Likovna umjetnost – 1. razred gimnazije

Nastavna cjelina: Arhitektura

Nastavna jedinica: Arhitektonski oblici

- arhitektura se bavi oblikovanjem unutarnjeg prostora, namijenjenog nekoj svrsi i arhitektonskog

tijela koje oblikuje i zatvara taj prostor.

- arhitektura sadrţi tehničku i umjetničku komponentu, funkciju i sklad.

- graĎevinske materijale moţemo podijeliti na tradicijske- drvo, zemlju i kamen i materijale koje je

čovjek otkrio napretkom tehnologije – čelik i beton.

- Konstrukcija je odnos nosača i tereta. Temelji se na odnosu aktivnih – nosivih elemenata, a to su:

zid, stup, stub, kontraforni sustav, i pasivnih – nošenih elemenata (teret), a to su: krov, strop, svod,

kupola.

- Konstrukcija ovisi o svojstvima i čvrstoći materijala od kojih se izvodi.

Aktivni – nosivi elementi:

Što je zid?

ZID je nosač uglavnom pune, zatvorene mase, ali moţe biti otvoren prozorima i vratima ili raščlanjen

STUPOVIMA i STUBOVIMA

Koji su dijelovi stupa s Hrama Fortune Virilis?

- baza, trup i kapitel. Neke vrste stupova nemaju bazu.

Kakav mu je presjek?

- Stup je nosač kruţnog presjeka

Kakav je presjek stuba Amfiteatra u Puli?

- Pravokutan. Stub moţe imati i drugačiji presjek, ali ne kruţni. Moţe ali ne mora imati bazu i kapitel

RAŠČLAMBA ZIDA Površina zida moţe biti raščlanjena pomoću polustupova, pilastara i lezena.

POLUSTUP je polovicom svoje mase izbočen iz zida

PILASTAR je samo plitko izbočen iz zida i ne mora imati konstruktivnu funkciju

LEZENA je vertikalno izbočenje bez baze i kapitela i nema konstruktivnu

Pilaster lezena polustup

Kako se teret prenosi na stupove?

Redovi stupova mogu teret primati na dva načina:

- Arhitrav jeravna greda koja povezuje stupove s gornje strane, prenoseći im teret krova.

- Arkade prenose teret pomoću lukova koji povezuju stup

Lođa je način rastvaranja zida pri kojem je prostor s pet strana zatvoren – podom, zidovima i stropom,

a sa šeste se strane stupovima rastvara prema vanjskom prostoru

Lođa

OTVARANJE ZIDA

- Zid moţemo otvoriti : prozorima i vratima

PROZOR –

Koji su dijelovi prozora?Doprozornik, natprozornik i klupčica.

Ovisno o broju prozorskih otvora razlikujemo monofore, bifore, trifore…

bifora

Kakav prozor vidimo na katedrali Notre-Dame u Parizu?

- To je ROZETA- okrugao prozor s raskošnim okvirom koji podsjeća na stilizirani cvijet. Ovdje je

okvir ispunjen ţivo obojenim staklom - VITRAJEM

VRATA

Koji su dijelovi vrata? Dovratnik, nadvratnik i prag. LUNETA- polukruţni oblik iznad nadvratnika i

ZABAT – trokutasti oblika iznad nadvratnika. Na luneti i zabatu nalazi se kiparska ili slikarska

dekoracija PORTAL– posebno ukrašena vrata, oblikom izvedena iz rimskih slavoluka

Elementi tereta:

KROV – je teret koji se sastoji od drvene konstrukcije i krovnog pokrivača.

Što čini gornju granicu unutarnjeg prostora? U tradicijskoj arhitekturi gornju granicu unutarnjeg

prostora čini ravna ploha – STROP ili zaobljena ploha – SVOD

BAČVASTI SVOD– kod kojeg se teret postupno, pomoću sfernih stranica svoda prenosi na nosače.

Konstrukcija moţe biti dodatno pojačana POJASNICAMA koje povezuju dva suprotna stupa.

KRIŢNI SVOD –koji nastaje kriţanjem dvaju bačvastih svodova po dutom od 90 ˙stupnjeva. Teret se

rasporeĎuje na četiri nosač

KRIŢNO-REBRASTI SVOD– koji nastaje kada se bvridovi kriţnog svoda učvršćuju rebrima koja

preuzimaju teret.

KUPOLA–kao gornje granice prostora. Kupola moţe imati oblik polulopte ili poput kupole katedrale u

Firenci, moţe biti sastavljena od sfernih segmenata u obliku „kriški“ povezanih konstrukcijom

kamenih rebara koja su s gornje strane učvršćena LANTERNOM.

Prijelaz s kruţnog oblika kupole na četvrtasti oblik ziĎa ispod kupole rješava se pomoću sfernih trokuta

ili sfernih niša – pandativa i trompi

TIPOVI GRAĐEVINA Koja su dva osnovna oblika graĎevina? Uvodimo pojmove CENTRALNE I

LONGITUDINALNE GRAĐEVINE

Centralne graĎevine su one u čiji se tlocrt moţe upisati kruţnica ili oko čijeg se tlocrta moţe opisati

kruţnica.

Kakvi su to tlocrti? To su kruţni, kvadratični ili tlocrt u obliku grčkog, jednakokračnog kriţa. Naglasak

je na geometrijskom središtu, što odreĎuje i naše kretanje unutar graĎevine.

Longitudinalni tlocrt ima naglašenu uzduţnu os. Različitih je pravokutnih oblika ili oblika koji

proizlaze iz pravokutnika.

-kako je organizirano kretanje unutar graĎevine longitudinalnog tlocrta? Kretanje je organizirano duţ

uzduţne osi.

Upravo oblik rimske bazilike odabire ranokršćanska sakralna arhitektura za prve kršćanske crkve.

BAZILIKALNO OSVJETLJENJE– glavni brod bazilike viši je od bočnih brodova i u svom gornjem

dijelu nosi niz prozora kroz koje dopire dnevno svjetlo koje ravnomjerno osvjetljava unutarnji prostor.

Zaključak

Ponavljamo elemente arhitekture i arhitektonske konstrukcije