1NASTAVNE METODE

POPIS METODA1. Anotacija

2. Petostih (inkvina)

3. Fabularna piramida

4. Dvostruki dnevnik

5. Znam, elim znati, nauio/la sam

6. Grozdovi

7. Sociogram

8. Mrea diskusije

9. Debata

10. Interpretacijski grafikon, poredbeni grafikon, fabularni grafikon, karakteroloki

grafikon

11. T-tablica, leksika tablica, gramatiko-stilistika tablica, tematska tablica za

knjievni opus, interpretacijska tablica, karakteroloka tablica, tematska tablica

za knjievno djelo, dijakronijsko-sinkronijska tablica, problemska tablica

12. Voeno itanje i itanje s predvianjem

13. Vrua stolica i autorov stolac

14. Vennov dijagram

15. Metoda oznaivanja teksta

16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)

17. Razmisli i razmijeni

18. Knjievna pisma

19. Biopjesma

20. Metodiki bonus (literarna krialjka, literarna osmosmjerka, literarni kviz,

literarni kviz asocijacija, literarni rebus)

21. Pisanje kao odgovor na knjievnost

22. Nastavni oblici elni (frontalni) rad, pojedinani (individualni) rad, rad u paru

(tandemski rad), skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne

metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike, Naklada Ljevak, Zagreb,

2007, str. 38-62)

2TEORIJSKA RAZRADA NASTAVNIH METODA

1. ANOTACIJA-saeta karakteristika djela koja moe sadravati podatke o autoru, postanku djela, stilskoj

formaciji, poetici, temama djela, fabuli itd.

-odrednice anotacije prilagoavaju se knjievnoj vrsti djela te se prema potrebi skrauju ili

proiruju

-kad uenici/ce naue bitne znaajke anotacije, samostalno piu anotacije za lektirna djela po

vlastitom izboru

(primjer anotacije gore je naveden na temelju Nore Henrika Ibsena)

2. PETOSTIH (INKVINA)-jednostavan oblik saimanja knjievnog djela (proznog, poetskog i dramskog)

-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja

-ako uenici/ce nisu uope ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predoena

prije i tijekom rjeavanja zadatka na radnom listiu, grafoprozirnici i sl.

Pravila za pisanje petostiha

1. PRVI RED opis teme u jednoj rijei najee imenica

2. DRUGI RED opis teme u dvije rijei dva pridjeva

3. TREI RED tri rijei koje opisuju radnju najee tri glagolske imenice

4. ETVRTI RED fraza od etiri rijei koje izraavaju osjeaje u vezi s temom

5. PETI RED istoznanica, jedna rije, koja ponovno saima bit temeAlphonse de Lamartine: JEZERO

I noeni vjeno, u vjeitoj noi,bez povratka gnani spram obala skritih,zar u moru ljet neemo se moi ni dan usidriti?

O jezero! Jedna godina tek ode,a pred mile vale, koje bez nje gledam,gdje ona sjeae, na kamen kraj vode, ja sm evo sjedam.

I onda si tako bualo pod stijenomi razbijalo se o tvrde joj strane,a njoj vjetar prao tvojih vala pjenom noge milovane.

Jednu veer pamti? plovismo u muku,me vodom i nebom nigdje iva glasa,jedino se vesla ula kako tuku u skladu talasa.

3Najednom, glas neki, udan, posve blagos arobnih obala podigao jeku,val se primirio, a iz glasa dragog uh rijei gdje teku:

O vrijeme, ne leti! Vi, trenutci sretni, ne hitajte tamo!Pustite da slasti naih dana cvjetnih mirno uivamo!

Koliko nesretnih na zemlji vas moli: za njih brzo hajte;njima odnosite i dane i boli, sretne ne gledajte.

Jo koji trenutak zalud molim vrue, vrijeme ni da uje.Noi zborim: 'Lake!', ali ve svanue tamu rastjeruje.

Ljubimo se dakle! Ne gledajmo nita! Nek nas radost primi!ovjek nema luke, vrijeme pristanita, s njim teemo i mi.

O zavidno vrijeme, zar e pjani sati,kad nas ljubav sretnim valovima hrani,jednakom brzinom od nas otjecati ko nesretni dani?

Zar od njih ni traga nee biti vie?Zar zauvijek nesta tih asova sree?Vrijeme to ih daje, vrijeme to ih brie, zar ih vratit nee?

Vjenosti, prolosti, vi, dubine tamne,od otetih dana to tamo inite?Hoete l' nam vratit sve zanose plamne to nam ih grabite?

O jezero! stijene! pilje! umo slijepa!Vi tono vas vrijeme obnavlja i tedi,na tu no sauvaj, o prirodo lijepa, barem spomen blijedi!

Bilo u tiini tvojoj il u buri,jezero, u sjaju okolice tvoje,u jelama crnim, u hridima surim to nad tobom stoje.

Bilo u lahoru koji ume brodi,u umoru koji al alu predaje,u srebrnoj zvijezdi to u tvojoj vodi blijedim sija sjajem.

Vjetar to jaue, trska to umori,lagani mirisi u zraku i dahu,sve to vidim, ujem, diem, neka zbori: Oni se voljahu!

(s francuskog preveo Nikola Milievi)

Prvi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea

vrijemeprolazno nepovratno

sjeanje nestajanje nadanjesve u ivotu blijedi

prolaznost

4Drugi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea

sjeanjebolno tuno

osjeanje govorenje doivljavanjeova ljubav traje vjeno

patnja

3. FABULARNA PIRAMIDA-jednostavan oblik saimanja knjievnog djela (ponajprije proznog)

-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja

-ako uenici/ce nisu uope ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predoena

prije i tijekom rjeavanja zadatka na radnom listiu, grafoprozirnici i sl.

1. ______________________

2. _____________ _____________

3. __________ __________ ___________

4. _________ _________ _________ _________

5. ________ ________ ________ ________ ________

6. _______ _______ _______ ________ ________ ________

7. _______ _______ _______ _______ _______ _______ _______

8. ______ _______ _______ _______ _______ ______ ______ ______

Pravila za ispunjavanje fabularne piramide

Na iscrtane dijelove fabularne piramide potrebno je upisati sljedee:

1. ime glavnog lika,

2. dvije rijei koje opisuju glavni lik,

3. tri rijei koje opisuju mjesto radnje,

4. etiri rijei koje opisuju temu,

5. pet rijei koje opisuju prvi dogaaj,

6. est rijei koje opisuju drugi dogaaj,

7. sedam rijei koje opisuju trei dogaaj,

8. osam rijei koje opisuju rasplet (razrjeenje problema).

(Ako postoje samo dva dogaaja, onda iz piramide izbacujete sedmi red itd. Piramidu

prilagoavate konkretnoj fabuli.)

5Primjer na temelju Duge Dinka imunovia

1. Srna

2. razigrana djevojica

3. jesenja idila vinograda

4. beskrajna enja za slobodom

5. Grjehota, to vam nije sin!

6. Trei prema dugi, pada u movaru.

7. Serdar i Serdarovica bacaju se s tvrave.

4. DVOSTRUKI DNEVNIKOsobita prednost

Tom se tehnikom uenike potie na to da itaju promiljeno i pozorno te da ono to su

proitali poveu sa sobom i s pitanjima koja ih zanimaju. Osobito je korisna kad uenici

moraju kod kue proitati neki dulji tekst. Koristi se kod strunih i narativnih tekstova kao

aktivnost u fazama razumijevanja znaenja i refleksije.

Najkrae trajanje

Predvieno vrijeme ovisi o duljini teksta koji ste odabrali za itanje. itanje teksta i pisanje

dvostrukog dnevnika moe se obaviti i izvan nastave, a u uionici se samo raspravlja o tekstu

i dnevnicima. U takvim sluajevima oekujte da e diskusija trajati izmeu petnaest minuta i

jednog sata.

Veliina grupe: itanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika individualni je zadatak. O

dvostrukim dnevnicima uenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili zajedno u

velikoj grupi.

Potrebno pripremiti

1. Nastavnici moraju pronai tekstove koje ele da njihovi uenici pozorno i

promiljeno proitaju. itanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika traje dulje nego

samo itanje teksta pa nastavnici za tu tehniku ne bi smjeli odabrati predugaak

tekst.

62. Uenicima treba pokazati kako se pie dvostruki dnevnik prije nego to se od njih

zatrai da ga vode. Nastavnici moraju pripremiti ogledne primjerke dvostrukog

dnevnika na grafoskopskoj prozirnici da bi uenici shvatili to trebaju raditi.

Redoslijed rada

1. Objasnite uenicima to je dvostruki dnevnik.

a) Po sredini praznog lista papira povucite okomitu crtu.

b) Na lijevoj strani zapiite dijelove teksta (citat) koji na itatelja ostavljaju snaan dojam. To

mogu biti injenice koje se ine osobito vanima, dogaaji koji itatelje podsjeaju na neto

to se dogodilo u njihovom ivotu, osobito lijep jezik, neto s im se itatelj ne slae, neto

to je bilo nejasno itd.

c) Na desnoj strani objasnite zato se odreeni citat itatelju uinio vanim (komentar). to je

to u citatu itatelja natjeralo da ga zapie? Na kakvo ga je razmiljanje navelo? to bi u vezi s

tim pitao?

Dvostruki dnevnik

Citat Komentar

2. Dajte uenicima tekst da ga proitaju i o njemu vode dvostruki dnevnik. Ponite s kraim

zadacima i postupno poveavajte duljinu tekstova koje e itati.

Recite uenicima najmanji broj zapisa koje od njih oekujete, npr. dva zapisa po stranici,

ukupno deset zapisa itd.

Kad se uenici vrate na nastavu, nakon to su dovrili svoje dvostruke dnevnike, neka o njima

porazgovaraju u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.

Pokupite dnevnike da biste ih proitali. To e vam pomoi da dobijete bolji uvid u to kako

uenici itaju i razumiju tekst.

Primjer dvostrukog dnevnika

Za svaki in Krmarice Mirandoline Carla Goldonija odaberi citat koji te se najvie dojmio. Svaki e citat

zapisati i objasniti zato si ga odabrao/la. Citat treba biti vaan za autora, lik ili poticajan za tebe kao

itatelja / itateljicu te biti vaan zbog ilustrativnosti za lik, dogaaj, ideju.

7Citat Razmiljanja, asocijacije, sudovi

Izvan kue ne vrijede naslovi,

novaca se hoe

(Fabricio govori konteu)

Oh, molim vas, gospodine vitee,

mudar ovjek postupa, kako mu

dolikuje. Nemojte se povoditi za

slabiima.

(Mirandolina govori vitezu)

Ljubomor je, gospodo, najsigurniji

znak ljubavi. Tko ne osjea

ljubomor, zacijelo ne ljubi.

(Mirandolina gospodi)

U dananje vrijeme se isto moe rei da vrijedi

ova izjava. Nije vano tko si i kakav si, nego

koliko ima novca. Tako da bih mogla rei da se

nije nita promijenilo te je to jo jedan primjer

svevremenosti te teme.

Koliko je u ljubavi mudrosti, a koliko ludosti, ne

moe se tvrditi. Kae se da mudar ovjek, kada

se zaljubi, postaje lud.

S ovim citatom se ne bih sloila te sam ga zato i

navela. Ljubomora je, po meni, znak

nesigurnosti. Ne mora biti ljubomoran da bi

dokazivao svoju ljubav, jer onaj koji te pravi

ljubomornim sigurno te ne voli.

5. ZNAM, ELIM ZNATI, NAUIO/LA SAMOsobita prednost

Tom se tehnikom uenici potiu da razmisle to znaju, to bi eljeli saznati te to su nauili

itanjem ili sluajui predavanje. Stoga se ta tehnika moe upotrebljavati u fazama evokacije

(znam / elim znati), razumijevanja znaenja (itanje teksta ili sluanje predavanja) ili

refleksije (nauio/la sam).

Najkrae trajanje

Ovisno o duljni teksta ili predavanja, nastavnik mora predvidjeti barem deset minuta za

popunjavanje stupca to znam, daljnjih deset minuta za stupac to elim znati te dovoljno

vremena kako bi uenici proitali tekst ili se odralo predavanje i popunili stupac to smo

nauili. Valja utroiti jo neto vremena na razgovor o onome to su zapisali u stupac to smo

nauili. To se moe napraviti na sljedeem satu.

Veliina grupa: ta se tehnika moe primjenjivati pojedinano, u paru ili u grupama u kojima je

do pet uenika.

8Potrebno pripremiti

Nastavnici moraju unaprijed razmisliti o tome koje bi predznanje uenici svakako morali

imati prije nego to krenu itati tekst ili sluati predavanje. Osim toga tekst nastavnicima mora

biti poznat kako bi uenike mogli usmjeriti prema nekim od pitanja na koje e tekst

odgovoriti. Potrebno je pripremiti tablicu na ploi ili na grafoskopskoj prozirnici.

Redoslijed rada

1. Pronai struni tekst ili pripremiti predavanje koje e uenici trebati razumjeti.

2. Pripremiti tablicu s trima stupcima na grafoskopskoj prozirnici (ili ju nacrtati na plou). U

prvi stupac upisati ZNAM, u drugi upisati ELIM ZNATI, a u trei NAUIO/LA SAM.

ZNAM ELIM ZNATI NAUIO / LA SAM

3. Prije nego to uenici proitaju tekst ili posluaju predavanje, recite im koja je tema pa

neka u velikoj grupi izvijeste to ve o toj temi znaju. Te informacije upiite u prvi stupac.

Prihvatite sve, ak i ono za to znate da nije tono. Potiite ih na raspravu i mogua

neslaganja.

4. Pitajte uenike to bi eljeli saznati o toj temi. Njihova pitanja upiite u drugi stupac. Ako

je bilo neslaganja ili razliitih miljenja o tome to znaju o temi, neka to budu pitanja za

drugi stupac. Ako ne budu postavljali pitanja na koja tekst ili predavanje odgovara,

usmjerite ih na ta pitanja tvrdnjama poput: Pitam se....

5. Zamolite uenike da proitaju tekst ili sluaju predavanje i pritom provjere je li ono to su

ve znali tono. Neka pokuaju odgovoriti na pitanja to su ih sami postavili i neka uoe i

neke druge vane informacije u vezi s temom. Zamolite ih da te informacije zapiu u

posljednji stupac.

6. Kad svi zavre s upisivanjem biljeaka u trei stupac, neka u malim grupama porazgovaraju

o onome to su saznali. Zatim neka odgovore na svoja pitanja i sve dodatne informacije koje

smatraju zanimljivima prenesu cijeloj grupi.

97. Aktivnost je mogue proiriti tako da se od uenika zatrai da sastave saetak u kojem e

upotrijebiti ono to su ve znali i ono to su o toj temi nauili proitavi tekst ili sluajui

predavanje.

8. Ako su uenici postavili pitanja na koje tekst ili predavanje nije odgovorilo, popriajte s

uenicima o nainima na koje bi se moglo doi do odgovora, pa im zadajte da to istrae u

razliitim grupama.

6. GROZDOVIOsobita prednost

Grozdovi predstavljaju vrstu tzv. kognitivnih mapa kojima se nastoji poticati strukturiranje i

prikazivanje odreenih spoznaja i njihovih odnosa. Znaajka grozdova je da je to

strukturiranje vrlo slobodno, odnosno nema nikakvih ogranienja osim to bi sve trebalo biti

povezano sa sredinjim pojmom. Takvo slobodno strukturiranje potie tzv. nelinearni oblik

miljenja koji je u bliskoj vezi s nainom na koji na mozak funkcionira.

Moe se rabiti u razliite svrhe i prije pouavanja novog gradiva i kao organizirano

ponavljanje nauenog i povezivanje s ve poznatim.

Kad uenici usporeuju svoje grozdove s grozdovima drugih pojedinaca ili grupa, imaju se

priliku osvjedoiti kako razliito ljudi mogu strukturirati i prikazati iste pojmove i njihove

povezanosti. To moe biti za njih dragocjeno iskustvo u razumijevanju razliitosti u

procesima miljenja kod ljudi.

Analiza grozdova nastavniku moe biti vrlo znaajna provjera razumijevanja odreenog

gradiva.

Najkrae trajanje: 15 minuta.

Veliina grupa: moe se primijeniti tako da svaki uenik izrauje vlastiti grozd, da ga izrauju

u paru ili maloj grupi (ne veoj od est lanova), a moe se katkad napraviti grozd i za cijelu

veliku grupu.

Potrebno pripremiti: sredinji pojam, temu ili pitanje, upute za rad, neki primjer grozda,

prazne papire za grupne grozdove, a uenici mogu pripremiti papire za vlastite grozdove.

Redoslijed rada: nakon to uenicima da uputu i na primjeru pokae to treba raditi, nastavnik

ispisuje u sredinji krug pojam, temu ili pitanje o kojem uenici trebaju razmisliti i izraditi

grozd.

Grozd se sastoji od oblaia u koje se upisuju pojmovi koji su sa zadanim pojmom, temom

ili pitanjem povezani i crtama ih se povezuje s njim. Na te pojmove, neposredno povezane sa

10

sredinjim, mogu se nadovezivati novi oblaii i one koji su znaenjem povezani treba

spojiti crtama.

Uenici trebaju upisivati u grozd sve ega se dosjete ne vodei mnogo rauna o pravopisu i

drugim ogranienjima. Ne smiju ograniiti koliinu pojmova, ideja ili veza. Zavravaju s

radom tek kad nastavnik da znak da je vrijeme isteklo ili vie nemaju ideja.

Ako je svaki uenik izradio vlastiti grozd, mogu u paru ili manjim skupinama usporediti svoje

grozdove i cijelu skupinu izvijestiti o glavnim slinostima i razlikama.

Ako uenici rade grozdove u malim grupama, svi bi trebali aktivno sudjelovati. Kad sve grupe

zavre s radom, lanovi mogu ukratko opisati to su uinili ili papiri s grozdovima mogu

kruiti meu grupama.

Ako je to vano u odnosu na postavljene ciljeve, trai se na ploi nacrtati grozd cijele skupine

uenika, odnosno grozd koji e obuhvaati sve dijelove svih grozdova koje su izradile

pojedine male

grupe.

7. SOCIOGRAM-sociogram je vizualno predstavljanje odnosa meu likovima knjievnoga djela

-uenici se za takav tip vizualnog prikazivanja slue razliitim simbolima, oblicima, slikama,

bojama i tipovima crta/strjelica

-upotrebljava se za uenikovo bolje razumijevanje odnosa meu likovima tijekom ili nakon

itanja

-kako radnja napreduje tijekom itanja uenici mogu prilagoavati sociogram novim

odnosima, dodavanjem naknadno uoenih kakrakternih crta, biljeenjem dodatnih sukoba itd.

FRANCUSKISIMBOLISTI

StephaneMallarme

PaulVerlaine

Arthur

Rimbaud

Charles

Baudelaire

Samoglasnici

Suglasja

Ars poetikaPjesnickoumijece

80-tihgodinaXIX. st.

Muzikalnoststiha

Inzistiranjena formi

11

-postoji mogunost da se naini jedan sociogram nakon itanja poetnih poglavlja ili inova

djela, a drugi na kraju proitanog (time se uenik usmjerava na analizu karakternoga i

fabularnoga razvoja)

-najbolje je kada uenici izrauju sociogram individulano ili u skupinama, a nikako se ne bi

smjelo dogoditi da cijeli razredni odjel izrauje samo jedan sociogram

-uenicima najprije treba pokazati nain organizacije sociograma pomou zajednikih

prijedloga koje uitelj sam najprije skicira na plou na temelju prethodno interpretiranog

knjievnog djela

-uenici mlae dobi prikaz mogu nainiti lijepljenjem ve nacrtanih likova i ispisanih rijei

-pozorno sluanje uenikih objanjenje u vezi sa sociogramom koji su izradili daje bogatu

povratnu informaciju o njihovim razmiljanjima, shvaanjima i zakljucima do kojih su doli

itanjem knjievnoga djela

IZGLED SOCIOGRAMA

-glavni je lik smjeten u sredite sociograma, a ostali likovi oko njega

-prostorni razmjetaj likova trebao bi doaravati prirodu odnosa likova s glavnim likom, ali i

osobitosti njihovih meusobnih odnosa

-razliiti tipovi crta/strjelica naznauju karakteristinost veza meu likovima (prijatelj

neprijatelj; nadreenost podreenost; jakost slabost itd.)

-na poetku izrade organiziranje sociograma trebali bi uenicima olakati papirii s imenima

likova koji se poloajno lako mijenjaju po eljama i zamislima uenika

-jednom kad se utvrdi kostur prostornoga smjetaja, ueni pristupaju izradi sociograma u

obliku plakata

UPUTE ZA IZRADU SOCIOGRAMA

-glavne likove stavite u sredite prikaza

-prostorna udaljenost meu likovima trebala bi odraavati psiholoko-emocionalnu distancu

meu njima

-simboli, oblici i veliina prikazanog lika morali bi metaforiki prikazivati njegovu osobnost,

vanost, snagu, slabost itd.

-smjer odnosa meu likovima obiljeuje se crtom/strjelicom s kratkom naznakom (iznad nje)

o prirodi odnosa (strjelice i/ili crte mogue je upotrijebiti za kreativno izraavanje razliitosti

odnosa pa su velike mogunosti njihovih oblika: valovitost, isprekidanost, debljina i sl.)

-vaniji odnosi naznauju se punim crtama/strjelicama, a posredniji odnosi isprekidanim

crtama/strjelicama

12

-aktivne likove potrebno je zaokruiti punom crtom, a neaktivne i odsutnije likove

isprekidanom crtom

-likovi koji podravaju glavni lik stavljaju se na njegovu stranu, a antagonisti na suprotnu

stranu

-atmosfera/tema ilustriraju se bojom i simbolima

-motivacija lika moe se doarati karakteristinom rijei/ sintagmom/ reenicom u prostoru

namijenjenom za prikaz toga lika

-izvan kruga koji oznauje lik mogu se nalaziti prikazi sila koje utjeu na njega

SOCIOGRAM ZA FEDRU JEANA RACINEA

OBJANJENJE SOCIOGRAMAFrancuska klasicistika tragedija Fedra sastoji se od pet inova. Zato sam prikazala pet likova koje

smatram najbitnijima (Fedra, Enona, Tezej, Hipolit i Aricija). Fedra je glavni lik i nalazi se u sreditu

sociograma. Prikazala sam ju poput crno-bijele maske jer se u njoj isprepleu svjetlo i tama, izmjenjuju se

dobro i zlo. Ona voli posinka, ali zna kako grijei te osuuje samu sebe ubivi se otrovom. Maska produbljuje

13

Fedrin lik jer oznaava razotkrivanje pred Hipolitom u trenutku priznanja ljubavi prema njemu. Fedra je

povezana s Enonom koja je dadilja i koja ju je poticala na priznanje ljubavi Hipolitu. Ona Fedru izvlai iz

neugodne situacije i lae Tezeju kako zapravo Hipolit voli Fedru, a ne Fedra njega. Enonu sam prikazala kao

more i valove jer je uzrokovala burnu situaciju, a i ubila se bacivi se u more. Odvojena je od ostalih likova i

nalazi se pri dnu socograma jer predstavlja Fedrin, u dubini skriven alter ego. Povezanost izmeu Enone i

Fedre u oba je smjera, ali je naruena valom koji oznaava promjenjivost odnosa. Fedra i Tezej povezani su

kao ena i mu; strjelica ide u oba smjera, no na njoj se nalazi trnje kako bi se doarala naruenost njihova

odnosa. Tezej je ratnik i junak i zato sam ga prikazala u obliku tita i koplja. Tezeja i Hipolita povezala sam

lancem. U ovom sluaju lanac nije simbol ropstva, ne oznaava zarobljenitvo, ve neraskidivu vezu oca i sina

budui da se Tezej kaje nakon Hipolitove smrti. Hipolita sam prikazala kao sunce jer je bio dobar, plemenit,

astan i pravedan. Nije imao niti jednu manu, dakle, u sebi nije nosio nita crno pa je simbolika njegovoga lika

svjetlost. U drugom prizoru etvrtoga ina Hipolit ocu govori kako je istoa njegova srca sjajnija od

sunca, to znai da sam sebe usporeuje sa suncem. Fedra je povezana s Hipolitom jer je zaljubljena u

njega, no on nju ne voli i zato strjelica ima samo jedan smjer od Fedre prema Hipolitu. Izmeu njih nalazi

se Hipolitov ma kojim se Fedra pokuala ubiti. Iako joj to nije uspjelo, njezino je srce ostalo probodeno jer

joj Hipolit ne uzvraa ljubav i ovdje sam ga prikazala crnim. Srce je crno i zbog toga to je Fedrina ljubav

prema Hipolitu na neki nain bila incestna. Ariciju sam prikazala kao bijelo srce jer je bila dobra, a crta

izmeu nje i Hipolita u oba je smjera jer je ljubav bila uzajamna. Pojaana je srcima umjesto strjelicama

upravo zato kako bi se ta ljubav naglasila. Veza je izmeu Tezeja i Aricije dvostruka: prvi sam odnos

prikazala munjom i naznaen je brojem 1 jer je Tezej Ariciju isprva drao u zarobljenitvu i nije ju volio.

Drugi je odnos prikazan lancem i naznaen je brojem 2, a predstavlja neraskidivu vezu oca i keri budui da

je Tezej uvidio koliko je Aricija voljela njegovoga sina i na kraju ju je prihvatio kao vlastitu ker. (Ivana

Dumani)

8. MREA DISKUSIJEOsobita prednost

Ta tehnika od uenika zahtijeva da dobro promisle. Ona potie kritiko miljenje i paljivu

analizu argumenata. Moe se upotrebljavati pri itanju strunog i narativnog teksta ili se moe

raditi kao aktivnost prije itanja. Obino se primjenjuje u fazi refleksije.

Najkrae trajanje

Ta e aktivnost trajati izmeu etrdeset pet i ezdeset minuta, ovisno o duljini trajanja

diskusije i veliini grupe. Ako je diskusija povezana s neim to su uenici itali, mora se

pridodati i vrijeme potrebno za itanje. Ono se moe obaviti i prije nastave.

Veliina grupe: ta se tehnika moe raditi u parovima, grupama od etiri uenika i s cijelom

grupom.

14

Potrebno pripremiti

Nastavnici moraju pripremiti kontroverzna pitanja na koja se odgovara s da ili ne, koja e

uenici prodiskutirati. Uenicima bi morala biti zanimljiva, a to mogu biti pitanja u vezi s

onim to su itali, u vezi s nekim lokalnim problemom ili s openitim etikim problemom iz

odreenog podruja.

Redoslijed rada

1. Pripremite mreu diskusije s pitanjem u sredini, s prostorom na lijevoj strani u koji e se

upisivati razlozi za negativan odgovor i s prostorom na desnoj strani u koji e doi razlozi za

potvrdan odgovor. Na dnu mree ostavite mjesta za zakljuak.

MREA DISKUSIJE

2. Uenici u parovima navode sve svoje razloge za NE i DA.

3. Svaki par uenika pridruuje se drugom paru pa usporeuju razloge. Nakon diskusije

uenici dodaju razloge na svoje popise.

4. Uenici, svaki za sebe, odluuju to misle o tom pitanju.

5. Svi koji su se odluili za nijean odgovor odlaze na jednu stranu uionice, a oni koji su

odgovorili potvrdno na drugu.

6. Svaka strana u sedam do deset minuta odreuje najjae argumente.

7. Po jedna osoba sa svake strane u tri minute iznosi razloge za potvrdan, odnosno nijean

odgovor.

PITANJE____________________________________________________________________________

RAZLOZI______________________________________________________________________________________________________________________________

ZAKLJUAK

RAZLOZI______________________________________________________________________________________________________________________________

NE DA

15

8. Nakon to se iznesu uvodne tvrdnje, svi se mogu ukljuiti pobijajui argumente, iznosei

dodatne argumente i traei pojanjenje. Te bi se primjedbe trebale ograniiti na po jednu

minutu.

9. Kod iznoenja primjedaba valjalo bi uspostaviti neka osnovna pravila: uenici ne smiju

jedan drugog prekidati i moraju biti pristojni.

10. Svaki uenik kojeg je druga strana uspjela uvjeriti svojom argumentacijom, moe prijei

na drugu stranu uionice i prikljuiti se drugoj grupi.

11. Nakon toga uenik svaki za sebe pie svoje zakljuke u svoju mreu diskusije.

Primjeri pitanja za organiziranje mree diskusije

Je li ljubav Fedre iz istoimene tragedije Jeana Racinea samo udnja ili prava ljubav? Je li Majka Hrabrost iz istoimene drame Bertolta Brechta beskrupulozna ratna

profiterka?

Je li Hamlet zaista lud?

9. DEBATAOsobita prednost

Pod debatom kao vrstom edukativne rasprave podrazumijeva se neslaganje u kojem dvije

strane zauzimaju suprotstavljene pozicije o nekom problemu i pokuavaju uvjeriti suca ili

publiku da je njihovo stajalite nadmono onom drugom. Debata je vjerojatno najsloeniji

oblik rasprave iz vie razloga. U njoj uvijek netko zastupa stranu za, tzv. afirmacijsku

stranu, a netko suprotstavljenu stranu protiv, tzv. negacijsku stranu. Prema pravilima, strana

koju e sudionici debate zastupati odreuje se po sluaju neposredno prije debate, a time i

neovisno o osobnim stajalitima debatanata. To znai da se sudionici uvijek moraju pripremiti

za zastupanje i jedne i druge strane te esto zastupati stavove s kojima se ne slau.

Najkrae trajanje: najmanje 45 minuta.

Veliina grupa: cijela skupina, ali s razliitim zadacima.

Potrebno pripremiti

Debata e biti uspjena ako je teza koju se zastupa ili opovrgava tako formulirana da niti

jedna strana nije u prednosti. Kako bi se to sprijeilo, poeljno je da nastavnik kao dio

pripreme pokua sam zastupati obje strane.

Debata je rasprava u kojoj je unaprijed odreeno koliko je vremena predvieno za pojedinog

sudionika, kojim redoslijedom debatanti izlau svoja obrazloenja, ispituju sugovornike,

16

dovode u pitanje suprotstavljena obrazloenja i osnauju svoja. Broj sudionika je takoer

unaprijed odreen i on se kree u postojeim oblicima natjecateljskih debata od jedan do

etiri sa svake strane.

Kad nastavnik odlui primijeniti debatu, raspoloivom vremenu mora prilagoditi broj

sudionika i trajanje njihovog sudjelovanja u debati, a obino se predvidi i vrijeme za

dogovaranje lanova iste strane izmeu njihovih nastupa.

Za debatu se preporua da najvei dio pripreme uenici obave kao neki domai zadatak jer je

kolski sat prekratak da bi se debata mogla pripremiti, odrati i suditi. U pripremu se moe

ukljuiti sve uenike na neki nain, ali sudjelovati u debati moe samo ogranien broj.

U razliitim oblicima debate govori pojedinih sudionika traju od 4 do 8 minuta, a u nekima su

predviene i mogunosti meusobnog ispitivanja za vrijeme ili izmeu govora. Kad e se

meusobno ispitivanje dopustiti, koliko e trajati, prema kojim pravilima e se provoditi,

takoer treba unaprijed odrediti.

Moe se dopustiti da se u odreenom dijelu debate ukljuuje i nekoliko govornika iz publike

vrlo kratkim govorima ili pitanjima.

Kad su sva navedena pravila odreena i debatanti dobro pripremljeni, debata bi trebala trajati

upravo koliko je predvieno. Govornicima se u debati ne doputa da prekorae vrijeme, ve ih

se nekim zvukom prekida kad zavre reenicu koju su govorili kad je vrijeme isteklo. Voditi

rauna o vremenu je zadatak mjeritelja vremena. On se moe dogovoriti s debatantima kako

e im pokazivati istjecanje vremena za govor i oznaiti kraj govora. Najee se preostale

minute govora pokazuju brojem uzdignutih prstiju, a govornika koji ne staje uutkava se

lupkanjem po klupi.

Izmeu govora i meusobnih ispitivanja moe se predvidjeti i vrijeme za dogovaranje lanova

ekipa. Najee se odredi koliko svaka ekipa moe ukupno upotrijebiti vremena za to, a

preputa joj se da odlui koliko e i kad potroiti prije govora svog lana i prije nego njezin

lan ispituje.

Osim onih koji raspravljaju, u debati u pravilu sudjeluju suci unaprijed odreeni, uvijek

neparni broj, ali se mogunost sudjelovanja u suenju moe dati i publici.

Poeljno je da u debati postoji jo jedna uloga, a to je uloga voditelja debate koji pozdravlja

sve prisutne, najavljuje debatu i tezu, predstavlja debatante, daje rije govornicima, zahvaljuje

debatantima, sucima i publici na njihovu sudjelovanju ili podrci.

Pred plou se mogu staviti dvije klupe i odgovarajui broj stolica gdje e sjediti debatanti, dok

svi ostali mogu sjediti na uobiajen nain. Suci obino sjede u prvim klupama, a mjeritelj

vremena mora sjediti tako da ga svi debatanti dobro vide.

17

Redoslijed rada

Nastavnik na neki nain odredi tko e to biti u debati debatant, sudac, mjeritelj vremena,

voditelj debate ili publika i zamoli da se rasporede na svoja mjesta. Prepusti zatim voenje

debate onom ueniku koji je dobio taj zadatak.

Natjecateljska debata

Taj oblik debate primjenjuje se u radu osnovnokolskih i srednjokolskih debatnih klubova

kao izvannastavna aktivnost. Debata izmeu dviju trolanih ekipa moe ukljuivati:

govor prvog lana (1+) afirmacijske ekipe (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje trei lan negacijske ekipe (3-) ispituje prvog lana

afirmacijske (1+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),

govor prvog lana negacijske (1-) strane (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje trei lan afirmacijske ekipe (3+) ispituje prvog lana

negacijske (1-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),

govor drugog lana afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje prvi lan negacijske ekipe (1-) ispituje drugog lana

afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),

govor drugog lana negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje prvi lan afirmacijske ekipe (1+) ispituje drugog lana

negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),

govor treeg lana afirmacijske (3+) ekipe (vrijeme za dogovaranje), govor treeg lana negacijske (3-) ekipe.

Kad debatanti zavre, svi bi suci trebali imati papirie na kojima e, skrivajui od pogleda

drugih, upisati slovo A ako misle da je afirmacijska ekipa bila bolja ili N ako daju svoj glas

negacijskoj ekipi. Kad se prebroje sudaki glasovi i time dozna tko je bio bolji, suci trebaju

obrazloiti svoju odluku. Ako se odlui da su svi uenici suci, tad obrazlae svoju odluku

barem dvoje koji su razliito odluili.

Suci bi trebali odluivati tko je uvjerljivije zastupao svoju stranu za ili protiv, nastojei

zanemariti koliko su pojedina izlaganja u skladu ili neskladu s njihovim osobnim stavovima,

to se zna da nije lako. Odluke trebaju donositi neovisno i one se najprije zbroje i otkriju.

Nakon toga bi suci morali obrazloiti to je utjecalo na njihovu odluku i rei debatantima to

im se i zato svidjelo u njihovom zastupanju. Vano je da to uine na to obzirniji i pouniji

nain. Glavni zadatak sudaca je da pri davanju povratnih informacija budu i djeluju

podravajue i ohrabrujue, ak i kad istiu pogreke i propuste. Dok to suci rade, debatanti

smiju samo sluati, a kad suci zavre, mogu razgovarati sa sucima ako im to oni dopuste.

18

U primjeni debate dobro je od samog poetka ustrajati na strogom potivanju svih pravila jer

su ona doista vana za kvalitetu rasprave. Sudjelovati u debati je jako zahtjevno i treba

uvaavati svakog tko ima hrabrosti u tome se javno iskuati. Koliko je debata zahtjevna, bilo

bi dobro da nastavnici osjete najprije osobno u nekoj situaciji prije nego je ponu provoditi u

nastavi. Na poetku je obino uspjeh ako neiskusni govornici uspiju govoriti jednu do dvije

minute (od predvienih pet ili est) i rei to je najvanije.

Brza debata

U njoj sudjeluju samo dva debatanta. Jedan je afirmacijski, drugi negacijski. Debatanti su se

pripremili za debatu: teza im je najavljena ranije. Svaki je debatant prikupio argumente i za

afirmacijsku i za negacijsku stranu. Voditelj kockom odreuje tko e biti afirmacijski, a tko

negacijski debatant.

1. Afirmacijski debatant objanjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu

je ogranieno na 90 sekundi.

2. Negacijski debatant napada argumente afirmacijskoga postavljajui mu pitanja kojima ga

nastoji dovesti u proturjeje i oslabiti ili sruiti njegove argumente. Vrijeme mu je ogranieno

na 60 sekundi.

3. Negacijski debatant objanjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu

je ogranieno na 90 sekundi.

4. Afirmacijski debatant napada argumente negacijskoga postavljajui mu pitanja kojima ga

nastoji dovesti u proturjeje i oslabiti ili sruiti njegove argumente. Vrijeme mu je ogranieno

na 60 sekundi.

5. Debatanti iznose svoje zavrne govore. Svaki ima 45 sekundi vremena. Prvo govori

afirmacijski, a zatim negacijski debatant.

6. U zavrnom govoru svaki debatant ponavlja i saima svoje glavne argumente i dopunjuje ih

osporavanjima protivnikovih argumenata koja je dokazao ispitujui ga. U zavrnome govoru

nije doputeno unositi nove argumente.

KORACI I VRIJEME ZA BRZU DEBATU

Afirmacijski govornik - uvodni govor

(90 sekundi)

2. Negacijski govornik napada pitanjima

(60 sekundi)

3. Negacijski govornik - uvodni govor

(90 sekundi)

4. Afirmacijski govornik napada pitanjima

19

(60 sekundi)

5. Afirmacijski govornik - zavrni govor

(45 sekundi)

6. Negacijski govornik zavrni govor

(45 sekundi)

10. GRAFIKONI

INTERPRETACIJSKI GRAFIKON

(Slavko Kolar: Breza)

KADA?Kasna jesen, razdoblje izmeu dva svjetska

rata.

GDJE?

Labudan brdo, selo Bikovac, kua br.27

(podruje Vukomerikih gorica, juni i

jugozapadni dio Turopolja).

TO?U prvom planu je tuna sudbina

mlade seoske ene kojoj

bezuvjetna ljubav daje snagu da

strpljivo i pokorno podnosi teinu

ivota i beutnost svoga mua.

Shrvana grubou okoline Janica

umire, ali samo osam dana nakon

Janiine smrti, Marko se susree s

Janicom (brezom), u njemu se

budi savjest i osjeaj krivnje.

ZATO?Janiina nesretna sudbina

posljedica je ivota u zatvorenoj

materijalno i duhovno siromanoj

sredini koja nije poznavala ljubav.

U takvoj sredini Janica, simbol

bezuvjetne ljubavi, nije mogla

opstati.

TKO?Janica i Marko sredinji likovi

Janica je tragian lik mlade seoske ene koju je ubila teina ivota i beutnost njezina mua.

Simbol je pravih i neunitivih vrijednosti (ljubavi i ljepote).

Marko je Janiin mu zaokupljen sporednim vrijednostima i prolaznim uitcima, prekasno

postaje svjestan da je zauvijek izgubio ono to ivotu daje smisao (ljubav).

BREZA

20

21

FABULARNI GRAFIKON

(Eugen Kumii: Zaueni svatovi)

Brodolom u istarskomgradiu Luica.

Mornara Matu Bartoliaspaava Antonio.

Mato se oporavlja u kui abarievih,gdje ga njeguje Marija, ki Antunaabaria. Izmeu njih se raa ljubav.

U Mariju je zaljubljen i Antonio,siroe koje su abarievi uzeli uzatitu, ali i Alfred Salleti koji ju

pokuava pridobiiti silom.

Antonio spaava Mariju od Alfreda inaruava ugled obitelji Saletti. Alfrednaruuje Antonijevo ubojstvo.

Dok Alfred straari Marku iElviri, u samoobrani ubija Alfredai bjei.

Antonio saznaje da je sin MarinaSalettija.

andari na zahtjev M.Salettijauhite Matu Bartolia i Markaabaria. Antonio se predaje.

Doznaje se istina o Antonijevomporijeklu. Sudac oslobaaAntonija.

Vjenanje Marije i Mate, Markoalje Antonija Elviri.

M. Saletti puca u Antonija, a ovaj gaiako ranjen ubije noem. Nakonnekoliko dana pronalaze mrtvogAntonija.

22

KARAKTEROLOK GRAFIKON

(Boidar Prosenjak: Divlji konj)

11. TABLICEOsobita prednost

Jednostavne za primjenu uz veliku mogunost prilagoavanja najrazliitijim ciljevima

pouavanja.

Najkrae trajanje: 10 minuta, ali ovisi o sloenosti zadatka.

DIVLJIKONJ

buntovan

odan

uporan

- od djetinjstva pokazujeotpor i neposlunostZakonu kojim je stadoustrojeno- tenja za samostalnou islobodom

- nemiran duh navodi ga nanesmotrene postupkedovodei sebe i druge uopasnost

- odanost Gospodaru nakon to ga spaavaod pogibelji- skrb za obitelj, tj. svoju kobilu Zvijezdu iker Gezu

- prijateljstvo s nekadanjim najveimsuparnikom arcem- uvanje uspomene i potovanje vlastitogoca koji ga, kao glas savjesti, vodi krozteke trenutke njegova ivota

- odluan u svojim postupcima,ustrajan u namjeri da budeneovisan- nikada ne posustaje predpreprekama i potekoama nakoje nailazi

- eljan uenja i stjecanjavjetina- tijekom zaotoenitva upodzemlju jedini se trudiopronai izlaz i nastojaopoticati ostale konje napobunu

23

Veliina grupa: uenici mogu tablice ispunjavati pojedinano ili u paru ili maloj skupini, a

moe se primijeniti i s cijelom skupinom.

Potrebno pripremiti: zadatak, uputu za rad, primjer odreene tablice na ploi.

Redoslijed rada: nakon to se uenicima objasni to trebaju raditi, nastavnik to moe na

primjeru i pokazati.

Od uenika se moe traiti da kategoriziraju neke podskupine, odreuju se prema nekoj

pojavi, sami stvore tablice s vie ulaza, to ukljuuje vrlo sloen opis, a time i vrlo duboku

razinu obrade, odnosno razumijevanja tog dijela gradiva i mnoge druge.

Kad uenici zavre s radom, tablice se mogu usporeivati, itati pred cijelom skupinom

ueniak , ispunjavati zajedniku na ploi.

T-TABLICARazvrstajte pozitivne i negativne likove iz Zlatarevog zlata Augusta enoe.

Pozitivni likovi Negativni likovi

24

LEKSIKA TABLICA

LEKSIKPISAC I DJELO

VULGARIZMI ARGONIZMI DIJALEKTIZMI

guzica tamburatinigdita

drocati se mile-laleenicaava

guzata stani-panipobiga, sakrija sedi

isprdak gubicamlikotute

dupe uotakaprestava

posrani zdipitiovikposal

Ivo Brean: PredstavaHamleta u selu MrduaDonja

kurvaa grijati strinuliposvrija

GRAMATIKO-STILISTIKA TABLICA

PISAC I DJELO TEKST STILEMO bijelih kulah svijetlilo se vije bijelih kulahDragotan hladak povrh vala die dragotan hladakAl u no crnu stri veliajno veliajno

edance milo drijema joj nagrudi

edance

Sred vreve silne crnijeh talasa crnijeh

August enoa: propast Venecije

A vijee? Sjedi, drhtnu, jedvadie

drhtnu

25

TEMATSKA TABLICA ZA KNJIEVNI OPUS

PISAC TEMATIKA DJELO (izbor) KNJIEVNA VRSTAAntunGustavMato

Rat, politikaPejsa i povijestLjubavSanLjubavLjubavPejsaRodoljubljeSmrt, bol, ljepotaPejsaLjubavDomoljublje, rativotivotivot

Iz primorjaOko LoboraCvijet sa raskraMo savijestiCamaoSuzaNotturnoDomovini iz tuineUtjeha koseJesenje veeMistian sonet1909.Pjesme Dragutina M. DomjaniaVerlaineov ivotAugust enoa

PutopisPutopisPripovijetkaPripovijetkaPripovijetkaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaKritikaEsejlanak

INTERPRETACIJSKA TABLICA

STIHOVI OSJEAJI, PROIVLJAVANJA

Gledo sam te sino. U snu. Tunu. Mrtvu. Prisjeanje,vizija mrtve drage, sjetnost i pomalo tuga(reenice vrlo kratke, kao da ih izgovara s nevjericom)

U dvorani kobnoj, u idili cvijea Sjetnost i odreena bol (= kobna dvorana); idilacvijea = prizor kao u snu, pomalo smirujui, bajkovit

Na visokom odru, agoniji svijea Nastavlja se sjetno nabrajanje pomalo pomuenesvijesti, nestvarno; i svijee kao da su pred smrt ( =agonija (vrlo bitna rije u cijelom prizoru!)

Gotov da ti predam ivot kao rtvu Iskazuje svoje najdublje osjeaje / svoju ljubav; elisvoj ivot predati njoj; shrvanost, tuga, potitenost

Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam staoU dvorani kobnoj, punoj smrti krasne.

Kao da se hoe pribrati, unato shrvanosti suzdrao seod suza, previe je zapanjen,skamenjen tim prizorom;uz alost osjea se neko divljenje,velianje smrti (= punoj smrti krasne); san

Sumnjajui, da su tamne oi jasne. Nada i sumnja da je draga moda iva,da samo spava;(kao da su joj oi ive / gledaju ga!)

Odakle mi nekad bolji ivot sjao. Uspomene draga mu je uljepavala ivot (ivio zanju), ljubav i sjetnost (s tunim prizvukom)

Sve ba, sve je mrtvo: oi, dah i ruke Opet zapada u oaj; beznae, bol, pomalo nevjericaSve, to oajanjem htjedoh da oivimU slijepoj stravi i u strasti muke

Oaj i nevjerica, hoe nai 'izlaz'; preplavljen jeemocijama, depresija

U dvorani kobnoj, mislima u sivim Ta dvorana / taj prizor kao da u njemu budi ogorenje;istodobno neka praznina, kao da e pokleknuti

Samo kosa tvoja jo je bila iva,Pa mi ree: - Miruj! U smrti se sniva.

( = sam naslov pjesme!..) Iznenadno smirenje, smrt =san misli da ga draga nije napustila u potpunosti;njenost; sav taj mir i melankolija su ga umirili, pruilimu UTJEHU

26

KARAKTEROLOKA TABLICA

PISAC IDJELO

LIK KARAKTERISTIKEPOSTUPCI,SITUACIJE,

RIJEI,REENICE

RankoMarinkovi,Glorija

Glorija /SestraMagdalena /Jagoda

1. tri imena: svjetovno, cirkusko i crkveno2. bez vanjske karakterizacije (pisac samo

kae da je lijepa)3. nije pokreta, nego rtva drame4. lutka, instrument u rukama najbliih

mukaraca5. rastrgana izmeu ljubavi, poslunosti i

sebe same6. ljudska pobuna vraa ju iz jednog sustava

u drugi iz kojeg je ranije pobjegla7. sebe pronalazi u smrti

Vaa je ljubavionako neka udnamjeavina straha idjeje okrutnosti...Vi ste jedno takvookrutno dijete kojerazbija igraku uasu kada mu jenajdraa. (129)

Vi ste u zabludi,asni oe, kadamislite da sam jevaa velika lutkakojom se eliteigrati Majke Boje!Svrila se igra, donJere. (126)

TEMATSKA TABLICA ZA KNJIEVNO DJELOPisac Djelo Tematika Epizoda u kojima se oituje tema

1. Ispraznost

razoaranog ovjeka

Vronski razmilja o izgubljenoj ljubavi.

2. Nada u svjetliju

budunost

Vronski sudjeluje u ispraaju srpske vojske u rat u

Hrvatskoj.

3. Osjeaj pripadnosti Vronski se pridruuje srpskim trupama u

Hrvatskoj.

4. Osjeaj krivnje Vronski osjea krivnju zbog Anine smrti.

5. Nemo Pokolj na Ovari

6. Sonja Vronski upoznaje Sonju.

7. Konana odluka Oprotajno pismo majci

Nedjeljko

Fabrio

Smrt Vronskog

8. Katarza Vronski tri kroz minsko polje osjeajui sreu

zbog skorog susreta s Anom.

27

DIJAKRONIJSKO-SINKRONIJSKA TABLICA (KRITIKI REALIZAM)

GODINA PISAC I DJELO

1880.EUGEN KUMIIANTE KOVAIIVO VOJNOVI

SluajBjei-hajkaGeranium

1881. EUGEN KUMII Olga i Lina1882. ANTE KOVAI

EUGEN KUMIIFikalPrimorci

1883. EUGEN KUMII Zaueni svatovi1884. EUGEN KUMII

KSAVER ANDOR GJALSKIGospoa SabinaIllustrissimus Battorych

1885. EUGEN KUMII Sirota1886. ANTE KOVAI Meu abari1887. FRAN MAURANI

KSAVER ANDOR GJALSKILieU noiJanko Borislavi

1888. JOSIP KOZARAC Mrtvi kapitali1889. VJENCESLAV NOVAK Podgorske pripovijesti1890. EUGEN KUMII

JOSIP KOZARAC

SestreObiteljska tajnaDonna Ines

PROBLEMSKA TABLICA

BROJ EPIZODA PROBLEMI

1. Iviino buenje u Laurinoj sobi Moral gradskog ivota. Erotika.2. Mecena ui sveani govor Ogranienost i neobrazovanost.3. Gozba u Meceninu domu Hedonizam. La i pretvaranje.4. Laurino djetinjstvo Gradska periferija. Mrana slika

ivota.

12. VOENO ITANJE I ITANJE S PREDVIANJEMVOENO ITANJE

Osobita prednost

Ta se tehnika najee rabi kad uenici itaju narativne tekstove. Ona ih aktivno ukljuuje u

priu jer stalno predviaju to e se dogoditi i provjeravaju jesu li njihova predvianja bila

ispravna. Kako bi mogli predviati, uenicima mora biti poznata struktura prie, likovi i

mogua motivacija. Zato dok itaju, moraju moi donositi zakljuke. Ta se tehnika obino

upotrebljava kod narativnih tekstova u fazama razumijevanja znaenja i refleksije.

Najkrae trajanje

Vrijeme koje je potrebno za tu tehniku ovisi o duljini prie koju uenici itaju. Nastavnik e

na nekoliko mjesta uenike prekinuti u itanju radi diskusije i predvianja. Svaki takav prekid

28

trajat e pet do deset minuta. Razgovor o prii nakon to su je uenici proitali trajat e

otprilike petnaest minuta.

Veliina grupe: to je tehnika koju vodi nastavnik. Moete ju raditi s cijelom grupom ili s

malim grupama.

Potrebno pripremiti

1. Nastavnik mora pronai priu koja po teini odgovara uenicima.

2. Nastavnik mora odrediti kljuna mjesta u prii na kojima e uenike prekinuti u itanju i

zatraiti ih da predvide to e se sljedee dogoditi. (Lake je ako se ta mjesta nalaze na kraju

stranice kako uenici ne bi pali u iskuenje da itaju unaprijed prije nego to je zavrio

razgovor u kojem predviaju nastavak.)

Redoslijed rada

1. Prikladnom motivacijom pobudite zanimanje za priu te uenicima dajte potrebno

predznanje prije nego to ponu itati.

2. Proitajte naslov i ime autora prie. Zamolite uenike da predvide o emu se u prii radi.

Ako to bude potrebno, proitajte na glas prva dva ili tri odlomka pa zapitajte uenike to misle

o emu bi se u prii moglo raditi. Pitajte ih zato to misle.

3. Neka uenici proitaju dio prie do prvog prekida. Pitajte ih jesu li se njihova predvianja

ostvarila te ele li promijeniti svoja predvianja. Neka vam ponovno objasne zato to

predviaju. Neki e nastavnici kod svakog prekida postavljati pitanja u kojima e pitati

uenike to se dogaa u prii i to misle o likovima. Cilj je tih pitanja uenike natjerati da

bolje promisle o prii i razjasniti sve nejasnoe koje se moda pojave.

4. Nastavite itati do drugog, treeg i etvrtog prekida. Svaki put zatraite od uenika da vam

kau svoja predvianja i pitajte ih ele li ih mijenjati.

5. Kad su svi proitali priu, zamolite uenike da porazgovaraju o njoj. Neka izraze svoje

osjeaje i uspostave veze s vlastitim ivotom i iskustvima koja imaju s knjievnou. Zatim

neka govore o svojim predvianjima, razlozima za njih te jesu li im se ona pokazala tonima.

ITANJE S PREDVIANJEM

Osobita prednost

Ta je tehnika vrsta voenog itanja koja potie uenike da vrlo pozorno itaju tekst

provjeravajui svoja predvianja o dijelovima teksta. Usporeivanje vlastitih predvianja o

tekstu i onoga to je stvarno napisano poveava i interes za itanjem teksta, ali pridonosi i

razumijevanju i provjeri vlastitog razumijevanja.

Najkrae trajanje: ovisi o duljini teksta, ali najmanje tridesetak minuta.

29

Veliina grupe: u cijeloj grupi uz razmjenu u parovima i malim grupama ili samostalno izvan

nastave.

Potrebno pripremiti: treba pripremiti tekst koji e uenici itati, mjesta na kojima e u itanju

zastajati i uputu o zadatku. Svatko mora imati i tablicu koja sadri tri stupca, a broj redova

ovisit e o broju prekida u tekstu:

TABLICA PREDVIANJA

PRVI DIO

to mislite da e se dogoditi? Kakvim dokazima raspolaete? to se dogodilo?

DRUGI DIO

to mislite da e se dogoditi? Kakvim dokazima raspolaete? to se dogodilo?

TREI DIO

to mislite da e se dogoditi? Kakvim dokazima raspolaete? to se dogodilo?

Stanke u itanju, kao i njihov broj, treba birati vrlo pozorno kako bi se uenike to vie

motiviralo, ali takoer i da im se da prilika da u tekstu nau dokaze na kojima e temeljiti

svoja predvianja.

Redoslijed rada

Uenicima se objasni da e itati odreeni tekst tako da e na oznaenim mjestima prekidati

itanje. Kad prekinu itanje, nastojat e predvidjeti to e se u tekstu dalje dogaati i to svoje

predvianje zapisati u prvi stupac tablice. U drugi e stupac uenik napisati to ga je u tekstu

navelo da to predvia, a zatim e nastaviti itati idui dio. Kad doe do nove stanke, treba u

trei stupac tablice zapisati to se stvarno u tekstu zbilo, a u novi red napisati predvianja o

iduem odlomku i dokaze iz teksta na kojima se ta predvianja osnivaju te nastaviti itati opet

do idue stanke.

Prije poetka itanja teksta obino se takoer daje neki zadatak predvianja o prvom dijelu

teksta ili o cijelom tekstu. Nakon itanja cijelog teksta i provjere predvianja obino se zadaje

zadatak koji je refleksija na cijeli tekst.

30

13. VRUA STOLICA I AUTOROV STOLACVRUA STOLICA

-izvodi se u dogovoru s jednim ili vie uenika (no nije nuna unaprijedna pripremljenost)

-ostvaruje se na satu tijekom ili nakon interpretacije knjievnog djela

-uenik sjeda pred cijeli razred te se predstavlja kao jedan od knjievnih likova iz djela koje

se interpretira

-ostali uenici postavljaju pitanja ueniku koja sjedi na vruoj stolici

-uenici tom metodom otkrivaju svoje razumijevanje likova i djela te razvijaju sposobnost

uivljavanja

-potrebno je dobro poznavanje djela za takvu nastupnu izvedbu

-trajanje metode: sve dok se ne iscrpe sva pitanja koja uenici imaju za gostujui lik

AUTOROV STOLAC

Osobita prednost

Ta tehnika je nain na koji e uenici razmijeniti ono to su napisali s drugim uenicima.

Razmijene li ono to su napisali s cijelom grupom umjesto da piu samo za nastavnika,

uenici e bolje osjeati publiku. Uenici se vie trude da svoje pisanje uine zanimljivim kad

znaju da e to proitati svojim vrnjacima. Oni koji sluaju, usavrit e vjetine sluanja i

postati bolji u analizi napisanog.

Najkrae trajanje: za autorov stolac vam obino nee trebati vie od deset do petnaest minuta.

Autoru morate dati vremena da proita svoj rad i da zatim odgovori na pitanja drugih

uenika.

Veliina grupe: jedan e uenik sjesti u autorov stolac i proitati svoj rad cijeloj grupi.

Potrebno pripremiti:

Vano je da nastavnik odredi pravila za autorov stolac. Uenici moraju pristojno sasluati

autora. Trebali bi mu postaviti pitanja o onome o emu bi eljeli znati neto vie te bi autoru

trebali rei to im se svidjelo u njegovu pisanju. Autorov stolac nije prilika za kritiziranje

onog to je autor napisao.

Redoslijed rada

Nakon to su uenici napisali tekst i preradili ga tako da su zadovoljni rezultatom, mogli bi

dobiti priliku da sjednu u autorov stolac. (Neki nastavnici trae da uenici sjednu u autorov

stolac i prije nego to su dovrili svoj rad te da od sluatelja zatrae da im daju ideje kako da

svoj rad uine boljim.)

31

Uenik koji je napisao tekst sjedi u autorovom stolcu ispred grupe i ita svoj rad cijeloj grupi.

Nakon to autor zavri s itanjem, slua komentare drugih (i nastavnika) te odgovara na

njihova pitanja o tekstu.

3. Na jednom satu obino jedan ili dva uenika itaju svoje radove sjedei u autorovom

stolcu.

14. VENNOV DIJAGRAMOsobita prednost

Vennov dijagram sastoji se od dva (ili tri) kruga koja se djelomino preklapaju. Za prostor u

kojem se preklapaju smatra se da im je zajedniki, a preostali predstavlja dijelove pojedinog

kruga. Moe se rabiti za najrazliitije ciljeve kada se uenike eli potaknuti da razlikuju ono

to je i nije zajedniko nekim pojavama, znaenjima, teorijama, rezultatima istraivanja...

Najkrae trajanje: 10 minuta.

Veliina grupa: moe svaki uenik raditi pojedinano, u paru, u malim grupama ili u cijeloj,

velikoj skupini.

Potrebno pripremiti: ono to se eli da uenici usporeuju, uputu za rad i crte Vennovog

dijagrama na ploi uz oznake koji se dio dijagrama odnosi na koji dio zadanog.

Redoslijed rada:

Uenicima se da uputa za rad koja moe ukljuivati i neki dobar primjer.

Uenici u predvienom vremenu trebaju raditi samostalno, u paru ili u maloj grupi. Zadatak

im je utvrditi to je zajedniko u onom to je zadano i to upisati u prostor gdje se krugovi

preklapaju, a takoer u emu se zadano razlikuje i to upisati u predvieni dio pojedinog kruga.

Na kraju studenti mogu usporeivati pojedinane ili grupne dijagrame. Ako se radi Vennov

dijagram s velikom, cijelom, skupinom, nastavnik moe voditi postupak i na ploi upisivati

to i gdje uenici predlau. Moe takoer zamoliti nekog da upisuje prijedloge, a on poticati

ostale da smisle to vie zajednikog i posebnog u zadanim pojavama.

32

Primjer 1

Sluei se metodom Vennova dijagrama, usporedite imunovieve likove Muljiku i Srnu.

Muljika Srna

Primjer 2

Sluei se metodom Vennova dijagrama, usporedite likove prijana Lovre (August enoa: Prijan

Lovro), ure Martia (Janko Leskovar: Misao na vjenost) i ure Andrijaevia (Milutin Cihlar

Nehajev: Bijeg).

15. METODA OZNAIVANJA TEKSTA (METODA INSERT)Osobita prednost

Tom se tehnikom uenike potie na to da pri itanju nekog teksta stalno budu aktivno

ukljueni. Moraju razmisliti o tome to ve znaju te odrediti podupire li tekst to znanje ili ga

pobija. Uenici takoer moraju odrediti razumiju li ono to se u tekstu izlae, ime razvijaju

33

praenje vlastitog razumijevanja i metakognitivne sposobnosti. Tehnika oznaivanja teksta

rabi se sa strunim tekstovima kao aktivnost u fazi razumijevanja znaenja i refleksije.

Najkrae trajanje

Za tu tehniku potrebno je vrijeme u kojem e uenici proitati odreeni tekst te vrijeme

potrebno za sastavljanje tablice i njezino dopunjavanje nakon itanja. To bi moglo trajati od

pola sata do sat vremena, ovisno o duljini teksta. itanje teksta i sastavljanje tablice moe se

raditi izvan uionice, a rasprava nakon itanja u uionici.

Veliina grupe

itanje uz primjenu tehnike oznaivanja teksta obino se radi individualno, a nakon itanja

uenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.

Potrebno pripremiti

Nastavnici koji namjeravaju upotrijebiti tu tehniku moraju prije toga svoje uenike nauiti

kako oznaavati tekst odgovarajuim oznakama. Moraju pronai tekstove o kojima ele da

njihovi uenici dobro promisle, po mogunosti one za koje pretpostavljaju da e sadravati

informacije koje su proturjene onom to uenici znaju ili misle da znaju, ili tekstove koji e

uenike donekle zbuniti. Takoer, moraju uenicima dati dovoljno vremena da nakon itanja

porazgovaraju o tablicama koje prate tu metodu.

Redoslijed rada

1. Nastavnici bi trebali objasniti nain oznaavanja.

Stavite kvaicu na rubnicu ako neto to ste proitali potvruje ono to ste znali. Upiite minus ako neka informacija koju ste proitali proturjei ili se razlikuje od

onoga to ste znali ili mislili da znate.

+ U rubnicu upiite plus ako je informacija na koju ste naili nova za vas.

? U rubnicu stavite upitnik ako vas neka informacija zbunjuje ili ako

postoji neto o emu biste eljeli znati vie. Uenici ne moraju oznaiti svaku

iznesenu informaciju; to e ovisiti o njihovu predznanju i razumijevanju.

2. Kako bi uenike pripremili za itanje teksta, nastavnici bi s njima trebali izvesti neku

evokacijsku aktivnost. To moe biti razmisli i razmijeni u paru / grupi ili neto drugo.

3. Uenici itaju tekst sluei se nainom oznaavanja INSERT.

4. Po izboru. Uenici individualno rade tablicu koja se temelji na njihovim biljekama.

Informacije se ispisuju u etiri stupca:

34

+ ?

5. Uenici o tekstu i o svojim tablicama raspravljaju u parovima, malim grupama ili u cijeloj

grupi. (Ako nisu radili tablice, o informacijama e razgovarati gledajui rubnice teksta.)

Trebali bi razgovarati o informacijama koje su razliite od onog to su znali ili mislili da

znaju, o informacijama koje su potvrdile ono to su ve znali, o novim informacijama i o

pitanjima koja su se javila.

16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)Osobita prednost

Tom se tehnikom uenike potie da piu o razliitim temama, za razliitu itateljsku publiku,

u razliite svrhe i u razliitim formama. Istraujui razliite uloge, itateljske publike, forme i

teme, uenici poinju bolje pisati i itati. Ta se tehnika moe rabiti u fazama razumijevanja

znaenja i refleksije.

Najkrae trajanje

Nastavnici moraju predvidjeti dovoljno vremena za istraivanje teme, pronalaenje uloga iz

kojih e se o toj temi pisati i pronalaenje italake publike za koju e se pisati, te odreivanje

formi u kojima bi se moglo pisati. (To se odreuje zajedno s uenicima u velikoj grupi.) To

obino traje izmeu dvadeset minuta i pola sata. Za prvu radnu verziju trebat e jo petnaest

do dvadeset minuta. Razmjena napisanog zahtijevat e jo petnaest do dvadeset minuta.

Pronalaenje uloge, publike i forme moe se napraviti u uionici, a uenike zamoliti da

pisanje obave kod kue. Na sljedeem se satu moe razmjenjivati napisano.

Veliina grupe: uenici mogu pisati pojedinano ili u parovima. Razmjena napisanog moe se

napraviti u malim grupama ili u velikoj grupi.

Potrebno pripremiti: nastavnici moraju pronai temu koja e uenicima biti zanimljiva, o

kojoj mogu postojati razliita stajalita i koja e utjecati na razliite itatelje. Obino je bolje

da tema bude donekle kontroverzna.

Redoslijed rada

1. Prezentirajte uenicima temu koja bi ih mogla zanimati. Napiite je na plou.

35

2. Napravite zajedno s uenicima popis uloga. Neka uenici razmisle tko bi sve mogao pisati

o toj temi. Popiite ih na ploi ili prozirnici.

3. Napravite zajedno s uenicima popis moguih itatelja. Neka uenici razmisle o ljudima za

koje bi pisci mogli pisati o toj temi. Popiite ih na ploi.

4. Napravite zajedno s uenicima popis formi u kojima bi se moglo pisati. Neka uenici

razmisle o moguim formama. One bi mogle ukljuivati privatna pisma, elektronike poruke,

brzojave, peticije, pisma urednicima novina itd.

Za 2., 3. i 4. korak moe se na prozirnici ili ploi nacrtati tablica:

Uloga Publika Forma

5. Neka svaki uenik (ili par) odabere ulogu, odredi italaku publiku za koju e pisati i

formu u kojoj e pisati i neka piu.

6. Neka uenici razmijene svoje pisane radove. To se moe napraviti tako da proitaju ono to

su napisali u maloj ili velikoj grupi. Uenike se takoer moe zamoliti da svoje radove izvjese

na oglasnoj ploi kako bi ih drugi mogli proitati ili da naprave asopis svih radova na tu

temu.

PRIMJERI NA TEMELJU ROMANA POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

Prvi primjer

Uloga Publika Forma

PSIHIJATAR SAM SEBI PSIHOLOKI PRESJEK

(DIJAGNOZA)

IZ LIJENIKOG KARTONA FILIPA LATINOVICZA

Filip Latinovizc nalazi se dulje vrijeme u anksioznom stanju. Njegovi simptomi su refleksija njegovograspoloenja. U svom anksioznom stanju vjeruje da ne zasluuje nita dobro u ivotu. Ne nalazi zadovoljstvo ustvarima kojima se ranije radovao. Njegove su misli odsutne,a koncentracija na niskoj razini. Opsjednut jeopsesivnim mislima i uvjeren da za njega nema spasa. U njegovom stanju , bitno je naglasiti, da je prisutnaagorafobija (strah od ljudi) i socijalna fobija, naime Filip ima potekou stupanja u kontakt s drugim ljudima, aposljedica toga je naruena kvaliteta njegova ivota. Sve navedeno utjee na njegov svakidanji ivot. Optereenje, osjea se tuno i nesretno, a time su njegovi problemi vei. Tjeskoba u toj mjeri vlada njegovim razmiljanjemda mu to ometa normalno funkcioniranje, a svakodnevni ivot mu postaje trajno stanje zabrinutosti.

36

Drugi primjer

Uloga Publika Forma

DRAMSKI PISAC KAZALINA PUBLIKA DRAMSKI TEKST

PRIZOR POSLJEDNJI

Filip je uznemiren, ima stranu glavobolju , dotuen je i potiten. Uzima fiolu umirujueg sredstvaza smirenje. Majka ga cijelo vrijeme nepomino promatra. Pokuava s njim razgovarati, ali Filipnije raspoloen za dijalog.

FILIP (vidno uznemiren glasno povie na majku): Mati, ko Boga vas molim, da prestanete ve dame gnjavite! to ste sjeli tu veeras na mene kao avka? Pustite me, molim Vas, da ostanem sam!Zar ne vidite, da sam nervozan?REGINA (potpuno sabrano i hladnokrvno): Pravo da ti kaem, dijete moje, ja se bojim za tebe!FILIP: A to vi imate da se bojite za mene?REGINA: Pravo da ti kaem, bojim se, da se ova ne prilijepi uz tebe! Ja vidim, da si ti naivan,nema pojam o enama!FILIP (bijesno povie): I Vi mislite da ste upravo Vi pozvani da mi u tom pogledu otvarate oi?Vi?REGINA (smireno): Da, ja sam ti mati! Ti si moje dijete! A tko ti je blii na svijetu od mene?FILIP (ustane i odrjeito kae to mu je na srcu, a zatim histerino pone bacati stvari): to megledate kao da sam poludio? Evo, ja sam navrio etrdesetu godinu, a jo ni dan danas ne znam tkomi je zapravo otac! itavog svog djetinjstva ja sam se grizao nad tim pitanjem, moja mladostostala je razorena zbog te tajne, a Vi, koji ste svemu tome krivi, Vi ete sada veeras menigovoriti neto s nekakvog moralnog pijedestala?REGINA (sagne se i kupi razbacane stvari i progovori tiho i pomirljivo): Bog budi s tobom, dijetemoje! Grijeiti je ljudski, a najvanije je da ovjek progleda, da je grijeio i da se pokaje. Ako teje to pitanje toliko muilo, zato nisi pitao? Ja te nisam vidjela, sada ima ravno jedanaest godina,a za sluaj svoje smrti ja sam ti to sve napisala! Ja sam i sama ve nekoliko puta htjela dagovorim s tobom o toj stvari, ali u posljednje vrijeme nije bilo prilike. Evo, molim, slike tvog oca!(Pokazuje mu sliku Leipacha plemenitog Kostanjevekog.)

17. RAZMISLI I RAZMIJENI U PARUOsobita prednost

To je vrlo jednostavna tehnika suradnikog uenja koja se moe primjenjivati za razliite

ciljeve, uklapati u nastavniko predavanje, prethoditi drugim tehnikama. Osobito je prikladna

u poetnoj primjeni grupnog rada u razredima koji na to nisu navikle iz nekoliko razloga

parovi se najee sastoje od lanova koji se dobro poznaju pa im je lake razmjenjivati ideje,

ne gubi se vrijeme na premjetanje. Preporuuje se tu tehniku rabiti uvijek kad uenici sami

spontano komentiraju ono to uju u predavanju kako bi se unio red i cilj u njihov razgovor

umjesto da ih se nastoji utiati i sprijeiti da razgovaraju o onom o emu ih se pouava.

37

Najkrae trajanje: samo nekoliko minuta.

Veliina grupe: par uenika.

Potrebno pripremiti: pitanje ili temu razgovora ili zadatak i upute za rad.

Redoslijed rada

Tehnika se sastoji u tome da svaki uenik odreeno vrijeme sam o neemu razmisli, a zatim

svoj zakljuak, iskustvo, ideju razmijeni s drugim lanom para.

Kad parovi zavre s radom ili predvieno vrijeme istekne, moe se zamoliti predstavnike

parova koji to ele ili po sluaju izabrati nekolicinu koji e iznijeti o emu su razgovarali. Ako

bude dovoljno vremena, broj se moe poveati ili se moe traiti od svih parova izvjetaj o

njihovom razgovoru.

Ta je tehnika s moda najveim mogunostima razliitih modifikacija, ovisno o ciljevima

primjene. Tako se u nju moe ugraditi i vjeba sluanja ako svaki lan para mora izvijestiti o

onom to je uo od svog suradnika.

18. KNJIEVNA PISMAOsobita prednost

Primjenom te tehnike daje se prilika uenicima da pisanjem izraze svoje dojmove o nekom

knjievnom tekstu. Pritom se ne moraju brinuti o pravopisu i gramatici, ve trebaju nastojati

osjeaje i misli koje je tekst izazvao to vjernije prenijeti u obliku pisma. To je pismo

namijenjeno kolegi ili drugima koji itaju istu knjigu ili o istoj temi ili knjige istog autora.

Najkrae vrijeme: moe se ograniiti na desetak minuta ili prepustiti da uenici piu bez

vremenskog ogranienja.

Veliina grupe: uenici piu individualno, a razmjenjuju pisma u parovima.

Potrebno pripremiti: uputu za uenike o zadatku te sam zadatak o kojoj knjizi i kome e o

njoj pisati.

Redoslijed rada

Svaki uenik samostalno pie pismo o zadanoj knjizi. Kad zavri ili kad istekne vrijeme, svoje

pismo razmijeni sa svojim kolegom. Uenici mogu jedni drugima pisati o istoj knjizi koju

oboje itaju ili su proitali, ali i o razliitim knjigama na istu temu ili od istog autora.

-pisati moe: a) uenik knjievnom liku, b) jedan knjievni lik drugom liku iz istog djela, c)

jedan knjievni lik drugom liku iz drugog djela, d) uenik autoru djela itd.

Primjer

38

Dragi don Quijote,kad god mi misli polete u Va zaarani svijet, ne mogu, a da se ne sjetim pitanja koja mi optereuju misli kakva je to izvanljudska volja, snaga i mata koja hara Vaim razumom? Kako je mogue da se do te mjereudubite u prie o lutajuim vitezovima i da jednostavno postanete dio njih? Vjerojatno ne razumijete to izato Vas to pitam jer ste uvjereni da ivite u realnosti koja je ispunjena hrabrim vitezovima, njihovimnedostinim gospama i koja Vam svakodnevno prua mogunost za nove avanture. Va bijeg od stvarnosti, unekom prenesenom znaenju, predstavlja svojevrsnu elju ovjeka za promjenom. A ona je poeljna ipozitivna. Zaista bi bilo divno kad bih se i ja mogla, barem na nekoliko sati, odmaknuti od dosade i uurbanestvarnosti i kaosa. Nekoliko sati u svom svijetu mate znailo bi mi vie od svih ovozemaljskih zadovoljstava.Bilo bi sjajno nai se u svijetu vitezova, gospi, neposlunih vjetrenjaa i zaaranih divova. Boriti se protivviih sila zvui besmisleno, ali u Vaem sluaju dobiva sasvim novu dimenziju. Borite se iz osobnog uvjerenjada moete poboljati svijet i uiniti ga sigurnijim pa makar to znailo boriti se protiv nevidljivog suparnika.Va ar je ono u em lei najvea vrijednost Vae borbe. Sposobnost imaginacije je neto to nas odrava naivotu, a upravo Va primjer to dokazuje. elim da znate kako se divim Vaoj mati i lucidnosti. Va je vjernikonjuar, Sancho Panza, Vaa jedina spona s realnim svijetom i on ima veliku ulogu u Vaem ivotu. I iako Vassvako malo pokuava vratiti na zemlju, u tome na uspijeva, ali je i dalje uz Vas unato svim nedaama krozkoje ga vodite. Zar nama svim ne bi trebala takva jedna osoba u ivotu? Osoba koja e biti uz nas kad krenepo zlu, kada pretrpimo jo jedan udarac i nalet okrutne stvarnosti i kada se povrijeeni i postieni trebamodii s dna? Ili da bude naa veza sa ivotom u trenutku kad odletimo meu oblake? Budimo iskreni ipriznajmo da vie ovisimo o nekoj osobi nego to smo to voljni priznati te da joj esto ne priznajemo svezasluge. A tako i Vi, dragi do Quijote, niste svjesni vrijednosti svoga vjernoga prijatelja. Zar ne bi bilo lijepokada bi ste mu odali barem malu zahvalnost? Vaa upornost i volja u neem nesvakidanjem daju mi nadu danaa mata zaista moe initi uda. Svako dijete ima pravo matati o boljem i sigurnijem svijetu, a svakaodrasla osoba ima dunost takav svijet stvarati za svu djecu. Ja jo uvijek matam s Vama i Vaedogodovtine dre na ivotu dijete u meni. Na tom sam Vam neizmjerno zahvalna.

Vaa vjerna sljedbenica u svijetu mateBiljana Rajter

19. BIOPJESMA (BIOGRAFSKA PJESMA O LIKU)-metoda saimanja obavijesti o liku knjievnoga djela

-moe posluiti i za bolje shvaanje autora, mjesta, vremena, dogaaja itd.

-omoguuje samorazumijevanje, razumijevanje knjievnoga teksta, posebice lika i teme

-primjenjiva prije ili poslije interpretacije

-svaki stih treba sadravati odrednice po obrascu (upisuju se rijei ili sintagme)

-stih se moe prenijeti i u drugi i trei red ako to zahtijeva grafiki oblik pjesme

-ovisno o ciljevima nastavne jedinice, odrednice se mogu mijenjati (upute su samo pomono

sredstvo, a ne obrazac kojeg se treba slijepo drati)

UPUTE

1. stih ime lika

2. stih etiri karakteristike svojstvene liku

3. stih brat, sestra, otac... (komu?)

4. stih koji / koja voli (navesti tri stvari ili osobe)

5. stih koji / koja osjea (tri rijei i/ili sintagme)

39

6. stih koji / koja treba (tri rijei i/ili sintagme)

7. stih koji / koja se boji (tri rijei i/ili sintagme)

8. stih koji / koja daje (tri rijei i/ili sintagme)

9. stih koji / koja bi htio / htjela vidjeti(tri rijei i/ili sintagme)

10. stih stanovnik / stanovnica (ime sela, grada... )

11. stih prezime lika

Primjer biopjesme pisane za lik Janice iz pripovijetke Breza Slavka Kolara.

Janica,oiju plavljih od samoga neba, slaba, marljiva, visoka i vitka kao breza,

supruga Markova, ovjeka vjenog lutanja,koja ga voli vie od svega,

ali osjea tugu zbog samoe, ljutnju zbog nepravde i enju za zdravljem,koja treba Markovu ljubav i toplinu, mir i tiinu u svojoj bolesti,

jer strahuje ostati sama i boji se bolesti,koja daje ljubav, daje ivot za rad, po kii, po snijegu svaki dan,

koja bi htjela katkad puknuti od jada i tuge, razbiti sve, pobuniti se, ali Janica ipak ne,stanovnica sela Bikovcado trenutka predaje,

Labudan

21. METODIKI BONUS

LITERARNA KRIALJKAILIJADA

1H E K S A M E T A R2I N V O K A C I J O M3A G A M E M N O N

4A H I L E J5M U D R O S T I

6S T I H O V A7V E R G I L I J E

8P J E V A NJ A9P R I J A M

40

VODORAVNO1. STIH KOJIME JE NAPISANA ILIJADA?2. KAKO (IME) POINJE ILIJADA?3. KAKO SE ZVAO ZAPOVJEDNIK GRKE VOJSKE?4. KOJI JE SREDINJI LIK U ILIJADI?5. ATENA JE BOICA ?6. 15 696 JE BROJ U ILIJADI?7. KOJI JE AUTOR NEKE DIJELOVE ILIJADE KORISTIO U SVOM DJELU

ENEIDA?8. ILIJADA SE SASTOJI OD 24 ?9. KAKO SE ZVAO TROJANSKI KRALJ, HEKTOROV OTAC?

LITERARNA OSMOSMJERKAROMEO I JULIJA

RIJEI OSMOSMJERKU I SAZNAJ TO SE KRIJE U RJEENJU.O M E R C U Z I O C O MT R M S R O P Z A S P R R T V A O N P V O EO NJ V M M I R LJ E U A M DV A E I E N U R L I OM LJ R O K O O B O E A R BO U O B U K I A L T N E ZN B N I P L S C R T I NJ AT A A T I A T I A I T E BE V J E D B R LJ T B S S AC A N LJ O U A L A A I J VC D O E R K S I R L A E AH A I H A R T S F D A N JI N E S R E A O O A E OI T A L I J A P R S T E N

BALKONMIR

SVAAVERONAOTROVBODE

MERCUZIOFRATAR LORENZO

POMIRENJETIBALDO

POLJUBACLJUBAVOBITELJ

ONCILJ

ISTINAKUPIDOPRSTEN

CAPULETTIMONTECCHI

SMRTMRNJAITALIJA

MORTVARIMADAN

ZABAVASTRAH

NESREAODAJASTRASTNADAONA

SJENEISKRE

41

LITERARNI KVIZPAKAO1. Na koji kranski blagdan zapoinje Pakao?

a) Veliki petakb) Boic) Uskrsd) Svi sveti

Koliko godina ima Dante na poetku putovanja?a) 45b) 40c) 35d) 31

Koje tri zvijeri susree Dante odmah na poetku Pakla?a) Lava, hijenu, zmijub) Jednoroga, tigra, pumuc) Nosoroga, krokodila, jaguarad) Panteru, lava, vuicu

Tko pria o sudbini Paola i Francesce?a) Paolob) Vergilijec) Francescad) Didona

Zato Juda u paklu ne moe govoriti?a) Zato to mu je jezik pretvoren u zmijub) Usne su mu zapaljenec) Glava mu je pod ledomd) Lucifer mu vae glavu

Iz kojeg je grada izgnan Dante?a) Firenceb) Rimac) Napuljad) Venecije

U kojem dijelu pakla boravi Vergilije?a) Malebolgub) Stiksuc) Limbud) Pred-paklu

Koja se vrsta grenika nalazi u etvrtom krugu pakla?a) Bludnicib) krci i rasipnicic) Prodrljivcid) Srditi i lijeni

42

LITERARNI KVIZ ASOCIJACIJAENEIDA

Bukolike Trojanski junak Vei od epilija izma

Georgike Julijevac Umjetniki Spaghetti

Publije Lutanja Narodni Pizza

Pjesnik Augustova doba Ratnik Ilijada Milan

VERGILIJE ENEJA EP ITALIJA

ENEIDA

LITERARNI REBUS

+A+

(PROSJAK LUKA)

21. PISANJE KAO ODGOVOR NA KNJIEVNOST BILJEENJE PROITANIH KNJIGA PISANJE SAETAKA DNEVNIK ITANJA DVOSTRUKI DNEVNIK PISANJE PO UZORU NA NEKOG AUTORA BILJEENJE RIJEI, STVARANJE RJENIKA BILJEENJE MISLI, SENTENCIJA, CITATA IZRADA REKLAMNOG PLAKATA ZA KNJIGU PISANJE PISMA AUTORU PISANJE DRUKIJEG ZAVRETKA PRIE

43

PISANJE RADNJE KOJA PRETHODI PRII PISANJE NASTAVKA PRIE PROUAVANJE ODREENOG AUTORA, PISANJE IZVJEA ZA

RAZRED

USPOREIVANJE DVIJU RAZLIITIH KNJIGA OPISIVANJE RADNJE IZ POZICIJE GLAVNOG LIKA (PISANJE U 1. LICU) PISANJE SCENARIJA ZA FILM PREMA KNJIZI DRAMATIZACIJA PROZNOG DJELA PISANJE PITANJA ZA STVARNI / ZAMILJENI INTERVJU S AUTOROM PISANJE PUTOPISA UTEMELJENOG NA MJESTMA RADNJE NEKOG

DJELA

OPISIVANJE ZAMILJENOG SUSRETA DVOJICE AUTORASUVREMENIKA ILI IZ RAZLITIH KNJIEVNIH RAZDOBLJA

PISANJE ESEJA, KRITIKE ILUSTRIRANJE, CRTANJE STRIPA

44

STRIP O ROMEU IJULIJI

22. NASTAVNI OBLICI-elni (frontalni) rad, pojedinaan (individualni) rad, rad u paru (tandemski rad),

skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktnih

pregleda za nastavnike i uenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007, str. 38-62)