nastavni plan i okvirni program za podruČje … planovi i programi 1-9/5... · osnove...

Click here to load reader

Post on 05-Feb-2018

220 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM

    ZA PODRUJE GRAFIKE

    Naziv programa - zanimanja:

    210804 MEDIJSKI TEHNIAR

    Zagreb, 2006.

  • 2

    STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

    1. Opi podaci o programu - zanimanju

    2. Nastavni plan

    2.1. Potrebna struna sprema nastavnika

    3. Okvirni program

    3.1. Uvjeti za izvoenje programa

    3.2. Pregled programa

  • 3

    1. OPI PODACI O PROGRAMU - ZANIMANJU PODRUJE RADA: Grafika NAZIV PROGRAMA - ZANIMANJA: 210804 Medijski tehniar MJESTO I UVJETI RADA:

    Mjesto rada: - studio za web dizajn i grafiki dizajn, - tvrtke koje vode online prodaju, - tvrtke koje se bave raznim uslunim djelatnostima preko Interneta, - samostalni rad u sklopu vlastite tvrtke.

    Uvjeti rada i okoli:

    - rad u unutarnjem prostoru s prilagoenom rasvjetom, - rad na crtaem stolu i rad na raunalu, - rad uz dulje sjedenje, - rad uz umjetnu rasvjetu, - rad u mirnom okruenju, - rad u prostoru s veim brojem raunala i tehnike opreme, - radni prostor podijeljen ili odvojen za odreenu fazu rada.

    PSIHOFIZIKI ZAHTJEVI I OSOBITOSTI:

    - smisao za sistematinost, - smisao za likovno i grafiko oblikovanje, - osjeaj za kompoziciju, - dobra koncentracija, - dobra vizualna percepcija, - koordinacija ruke i oka, - raspoznavanje boja, - razvijena online komunikacija i interes za online edukaciju, - interes za usavravanje i uenje novih postupaka i programa, - otvorenost prema novim idejama i tehnologijama, - potreba za cjeloivotnim uenjem.

    CILJ OBRAZOVNOG PROGRAMA Stjecanje znanja, vjetina, stajalita i vrijednosti za kvalitetno, samostalno, struno, poduzetno i inovativno obavljanje poslova izrade medijskih sadraja za potrebe gospodarstva Republike Hrvatske.

  • 4

    REZULTATI UENJA U STRUKOVNOM DIJELU PROGRAMA Nakon zavretka kolovanja uenik je osposobljen za:

    - rad na raunalu, - samostalnu izradu grafikih rjeenja i obradu fotografija u odgovarajuim grafikim

    programima, - samostalnu izradu kompletne web stranice (sitea) u odgovarajuim programima, - samostalno odravanje i redizajn web stranica, - samostalnu izradu Flash animacija, - programiranje sadraja koji identificiraju vlasnika web stranice i za strukturiranje tih

    podataka u funkcionalnoj proceduri njihova pretraivanja, - kreativan i originalan dizajn suelja kao i za sustavno oblikovanje sadraja, - samostalnu izradu medijskih prezentacija, - rjeavanje praktinih problemskih zadataka vezanih za programiranje, - samostalnu izradu dinamikih web stranica, - samostalnu izradu raunalne mree.

  • 5

    2. NASTAVNI PLAN

    NASTAVNI PREDMET Broj sati

    1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

    tjedno god. tjedno god. tjedno god. tjedno god.

    1. Hrvatski jezik 4 140 4 140 3 105 3 96 2. Strani jezik 3 105 3 105 3 105 3 96 3. Povijest 2 70 2 70 - - - - 4. Vjeronauk/Etika 1 35 1 35 1 35 1 32

    5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 70 2 70 2 64

    6. Politika i gospodarstvo - - - - - - 2 64 7. Fizika 2 70 2 70 - - - - 8. Matematika 3 105 3 105 3 105 3 96 9. Kemija - - 2 70 - - - - 10. Biologija 2 70 - - - - - - 11. Geografija 2 70 1 35 - - - - 12. Glazbena umjetnost - - - - 1 35 1 32 13. Informatika 2 70 2 70 - - - - 14. Likovna umjetnost 2 70 2 70 - - - - 15. Grafiki dizajn - - - - 2 70 2 64 16. Fotografija i film - - - - 2 70 - -

    17. Internetske i komunikacijske tehnologije

    3 105 3 105 3 105 2 64

    18. Izrada web stranica 2 70 3 105 3 105 - - 19. Osnove programiranja - - - - 3 105 - - 20. Objektno programiranje - - - - - - 3 96 21. Medijske tehnologije 2 70 2 70 4 140 4 140 22. Baze podataka - - - - 2 70 2 64 23. E-poslovanje - - - - - - 2 64 24. Izborni predmet - - - - - - 2 64

    IZBORNI PREDMET Broj sati

    1. razred 2. razred 3. razred 4. razred tjedno god. tjedno god. tjedno god. tjedno god.

    24.1 Napredne medijske tehnologije - - - - - - 2 64

    24.2 Vizualne komunikacije - - - - - - 2 64 ***Izvedbu programa u strukovnom dijelu potrebno je usuglasiti sa Zakonom o zatiti na radu.

  • 6

    2. 1. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA

    NASTAVNI PREDMET STRUNA SPREMA NASTAVNIK

    1. Likovna umjetnost

    prof. likovne kulture prof. likovnog odgoja i likovnih umjetnosti prof. povijesti umjetnosti dipl. povjesniar umjetnosti akademski slikar

    profesor

    2. Grafiki dizajn

    dipl. dizajner dipl. grafiki dizajner dipl. ing. grafike tehnologije smjer grafiki dizajn dipl. industrijski - produkt dizajner prof. likovne kulture i povijesti umjetnosti akademski slikar - grafiar dipl. ing. arhitekture dipl. komunikolog

    profesor

    3. Fotografija i film

    dipl. dizajner redatelj (zavrena filmska akademija - smjer reija) akademski slikar grafiar akademski slikar

    profesor

    4. Internetske i komunikacijske tehnologije

    dipl. informatiar prof. matematike i informatike prof. fizike i informatike dipl. ing. elektrotehnike smjer raunarstvo dipl. ing. grafike tehnologije dipl. grafiki dizajner dipl. ing. raunarstva dipl. komunikolog

    profesor

    5. Izrada web stranica

    dipl. ing. grafike tehnologije prof. matematike i informatike prof. fizike i informatike dipl. informatiar dipl. ing. matematike: smjer raunarstvo - informatika dipl. ing. elektrotehnike smjer raunarstvo dipl. ing. raunarstva

    profesor

    6. Osnove programiranja

    dipl. ing. grafike tehnologije prof. matematike i informatike prof. fizike i informatike dipl. informatiar dipl. ing. elektrotehnike smjer raunarstvo dipl. ing. raunarstva

    profesor

    7. Objektno programiranje

    dipl. ing. grafike tehnologije prof. informatike dipl. informatiar prof. matematike i informatike dipl. in. elektrotehnike - smjer raunarstvo dipl. ing. matematike: smjer raunarstvo -informatika

    profesor

    8. Medijske tehnologije

    prof. matematike i informatike prof. fizike i informatike dipl. ing. matematike: smjer raunarstvo - informatika prof. likovne kulture akademski slikar/kipar/grafiar dipl. dizajner

    profesor

  • 7

    dipl. ing. grafike tehnologije dipl. ing. elektrotehnike

    9. Baze podataka

    dipl. informatiar prof. matematike i informatike dipl. ing. elektrotehnike dipl. ing. grafike tehnologije prof. informatike dipl. ing. matematike: smjer raunarstvo - informatika

    profesor

    10. E-poslovanje

    dipl. ing. grafike tehnologije dipl. informatiar prof. matematike i informatike prof. matematike i informatike prof. fizike i informatike dipl. in. elektrotehnike dipl. ing. matematike: smjer raunarstvo - informatika

    profesor

    11. Napredne medijske tehnologije

    prof. matematike i informatike dipl. ing. matematike: smjer raunarstvo - informatika prof. likovne kulture akademski slikar/kipar/grafiar dipl. dizajner dipl. ing. grafike tehnologije dipl. ing. elektrotehnike smjer raunarstvo

    profesor

    12. Vizualne komunikacije

    dipl. komunikolog grafiki dizajner dipl. ing. arhitekture dipl. industrijski produkt dizajner

    profesor

    3. OKVIRNI PROGRAM 3.1. UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA 3.1.1. Podjela razrednog odjela u dvije skupine po 15 uenika:

    NASTAVNI PREDMET NASTAVNIK RAZRED BROJ SATI BR. U. U SKUPINI

    Internetske i komunikacijske tehnologije profesor

    1. 2. 3. 4.

    105 105 105 64

    15 15 15 15

    Izrada web stranica profesor 1. 2. 3.

    70 105 105

    15 15 15

    Osnove programiranja profesor 3. 105 15

    Objektno programiranje profesor 4. 96 15

    Medijske tehnologije profesor

    1. 2. 3. 4.

    70 70

    140 128

    15 15 15 15

    Napredne medijske tehnologije profesor 4. 64 15

  • 8

    3.1.2. Materijalni uvjeti za izvoenje programa:

    PROSTOR O P R E M A NASTAVNI PREDMETI

    Uionica za strune predmete

    - obina ploa - bijela kreda i kreda u boji - grafoskop, prozirnice, episkop, LCD projektor, dijaprojekor, prijenosno raunalo, skener, pisa u boji, fotokopirni ureaj - TV i video ureaj - struna literatura, knjige, prospekti, reprodukcije umjetnikih djela - digitalni fotoaparat i kamera

    Likovna umjetnost Grafiki dizajn Fotografija i film Vizualne komunikacije

    Raunalna uionica

    - raunala povezana u mreu s mogunou pristupa Internetu, LCD-projektor, digitalni fotoaparat - odgovarajui software

    Internetske i komunikacijske tehnologije Izrada web stranica Osnove programiranja Objektno programiranje Medijske tehnologije Baze podataka E-poslovanje Napredne medijske tehnologije

    3. 2. PREGLED PROGRAMA Nastavni predmet: LIKOVNA UMJETNOST Godina obrazovanja I. II. Tjedni broj sati 2 2 CILJ Omoguiti uenicima stjecanje osnovnih znanja iz povijesti likovne umjetnosti, upoznati ih sa znaajkama umjetnikih stilova i pravaca od prapovijesti do umjetnosti 20. stoljea u svijetu, Europi i Hrvatskoj, te razviti u uenika kritiko stajalite prema likovnom izraaju i osjeaj za estetiku. ZADAE

    Usvajanje i primjena znanja o:

    - osnovnim pojmovima u likovnoj umjetnosti, - znaajkama umjetnosti prapovijesnog doba, - umjetnosti starih civilizacija, - umjetnosti Sredozemlja, - umjetnosti antikog i kasnoantikog doba, - umjetnosti srednjeg vijeka, - umjetnosti novog vijeka, - znaajkama stilova i pravaca u 19. stoljeu, - pokretima i pravcima prve polovine 20. stoljea, - umjetnosti izmeu dva rata, - industrijskom dizajnu, - obiljejima arhitekture druge polovine 20. stoljea, - urbanizmu,

  • 9

    - likovnom izrazu moderne umjetnosti i multimedijalnosti.

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD - OSNOVNI POJMOVI

    U LIKOVNIM UMJETNOSTIMA

    Podjela likovnih umjetnosti, obiljeja slikarstva, kiparstva i graditeljstva, te ostalih likovnih podruja.

    2.

    PRAPOVIJEST KAMENO DOBA, METALNO DOBA

    Kronologija i rasprostranjenost likovnog izraavanja, stilske razliitosti, pojava arhitekture i urbanizma, likovna rjeenja primijenjene umjetnosti u razliitim materijalima (uloga ornamenta).

    3.

    UMJETNOST STARIH

    CIVILIZACIJA

    Urbana revolucija u vrijeme velikih civilizacija Mezopotamije, vremenska podjela, slinosti i razlike u likovnom oblikovanju Mezopotamije i Egipta, odnos arhitekture i skulpture, odnos prema plohi, kanoni u likovnom izrazu.

    4.

    UMJETNOST SREDOZEMLJA

    I ANTIKIH KULTURA (GRKA, RIM)

    KASNA ANTIKA

    ISLAMSKA UMJETNOST

    Arhitektura, kiparstvo i slikarstvo u antikoj Grkoj, kronologija, znaaj grada - polisa i kolonizacija novih podruja, proporcija i sklad kao temelj svakodnevnog ivota; rimska urbanizacija Europe i nova arhitektonska zamisao prostora, naturalizam, realizam i naracija u kiparstvu i slikarstvu; antiki likovni ostaci u Hrvatskoj; kasnoantika i bizantska umjetnost i promjene nastale pojavom novog kulta; odjeci novih umjetnosti u Hrvatskoj.

    5.

    SREDNJI VIJEK

    Umjetnike promjene od 7. do 14. st., kontinuitet antikih kultura u predromanikim, novonastalim dravama, uloga i smisao ornamenta, nova sredita kulture - samostani; uloga crkve u romanici i gotici i njena stilska obiljeja, jedinstvenost arhitekture i kiparstva, uloga likovnih umjetnosti u opismenjavanju irih drutvenih slojeva, humanizam gotike; umjetnost predromanike, romanike i gotike u Hrvatskoj.

  • 10

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UMJETNOST NOVOG VIJEKA -

    RENESANSA, MANIRIZAM,

    BAROK, ROKOKO

    Umjetnost od 15. do 18. stoljea, novi nain shvaanja prostora u renesansi, sklad i proporcija u kiparstvu i slikarstvu, te realizam u slikarstvu; manirizam - antiklasini stil; barokni dinamizam, konkavnost - konveksnost u tlocrtu, kontrast svjetla i sjene, barokni iluzionizam; rokoko - umjetnost interijera; dogaaji u Hrvatskoj u ovom razdoblju.

    2.

    STILOVI 19. STOLJEA

    Povratak uzorima iz prolosti, antici i srednjem vijeku na prijelazu stoljea, razvoj fotografije i novi pogled na stvarnost; individualni pristup i poeci moderne umjetnosti, promjena kolorita; poeci dizajna; odjeci umjetnikih promjena u Hrvatskoj.

    3.

    UMJETNOST MODERNOG DOBA PRVE POLOVINE 20. STOLJEA

    Tehniki napredak i njegov odraz na umjetnike dogaaje, nove interpretacije u likovnom stvaranju, prevladavanje elemenata forme nad motivom u umjetnikom djelu; avangardistiki pokreti u slikarstvu; stilska podvojenost likovnih podruja; umjetnika dogaaji u Hrvatskoj s poetka stoljea.

    4.

    ARHITEKTURA I INDUSTRIJSKI

    DIZAJN IZMEU DVA RATA

    Nova konstruktivna rjeenja u graditeljstvu upotrebom novih materijala, poeci moderne arhitekture, industrijska proizvodnja arhitektonskih elemenata, namjetaja i drugih uporabnih predmeta, ujedinjavanje svih likovnih podruja; naela industrijskog oblikovanja.

    5.

    URBANIZAM

    Nova urbanistika rjeenja prilagoena industrijskom drutvu, obnova i izgradnja poslije rata, likovne interpretacije u javnim prostorima, nova prometna rjeenja (metro), vizije buduih gradova.

    6.

    UMJETNOST DRUGE POLOVINE

    20. STOLJEA SUVREMENI LIKOVNI IZRAZ I

    DIZAJN

    Slobodni pristup likovnim rjeenjima, istraivanja novim medijskim sredstvima, problem masovne proizvodnje ili kvalitetno dizajniranog predmeta, diktat kia u suvremenom potroakom drutvu, suvremeni likovni dogaaji i povratak u prolost likovnih umjetnosti; suvremeni dogaaji Hrvatskoj.

    Didaktiko-metodike napomene Osim u uionici, nastava se izvodi i posjetima galerijama, muzejima i izlobama.

  • 11

    Nastavni predmet: GRAFIKI DIZAJN

    Godina obrazovanja III. IV. Tjedni broj sati 2 2

    CILJ Danas sveprisutni termin dizajn pokuavamo u ovom programu odijeliti na njegove osnovne komponente, grafiki i industrijski dizajn te ga usmjeriti na ciljano izuavanje serijski umnoenih vizualnih poruka i komunikacija. Uz nekoliko bazinih predmeta vezanih uz raunalno oblikovanje, web oblikovanje ili multimedijske tehnologije, grafiki dizajn se proima u svim ovim sadrajima kao njihova vana poveznica i komponenta. Program grafiki dizajn pomalo teorijski, ali ne anakrono poduava osnovnom znanju o dizajnu, rjeniku dizajna, te njegovu povijesnom nastanku i ulozi u umjetnosti, industriji i konano civilizaciji Interneta. Cilj programa je usvojiti osnovno znanje te razviti sposobnosti i vjetine u podruju grafikog dizajna, a za potrebe ovog programa i zanimanja, te grafikog i web trita, kako bi to kreativnije djelovali na irokom podruju i tritu vizualnih komunikacija. Treba osigurati kvalitetnu razvojnu bazu za postupno produbljivanje individualnih spoznaja u ovom podruju i nastavak usavravanja i kolovanja. Individualnim pristupom ueniku treba razviti kreativne i intelektualne ideje i koncepte te sposobnosti strukovnog promiljanja u korelaciji s drugim predmetima (multimedijske tehnologije, izrada weba itd.). Cilj je u uenika razviti osjeaj o tehnolokim, kulturnim i ekonomskim mogunostima u kojima e raditi i prezentirati svoje ideje, ali ih istovremeno otvoriti za iroko svjetsko trite i Europu. ZADAE

    - usvajanje pojma, podjele, primjene i razvoja grafikog dizajna - usvajanje osnovnih estetskih pravila i kriterija - stjecanje potrebnog znanja o osnovnim likovnim tehnikama i postupcima - stjecanje vjetina potrebnih za izradbu grafike poruke - osposobljavanje za oblikovanje i realizaciju grafikih proizvoda na raunalu koritenjem suvremenih raunalnih programa - osposobljavanje za realizaciju likovnih problema postupkom layouta - razvijanje ukupnih kreativnih potencijala i mogunosti u grafikom dizajnu sa to veim individualnim usmjerenjem.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    POVJESNI RAZVOJ

    DIZAJNA

    Industrijska revolucija. Pojam, podjela i uloga dizajna u suvremenom drutvu. Podruja zastupljenosti. Osnovni aspekti i osnovna naela dizajna. Sveprisutnost dizajna.

  • 12

    2.

    BAUHAUS

    Prilike u kojima nastaje Bauhaus. Velikani umjetnosti - osnivai Bauhausa. Osnovni principi oblikovanja - sraz obrta i umjetnosti. Manifest. Referati vezani uz sva umjetnika, povijesna ili znanstvena imena koja dodiruju Bauhaus i objanjavaju njegovu ulogu u razvoju dizajna.

    3.

    GRAFIKA PORUKA

    Definicija. Razrada elemenata i komunikacijskog kanala. Pojam i razrada ideje. Intelektualna disciplina koja jezikom likovnosti postaje slika, piktogram ili ideogram. Grafike vjebe na zadanu temu u kojima se svi navedeni elementi sintetiziraju u jedinstvenu zamisao. Analiza i obrana.

    4.

    TEORIJA FORME

    Estetika, estetska naela. Simetrija, ritam, proporcija, pravila zlatnog reza. Ravnotea, harmonija, dominacija. Kontrast, oblici kontrasta i njihova primjena. Grafike vjebe, na zadanom formatu i tehnici. Analiza i ocjena.

    5.

    TEORIJA

    BOJE

    Definicija boje, u fizikalnom i likovnom smislu. Newtonov optiki eksperiment i njegove posljedice u fizici, umjetnosti i znanosti. Bauhaus; Johannes Itten, Paul Klee i Vasilli Kandinsky, spoznaje o boji. Vjebe, na zadanom formatu i tehnici, a prema vlastitoj zamisli - npr. naslovnica za asopis.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    POVIJESNI RAZVOJ PISMA

    Slikovno, pojmovno, slogovno i fonetsko pismo. Capitalis monumentalis. Srednjovjekovna pisma, Guttenbergova tekstura. Razvoj knjigotiska i knjinog izdavatva u renesansnom razdoblju. Tipografska pisma. Mehanistiki oblici pisma. Suvremena pisma. Pregled pisma se radi vjebom pisanja i primjenom odreenog

  • 13

    pisma tijekom svih povijesnih razdoblja, na zadanom formatu i u zadanom roku. Konstrukcija pisma se radi runo i u tuu, uz analize i korekcije.

    2.

    OSNOVNI ELEMENTI

    TIPOGRAFSKOG I MIKROTIPOGRAFSKOG OBLIKOVANJA KROZ

    OBLIKOVANJE NOVINA KAO OSNOVNOGA GRAFIKOG

    PROIZVODA

    Format, ploha. Simetrija u tipografiji, dominanta, ritam i kontrast u tekuem tekstu. Stupana organizacija novinskog teksta, Spigliranje, naslovi, podnaslovi, nadnaslovi, boja i tipografska veliina. Grafike vjebe, ureenje stranice novine, asopisa s ilustracijama i knjinoga tekueg teksta. Format prikladan odreenim izdanjima. Rad na raunalu u jednom od programa za ureenje teksta (page maker, quark express).

    3.

    OPREMA KNJIGE I KNJIKO IZDAVATVO; Internet i Web

    izdavatvo

    Knjiga, blok i korice. Nain oblikovanja u svezi s tekstom. Naslovnica, zadnja stranica, klapne, hrbat, naslov. itljivost i vizualni identitet postignut fontom, organizacijom teksta, bojom i ilustracijom. Vjeba iz oblikovanja kompletnog grafikog proizvoda, sa svim tipinim elementima knjinog bloka, prva stranica, obina tekua stranica, stranica posvete, pogovora, sadraja, imresuma. Vjeba iz oblikovanja korice usklaena s idejom djela. Oblikuje se u naravnoj veliini, s naslovnicom, zadnjom stranicom, hrbatom, ulae se u stiropor model i predaje kao trodimenzionalni proizvod. Izradba u jednom od raunalnih programa poslije runog layouta.

    4.

    VIZUALNI IDENTITET

    Logotip. Osnovni elementi, oprema za djelatnost. Grafika vjeba izrade kompletnog vizualnog identiteta za dogovorenu djelatnost, sa svim elementima, od posjetnice do peata ili memoranduma i rauna, izrauje se u jednom od raunalnih programa (Corel Draw, Photo Shop, Free Hand).

    5.

    AMBALAA

    iroko podruje grafikog dizajna podrazumijeva i odreena kartonaerska znanja. Vjebe oblikovanja kutija, etiketa, prehrambenih proizvoda i pia.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se odrava u specijaliziranoj uionici u kojoj se uz raunala nalaze; stol za montau, skener i pisa u boji te razliite vrste crtaih papira, razliitih formata i gramatura, boja i struktura, ljepenke i kartoni, paus papiri i filmovi za izradu priprema za tisak, kolani papiri, ostali radni

  • 14

    materijal i pribor (olovke, boje, ljepila, trokuti i rezalice). Poeljno je u neposrednoj blizini imati fotokopirni aparat. Radni stolovi trebaju biti dobro osvijetljeni umjetnom rasvjetom. Svi se zadatci oblikuju poslije usvojenih cjelina kroz primjerene vjebe koje na neposredan nain rjeavaju i oblikuju zadane probleme. Neki su zadtci koncipirani tako da se rijee za jedan kolski sat, a neki se prenose u neki drugi kreativni predmet, kao to su multimedijske tehnologije ili izrade web site a, ime se ostvaruje meusobna povezanost nastavnih sadraja u skladu s njihovim izriajnim i tehnolokim mogunostima. Skica nastala na predmetu Grafiki dizajn se razvija u jednom od raunalnih programa u Multimedijskim tehnologijama. Zadaci moraju biti konkretni i izravno odgovarati na zadanu temu te biti jasno dogovoreni u trajanju izvedbe. Sve ove komponente pomau stvaranju osobe koja brzo promilja, primjenjuje steeno znanje i realizira zadatke u zadanom terminu, to su svakako odlike poeljne u svakom poslu, a osobito u mladih koji trebaju odgovoriti zahtjevima suvremenoga otvorenog trita i nainu kolovanja. U dva sata tjedno vjebe se ne mogu realizirati bez potpore i korelacije s drugim predmetima. Posjeti izlobama, kreativne radionice ili strune ekskurzije su dobrodole u stjecanju iskustava potrebnih za bolju percepciju i izraz unutar dizajna. Grafiki dizajn bi trebao biti predmet iz kojeg se moe izraditi maturalni projekt tako da se u njegovoj elaboraciji pokau naini i metodologija rada kako na kognitivnoj (semantiko-semiotika analiza likovnosti), tako na likovno-raunalno-programskoj razini. Grafiki dizajn je izrazito intelektualna disciplina koja se samo slui likovnou kako bi ideju oblikovala na to ugodniji nain. Poznavanje psihologije je takoer potrebno to se ostvaruje sadrajima grafike poruke i njezina prijenosa kao komunikolokog modela. Ideju primijenjene umjetnosti treba u svakom maturalnom projektu razviti i obraniti. Nastavni predmet: FOTOGRAFIJA I FILM Godina obrazovanja III. Tjedni broj sati 2 CILJ Cilj programa predmeta je pruiti uenicima osnovno znanje iz fotografije i filma koje e im omoguiti lake svladavanje struke i osposobiti ih za primjenu znanja u praksi. ZADAE

    - u procesu nastave upoznati uenike s osnovama fotografije i filma - istaknuti uenicima osnovne elemente i podruja u fotografiji i filmu - upoznati uenike sa snimateljskom gramatikom, sintaksom i stenografijom - upoznati uenike s oblikovanjem fotografije i filma u marketinke svrhe

    - razviti sposobnosti uporabe usvojenih temeljnih znanja za nastavak obrazovanja u ovom programu i za samostalno obavljanje posla - razviti kreativne mogunosti za to uspjenije rjeavanje praktinih zadataka - praktinim radovima i vjebama razviti potrebne vjetine

  • 15

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVODNI SAT,

    UPOZNAVANJE UENIKA S PLANOM I PROGRAMOM

    Uvodni sat, upoznavanje uenika s nastavnim programom i literaturom. Povijesni razvoj i znaenje fotografije. Fotografija u vizualnim komunikacijama, fotografija u marketingu, fotografija u znanosti, fotografija u umjetnosti. Razrada znaenja osnovnih elemenata; obris, ton i boja. Zadatak kompozicije. Podjela i razreda osnovnih elemenata geometrijske kompozicije; krug, kvadrat, trokut.

    2.

    FOTOGRAFIJA U SVIJETU

    VIZUALNIH KOMUNIKACIJA,

    MARKETINGU, ZNANOSTI I UMJETNOSTI

    3.

    OSNOVNI ELEMENTI

    FOTOGRAFIJE

    4.

    GEOMETRIJSKI ELEMENTI U SLIKOVNOJ KOMPOZICIJI

    5.

    ZLATNI REZ I DRUGA

    PRAVILA PRI SNIMANJU RAZNIH SADRAJA

    Pojam zlatnog reza. Razrada kompozicije s obzirom na sadraj (vertikalna, horizontalna, dijagonalna, plona i kruna). Razrada osnovnih podruja u snimanju fotografije; arhitektura, pejza, reportaa, portret, akt, komercijalna fotografija, fotografija u znanstvene svrhe.

    6.

    PODRUJA U FOTOGRAFIJI

    7.

    FOTOGRAFSKO

    OBLIKOVANJE ZA MARKETINKE POTREBE

    Zadaci fotografije u oblikovanju grafikih proizvoda; prospekt, katalog, naslovnica, knjige, asopis, CD. Analiza i primjena u marketinke svrhe. Prva znanstvena opaanja i vrijeme igraaka, vrijeme kromofotografije, filmska vrpca, vrijeme kinematografije, zvuni film.

    8.

    MALA POVIJEST

    KINEMATOGRAFIJE

    9.

    SNIMATELJSKA SINTAKSA

  • 16

    10.

    SNIMATELJSKA

    GRAMATIKA

    Zadaci fotografije u oblikovanju grafikih proizvoda; prospekt, katalog, naslovnica, knjige, asopis, CD. Analiza i primjena u marketinke svrhe. Prva znanstvena opaanja i vrijeme igraaka, vrijeme kromofotografije, filmska vrpca, vrijeme kinematografije, zvuni film. Zadaci snimateljske gramatike, vizualni principi, zapis i reprodukcija pokreta, vrste kamera, objektivi, upotreba objektiva, filtri i mekocrtai. Zadaci i znaenje montae prije montae, kadra, statine mizanscene i dinamike mizanscene. Zadaci znaenja smjera svjetla, kvalitete svjetla, tonaliteta slike. Znaenje ekspozicije, tonske zone, ekspozicijski slojevi i svjetlomjeri. Razrada i izvedba kratkog filma na zadanu temu.

    11.

    SNIMATELJSKA STENOGRAFIJA

    12.

    EKSPOZICIJA

    13.

    KRATKI FILM NA ZADANU

    TEMU

    Nastavni predmet: INTERNETSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Godina obrazovanja I. II. III. IV. Tjedni broj sati 3 3 3 2

    CILJ Osposobiti uenike za primjenu osnovnih raunalnih znanja Interneta te njegovih osnovnih servisa radi stjecanja kulture komuniciranja i razmjene informacija. Osposobiti uenike za administriranje raunalnih mrea. ZADAE

    - upoznati i objasniti to je i emu slui Internet - objasniti www sustav - usvojiti nain pregledavanja web stranica - usvojiti nain rada web trailica - nauiti se sluiti glavnim uslugama koje nudi Internet - nauiti smjetanje web stranica - usvojiti znanja o mrenim tehnologijama - nauiti tipove posluitelja weba - nauiti kupovati preko Interneta

  • 17

    - usvojiti znanje o sustavima za upravljanje sadrajima (CMS) - usvojiti osnovno znanje o Internetu - usvojiti osnovno znanje o sustavima za upravljanje dokumentima

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD, POVIJEST I

    OSNOVNI POJMOVI

    INTERNETA

    Pregled razvoja internetskih tehnologija.

    2.

    UREAJI ZA POVEZIVANJE

    RAUNALA U MREU

    Prijenos digitalnih podataka, modem, ISDN, DSL tehnologija, beine mree, GPRS veza, satelitska veza, kabelska veza.

    3.

    MREE RAUNALA

    Lokalna mrea, iroko rasprostranjena mrea, prstenasta mrea, zvjezdasta mrea, sabirnika mrea, korisniko/posluiteljski model mree, model ravnopravnih lanova mree.

    4.

    USLUGE INTERNETA

    WWW, elektronika pota, mrene novine, razmjena datoteka, distribucijske liste, askanje, ostali servisi Interneta.

    5.

    TCP/IP

    TCP/IP protokoli, protokoli za ostale usluge.

    6.

    ADRESIRANJE RAUNALA

    Adresiranje raunala, IP adrese, nazivi adresa, DNS sustav, URL adrese i njihova struktura.

    7.

    KONFIGURIRANJE

    RAUNALA ZA PRISTUP Internetu

    Davatelji internetskih usluga, korisniki raun, konfiguriranje raunala za pristup Internetu.

    8.

    ELEKTRONIKA POTA

    Elektronika pota, struktura e-mail adrese, osnovni elementi suelja Outlook Expressa, podeavanje e-mail korisnikog rauna Outlook Expressa, slanje i primanje poruka i dokumenata, net bonton, kratice i emotikoni.

  • 18

    9.

    WEB PRETRAIVAI

    Podeavanje Internet Explorera, namjetanje suelja, konfiguriranje opcija Internet Explorera, pretraivaki alat Internet Explorera, ostali pretraivaki alati, pretraivaka sintaksa, uporaba pretraivake sintakse.

    10.

    WEB-MAIL USLUGE

    Otvaranje korisnikog rauna, rad s porukama.

    11.

    GRUPNO KOMUNICIRANJE

    Podeavanje Usenet korisnikog rauna u Outlook Expressu.

    12.

    PRENOENJE DATOTEKA

    Prenoenje datoteka, preuzimanje i slanje datoteka, anonimni i autorizirani FTP, Rad s FTP Explorerom.

    13.

    ZATITA RAUNALA

    Nametnici i neeljeni sadraji na raunalu, zatita raunala.

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    MRENE TEHNOLOGIJE

    Arhitektura i vrste mrea, mrena oprema, ethernet standard, konfiguracija raunalne mree, protokoli i portovi, mrene adrese i DNS server.

    2.

    POSLUITELJI WEBA

    Tipovi posluitelja, platforme za posluitelje, Windows operacijski sustav, Linux operacijski sustav, naredbe u Linuxu, rad s datotekama i direktorijima, instalacija i konfiguracija operacijskih sustava.

    3.

    SMJETANJE WEB

    STRANICA NA SERVER

    Tipovi web hostinga, besplatni i komercijalni web hosting, vrste domena, registracija domena, postavljanje stranica koritenjem FTP protokola.

  • 19

    4.

    WEB TRAILICE

    Osnovni dijelovi trailice, nain rada trailice, upravljanje opisom stranice kljunim rijeima, upotreba metatagova, naini boljeg pozicioniranja na trailici.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD U PHP

    Autori programskog jezika PHP. Godina nastanka. Znaenje skraenice. Skriptni programski jezik.

    2.

    INSTALACIJA PHP

    Automatska instalacija s pomou Windows installera. Instalacija runo. Administriranje PHP, Apache, MySQL.

    3.

    PHP SINTAKSA

    Skriptni blok PHP. ECHO. Komentar.

    4.

    PHP VARIJABLE

    ivot varijable. Lokalne varijable. Globalne varijable. Imenovanje varijabli.

    5.

    PHP OPERATORI

    Aritmetiki operatori. Usporedni operatori. Logiki operatori.

    6.

    UVJETNE NAREDBE

    If, else, elseif naredbe. Sintaksa uvjetne programerske strukture. Primjeri. Switch naredba.

    7.

    ARRARY STRUKTURA

    Brojevni array, asocijativni array, viedimenzionalni array.

    8.

    PHP PETLJE

    Petlje: while, do...while, for, foreach. Uvjet petlje. Tijelo petlje.

    9.

    PHP FUNKCIJE

    Kreiranje funkcije. Uporaba PHP funkcije. Parametri PHP funkcije.

  • 20

    10.

    PHP I FORME

    Metode POST i GET. Globalne varijable $_POST['x'] i $_GET['x'].

    11.

    PHP I DATOTEKE

    Otvoriti datoteke. itati datoteke. Pisati u datoteke. Zatvoriti datoteke

    12.

    PHP COOKIE

    to je to Cookie? Kako se kreira Cookie? Kako se uitava vrijednost Cookiea?

    13.

    PHP INCLUDE

    Include na posluiteljskoj strani.

    14.

    PHP FUNKCIJA MAILA()

    Parametri mail funkcije mail (to, subject, message, headers, parameters).

    15.

    PHP spoj na MySQL

    Spoj web stranice na bazu podataka. Funkcije: mysql_connect(),mysql_select_db(), mysql_query().

    16.

    CMS PHP

    to je to CMS? Projektiranje CMS. Javne CMS stranice. Admin CMS stranice. Kreiranje aplikacija za sigurnosni pristup (login). Primjeri e-novina, e-trgovine, e-turizma, e-galerije, e-dnevnika.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    WEB USLUGE

    SOAP (Simple Object Access Protocol) UDDI (Universal Description, Discovery and Integration) WSDL (Web Services Description Language)

  • 21

    2.

    ASP.NET WEB USLUGE

    to nam je potrebno za kreiranje ASP.NET Web usluge? NET posluitelj. ASP. NET automatizira procese.

    3.

    KORITENJE ASP. NET WEB

    USLUGA

    Kako emo se koristiti web uslugama? Koritenje naih primjera web uslugama.

    4.

    XML

    Odvajanje podataka od HTML-a s s pomou XML. XML i komunikacija podacima. XML i B2B. Dijeljenje i pohranjivanje podataka s s pomou XML.

    5.

    XML sintaksa

    Pisanje XML dokumenata. XML tagovi. XML korijen element. Atributi i vrijednosti. XML validacija. XML DTD. XML Schema.

    6.

    RSS

    to je RSS? Kad se koristi RSS? Primjer RSS dokumenata

    7.

    RSS elementi

    CHANNEL. CATEGORY. COPYRIGHT. IMAGE. LANGUAGE.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 18+1 umreenih raunala i potrebnim softwareom, LCD-projektorom, skenerom te pristupom Internetu. Za ostvarivanje zadaa predmeta potrebno je osigurati ureaje za spajanje raunala u LAN i WAN mreu i programsku potporu za umreena raunala. Nastava se realizira sa skupinom od 15 uenika u bloku od 3 kolska sata. Navedene sadraje treba realizirati tako da se stavi naglasak na konkretne primjere iz prakse vezane uz zanimanje za koje se uenici koluju.

  • 22

    Nastavni predmet: IZRADA WEB STRANICA Godina obrazovanja I. II. III. Tjedni broj sati 2 3 3

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike za kreativno planiranje i izradu web stranica. ZADAE

    - razvijati pozitivan odnos prema raunalnoj opremi te openito urednost, sustavnost i tonost u radu, savjesnost i marljivost

    - upoznati uenike s osnovnim pojmovima te usvajati znanje o osnovnim tehnolokim postupcima izrade web stranica

    - razvijati vjetine potrebne za izradu web stranica - razvijati sposobnosti za dalje samostalno obrazovanje i praenje novih

    tehnolokih dostignua - razvijati pozitivan odnos i sposobnost timskog rada - usvajanje znanja o strukturi XHTML stranice - usvajanje znanja o osnovnim elementima XHTML jezika - stjecanje vjetina potrebnih pri izradi web stranica uporabom XHTML jezika - usvajanje znanja o CSS - stjecanju likovno-estetskog senzibiliteta u izradi web stranica - stjecanje vjetine za izradu web stranica koritenjem odgovarajueg softwarea - usvajanje znanja o integraciji Java Scripta u web stranice - usvajanje znanja o integraciji Java appleta u web stranice.

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SDRAJI

    1.

    POECI INTERNETA I

    NASTANAK WEBA

    Poeci Interneta, TCP/IP protokol, IP adresiranje, tehnologija klijent-posluitelj, nastanak WWW-a.

    2.

    OSNOVNA XHTML

    STRUKTURA

    Prva web stranica, stvaranje naslova, stvaranje novog odlomka, dijeljenje stranice u odjeljke, stvaranje prijeloma redaka.

    3.

    OSNOVNO XHTML

    OBLIKOVANJE

    Fontovi, upotreba ve oblikovanog teksta, eksponenti i indeksi, oznaavanje izmijenjenog teksta.

  • 23

    4.

    SLIKE

    Boje i oznaavanje u heksadecimalnom obliku, umetanje slike u stranicu, prikaz alternativnog teksta, specificiranje veliine slike, dodavanje vodoravnih linija.

    5.

    LINKOVI

    Linkovi i upotreba slika kao linkova.

    6.

    LISTE

    Ureene, neureene i ugnijeene liste.

    7.

    TABLICE

    Tablice, rastezanje elija preko vie stupaca i redova.

    8.

    OKVIRI

    Jednostavni skup okvira, izrada okvira u stupcima i redovima.

    9.

    OBRASCI

    Tekstualni okviri, okviri za lozinke, opcijski gumbi, izbornik, okno za unos teksta, resetiranje obrasca.

    10.

    CSS - STVARANJE STILOVA

    Pravila stila, selektori, svojstva, klase.

    11.

    PRIMJENA STILOVA

    Vanjske i unutarnje stranice stilova.

    12.

    OBLIKOVANJE STILOVIMA

    Fontovi, istodobno odreivanje svih vrijednosti fonta, boje i pozadine teksta.

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    CSS

    Koritenje CSS pri oblikovanju (font, size, style, line height, weight, variant , case, color, decoration, background, block, float, width i height, float, clear, padding, margins, border), primjena stilova, promjena definiranih elemenata stila, uklanjanje stila.

  • 24

    2.

    OSNOVE PROGRAMA

    DREAMWEAVER

    Opis prozora, izbornici i palete, postava stranice, spre- manje i otvaranje, radni prostor, palete i grupe paleta, property inspector, mreice i grid, tag selector.

    3.

    RAD S TEKSTOM

    Struktura oznaavanja teksta, elementi text property inspectora, prebacivanje i proiavanje teksta iz worda, bjeline izmeu odlomaka, liste, liste i css, css i tekst, specijalne oznake.

    4.

    RAD SA SLIKOM

    Umetanje slika, atributi slike, image property inspector, promjena veliine slike, poravnanje slike, ureivanje slike, slika kao pozadina, slike i css, slike u GIF formatu od jednog piksela.

    5.

    RAD S LINKOVIMA I

    NAVIGACIJA

    Osnovno o linkovima, apsolutne i relativne putanje, izrada linkova u dreamweaveru, atribut target, linkovi na e-mail, kreiranje sidra, linkovi na sidri, mape slika, izrada navigacijskih menija s pomou CSS-u.

    6.

    IZRADA TABLICA U DREAMWEAVERU

    Osnovni atributi tablice, umetanje tablica, reimi rada s tablicama, selektiranje tablica, podeavanje osobina tablica, promjena veliine i strukture tablice, primjena CSS-a u tablicama, izrada tablice u tablici, izrada web stranice uz pomo tablice s fiksnim dimenzijama, izrada web stranice uz pomo tablice s fleksibilnim dimenzijama.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    IZRADA LOKALNOG

    SITEA

    Definiranje lokalnog sitea, upravljanje siteom, pano site, site map, upravljanje datotekama i linkovima na siteu, kreiranje datoteka i mapa, upravljanje linkovima na siteu.

    2.

    PODEAVANJE

    GLAVNOG SADRAJA

    Dodavanje sadraja zaglavlja, meta tagovi, pregled i ureivanje sadraja zaglavlja.

  • 25

    3.

    CSS-P

    Tipovi pozicioniranja, pozicioniranje preko oznaka div, nivoi, crtanje i ubacivanje nivoa, osobine nivoa, ugnijeeni nivoi, izrada vie web stranica koristei CSS-P.

    4.

    ABLONE

    ablone, kreiranje ablona, rad sa ablonskim stranicama, ugnijeene ablone.

    5.

    FORME

    Osnovno o formama, elementi forme, atributi oznake form, form property inspector, atribut action.

    6.

    INTERAKTIVNOST,

    MULTIMEDIJA

    Pisanje JavaScript-a u Dreamweaveru, rollover, swap image, plug-inovi, dodavanje zvuka na web stranici, Java applet.

    7.

    PHP i MySQL

    Instaliranje Apache/PHP/MySQL na lokanom raunalu pod windowsima, to je to PHP,osnove PHP, pisanje osnovnog PHP koda u XHTML kodu, MySQL.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 15+1 umreenih raunala i s potrebnim softwereom, LCD-projektorom, te pristupom Internetu. Nastava se odrava sa skupinom od 15 uenika u bloku od 2 kolska sata u prvom razredu i u bloku od 3 kolska sata u drugom i treem razredu. Nastavni sadraj se realizira predavanjima i praktinim vjebama na raunalu tijekom prve, druge i tree godine obrazovanja, teite u pristupu prilikom ostvarivanja zadaa nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovna znanje koje e znati individualno primijeniti na praktinim vjebama na raunalu. Uenike se postupno uvodi i upoznaje s osnovama u tehnolokom procesu izrade web stranica, a zatim uenici, individualno, a ponekad u grupama, na raunalu, primjenjuju steeno znanje i razvijaju potrebne vjetine. Pri analizama nastavnih sadraja potrebno je poticati grupni rada uenika i diskusiju kako bi se u uenika razvila sposobnost timskog rada. Potrebno je koristiti se praktinim vjebama na raunalu kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemska pitanja vezana uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja.

  • 26

    Nastavni predmet: OSNOVE PROGRAMIRANJA Godina obrazovanja III. Tjedni broj sati 3

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike da kreativno planiraju i izrauju najrazliitije aplikacije. ZADAE

    - upoznati uenike s osnovama programiranja - razvijati pozitivan odnos prema poslovima programiranja - osposobiti uenike za programiranje u tehnologijama otvorenog koda - osposobiti uenike za programiranje u .NET tehnologiji - razvijati sposobnost rada u timu.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    RAZVOJ RAUNALNE

    TEHNOLOGIJE

    Aristotelova Logika. Booleova Algebra. Logiki sklopovi I, ILI. Tablice istine.

    2.

    RAZVOJ HARDWAREA

    Uloga RAM-a u programiranju. Uloga procesora u programiranju.

    3.

    JAVASCRIPT

    Ispis teksta na web stranicu. Gdje pisati kod JavaScripta. Sintaksa JavaScripta. Sintaksa. DOM.

    4.

    VARIJABLE

    Lokalne varijable. Globalne varijable. Konstante.

    5.

    UVJETNE STRUKTURE

    if naredba if...else naredba if...else if....else naredba switch naredba

    6.

    JAVASCRIPT OPERATORI

    Aritmetiki, usporedni, logiki i string operatori.

  • 27

    7.

    SKONI OKVIRI

    Alert, Confirm, Prompt okviri.

    8.

    FUNKCIJE

    Poziv funkcije. Dogaaj. Funkcija s argumentima. Funkcija koja izbacuje vrijednost.

    9.

    PETLJE

    Petlja for. Petlja while. Petlja do while. Petlja for ... in.

    10.

    DOGAAJI

    Onload and onUnload, onFocus, onBlur and onChange, onMouseOver and onMouseOut.

    11.

    STRING METODE I

    SVOJSTVA

    indexOf(). match(). replace().

    12.

    KALENDARSKE FUNKCIJE

    Date objekt. Metoda Date().

    13.

    ARRAY

    For...in struktura za petlju kroz array. Definiranje arraya. Dohvat arraya.

    14.

    OBJEKT MATH

    Metode round() i random().

    15.

    JAVASCRIPT APLIKACIJE

    Padajui izbornik. Aplikacija u vie prozora. Roll-over slika. Dohvat CSS-a. Promjena CSS visibility. Validacija formi. E-trgovina. E-katalog. E-knjiga.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 15+1 umreenih raunala i s potrebnim softverom, LCD-projektorom, te pristupom Internetu. Nastava se odrava sa skupinom od 15 uenika u bloku od 3 kolska sata u treem razredu i u bloku od 2 kolska sata u etvrtom razredu. Nastavni sadraji se realiziraju predavanjima i praktinim vjebama na raunalu tijekom tree i etvrte godine obrazovanja, teite u pristupu prilikom ostvarivanja zadaa nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovna znanje koje e znati individualno primijeniti na praktinim vjebama na raunalu.

  • 28

    Uenike se postupno uvodi i upoznaje s osnovama, a zatim prelazi na primjere i uvjebavanje i kreiranje osobnih projekata. Pri analizama nastavnih sadraja potrebno je poticati oblike grupnog rada uenika i diskusiju, kako bi se u uenika razvila sposobnost rada u timu. Potrebno je koristiti se praktinim vjebama na raunalu kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemska pitanja vezana uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja. Nastavni predmet: OBJEKTNO PROGRAMIRANJE Godina obrazovanja IV. Tjedni broj sati 3

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike za kreativno planiranje i izradu najrazliitijih aplikacija. ZADAE

    - upoznavanje uenika s osnovama objektnog programiranja - razvijanje pozitivnog odnosa prema poslovima programiranja - osposobljavanje uenika za programiranje u .NET tehnologiji - razvijanje pozitivnog odnosa i sposobnosti timskog rada.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    OBJEKTNO

    PROGRAMIRANJE

    Polazne osnove OOP. Razlozi nastanka OOP.

    2.

    KLASE I OBJEKTI

    Kreiranje klasa. OOP napredni koncepti. Implementacija naslijea. Overloading. Overriding.

    3.

    UPRAVLJANJE GREKAMA

    Struktura Exception.

    4.

    ADO.NET

    ADO.NET Namespace. Spoj na izvor podataka. Koritenje spojenih podataka. Koritenje odspojenih podataka.

    5.

    OSTALI IZVORI PODATAKA

    XML i NET Framework. Rad s tekstualnim datotekama.

  • 29

    6.

    KOMPONENTE

    Kreiranje NET komponenti. Instanciranje Web usluga. Pozivanje neupravljanog koda.

    7.

    VISUALBASIC .NET

    Uvod u Windows forme.

    8.

    WINDOWS CONTROLS

    Koritenje Windows Controls. Postavljanje svojstava. Rad s ActiveX Controls.

    9.

    TESTIRANJE

    Testiranje podataka. Debugging. Tracing.

    10.

    WEB APLIKACIJE

    Web forme. ASP.NET dogaaji.

    11.

    WEB CONTROLS

    Server kontrole. Kontrole za validaciju. Osobne kontrole.

    12.

    SIGURNOST WEB

    APLIKACIJA

    Konfiguriranje Web aplikacije. Tipovi Web autentikacije. Tipovi Web autorizacije. Instalacija i konfiguracija IIS.

    13.

    TESTIRANJE WEB

    APLIKACIJE

    Konfiguracija VS.NET Debugginga.

    14.

    DEPLOYING WEB

    APLIKACIJE

    Rad s Assemblies. Isporuka s pomou Windows Installera.

    15.

    ZAVRNI RAD

    Svaki uenik treba napraviti Web aplikaciju od nule do gotovog proizvoda.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 15+1 umreenih raunala i s potrebnim softverom, LCD-projektorom te pristupom Internetu. Nastava se odrava sa skupinom od 15 uenika u bloku od 3 kolska sata u treem razredu i u bloku od 2 kolska sata u etvrtom razredu.

  • 30

    Nastavni sadraji se ostvaruju predavanjima i praktinim vjebama na raunalu, teite u pristupu prilikom ostvarivanja sadraja nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovno znanje koje znaju individualno primijeniti na praktinim vjebama na raunalu. Uenike se postupno uvodi i upoznaje s osnovama, prelazi na primjere i slijedi uvjebavanje i kreiranje osobnih projekata. Pri analizama nastavnih sadraja potrebno je poticati oblike grupnog rada uenika i diskusiju, kako bi se u uenika razvila vjetina timskog rada. Potrebno je koristiti se praktinim vjebama na raunalu kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemske situacije vezane uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja. Nastavni predmet: MEDIJSKE TEHNOLOGIJE Godina obrazovanja I. II. III. IV. Tjedni broj sati 2 2 4 4

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike za kreativno planiranje i izradu animacija za web, prezentacije ili web prezentacijskih projekata tvrtki, ustanova i sl., osposobiti ih za snimanje, reiranje i montiranje video materijala, obradu zvuka, te kombiniranje sloene animacije s videomaterijalima. ZADAE

    - razvijati pozitivan odnos prema raunalnoj opremi te openito urednost, sustavnost i tonost u radu, savjesnost i marljivost - usvajanje znanja o bitmapskoj grafici - stjecanje vjetina potrebnih u obradi fotografije - stjecanje vjetina izrade animiranih GIF-ova - usvajanje znanja o osnovnim elementima vektorske animacijske grafike - stjecanje vjetina izrade Flash animacije - stjecanje vjetina izrade prezentacija za CD i DVD - usvajanje znanja o obradi i pripremi zvuka - usvajanje znanja o obradi i pripremi videa - usvajanje znanja o tehnologijama protonog prijenosa audio i video zapisa - usvajanje znanja o trodimenzionalnim virtualnim svjetovima - upoznati uenike s multimedijskim tehnologijama kod primjene u svakodnevnom ivotu i u marketinkim djelatnostima - samostalna izrada prezentacijskih medija ( CD-Rom, internetske stranice, dokumentarni i kratki film) - prepoznavanje i razvijanje autorskih potencijala multimedijskog izriaja - razvijati sposobnosti za dalje samostalno obrazovanje i praenje novih tehnolokih dostignua, - razvijati pozitivan odnos i sposobnost timskog rada.

  • 31

    I. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    BITMAPSKA GRAFIKA

    (Adobe Photoshop)

    Radno suelje programa, izbornici, upotreba mreice i linija, panoi i alati, otvaranje datoteke, alatka za zumiranje i pomicanje, veliina slike i rezolucija, alatka za obrezivanje, mijenjanje veliine platna, razliiti modeli boja.

    2.

    SPREMANJE SLIKE ZA WEB

    (Adobe Photoshop)

    Opis prozora, formati slika, opcije koje se koriste pri optimiziranju formata JPEG, GIF i PNG.

    3.

    OBRADA SLIKE

    Komanda levels, curves, alatke za obradu slike, kontrast, svjetlost.

    4.

    SELEKCIJE I PUTANJE

    Geometrijske selekcije, selekcije lassom, arobnim tapiem, dodavanje i oduzimanje dijelova selekcije, izrada putanja perom, pretvaranje putanje u selekcije, deformiranje oblika putanje, izrada umekanih kontura selekcije, koritenje brzih maski za oblikovanje selekcija, pravljenje maski za selekcije koristei se kanalima boja.

    5.

    SLOJEVI

    Slojevi i njihova upotreba, kopiranje i rezanje slojeva, pozicioniranje slojeva, maskiranje slojeva, mijeanje slojeva, upotreba stilova na slojevima.

    6.

    ALATKE ZA SLIKANJE

    Alatke za slikanje, osnovne tehnike, etke, promjena oblika etke.

    7.

    UNOS TEKSTA

    Unos teksta, oblikovanje teksta, tekstualne maske.

    8.

    RETUIRANJE SLIKE

    Alatke za retuiranje, kloniranje elemenata slike, uklanjanje nedostataka, restauracija stare slike.

    9.

    FILTRI

    Korektivni filtri, destruktivni filtri viekratna upotreba filtra.

  • 32

    II. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    TEHNIKE CRTANJA

    (Flash)

    Radno suelje programa, izbornici i alati, osnove crtanje s pomou osnovnih alata, upotreba mreice i linija, poravnavanje objekata, biranje boja, rubova, popuna, oblikovanje nacrtanih likova, crtanje logotipa, raznih likova u Flashu.

    2.

    IZRADA ANIMACIJE

    (Flash)

    Princip animacije u Flashu, koritenje vremenske linije (timeline), izrada grafikih simbola, principi izrade animacije shape, motion i frame by frame, izrada animacije u vie slojeva, u vie kljunih toaka.

    3.

    IZRADA NAPREDNE

    ANIMACIJE (Flash)

    Izrada animacije po putanji, izrada movie clipa, movie clipa u movie clip, izrada jednostavnih i animiranih dugmadi, izrada animiranih maski.

    4.

    ZVUK I ANIMACIJA

    (Flash)

    Zvuni formati, uvoenje zvuka, dodavanje zvuka animaciji, dodavanje zvuka dugmetu i obrada zvune sekvencije.

    5.

    ACTION SCRIPT

    (Flash)

    Dodavanje osnovnih naredbi na vremensku liniju i dodavanje naredbi na dugmad (go to, get url).

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD, POVIJESNI I

    OSNOVNI POJMOVI

    MULTIMEDIJE I NOVIH MEDIJA

    Pregled povijesnih ostvarenja u razliitim medijima, tj. sociolokih i umjetnikih aspekata masovnih komunikacija.

  • 33

    2.

    ULOGA RAUNALA U

    VIZUALNIM KOMUNIKACIJAMA

    Kreiranje vizualnih identiteta i marketinke kampanje nekog branda kombiniranjem vektorskih i bitmapskih programa, (Macromedia Freehand, Macromedia Flash, Macromedia Fireworks, AdobePhotoshop).

    3.

    NAPREDNA ANIMACIJA

    Kreiranje animiranog filma do 30 sec, slobodna tema (Macromedia FlashMX2004).

    4.

    UVOD U VJETINE IZRADE

    PREZENTACIJSKOG CD-ROMA

    Organizacija osnovnog Flash dokumenta, programiranje po scenama, upoznavanje sa sintaksom ActionScripta; komande: fscommand: fullscreen, allowscale/ rad sa StaticText i Embed fontovima/ kombiniranje Botuna i MovieClipova.

    5.

    USAVRAVANJE VJETINA IZRADE PREZENTACIJSKOG

    CD-ROMA

    Arhitektura Flash prezentacije: komande apsolutne i relativne putanje u programskom jeziku ActionScripta.

    6.

    NAPREDNO

    PROGRAMIRANJE I PRILAGOBA PREZENTACIJE

    ZA INTERNET

    Jednostavni i sloeni preloader; izrada kontakt forme uz podrku php datoteke; Dynamic Text, Input Text, Scroller, SlideShow, importiranje i manipuliranje zvunih i videodatoteka.

    7.

    SAMOSTALNI RAD NA PREZENTACIJI

    KONKRETNE TVRTKE, USTANOVE, UDRUGE ILI SL.

    Ova se nastavna cjelina vremenski poklapa s cjelinama 5. i 6. i ine je praktine vjebe uz nadzor mentora.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    UVOD U POVIJEST VIDEA I VIDEODIGITALNIH MEDIJA

    Prezentacija raznih umjetnikih i komercijalnih video radova.

    2.

    ULOGA RAUNALA U VIDEOUMJETNOSTI I

    HOME MADE VIDEU

    Prezentacija razliitih softewarea za obradu videa i videoformata, informacije o real-time videokarticama za raunala.

  • 34

    3.

    OSMILJAVANJE TEME I

    SADRAJA KRATKOG FILMA, PISANJE SINOPSISA,

    SNIMANJE RADNOG MATERIJALA

    Rad na slobodnu ili zadanu temu. Pisanje sinopsisa i snimanje materijala.

    4.

    UVOD U OBRADU VIDEO I ZVUNIH MATERIJALA NA

    RAUNALU

    Pregled videoformata i kompresija, definiranje postavki projekta ( PAL sistem, foermati slike (normal 4:3 , 19:9, widescreen mode, ..); Uvod u softweare za obradu videa; Uvod u softweare za obradu zvuka; digitalni formati i kompresije zvuka.

    5.

    MONTAA I OBRADA SLIKE I ZVUKA KRATKOG FILMA

    ILI VIDEA

    Obrada slike i zvuka videa, unoenje tekstualnih materijala (kreiranje najavne/odjavne pice, titl); postavljanje ulaznih, izlaznih toki; upotreba raznih efekata; trimming tj. eksportiranje na jednu traku vremenske osi; eksportiranje videa iz kompjutora na videovrpcu ili DVD; prilagodba za Internet.

    6.

    UVOD U MACROMEDIA

    DIRECTOR

    Upoznavanje s programom, manipulacija vektorskom animacijom i videomaterijalom, omoguavanje interaktivnosti.

    7.

    KREIRANJE

    INTERAKTIVNOG DVD-A ZA PREZENTACIJU VIDEA

    Aspect ratio, tj. format slike za TV; kreiranje izbornika DVD-a; odreivanje hijerarhije sadraja.

    8.

    UVOD U PROGRAM ZA 3D

    MODELIRANJE

    Vektorsko crtanje za 3D modeliranje, obrada osvjetljenja i teksture objekta, animiranje objekta.

    Didaktiko-metodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 15+1 umreenih raunala i s potrebnim softverom, LCD-projektorom te pristupom Internetu. Nastava se odrava sa skupinom od 15 uenika u bloku od 2 kolska sata u prvom i drugom razredu, te u bloku od 4 sata u treem i etvrtom razredu. Nastavni sadraji se ostvaruju predavanjima i praktinim vjebama na raunalu, teite u pristupu prilikom ostvarivanja sadraja nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovno znanje koje e znati individualno primijeniti praktinim vjebama na raunalu.

  • 35

    Programski sadraji trebaju se obraivati na nain da se uenike postupno uvodi i upoznaje s osnovama u tehnolokom procesu izrade slika, animacija ili prezentacijskih CD-a, a zatim uenici, individualno, a ponekad u grupama na raunalu, primjenjuju steeno znanje i stjeu vjetine. Pri analizama nastavnih sadraja potrebno je poticati oblike grupnog rada uenika i diskusiju kako bi se u uenika razvila vjetina timskog rada. Potrebno je koristiti se praktinim vjebama na raunalu kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemska pitanja vezana uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja. Nastavni predmet: BAZE PODATAKA Godina obrazovanja III. IV. Tjedni broj sati 2 2

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike da kreativno planiraju i izrauju najrazliitije aplikacije. ZADAE

    - upoznati uenike s osnovama sustava za upravljanje bazama podataka (RDBMS) - razvijati pozitivan odnos prema poslovima programiranja - osposobiti uenike za projektiranje baze podataka - razvijati pozitivan odnos i sposobnost timskog rada.

    III. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ

    1.

    RDBMS

    Uvod u Access. Uvod u MySQL.

    2.

    MS ACCESS

    Kreiranje tablica, formi, upita, izvjea.

    3.

    MYSQL

    Kreiranje baze, tablica, s pomou MySQL konzole.

    4.

    SQL SKRIPT DDL

    CREATE TABLE ALTER TABLE DROP TABLE CREATE INDEX DROP INDEKS

  • 36

    5.

    SQL SKRIPT DML

    SELECT UPDATE DELETE INSERT INTO

    6.

    PHP MYSQL

    PHP funkcije za spoj na RDBMS MySQL, za spoj na bazu podataka i za upite.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    SQL SERVER

    Instalacija MSDE inaice SQL Servera.

    2.

    KREIRANJE BAZE

    Kreiranje tablica, pogleda.

    3.

    SQL SERVER PODACI

    Svi tipovi SQL Server podataka.

    4.

    MOBILNOST

    Attach baza. Dettach baza.

    5.

    ADO.NET

    Pristup bazama s pomou ADO.NET.

    6.

    ZAVRNA BAZA

    PODATAKA

    Napraviti SQL bazu podataka i pristupati joj s web stranica.

    Didaktikometodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s umreenim raunalima i s potrebnim softverom, LCD-projektorom te pristupom Internetu. Nastavni sadraji se ostvaruju predavanjima i praktinim vjebama na raunalu. Programski sadraji trebaju se obraivati na nain da se uenike postupno uvodi i upoznaje s osnovama, prelazi na primjere i slijedi uvjebavanje i kreiranje osobnih projekata, teite u pristupu prilikom ostvarivanja sadraja nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovno znanje koja e znati individualno primijeniti na praktinim vjebama na raunalu. Pri analizama nastavnih sadraja potrebno je poticati oblike grupnog rada uenika i diskusiju kako bi se u uenika razvila sposobnost timskog rada. Potrebno je koristiti se praktinim vjebama na raunalu kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemska pitanja vezana uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja.

  • 37

    Nastavni predmet: E-POSLOVANJE Godina obrazovanja IV. Tjedni broj sati 2

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike da kreativno planiraju i izrauju najrazliitije aplikacije. ZADAE

    - razvijati u uenika pozitivan odnos prema organizaciji - upoznati uenike s osnovama gospodarstva - upoznati uenike s osnovama poslovanja - razvijati u uenika pozitivan odnos i sposobnost rada u timu.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    OSNOVE E-POSLOVANJA

    IKT tehnologija. Mogunosti poslovanja na IKT.

    2.

    OSNOVE KNJIGOVODSTVA

    Glavna knjiga. Kupci i dobavljai. Investicije. Raunanje IRR.

    3.

    INTERNET MARKETING

    Web promidba. Affilate programi. Google sponzoriranje.

    4.

    GUI

    Kojim grafikim sueljima ljudi vjeruju. Stanford istraivanja.

    Didaktikometodike napomene Nastava se realizira u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s umreenim raunalima i s potrebnim softverom, LCD-projektorom te pristupom Internetu. Nastavni sadraji se ostvaruju predavanjima i praktinim vjebama na raunalu. Programski sadraji trebaju se obraivati na nain da se uenike postupno uvodi i upoznaje s osnovama, prelazi na primjere i slijedi uvjebavanje i kreiranje osobnih projekata. Teite u pristupu prilikom ostvarivanja sadraja nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovno znanje koje e znati individualno primijeniti na praktinim vjebama na raunalu.

  • 38

    Pri analizama nastavnih sadraja potrebno je poticati oblike grupnog rada uenika i diskusiju kako bi se u uenika razvila vjetina timskog rada. Potrebno je koristiti se praktinim vjebama na raunalu kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemska pitanja vezana uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja. Nastavni predmet: NAPREDNE MEDIJSKE TEHNOLOGIJE IZBORNI PREDMET Godina obrazovanja IV. Tjedni broj sati 2

    CILJ U izbornoj nastavi poticati razvoj likovne kreativnosti te promiljanje o drutvenoj stvarnosti i okoliu. ZADAE

    - upoznati uenike s multimedijskim tehnologijama pri primjeni u svakodnevnom ivotu i u marketinkim djelatnostima - samostalna izrada prezentacijskih medija ( CD-Rom, internetske stranice, dokumentarni i kratki film) - prepoznavanje i razvijanje autorskih potencijala multimedijskog izriaja

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    PROIRENO O POVIJESTI

    VIDEA I VIDEODIGITALNIH MEDIJA

    Organizirani odlasci u umjetniku kinoteku Zlatna vrata, Filmski klub Split; Multimedijalni kulturni centar Split.

    2.

    PLANIRANJE RADA NA UNESCOVU PROJEKTU

    SOUNDS & SCENES OF MY CITY

    Pisanje projekta SOUNDS & SCENES OF MY CITY; ostvarivanje komunikacije s organizatorima iz UNESCO-a, podizanje internetskih stranica za praenje razvoja projekta.

    3.

    KREIRANJE RADNOG

    MATERIJALA

    Izlasci na teren; snimanje radnog materijala.

  • 39

    4.

    OBRADA VIDEA I ZVUNIH

    MATERIJALA KRATKOG FILMA

    Stvaranje dokumentarno-eksperimentalnog filma o rodnom gradu kroz prizmu komparacije mediteranske tradicije, socijalistike ostavtine, te ulaska u kapitalistiko drutvo i europske integracije.

    5.

    PREZENTACIJA PROJEKTA

    NA DVD-u, INTERNETU,

    IZLOBI

    Programiranje za DVD i internetsku prezentaciju, postavljanje izlobe u galerijski prostor.

    Didaktikometodike napomene Nastava medijske tehnologije realizira se u specijaliziranoj raunalnoj uionici koja je opremljena s minimalno 15+1 umreenih raunala i s potrebnim softverom, LCD-projektorom, te pristupom Internetu. Nastava se odrava sa skupinom od 15 uenika u bloku od 2 kolska sata u prvom i drugom razredu, u bloku od 4 sata u treem i etvrtom razredu. Nastavni sadraji se ostvaruju predavanjima i praktinim vjebama na raunalu tijekom prve, druge, tree i etvrte godine obrazovanja. Programski sadraji trebaju se obraivati na nain da se uenike postupno uvodi i upoznaje s osnovama u tehnolokom procesu izrade slika, animacija ili prezentacijskih CD-ova, a zatim da uenici individualno, a ponekad u grupama na raunalu primjenjuju steeno znanje i stjeu vjetine. Teite u pristupu prilikom ostvarivanja sadraja nastavnog programa treba biti u tome da uenici usvoje osnovno znanje koje znaju individualno primijeniti na praktinim vjebama na raunalu. Potrebno je poticati oblike grupnog rada uenika pri analizama nastavnih sadraja i diskusiju, kako bi se u uenika razvila vjetina timskog rada. Potrebno je koristiti se praktinim vjebama na raunalu kao domaim radom. Usmeno ispitivanje bilo bi dobro izvoditi tako da se ueniku postavljaju problemske situacije vezane uz napravljenu praktinu vjebu na raunalu i od njega trae idejna rjeenja. Nastavni predmet: VIZUALNE KOMUNIKACIJE IZBORNI PREDMET Godina obrazovanja IV. Tjedni broj sati 2

    CILJ Cilj programa predmeta je osposobiti uenike za strunoteoretska znanja u podruju vizualnih komunikacija i razviti vjetine i sposobnosti za natjecanje na tritu grafikih komunikacija. ZADAE

    - usvajanje znanja o osnovama iz povijesti komuniciranja i usvajanje znanja o informacijama i komunikacijama

    - razvijanje kritike svijesti i vizualne osjetljivosti

  • 40

    - razvijanje sposobnosti percepcije stvarnosti - stvaranje likovno-estetskog senzibiliteta u vizualnoj kulturi - vjebama razvijati sposobnost uoavanja i kreativnog izraavanja. Osposobiti uenike za samostalno koritenje steenog znanja u praksi i isto tako razvijati njegovu sposobnost za daljnje samostalno obrazovanje i praenje novih standarda u komunikacijama. U procesu teorijskog dijela nastave upoznati uenike s osnovnim pojmovima. Razviti u uenika sposobnosti u razlikovanju pojedinih medija i odjela u tehnologiji izrade proizvoda. U tu je svrhu potrebno u skladu i slijedu s obraenim teorijskim dijelom nastave predvidjeti barem dva struna posjeta razliitim grafikim pogonima u cilju stjecanja znanja o praktinoj izradi grafikog proizvoda. Jednako tako i nakon teorijske nastave treba odraditi set vjebi koje e pratiti steeno znanje. Razvijati u uenika pozitivan odnos prema predmetu, te openito urednost, sustavnost i tonost u radu, savjesnost i marljivost.

    IV. godina

    NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI

    1.

    VIZUALNE KOMUNIKACIJE

    - temeljni pojmovi, definicija - interakcijsko komuniciranje - vjetine komuniciranja - modeli komuniciranja - um i povratna informacija - pretpostavke za komuniciranje

    2.

    TEORIJA INFORMACIJA

    - usvajanje informacija - vizualno opaanje - selekcija informacija - obrada informacije - modeli javnog informiranja - osnovni elementi javnog komuniciranja (informacija, komuniciranje, medij, komunikanti)

    3.

    PERCEPCIJA

    - struktura percepcije - percepcijska organizacija - meusobna povezanost teorija - veza informacije i percepcije u estetskim podrujima

    4.

    VIZUALNA PORUKA

    - kulture, kodovi i konvencije - slike, simboli i znakovi - robna marka BRAND - likovni jezik i likovni znak - vizualne komunikacije i dizajn

  • 41

    5.

    POVIJEST VIZUALNIH

    KOMUNIKACIJA

    - razdoblje starog vijeka (Mezopotamija, Egipat, Kina, Indija, Europa)/ Piktogram, ideogram, papirus, pismo, knjiga - razvoj vizualnih komunikacija srednjeg vijeka - rukopisi, iluminacije, relikvije, peati, grbovi, tiskarski stroj - novi vijek razvoj znanosti i umjetnosti/tisak (mape, karte, novine, prvi plakati, vodii, tipografija) - vizualne komunikacije 20. stoljea Art Nouveau, avangarda, Bauhaus, De Stijl, konstruktivizam.

    6.

    GRAFIKO OBLIKOVANJE

    VIZUALNIH KOMUNIKACIJA

    - naela i pojmovi - vizualno komuniciranje i oglaavanje (tiskovine, TV, jumbo plakati, city light) - razvoj tipografije u svrhu komunikacije - ilustracija i strip - plakat (komercijalni i umjetniki) - logotip i znak - layout sustav - vizualni identitet - fotografija i film (uporaba u medijima) - animacija (povijesni razvoj, vrste)

    7.

    MASOVNI MEDIJI

    - izdavatvo - novine (dnevni tisak, revije i asopisi - radio i TV-struktura i funkcije televizijskog izriaja - promidba i promotivne aktivnosti - elektroniki medij i internetski sustav

    8.

    ODNOSI S JAVNOU

    - vizualne komunikacije u odnosu na javno mnijenje i njegovo formiranje, sustav komunikacija, dizajn i percepcija u praksi

    Didaktiko-metodike napomene Praktina nastava se realizira u uionici koja je opremljena LCD-projektorom, ploom i raunalom koje ima pristup Internetu. Navedene sadraje treba realizirati tako da se stavi naglasak na konkretne primjere iz prakse. Tijekom kolovanja treba organizirati posjete grafikim tvrtkama i izdavakim tvrtkama i osigurati nekoliko sati posjeta lokalnoj TV-postaji.