izrada animiranih maski.

    4.

    ZVUK I ANIMACIJA

    (Flash)

    Zvuni formati, uvoenje zvuka, dodavanje zvuka animaciji, dodavanje zvuka dugmetu i obrada zvune sekvencije.

    5.

    ACTION SCRIPT

    (Flash)

    Izrada jednostavne prezentacije s interaktivnou.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 15+1 umreenih raunala i s potrebnim softwareom, LCD-projektorom te pristupom Internetu. Nastava se odrava sa skupinom od 15 uenika u bloku od 2 kolska sata u 3. razredu i u bloku od 3 sata u 4. razredu. Nastavni sadraji se realiziraju predavanjima i praktinim vjebama na raunalu. Programski sadraji trebaju se obraivati na nain da se uenike postupno uvodi i upoznaje s osnovama u tehnolokom procesu izrade bilo web stranica ili prezentacijskih CD-a, a zatim uenici individualno, a ponekad u grupama na raunalu primjenjuju steeno znanje te razvijaju potrebne vjetine, teite u pristupu prilikom ostvarivanja sadraja nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovna znanja koja e individualno primijeniti na praktinim vjebama na raunalu. Potrebno je poticati grupni oblik rada uenika pri analizama nastavnih sadraja i diskusiju, kako bi se kod uenika razvila sposobnost rada u timu. Treba se koristiti praktinim vjebama na raunalu i kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bi bilo dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemska pitanja vezana uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja. Nastavni predmet: VIZUALNE KOMUNIKACIJE Godina obrazovanja III. IV. Tjedni broj sati 2 2

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike za primjenu struno-teoretskog znanja u podruju vizualnih komunikacija i razviti vjetine i sposobnosti za kompeticiju na tritu grafikih komunikacija.

  • 30

    ZADAE - usvajanje znanja o osnovama iz povijesti komuniciranja i usvajanje znanja o informacijama i komunikacijama - razvijanje kritike svijesti i vizualne osjetljivosti - razvijanje sposobnosti percepcije stvarnosti - stvaranje likovno-estetskog senzibiliteta u vizualnoj kulturi - izvoenjem vjebi razvijati sposobnost uoavanja i kreativnog izraavanja - osposobiti uenike za samostalno koritenje steenog znanja u praksi - razvijati sposobnost za daljnje samostalno obrazovanje i praenje novih

    standarda u komunikacijama.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    VIZUALNE KOMUNIKACIJE

    - temeljni pojmovi, definicija - interakcijsko komuniciranje - vjetine komuniciranja - modeli komuniciranja - um i povratna informacija - pretpostavke za komuniciranje

    2.

    TEORIJA INFORMACIJA

    - usvajanje informacija - vizualno opaanje - selekcija informacija - obrada informacije - modeli javnog informiranja - osnovni elementi javnog komuniciranja (informacija, komuniciranje, medij, komunikanti)

    3.

    PERCEPCIJA

    - struktura percepcije - percepcijska organizacija - meusobna povezanost teorija - veza informacije i percepcije u estetskim podrujima

  • 31

    4.

    VIZUALNA PORUKA

    - kulture, kodovi i konvencije - slike, simboli i znakovi - robna marka BRAND - likovni jezik i likovni znak - vizualne komunikacije i dizajn.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    POVIJEST VIZUALNIH

    KOMUNIKACIJA

    - razdoblje starog vijeka (Mezopotamija, Egipat, Kina, Indija, Europa)/ piktogram, ideogram, papirus, pismo, knjiga - razvoj vizualnih komunikacija srednjeg vijeka - rukopisi, iluminacije, relikvije, peati, grbovi, tiskarski stroj - novi vijek - razvoj znanosti i umjetnosti/ tisak (mape, karte, novine, prvi plakati, vodii, tipografija) - vizualne komunikacije 20. stoljea Art Nouveau, avangarda, Bauhaus, De Stijl, konstruktivizam

    2.

    GRAFIKO OBLIKOVANJE

    VIZUALNIH KOMUNIKACIJA

    - naela i pojmovi - vizualno komuniciranje i oglaavanje (tiskovine, TV, jumbo plakati, city light) - razvoj tipografije u svrhu komunikacije - ilustracija i strip - plakat (komercijalni i umjetniki) - logotip i znak - layout sustav - vizualni identitet - fotografija i film (uporaba u medijima) - animacija (povijesni razvoj, vrste).

    3.

    MASOVNI MEDIJI

    - izdavatvo - novine (dnevni tisak, revije i asopisi - radio i TV struktura i funkcije televizijskog izriaja - promidba i promotivne aktivnosti - elektronski medij i internetski sustav

  • 32

    4.

    ODNOSI S JAVNOU

    - vizualne komunikacije u odnosu na javno mnijenje i njegovo formiranje - sustav komunikacija, dizajn i percepcija u praksi.

    Didaktiko-metodike napomene U teoretskom dijelu nastave u treoj godini obrazovanja upoznati uenike s osnovnim pojmovima. Razviti u uenika sposobnosti razlikovanja pojedinih medija i odjela u tehnologiji izrade proizvoda. U tu svrhu je potrebno u korelaciji s odreenim teoretskim znanjem predvidjeti barem dva struna posjeta razliitim grafikim pogonima u cilju stjecanja znanja o praktinoj izradi grafikog proizvoda. Jednako tako i nakon teorijske nastave odraditi set vjebi za primjenu steenog znanja. Praktina nastava realizira se u uionici koja je opremljena LCD-projektorom, ploom i raunalom koje ima pristup Internetu. Navedene sadraje treba realizirati tako da se stavi naglasak na konkretne primjere iz prakse. Tijekom kolovanja organizirati posjete grafikim tvrtkama i izdavakim tvrtkama isto tako osigurati nekoliko sati posjete u lokalnoj TV-postaji. Za ostvarivanje zadaa predmeta potrebno je osigurati: uionicu i kabinet za nastavnika. Uionica za nastavu potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava individualni rad uenika. Kabinet za nastavnika trebao bi osigurati skladitenje svih navedenih ureaja. Prijedlog vjebi iz podruja vizualnih komunikacija:

    - modeli komuniciranja - opaanje i selekcija informacija - struktura percepcije - kulture, kodovi - slike, simboli i znakovi - BRAND - likovni jezik - stilovi u povijesti dizajna - vizualno komuniciranje - oglaavanje - ilustracija i strip - layout - vizualni identitet - revije, asopisi - promotivne aktivnosti - elektroniki mediji i Internet.

    Nastavni predmet: PRAKTINA NASTAVA Godina obrazovanja I. II. III. IV. Tjedni broj sati 3 3 6 6

  • 33

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike za poslove grafike pripreme. ZADAE - usvajanje i primjena znanja o osnovama grafike tehnologije - usvajanje i primjena znanja o osnovama tipografije - usvajanje i primjena znanja o radu s tekstom - usvajanje i primjena znanja o vektorskoj grafici - usvajanje i primjena znanja o rasterskoj grafici - usvajanje i primjena znanja o straninom prijelomu - usvajanje i primjena znanja o akcidenciji - usvajanje i primjena znanja o naprednom koritenju vektorskih i rasterskih aplikacija

    - usvajanje i primjena znanja o pripremi i spremanju dokumenata za razliite vrste Ispisa.

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    OSNOVE GRAFIKE

    TEHNOLOGIJE

    - grafika priprema - tisak - raunalska grafika - vektorska grafika - rasterska grafika - definiranje slike - prostori boja: CMYK, RGB, LAB

    2.

    OSNOVE TIPOGRAFIJE

    - sustav mjera, tipometar - tipografsko slovo - element slovnog znaka - podjela prema karakteru, rezu

    3.

    RAD S TEKSTOM

    (MICROSOFT WORD)

    - oznaavanje teksta - promjena izgleda slova - oblikovanje odlomka - postavke stranice (rubnice, orjentacija) - zaglavlja i podnoja - tabulatori - izrada tablica - stilovi slaganja

    4.

    VEKTORSKA GRAFIKA

    (ADOBE ILLUSTRATOR)

    - vektorska grafika - vektor i raster - programi za obradu vektorske grafike i razlike meu

  • 34

    njima - objekti (linije, sloeni objekti, mree) - putanje (putanje, sloene putanje, Bezierove krivulje) - selekcije (alati selekcije) - upotreba boja (ispune i ocrti, moduli boja, transparencija) - tekst (tekstualni okviri, postavljanje teksta na putanju, stilovi)

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    VEKTORSKA GRAFIKA

    (ADOBE ILLUSTRATOR)

    Transformacija i sloeni oblici - transformacija objekata - stapanje objekata - poravnavanje i centriranje objekata - sloeni objekti Layeri - to su layeri - zato se koriste - rad s layerima Grafikoni i dijagrami - izrada grafikona - ralanjivanje grafikona Maske - to su maske i zato se koriste - okvirne maske - poluprozirne maske - postavke prozirnosti

    2.

    RASTERSKA GRAFIKA (ADOBE PHOTOSHOP )

    Veliina slika i rezolucija - odnosi dimenzija u pixelima i rezolucija slike, rezolucija ispisa, frekvencija rastera Rad s bojama - razumijevanje color menagementa - kalibracija ulaznih i izlaznih ureaja - prostori boja: LAB, RGB, CMYK, SIVA SKALA Tonsko podeavanje boja i otrina - obrada slike Selekcija - to je selekcija

  • 35

    - pixel selekcija - maske i alfa kanali Transformacije i retu - transformacija i mijenjanje veliine dokumenata - retuiranje slika

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    RASTERSKA GRAFIKA (ADOBE PHOTOSHOP )

    Vektori u bitmapama - objekti i linije - Bezierove krivulje - pretvaranje krivulja u selekcije Bojenje - bojenje ploha - tonski prelazi Rad s tekstom - upis tekstova u bitmapu - formatiranje teksta i odlomka Kanali - to su kanali - upravljanje kanalima - dodavanje spotnih boja Rad s layerima - izrada layera i layer sustava - upravljanje i opcije layera

    2.

    STRANINI PRIJELOM

    (ADOBE INDESIGN)

    Prijelom stranice - pomone linije - mree - stranice i nasuprotne stranice - izrada mastera - layeri - grupiranje objekata Tekst - okviri za tekst - prelijevanje teksta - uvoz i izvoz teksta - ureivanje teksta Tipografija

  • 36

    - formatiranje teksta - stilovi Crtanje - osnovni oblici - toke i putanje - transparencije - tonski prijelazi - efekti - transformiranje objekata Kombiniranje teksta i grafike - tablice - postavljanje stranica Uvoz i izvoz dokumenta - uvoenje teksta i slike - rad sa slikama

    3.

    AKCIDENCIJA

    - slog akcidencije - podjela akcideninih tiskanica - letak - plakat - prospekt - razraivanje koncepta - izrada skice i makete

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    STRANINI PRIJELOM ( ADOBE INDESIGN)

    Dugaki dokumenti - knjige - sadraj - indeksi Rad s bojama - procesne i spotne boje - rad s color paletama - overprint i naputanje boja Ispis dokumenta - oznake na dokumentu prilikom ispisa - color menagement - provjera dokumenta za ispis

  • 37

    - priprema datoteke za CTF ili CTP

    2.

    NAPREDNO

    KORITENJE APLIKACIJA

    VEKTORSKE GRAFIKE (ADOBE

    ILLUSTRATOR)

    Filteri i specijalni efekti - efekti vektorske grafike - rasterski efekti i filteri za rasterske i vektorske objekte Rad s rasterskim slikama u vektorskim programima - umetanje rasterskih objekata - rasteriziranje vektorskih objekata - vektoriziranje rasterskih objekata Ispis - priprema dokumenta za ispis - oznake na dokumentu prilikom ispisa - odreivanje rasterizacijskih postavki - separacija

    3.

    NAPREDNO

    KORITENJE APLIKACIJA

    RASTERSKE GRAFIKE ( ADOBE PHOTOSHOP )

    Filtri i specijalni efekti - to su filtri i kako se njima upravlja - izrada tekstura Skeniranje - skeniranje transparentnih i refleksnih originala Formati zapisa i eksporti dokumenata - PSD, BMP, EPS, DCS, GIF, JPG, PDF, PICT, RAW, TIF...

    4.

    PRIPREMA

    DOKUMENTA ZA ISPIS, PROVJERA I PREGLED

    - odnos linijature rastera, rezolucije ispisne jedinice i rezolucije slika - separacija boja - to je Postscript - formati Postcript zapisa i njihove razlike - Acrobat Destiller - Acrobat Professional

    Didaktiko-metodike napomene Praktina nastava realizira se u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 15+1 umreenih raunala i potrebnim softwareom, LCD-projektorom, skenerom, laserskim color printerom te pristupom Internetu. Nastava se odrava sa skupinom od 15 uenika. Navedene sadraje treba realizirati tako da se stavi naglasak na konkretne primjere iz prakse.